SEARCH

Pretražite zakone, komentare, pitanja i odgovore te druge sadržaje sa online platforme

Propisi - Zakonski akti, Bosna i Hercegovina, Finansijsko pravo

U generalnu pretragu upišite naziv traženog dokumenta. Da biste suzili pretragu, koristite ponuđene opcije



Naslov Teritorija Objavljeno u Datum objave Preuzmi PDF Izmjene i dopune
Zakon o izmjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 80/23 24.11.2023 SG BiH 46/23, SG BiH 33/17, SG BiH 100/08, SG BiH 35/05, SG BiH 09/05 pdv
Zakon o dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 46/23 30.06.2023 SG BiH 80/23, SG BiH 33/17, SG BiH 100/08, SG BiH 35/05, SG BiH 09/05 pdv
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 59/22 02.09.2022 SG BiH 39/14 javne nabavke,zakon
Zakon o carinskim prekršajima BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 28/22 06.05.2022 carina,carinski prekršaji,prekršaj
Zakon o izmjeni Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 91/17 26.12.2017 SG BiH 32/13, SG BiH 49/09, SG BiH 04/08, SG BiH 34/07, SG BiH 52/04, SG BiH 44/03 zakon,porez,oporezivanje ZAKON O IZMJENI ZAKONA O SISTEMU INDIREKTNOG OPOREZIVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 44/03, 52/04, 34/07, 4/08, 49/09 i 32/13) u članu 21. stav 3. mijenja se i glasi: "Naplaćeni prihodi od putarine u iznosu 0,25 KM za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva koji se vode na posebnom podračunu kod Centralne banke raspodjeljuju se po metodologiji koju propisuje Upravni odbor posebnim aktom." Član 2. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a primjenjivat će se od prvog radnog dana mjeseca koji slijedi nakon njegovog stupanja na snagu. Broj 01,02-02-1-2810/17 15. decembra 2017. godine Sarajevo Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Mr. Ognjen Tadić, s.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 91/17 26.12.2017 SG BiH 50/22, SG BiH 60/14, SG BiH 49/14 zakon,akcize Godina XXI Utorak, 26. decembra/prosinca 2017. godine Broj/Број 91 Година XXI Уторак, 26. децембра 2017. годинe ISSN 1512-7486 - bosanski jezik ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik ISSN 1512-7508 - srpski jezik PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE 1325 Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 34. sjednici Doma naroda, održanoj 7. decembra 2017. godine, i na 54. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 14. i 15. decembra 2017. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AKCIZAMA U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o akcizama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 49/09, 49/14 i 60/14) u članu 2. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Naplaćeni prihodi od putarine u iznosu 0,25 KM za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva vode se na posebnom podračunu otvorenom kod Centralne banke Bosne i Hercegovine, a ti prihodi bit će raspodjeljivani u skladu sa Zakonom o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda.". Član 2. U članu 4. u stavu (2) u tački f) interpunkcijski znak tačka zamjenjuje se interpunkcijskim znakom tačka-zarez i dodaje se nova tačka g), koja glasi: "g) biogoriva i biotečnosti.". Član 3. U članu 5. u stavu (1) iza tačke d) interpunkcijski znak tačka zamjenjuje se interpunkcijskim znakom tačka-zarez i dodaje se nova tačka e), koja glasi: "e) tečni naftni plin za pogon motornih vozila.". Član 4. U članu 12. u stavu (1) iza tačke d) veznik "i" zamjenjuje se interpunkcijskim znakom zarez, a iza tačke e) dodaju se riječi: "i g)". Član 5. U članu 17. u stavu (1) u tački e) broj "0,30" zamjenjuje se brojem "0,45", a iza tačke e) interpunkcijski znak tačka zamjenjuje se interpunkcijskim znakom tačka-zarez i dodaju se nove tač. f) i g), koje glase: "f) tečni naftni plin za pogon motornih vozila 0,00 KM; g) biogoriva i biotečnosti 0,30 KM". Član 6. U članu 32. u stavu (2) broj "0,30" zamjenjuje se brojem "0,45". U stavu (4) broj "0,30" zamjenjuje se brojem "0,45". Član 7. Član 35. mijenja se i glasi: "Član 35. (Osnovica i iznos) (1) Putarina kao vrsta indirektnog poreza plaća se na biogoriva i biotečnosti iz člana 4. stav (1) tačka g) ovog zakona i na naftne derivate iz člana 5. stav (1) tač. a), b) i e) ovog zakona. (2) Putarina iz stava (1) ovog člana plaća se u iznosu: a) 0,15 KM po litru proizvoda, odnosno kilogramu tečnog naftnog plina za puteve i b) 0,25 KM po litru proizvoda, odnosno kilogramu tečnog naftnog plina za izgradnju autoputeva i za izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva, od čega se 0,20 KM odnosi na izgradnju autoputeva, a 0,05 za izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva." Broj 91 - Strana 2 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 26. 12. 2017. Član 8. U članu 41. u stavu (1) tačka j) mijenja se i glasi: j) ne plati u propisanom roku akcizu ili putarinu;" U tački m) iza broja "45." dodaju se riječi: "i 45a." Član 9. Poslije člana 45. dodaje se novi član 45a., koji glasi: "Član 45a. (Popis zaliha i rokovi) (1) Poreski obveznici i druga lica koja se bave prometom biogoriva i biotečnosti i naftnih derivata dužni su popisati zalihe akciznih proizvoda čijim se prometom bave na dan početka primjene ovog zakona i popisne liste dostaviti Upravi u roku sedam dana. (2) Poreski obveznici i druga lica koja se bave prometom biogoriva i biotečnosti i naftnih derivata dužni su da na zatečene zalihe utvrđene popisnim listama iz stava (1) ovog člana izvrše obračun akcize i putarine prema odredbama ovog zakona, te da u roku deset dana od dana izvršenog popisa iz stava (1) ovog člana uplate na propisane račune razliku između obračunate i već uplaćene akcize i/ili razliku između obračunate i već uplaćene putarine." Član 10. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a primjenjivat će se od prvog radnog dana mjeseca koji slijedi nakon njegovog stupanja na snagu. Broj 01,02-02-1-2808/17 15. decembra 2017. godine Sarajevo Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Mr. Ognjen Tadić, s. r. Na temelju članka IV.4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 34. sjednici Doma naroda, održanoj 7. prosinca 2017. godine, i na 54. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 14. i 15. prosinca 2017. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TROŠARINAMA U BOSNI I HERCEGOVINI Članak 1. U Zakonu o trošarinama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 49/09, 49/14 i 60/14) u članku 2. stavak (2) se mijenja i glasi: "(2) Naplaćeni prihodi od cestarine u iznosu od 0,25 KM za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta vode se na posebnom podračunu otvorenom kod Centralne banke Bosne i Hercegovine, a ti prihodi bit će raspodjeljivani sukladno Zakonu o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda.". Članak 2. U članku 4. u stavku (2) u točki f) interpunkcijski znak točka zamjenjuje se interpunkcijskim znakom točka-zarez i dodaje se nova točka g), koja glasi: "g) biogoriva i biotekućine.". Članak 3. U članku 5. u stavku (1) iza točke d) interpunkcijski znak točka zamjenjuje se interpunkcijskim znakom točka-zarez i dodaje se nova točka e), koja glasi: "e) tekući naftni plin za pogon motornih vozila.". Članak 4. U članku 12. u stavku (1) iza točke d) veznik "i" zamjenjuje se interpunkcijskim znakom zarez, a iza točke e) dodaju se riječi: "i g)". Članak 5. U članku 17. u stavku (1) u točki e) broj: "0,30" zamjenjuje se brojem: "0,45", a iza točke e) interpunkcijski znak točka zamjenjuje se interpunkcijskim znakom točka-zarez i dodaju se nove toč. f) i g) koje glase: "f) tekući naftni plin za pogon motornih vozila 0,00 KM; g) biogoriva i biotekućine 0,30 KM". Članak 6. U članku 32. u stavku (2) broj: "0,30" zamjenjuje se brojem: "0,45". U stavku (4) broj: "0,30" zamjenjuje se brojem: "0,45". Članak 7. Članak 35. mijenja se i glasi: "Članak 35. (Osnovica i iznos) (1) Cestarina kao vrsta neizravnog poreza plaća se na biogoriva i biotekućine iz članka 4. stavka (1) točke g) ovoga Zakona i na naftne derivate iz članka 5. stavka (1) toč. a), b) i e) ovoga Zakona. (2) Cestarina iz stavka (1) ovog članka plaća se u iznosu: a) 0,15 KM po litri proizvoda, odnosno kilogramu tekućeg naftnog plina za ceste i b) 0,25 KM po litri proizvoda, odnosno kilogramu tekućeg naftnog plina za izgradnju autocesta i za izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta, od čega se 0,20 KM odnosi na izgradnju autocesta, a 0,05 za izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta." Članak 8. U članku 41. u stavku (1) točka j) mijenja se i glasi: j) ne plati u propisanom roku trošarinu ili cestarinu;". U točki m) iza broja: "45." dodaju se riječi: "i 45.a" Članak 9. Iza članka 45. dodaje se novi članak 45.a, koji glasi: "Članak 45.a (Popis zaliha i rokovi) (1) Porezni obveznici i druge osobe koje se bave prometom biogoriva i biotekućina i naftnih derivata dužni su popisati zalihe trošarinskih proizvoda čijim se prometom bave na dan početka primjene ovoga Zakona i popisne liste dostaviti Upravi u roku od sedam dana. (2) Porezni obveznici i druge osobe koje se bave prometom biogoriva i biotekućina i naftnih derivata dužni su na zatečene zalihe utvrđene popisnim listama iz stavka (1) ovoga članka obračunati trošarine i cestarine prema odredbama ovoga Zakona te, u roku od deset dana od dana obavljanja popisa iz stavka (1) ovoga članka, uplatiti na propisane račune razliku između obračunate i već uplaćene trošarine i/ili razliku između obračunate i već uplaćene cestarine."
Zakon o izmjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 33/17 05.09.2017 SG BiH 80/23, SG BiH 46/23, SG BiH 100/08, SG BiH 35/05, SG BiH 09/05 PDV,zakon Službeni glasnik BiH, broj 33/17 Na osnovu člana IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 44. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 20. aprila 2017. godine, i na 28. sjednici Doma naroda, održanoj 4. maja 2017. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENI ZAKONA O POREZU NA DODATU VRIJEDNOST Član 1. U Zakonu o porezu na dodatu vrijednost ("Službeni glasnik BiH", br. 9/05, 35/05 i 100/08), u članu 26. tačka 2. mijenja se i glasi: "2. konačni uvoz dobara koja su oslobođena plaćanja carine, osim ako nije drugačije propisano Zakonom o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 58/15). Oslobađanje se ne primjenjuje na dobra oslobođena plaćanja carine prema članu 207. tačka a) alineje od 1) do 6) Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini". Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a primjenjuje se danom početka primjene propisa iz člana 208. Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini.
Zakon o carinskoj politici u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 58/15 21.07.2015 carina,zakon V BOSNE I HERCEGOVINE W BOCHE H XEPUErOBMHE Izdanje na bosanskom, hrvalskom i srpskom jeziku Hsdame ua 6ocqhckom, xpeauiCKOM u cpucKOM je3UKy Godina XIX Utorak, 21. jula/srpnja 2015. godine Broj/Epoj 58 TogHHa XIX yropaK, 21. jyaa 2015. rogHHe ISSN 1512-7486 - bosanski jezik ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik ISSN 1512-7508 - srpski jezik PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE 532 Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 14. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 30. juna 2015. godine, i na 7. sjednici Doma naroda, održanoj 15. jula 2015. godine, usvojila je ZAKON O CARINSKOJ POLITICI U BOSNI I HERCEGOVINI DIO PRVI - OPĆE ODREDBE POGLAVLJE I PREDMET I OSNOVNE DEFINICIJE Član 1. (Predmet Zakona) Ovim zakonom uređuju se osnovni elementi carinske politike, te opća pravila i postupci koji se primjenjuju na robu koja se unosi u i iznosi iz carinskog područja Bosne i Hercegovine. Član 2. (Primjena Zakona) (1) Ovaj zakon i propisi doneseni na osnovu ovog zakona primjenjuju se jednoobrazno na cijelom carinskom području Bosne i Hercegovine, ne dovodeći u pitanje primjenu međunarodnog prava i međunarodnog sporazuma. (2) Određene odredbe carinskih propisa mogu se primjenjivati i izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine, u skladu s propisima kojima se reguliraju određene oblasti ili na osnovu međunarodnog sporazuma. Član 3. (Carinsko područje Bosne i Hercegovine) (1) Carinsko područje Bosne i Hercegovine je jedinstveno. (2) Carinsko područje Bosne i Hercegovine obuhvata teritoriju Bosne i Hercegovine, uključujući teritorijalne vode, unutrašnje vode i zračni prostor Bosne i Hercegovine. (3) Carinsko područje Bosne i Hercegovine ograničeno je carinskom linijom koja je identična granici Bosne i Hercegovine. (4) Carinski granični pojas na kopnu obuhvata onaj dio carinskog područja Bosne i Hercegovine čija se širina proteže pet kilometara od carinske linije u dubinu područja Bosne i Hercegovine. (5) Odredba stava (4) ovog člana primjenjuje se i kada se carinska linija proteže duž graničnih rijeka. (6) Carinski granični pojas na moru obuhvata onaj dio carinskog područja Bosne i Hercegovine čija se širina proteže tri kilometra u dubinu kopna od obale i područje od obale do vanjskih granica teritorijalnih voda. Član 4. (Definicije) U smislu ovog zakona, pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje: a) "lice" je: 1) fizičko lice, 2) pravno lice, 3) udruženje lica koje nema zakonski status pravnog lica, ali mu je prema važećim propisima priznata sposobnost preduzimanja određenih pravnih radnji (u daljnjem tekstu: udruženje lica), b) "lice s prebivalištem ili sjedištem u Bosni i Hercegovini" je: 1) fizičko lice koje u Bosni i Hercegovini ima prebivalište, 2) pravno lice ili udruženje lica koje u Bosni i Hercegovini ima registrirano sjedište, glavnu upravu ili stalnu poslovnu jedinicu, c) "carinski propisi" obuhvataju ovaj zakon, propise donesene na osnovu ovog zakona za njegovo provođenje i druge propise donesene u okviru carinsko-tarifne politike na nivou Bosne i Broj 58 - Strana 2 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. Hercegovine koji se odnose na unos u i iznos robe iz carinskog područja Bosne i Hercegovine i međunarodni sporazum koji sadrži odredbe o carini ako se primjenjuje u Bosni i Hercegovini, d) "provedbeni propis" je propis kojim se regulira provođenje odredbi ovog zakona, osim odredbi člana 32. stav (3), člana 207., člana 269. stav (3) i člana 271., e) "međunarodni sporazum" je međunarodna konvencija koju je ratificirala ili preuzela Bosna i Hercegovina, međunarodni sporazum ili ugovor koji je Bosna i Hercegovina zaključila s drugim državama ili teritorijama, koji se primjenjuju i u Bosni i Hercegovini, f) "carinski organ" je Uprava za indirektno oporezivanje, što uključuje i njene organizacione jedinice, g) "carinski ured" je svaki ured Uprave za indirektno oporezivanje u kojem se mogu obaviti sve ili neke od carinskih formalnosti propisanih carinskim propisima, h) "ulazni carinski ured" je carinski ured koji određuje Uprava za indirektno oporezivanje, kojem se bez odgađanja, u skladu s carinskim propisima, mora predočiti roba koja se unosi u carinsko područje Bosne i Hercegovine i u kojem se obavljaju odgovarajuće ulazne kontrole koje se zasnivaju na analizi rizika, i) "izlazni carinski ured" je carinski ured koji određuje Uprava za indirektno oporezivanje, kojem se, u skladu s carinskim propisima, mora predočiti roba prije nego što napusti carinsko područje Bosne i Hercegovine i u kojem se obavljaju carinske kontrole u pogledu ispunjavanja izvoznih carinskih formalnosti i odgovarajuće kontrole koje se zasnivaju na analizi rizika, j) "uvozni carinski ured" je carinski ured koji određuje Uprava za indirektno oporezivanje, u kojem se, u skladu s carinskim propisima, moraju obaviti carinske formalnosti, uključujući odgovarajuće kontrole koje se zasnivaju na analizi rizika, za odobravanje carinski odobrenog postupanja ili upotrebe za robu koja je unesena u carinsko područje Bosne i Hercegovine, k) "izvozni carinski ured" je carinski ured koji određuje Uprava za indirektno oporezivanje, u kojem se, u skladu s carinskim propisima, moraju obaviti carinske formalnosti, uključujući odgovarajuće kontrole koje se zasnivaju na analizi rizika, za odobravanje carinski odobrenog postupanja ili upotrebe za robu koja napušta carinsko područje Bosne i Hercegovine, l) "odluka" je svaka službena radnja carinskog organa koja se odnosi na carinske propise kojom se odlučuje o pojedinom slučaju, te koja ima pravno dejstvo na jedno ili više određenih ili odredivih lica. Pojam odluka podrazumijeva i obavezujuću informaciju, u smislu člana 16. ovog zakona, m) "carinski status" je određenje statusa robe, u smislu carinskih propisa, kao domaće ili strane robe, n) "domaća roba" je: 1) roba koja je u potpunosti dobivena ili proizvedena u carinskom području Bosne i Hercegovine pod uslovima iz člana 28. ovog zakona, a koja ne sadrži robu uvezenu iz drugih država ili teritorija. Za robu dobivenu iz robe koja je stavljena u carinski postupak s odgođenim plaćanjem ne smatra se da ima status domaće robe, 2) roba uvezena iz drugih država ili teritorija, a koja je puštena u slobodan promet, 3) roba dobivena ili proizvedena u carinskom području Bosne i Hercegovine, bilo isključivo od robe iz alineje 2) ili od robe iz alineja 1) i 2) ove tačke, o) "strana roba" je sva roba koja nema status domaće robe, kao i roba koja je izgubila status domaće robe. Ne dovodeći u pitanje primjenu čl. 112. i 113. ovog zakona, domaća roba gubi taj status kada stvarno istupi iz carinskog područja Bosne i Hercegovine, p) "carinski dug" je obaveza određenog lica da za određenu robu plati prema propisima utvrđeni iznos uvoznih dažbina (uvozni carinski dug) ili izvoznih dažbina (izvozni carinski dug), r) "uvozne dažbine" su: 1) carina i druge dažbine s jednakim efektom kao i carina, 2) uvozne dažbine koje su utvrđene u okviru mjera poljoprivredne politike ili posebnih mjera koje se primjenjuju na određenu robu dobivenu preradom poljoprivrednih proizvoda, s) "izvozne dažbine" su: 1) carina i druge dažbine s jednakim efektom kao i carina, 2) izvozne dažbine koje su utvrđene u okviru mjera poljoprivredne politike ili posebnih mjera koje se primjenjuju na određenu robu dobivenu preradom poljoprivrednih proizvoda, t) "dužnik" je lice koje je dužno platiti carinski dug, u) "carinski nadzor" su radnje koje preduzima carinski organ, s ciljem da osigura pravilnu primjenu carinskih propisa i, po potrebi, drugih propisa koji se primjenjuju na robu koja podliježe carinskom nadzoru, v) "carinska kontrola" su posebne radnje koje carinski organ preduzima, s ciljem da osigura pravilnu primjenu carinskih propisa i, po potrebi, drugih propisa koji se odnose na unos, iznos, provoz, prijenos i posebnu upotrebu robe koja se nalazi u carinskom području Bosne i Hercegovine, kao i robe koja se kreće između carinskog područja Bosne i Hercegovine i drugog carinskog područja, te na prisustvo robe koja nema status domaće robe. Takve radnje uključuju pregled robe, provjeru podataka u carinskoj deklaraciji, provjeru postojanja i vjerodostojnosti dokumenata podnesenih u elektronskom ili pisanom obliku, pregled poslovnih knjiga, drugih dokumenata i evidencija o poslovanju, pregled prijevoznih sredstava, pregled prtljaga i ostalih stvari koje putnik nosi sa sobom ili na sebi, te provođenje službenih ispitivanja i drugih potrebnih radnji, z) "carinski odobreno postupanje ili upotreba robe" je: 1) stavljanje robe u carinski postupak, 2) unos robe u slobodnu zonu, 3) ponovni izvoz robe iz carinskog područja Bosne i Hercegovine, 4) uništenje robe, 5) ustupanje robe u korist države Bosne i Hercegovine, aa) "carinski postupak" je: 1) puštanje robe u slobodan promet, 2) provoz, 3) carinsko skladištenje, 4) unutrašnja obrada, Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 3 5) obrada pod carinskom kontrolom, 6) privremeni uvoz, 7) vanjska obrada, 8) izvoz, ab) "carinske formalnosti" su radnje koje preduzimaju lica i carinski organ, s ciljem primjene carinskih propisa, ac) "carinska deklaracija" je zahtjev ili radnja kojom lice, u propisanom obliku i na propisani način, zahtijeva stavljanje robe u određeni carinski postupak, ad) "deklaracija za privremeni smještaj" znači radnju kojom lice, u propisanom obliku i na propisani način, navodi da je roba u privremenom smještaju, ae) "ulazna sažeta deklaracija" je radnja kojom lice, u propisanom obliku i na propisani način, u određenom roku, obavještava carinski organ da će se roba unijeti u carinsko područje Bosne i Hercegovine, af) "izlazna sažeta deklaracija" je radnja kojom lice, u propisanom obliku i na propisani način, u određenom roku, obavještava carinski organ da će se roba iznijeti iz carinskog područja Bosne i Hercegovine, ag) "deklarant" je lice koje podnosi carinsku deklaraciju, deklaraciju za privremeni smještaj, ulaznu sažetu deklaraciju ili izlaznu sažetu deklaraciju u svoje ime ili lice u čije ime se podnosi carinska deklaracija, ah) "predočenje robe carini (u daljnjem tekstu: predočenje robe)" je na propisani način obavještavanje carinskog organa o prispijeću robe u carinski ured ili u bilo koje drugo mjesto koje je odredio ili odobrio carinski organ, ai) "puštanje robe" je radnja carinskog organa kojom robu stavlja na raspolaganje uz uslove i u svrhe određene carinskim postupkom u koji je roba stavljena, aj) "korisnik postupka" je lice u čije ime je podnesena carinska deklaracija ili lice na koje su prenesena prava i obaveze tog lica u vezi s carinskim postupkom, ak) "imalac odobrenja" je lice kojem je, u skladu s carinskim propisima, izdato odgovarajuće odobrenje, al) "rizik" je vjerovatnost nekog događaja koji bi mogao nastati u vezi s unosom, iznosom, provozom, prijenosom i posebnom upotrebom robe koja se nalazi u carinskom području Bosne i Hercegovine, koja se kreće između carinskog područja Bosne i Hercegovine i drugog carinskog područja, kao i u vezi s prisustvom robe koja nema status domaće robe, i može za posljedicu imati sprečavanje pravilne primjene carinskih i drugih propisa ili ugrožavanje finansijskih interesa Bosne i Hercegovine ili predstavljati prijetnju sigurnosti Bosne i Hercegovine, javnom moralu, zaštiti zdravlja i života ljudi, životinja i biljaka, očuvanju okoliša, zaštiti prirodnih rijetkosti, kulturnog naslijeđa, umjetničke, historijske, arheološke ili tehnološke vrijednosti, zaštiti intelektualnog vlasništva, zaštiti prava potrošača i drugog, am) "upravljanje rizikom" je prepoznavanje rizika i provođenje svih mjera neophodnih za ograničavanje izloženosti riziku. To obuhvata i radnje kao što su: prikupljanje podataka i informacija o riziku, analiza i ocjena rizika, propisivanje i preduzimanje mjera i redovno praćenje i reviziju tog procesa i njegovih rezultata, na osnovu izvora i strategije carinskog organa i drugih organa u Bosni i Hercegovini, kao i na osnovu međunarodnog izvora i strategije, an) "imalac robe" je lice koje je vlasnik robe ili lice koje ima pravo da je koristi ili upotrebljava ili lice u čijem je fizičkom posjedu roba, ao) "unos robe" je radnja unošenja robe u carinsko područje Bosne i Hercegovine, od bilo kojeg lica i na bilo koji način, nezavisno u koje će carinski odobreno postupanje ili upotrebu biti stavljena nakon unosa, ap) "iznos robe" je radnja iznošenja robe iz carinskog područja Bosne i Hercegovine, od bilo kojeg lica i na bilo koji način, nezavisno u koje će carinski odobreno postupanje ili upotrebu biti stavljena pri iznošenju, ar) "Upravni odbor" je odbor uspostavljen Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini. POGLAVLJE II OPĆE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA PRAVA I OBAVEZE LICA U ODNOSU NA CARINSKE PROPISE ODJELJAK A ZASTUPANJE Član 5. (Zastupanje) Lice o čijim se pravima i obavezama rješava može, pod uslovima propisanim članom 76. st. (2) i (3) ovog zakona, imenovati zastupnika za preduzimanje svih ili samo nekih carinskih formalnosti, u skladu s carinskim propisima u postupku pred carinskim organom. Član 6. (Vrste zastupanja) (1) Zastupanje može biti: a) neposredno, kada zastupnik postupa u ime i za račun drugog lica, ili b) posredno, kada zastupnik postupa u svoje ime, a za račun drugog lica. (2) Zastupnik mora biti registriran u Bosni i Hercegovini i upisan u registar koji vodi carinski organ, osim u slučaju iz člana 76. st. (3) i (4) ovog zakona. (3) Zastupnik se mora izjasniti koje lice zastupa, da li je zastupanje neposredno ili posredno i imati ovlaštenje za zastupanje. (4) Od svakog lica koje se izjasni da postupa u ime ili za račun drugog lica carinski organ može zahtijevati da dostavi vjerodostojan dokaz o ovlaštenju za zastupanje pred carinskim organom. (5) Za lice koje se ne izjasni da postupa u ime ili za račun drugog lica ili koje se izjasni da postupa u ime i za račun drugog lica, ali ne može carinskom organu o tome podnijeti vjerodostojan dokaz, smatra se da postupa u svoje ime i za svoj račun. ODJELJAK B. OVLAŠTENI PRIVREDNISUBJEKAT Član 7. (Ovlašteni privredni subjekat) Carinski organ, u saradnji s drugim nadležnim organima, po potrebi, prema kriterijima iz člana 8. ovog zakona, odobrava status "ovlaštenog privrednog subjekta" privrednom subjektu koji ima sjedište u carinskom području Bosne i Hercegovine. Ovlašteni privredni subjekat može koristiti olakšice u pogledu carinskih kontrola koje se odnose na sigurnosno relevantne provjere i/ili od pojednostavljenja koja su predviđena carinskim propisima. Ovlašteni privredni subjekat dužan je obavijestiti carinski organ o svim statusnim i drugim promjenama koje nastanu nakon što mu je odobren taj status, a koje mogu uticati na daljnje postojanje ili sadržaj tog statusa. (1) (2) (3) Broj 58 - Strana 4 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. Član 8. (Kriteriji za odobravanje statusa ovlaštenog privrednog subjekta) (1) Kriteriji za odobravanje statusa ovlaštenog privrednog subjekta uključuju: a) pridržavanje carinskih i poreskih propisa u prethodnom periodu, b) zadovoljavajući sistem vođenja poslovnih evidencija i, po potrebi, evidencije o prijevozu robe koji omogućava odgovarajuću carinsku kontrolu, c) po potrebi, dokazana finansijska likvidnost, d) po potrebi, odgovarajuće standarde zaštite i sigurnosti. (2) Provedbenim propisom, radi primjene kriterija iz stava (1) ovog člana, propisuju se: a) uslovi za odobravanje statusa ovlaštenog privrednog subjekta, b) uslovi za učestalost preispitivanja statusa ovlaštenog privrednog subjekta, c) uslovi za izdavanje odobrenja za korištenje pojednostavljenih postupaka, d) vrsta i obim olakšica koje se mogu odobriti u vezi s carinskim kontrolama koje se odnose na zaštitu i sigurnost, uzimajući u obzir propise za upravljanje rizikom, te e) uslovi i postupak prema kojima se status ovlaštenog privrednog subjekta može ukinuti. ODJELJAK C. ODLUKE KOJE SE ODNOSE NA PRIMJENU CARTNSKTH PROPISA Član 9. (Donošenje odluke) (1) Na postupak pred carinskim organom primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje upravni postupak, osim ako nije drugačije regulirano ovim zakonom. (2) Lice koje od carinskog organa zahtijeva donošenje odluke koja se odnosi na primjenu carinskih propisa mora navesti sve činjenice i okolnosti, te podnijeti dokumente i druge dokaze potrebne za donošenje odluke. (3) Odluka po usmenom zahtjevu donosi se i o njoj se obavještava podnosilac zahtjeva u najkraćem mogućem roku. (4) Kada se zahtjev za donošenje odluke podnosi u pisanoj formi, odluka se donosi i o njoj se pismeno obavještava podnosilac zahtjeva u roku određenom važećim propisima, koji teče od dana zaprimanja zahtjeva. (5) Rok iz stava (4) ovog člana može se produžiti ako ga carinski organ ne može ispoštovati. U tom slučaju, carinski organ o tome obavještava podnosioca zahtjeva prije isteka tog roka, uz navođenje razloga koji opravdavaju produženje i naredni period koji smatra da je potreban za donošenje odluke po zahtjevu. (6) Odluka koju donosi carinski organ u pisanoj formi, a kojom se odbija zahtjev podnosioca ili je nepovoljna po lice na koje se odnosi, mora sadržavati razloge na osnovu kojih je donesena i pouku o pravu na žalbu iz člana 10. ovog zakona. Član 10. (Žalba na odluku) (1) Pravo žalbe na odluku carinskog organa koja se odnosi na primjenu carinskih propisa ima lice na koje se ta odluka odnosi. (2) Pravo žalbe ima i lice koje je carinskom organu podnijelo zahtjev za donošenje odluke koja se odnosi na primjenu carinskih propisa, a odluka po zahtjevu nije mu dostavljena u roku iz člana 9. stav (4) ovog zakona. Član 11. (Izvršenje odluke) Podnošenje žalbe na odluku carinskog organa ne odgađa izvršenje odluke. Član 12. (Odgađanje izvršenja odluke) (1) Izuzetno od člana 11. ovog zakona, carinski organ može, u cjelini ili djelimično, odgoditi primjenu osporene odluke ako ima valjane razloge da vjeruje da osporena odluka nije u skladu s carinskim propisima ili da bi za lice na koje se odnosi mogla nastati nepopravljiva šteta. (2) Kada se osporena odluka odnosi na plaćanje uvoznih ili izvoznih dažbina, odgađanje izvršenja te odluke može biti odobreno samo ako se položi osiguranje za njihovo plaćanje. Izuzetno, polaganje osiguranja neće se zahtijevati ako se, na osnovu dokumenata o procjeni situacije u kojoj se nalazi dužnik, utvrdi da bi takvo osiguranje vjerovatno dovelo dužnika u ozbiljne ekonomske ili socijalne poteškoće. Član 13. (Poništenje odluke) (1) Odluka koja je povoljna za lice na koje se odnosi poništava se ako je donesena na osnovu netačnih ili nepotpunih informacija i ako: a) je podnosilac zahtjeva znao ili je mogao znati da su informacije netačne ili nepotpune i b) takva odluka ne bi mogla biti donesena na osnovu tačnih i potpunih informacija. (2) Odluka iz stava (1) ovog člana dostavlja se bez odgađanja licu na koje se odnosi. (3) Poništenje ima pravno dejstvo od dana donošenja poništene odluke. Član 14. (Ukidanje ili izmjena odluke) (1) Odluka koja je povoljna za lice na koje se odnosi ukida se ili mijenja u slučajevima drugačijim od onih iz člana 13. ovog zakona, kada jedan ili više uslova propisanih za njeno donošenje nije bio ispunjen ili više nije ispunjen. (2) Odluka koja je povoljna za lice na koje se odnosi može se ukinuti ako lice ne ispunjava obavezu koja mu je odlukom određena. (3) Odluka iz st. (1) i (2) ovog člana dostavlja se bez odgađanja licu na koje se odnosi. (4) Odluka iz st. (1) i (2) ovog člana ima pravno dejstvo od dana dostavljanja licu na koje se odnosi. U izuzetnim slučajevima, kada to zahtijevaju opravdani interesi lica na koje se odluka odnosi, carinski organ može odgoditi dan od kada donesena odluka o ukidanju ili izmjeni ima pravno dejstvo. ODJELJAK D. TNFORMACIJE O PRTMJENI CARTNSKTH PROPISA Član 15. (Informacije o primjeni carinskih propisa) (1) Svako zainteresirano lice može od carinskog organa zatražiti informacije o primjeni carinskih propisa. Takav zahtjev može se odbiti ako se ne odnosi na stvarno namjeravan uvoz ili izvoz. (2) Informacije iz stava (1) ovog člana carinski organ daje bez naknade. Naknada se može zahtijevati za posebne troškove koji nastanu, naročito zbog provođenja analiza i drugih ispitivanja ili vještačenja o robi na koju se odnosi zahtjev za davanje informacije, te za troškove povrata robe podnosiocu zahtjeva. Član 16. (Obavezujuća informacija o tarifnom svrstavanju robe i o preferencijalnom porijeklu robe) (1) Na pisani zahtjev zainteresiranog lica, carinski organ, u skladu s provedbenim propisom, izdaje: a) obavezujuću informaciju o tarifnom svrstavanju robe po Carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine, b) obavezujuću informaciju o preferencijalnom porijeklu robe. (2) Obavezujuća informacija o tarifnom svrstavanju robe ili obavezujuća informacija o preferencijalnom porijeklu robe obavezuje carinski organ u odnosu na lice kojem je izdata samo u pogledu tarifnog svrstavanja robe, odnosno utvrđivanja preferencijalnog porijekla robe. (3) Obavezujuća informacija o tarifnom svrstavanju robe ili obavezujuća informacija o preferencijalnom porijeklu robe obavezuje carinski organ u odnosu na lice kojem je izdata samo za robu za koju se carinske formalnosti provode nakon datuma stupanja na snagu obavezujuće informacije. U stvarima koje se tiču preferencijalnog porijekla robe te formalnosti odnose se na primjenu člana 33. ovog zakona. (4) Radi primjene obavezujuće informacije u carinskom postupku, lice kojem je izdata obavezujuća informacija mora dokazati da: a) u slučaju obavezujuće informacije o tarifnom svrstavanju robe, predočena roba u potpunosti odgovara robi navedenoj u informaciji, b) u slučaju obavezujuće informacije o preferencijalnom porijeklu robe, predočena roba i okolnosti na osnovu kojih se stiče preferencijalno porijeklo robe u potpunosti odgovaraju robi i okolnostima navedenim u obavezujućoj informaciji. (5) Obavezujuća informacija o tarifnom svrstavanju robe i obavezujuća informacija o preferencijalnom porijeklu robe važi tri godine od dana njenog stupanja na snagu. (6) Obavezujuća informacija poništava se, u skladu s članom 13. ovog zakona, ako je zasnovana na netačnim ili nepotpunim informacijama koje je dao podnosilac zahtjeva. (7) Obavezujuća informacija ukida se, u skladu s članom 14. ovog zakona. (8) Obavezujuća informacija ne može biti izmijenjena. (9) Obavezujuća informacija o tarifnom svrstavanju robe prestaje važiti kada: a) zbog izmjene propisa više nije u skladu s važećim propisima, b) više nije u skladu s tumačenjem Carinske tarife Bosne i Hercegovine zbog izmjena u komentarima Kombinirane nomenklature i/ili Harmoniziranog sistema ili zbog odluke nadležnog organa u Bosni i Hercegovini, c) je ukinuta u skladu s članom 14. ovog zakona, pod uslovom da je odluka o njenom ukidanju dostavljena licu kojem je izdata. (10) Obavezujuća informacija o preferencijalnom porijeklu robe prestaje važiti kada: a) zbog izmjene propisa ili zaključivanja međunarodnog sporazuma više nije u skladu s važećim propisima, odnosno međunarodnim sporazumom, b) više nije u skladu: 1) s tumačenjem u pogledu preferencijalnog porijekla robe zbog odluke nadležnog organa u Bosni i Hercegovini, 2) na međunarodnom nivou, sa Sporazumom o pravilima preferencijalnog porijekla Svjetske trgovinske organizacije (WTO) ili s mišljenjem o preferencijalnom porijeklu donesenom radi Utorak, 21. 7. 2015._____________ Broj 58 - Strana 5 tumačenja objašnjenja tog sporazuma od nadležnog tijela WTO-a, c) je ukinuta u skladu s članom 14. ovog zakona, pod uslovom da je odluka o njenom ukidanju dostavljena licu kojem je izdata. (11) U slučajevima iz stava (9) tač. a) i b) i stava (10) tač. a) i b) ovog člana, izdata obavezujuća informacija prestaje važiti danom početka primjene donesene mjere koja je u pitanju, o čemu se imalac informacije obavještava u pisanoj formi. (12) Lice kojem je izdata obavezujuća informacija koja je prestala važiti u skladu sa stavom (9) tač. b) ili c), odnosno stavom (10) tač. b) ili c) ovog člana može koristiti tu informaciju još šest mjeseci od dana prestanka njene važnosti, pod uslovom ako je na osnovu te informacije, a prije prestanka njene važnosti, zaključilo obavezujući kupoprodajni ugovor za predmetnu robu. U slučaju uvoza ili izvoza robe za koju se prilikom obavljanja carinskih formalnosti podnose potvrde koje su bile izdate na osnovu tih obavezujućih informacija, obavezujuće informacije važe u roku važenja potvrde. (13) U slučaju iz stava (9) tačka a) i stava (10) tačka a) ovog člana, propisom Bosne i Hercegovine ili međunarodnim sporazumom može se odrediti rok u kojem se može koristiti obavezujuća informacija, shodno stavu (12) ovog člana. (14) Obavezujuća informacija o tarifnom svrstavanju robe, odnosno o preferencijalnom porijeklu robe, može se, pod uslovima predviđenim u st. (12) i (13) ovog člana, koristiti isključivo s ciljem: a) utvrđivanja iznosa uvoznih ili izvoznih dažbina, b) utvrđivanja izvoznih naknada, odnosno drugih davanja za uvoz ili izvoz u vezi s provođenjem poljoprivredne politike, c) korištenja potvrda za uvoz ili izvoz koje se podnose prilikom obavljanja carinskih formalnosti radi prihvatanja carinske deklaracije za predmetnu robu, pod uslovom da su te potvrde bile izdate na osnovu tih informacija. (15) Provedbenim propisom propisuju se uslovi za izdavanje obavezujuće informacije. ODJELJAK E. OSTALE ODREDBE Član 17. (Carinska kontrola, analiza rizika, saradnja organa) (1) Carinski organ, u skladu sa uslovima predviđenim važećim propisima, preduzima sve radnje carinske kontrole koje smatra potrebnim radi pravilne primjene carinskih i, po potrebi, drugih propisa koji se odnose na unos, iznos, provoz, prijenos i posebnu upotrebu robe koja se kreće između carinskog područja Bosne i Hercegovine i drugog carinskog područja, te na prisustvo robe koja nema status domaće robe. Carinska kontrola, za potrebe pravilne primjene propisa, može se obaviti i u drugom carinskom području, ako je to predviđeno međunarodnim sporazumom. (2) Carinska kontrola, osim kontrole na licu mjesta, uglavnom se zasniva na analizi rizika uz upotrebu elektronske obrade podataka, s ciljem utvrđivanja i procjene stepena rizika i razvoja neophodnih mjera za procjenu rizika na osnovu kriterija razvijenih u Bosni i Hercegovini i, gdje je to moguće, na međunarodnom nivou. (3) Carinski organ uspostavlja okvire za procjenu rizika i prioritetne oblasti kontrole. Za upravljanje rizikom može se uspostaviti elektronski sistem. (4) Kada drugi organ, a ne carinski organ, provodi kontrolu, takva kontrola se, u saradnji s carinskim organom, obavlja, gdje god je to moguće, istovremeno i na istom mjestu. S L U Z B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 6 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. (5) U okviru kontrole iz ovog člana, carinski organ i drugi nadležni organ mogu međusobno razmjenjivati podatke u vezi s unosom, iznosom, provozom, prijenosom i posebnom upotrebom robe koja se nalazi u carinskom području Bosne i Hercegovine, robom koja se kreće između carinskog područja Bosne i Hercegovine i drugog carinskog područja, te prisustva robe koja nema status domaće robe. (6) Povjerljivi podaci dostavljaju se carinskoj upravi i drugim tijelima u drugoj državi prema međunarodnom sporazumu i uz uslove iz člana 20. ovog zakona. Član 18. (Vanredne situacije) (1) U slučaju vanrednih situacija zbog zastoja saobraćaja preko graničnog prijelaza ili zastoja u obavljanju carinskog postupka u unutrašnjosti carinskog područja Bosne i Hercegovine, carinski organ može privremeno odrediti pojednostavljenje u provođenju mjera carinskog nadzora i kontrole, odnosno carinskog postupka. (2) Carinski organ propisuje kriterije i postupak za provođenje iz stava (1) ovog člana. Član 19. (Obaveza podnošenja dokumenata) U svrhu primjene carinskih propisa, svako lice koje je neposredno ili posredno uključeno u radnje u vezi s trgovinom robom, dužno je carinskom organu, na njegov zahtjev i u određenom roku, staviti na raspolaganje sve potrebne dokumente i podatke, bez obzira u kom obliku se nalaze, i pružiti svaku drugu pomoć. Član 20. (Tajnost podataka) Carinski organ sa svim podacima do kojih dođe, a koji su označeni ili ih treba označiti određenim stepenom tajnosti, dužan je postupati i može ih saopćavati na način propisan posebnim propisima. Član 21. (Čuvanje dokumenata i podataka) (1) U svrhu provođenja kontrole od strane carinskog organa, lice koje učestvuje u prometu robom dužno je čuvati dokumente i podatke iz člana 19. ovog zakona, u roku utvrđenom propisima, a najmanje pet kalendarskih godina, bez obzira na nosač podataka koji se koristi za njihovo čuvanje. Taj rok počinje teći: a) u slučaju robe koja je puštena u slobodan promet, osim robe iz tačke b) ovog stava, kao i za robu za koju je podnesena izvozna carinska deklaracija, od posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj je prihvaćena carinska deklaracija za puštanje robe u slobodan promet ili izvozna carinska deklaracija, b) u slučaju robe koja je puštena u slobodan promet po smanjenoj ili nultoj stopi carine na račun njene upotrebe u posebne svrhe, od posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj je okončan carinski nadzor nad tom robom, c) u slučaju robe koja je stavljena u drugi carinski postupak, od posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj je završen taj carinski postupak, d) u slučaju robe koja je smještena u slobodnu zonu, od posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj roba napusti slobodnu zonu. (2) Ne dovodeći u pitanje primjenu člana 246. stav (4) druga rečenica ovog zakona, kada se pri carinskoj kontroli utvrdi da se određeni unos podataka o carinskom dugu u knjigovodstvenoj evidenciji mora ispraviti, rok iz stava (1) ovog člana produžava se za vrijeme koje je potrebno da se ispravka unese i ponovo provjeri. Član 22. (Period, datum i rok) Kada je carinskim propisima utvrđen period, datum ili rok primjene, period i rok ne mogu se produžiti, a datum promijeniti, osim ako je tim propisima to izričito predviđeno. Član 23. (Pojednostavljenje primjene ovog zakona) Provedbenim propisom propisuje se u kojim se slučajevima i pod kojim uslovima se može pojednostaviti primjena ovog zakona. Član 24. (Obaveza drugih organa u vezi sa stranom robom) (1) Organi uprave i pravosudni organi moraju najbližem carinskom uredu prijaviti svu robu i prijevozna sredstva koja su privremeno zadržali ili konačno oduzeli, ako je riječ o stranoj robi nad kojom nije proveden carinski postupak prema odredbama ovog zakona. (2) Konačno oduzeta strana roba iz stava (1) ovog člana može se predati drugom licu samo ako je carinski organ odobrio neko od carinski odobrenih postupanja ili upotrebe, odnosno ako je za tu robu plaćen potraživani carinski dug. DIO DRUGI - ELEMENTI ZA OBRAČUN UVOZNIH I IZVOZNIH DAŽBINA I PRIMJENU DRUGIH MJERA PROPISANIH U TRGOVINIROBOM POGLAVLJE I CARINSKA TARIFA I TARIFNO SVRSTAVANJE ROBE Član 25. (Carinska tarifa i tarifno svrstavanje robe) (1) Dažbine koje se zakonski potražuju prilikom nastanka carinskog duga zasnivaju se na Carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom o carinskoj tarifi. (2) Carinska tarifa Bosne i Hercegovine obuhvata: a) nomenklaturu robe koja je u skladu s Harmoniziranim sistemom i s Kombiniranom nomenklaturom koju koristi Evropska unija, oznake za posebne zahtjeve države Bosne i Hercegovine i dodatne šifarske oznake, b) konvencionalne carinske stope (najpovlaštenija nacija - MFN) koje se primjenjuju na robu obuhvaćenu nomenklaturom, c) preferencijalne carinske stope u skladu s međunarodnim sporazumima koje je Bosna i Hercegovina zaključila s određenim državama ili grupama država, d) privremene suspenzije i privremena smanjenja stopa, mjere zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza, antidampinške i kompenzatorne mjere i privremene tarifne kvote, e) ostale mjere predviđene propisima Bosne i Hercegovine, f) Opća pravila od 1. do 6. o svrstavanju robe u Carinsku tarifu, g) pravila o jedinstvenoj carinskoj stopi. (3) Mjere iz stava (2) tač. c) i d) ovog člana primjenjuju se, na zahtjev deklaranta, umjesto mjere iz tačke b) istog stava, ako predmetna roba ispunjava uslove predviđene tim mjerama. Zahtjev za primjenu tih mjera može se podnijeti i naknadno, pod uslovom da se poštuju propisani rokovi i uslovi. (4) Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, propisuje uslove, postupak i način primjene mjera iz stava (2) tačka d) ovog člana. Za mjere koje se odnose na privremene suspenzije, privremena smanjenja stopa i privremene tarifne kvote potrebno je pribaviti mišljenje Upravnog odbora. Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 7 (5) Kada je primjena mjera iz stava (2) tač. c), d) i e) ovog člana ograničena na određeni obim uvoza, njena primjena prestaje: a) u slučaju tarifnih kvota, čim se dostigne predviđeni obim uvoza b) u slučaju gornjeg tarifnog limita, u skladu s propisom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine kojim je taj limit utvrđen. (6) Tarifno svrstavanje robe u Carinsku tarifu Bosne i Hercegovine podrazumijeva utvrđivanje podbroja Carinske tarife Bosne i Hercegovine u koji se roba svrstava na osnovu općih pravila za tumačenje Harmoniziranog sistema i u skladu sa oznakama za posebne državne zahtjeve ili u posebnim slučajevima za primjenu posebnih mjera. Član 26. (Povoljno tarifno postupanje) (1) Provedbenim propisom propisuju se uslovi prema kojima se odobrava povoljno tarifno postupanje koje određena roba može imati zbog svoje vrste ili upotrebe u posebne svrhe. Kada je potrebno odobrenje, primjenjuju se čl. 100. i 101. ovog zakona. (2) "Povoljno tarifno postupanje", u smislu stava (1) ovog člana, znači smanjenu ili nultu stopu carine, pa i u okviru tarifnih kvota. POGLAVLJE II PORIJEKLO ROBE ODJELJAK A NEPREFERENCIJALNO PORIJEKLO ROBE Član 27. (Nepreferencijalno porijeklo robe) Odredbama čl. od 28. do 32. ovog zakona propisuje se nepreferencijalno porijeklo robe u svrhu: a) primjene Carinske tarife Bosne i Hercegovine, s izuzetkom mjera navedenih u članu 25. stav (2) tačka c) ovog zakona, b) primjene netarifnih mjera utvrđenih propisima Bosne i Hercegovine kojima se reguliraju određene oblasti u okviru trgovine robom, c) izdavanja dokumenta o porijeklu robe. Član 28. (Roba u potpunosti dobivena ili proizvedena) (1) Roba porijeklom iz jedne države je roba koja je u potpunosti dobivena ili proizvedena u toj državi. (2) "Roba u potpunosti dobivena u jednoj državi" obuhvata: a) mineralne proizvode izvađene u toj državi, b) biljne proizvode dobivene u toj državi (ubrani, požnjeveni, izvađeni i drugo), c) žive životinje okoćene, izležene i uzgojene u toj državi, d) proizvode dobivene od živih životinja uzgojenih u toj državi, e) proizvode dobivene lovom ili ribolovom u toj državi, f) proizvode morskog ribolova i druge proizvode izvađene iz mora izvan teritorijalnih voda neke države plovilom koje je registrirano ili upisano u registar u toj državi i koje plovi pod zastavom te države, g) proizvode dobivene ili proizvedene na brodu fabrici od proizvoda iz tačke f) ovog stava porijeklom iz te države, pod uslovom da je brod fabrika registriran ili upisan u registar u toj državi i plovi pod zastavom te države, h) proizvode izvađene s morskog dna ili iz sloja zemlje ispod tog morskog dna, izvan teritorijalnih voda, ako ta država ima isključiva prava na eksploataciju tog morskog dna ili iz sloja zemlje ispod tog morskog dna, i) otpatke i ostatke proizvoda dobivenih kao rezultat proizvodnih procesa u toj državi ili od već upotrebljavanih predmeta ako su u njoj sakupljeni i ako se mogu koristiti samo za ponovno dobivanje sirovina, j) robu proizvedenu na teritoriji te države isključivo od proizvoda navedenih u tač. od a) do i) ovog stava ili od njihovih derivata (sekundarnih proizvoda) u bilo kojoj fazi proizvodnje. (3) Pojam "država", u svrhu primjene stava (2) ovog člana, obuhvata i teritorijalne vode te države. Član 29. (Posljednja bitna prerada ili obrada) Roba, u čijoj su proizvodnji učestvovale dvije ili više država, smatra se da je porijeklom iz one države u kojoj je obavljena posljednja bitna, ekonomski opravdana prerada ili obrada u preduzeću opremljenom za tu preradu ili obradu koja je dovela do novog proizvoda ili koja predstavlja bitnu fazu proizvodnje. Član 30. (Nedovoljna prerada ili obrada) Svaka prerada ili obrada robe za koju se utvrdi ili za koju se osnovano sumnja da joj je jedini cilj bio izbjegavanje primjene propisa koji se u Bosni i Hercegovini primjenjuju na robu iz određenih država, ne može se ni u kom slučaju smatrati dovoljnom preradom ili obradom na osnovu koje bi dobiveni proizvod, u smislu člana 29. ovog zakona, stekao status proizvoda porijeklom iz države u kojoj je ta prerada ili obrada obavljena. Član 31. (Dokaz o nepreferencijalnom porijeklu robe i dodatni dokazi) (1) Propisom iz člana 32. stav (3) ovog zakona može se predvidjeti obaveza podnošenja dokumenta kojim se dokazuje nepreferencijalno porijeklo robe. (2) Carinski organ može, u slučaju opravdane sumnje, iako je dokaz o nepreferencijalnom porijeklu robe podnesen, zahtijevati dodatne dokaze da bi se na nedvosmislen način potvrdilo da je navedeno porijeklo robe u skladu s pravilima utvrđenim propisom iz stava (1) ovog člana. Član 32. (Uslovi i izdavanje dokaza o nepreferencijalnom porijeklu) (1) Dokaz o nepreferencijalnom porijeklu robe izdaje Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine. (2) Propisom koji donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, propisuju se uslovi za sticanje nepreferencijalnog porijekla robe, postupak za izdavanje dokaza o nepreferencijalnom porijeklu robe, način dokazivanja i dokumentacija kojom se potkrepljuje, metode administrativne saradnje, kao i postupak kontrole i nadzora. (3) Kontrolu i nadzor svih radnji propisanih propisom iz stava (2) ovog člana vrši Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. ODJELJAK B. PREFERENCIJALNO PORIJEKLO ROBE Član 33. (Preferencijalno porijeklo robe prema međunarodnom sporazumu) (1) Pravilima o preferencijalnom porijeklu robe utvrđuju se uslovi za sticanje porijekla koje roba mora ispuniti radi ostvarivanja pogodnosti iz člana 25. stav (2) tačka c) ovog zakona. Broj 58 - Strana 8 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. (2) Pravila iz stava (1) ovog člana su pravila utvrđena u međunarodnom sporazumu iz člana 25. stav (2) tačka c) ovog zakona za robu koja je obuhvaćena tim sporazumom. Član 34. (Pravila o porijeklu robe na osnovu jednostrane odluke Bosne i Hercegovine) Pravila o porijeklu za robu iz država na koju Bosna i Hercegovina, na osnovu svoje jednostrane odluke, primjenjuje preferencijalne tarifne mjere propisuju se provedbenim propisom. Član 35. (Pravila o porijeklu robe na osnovu jednostrane odluke druge države) (1) Dokaz o preferencijalnom porijeklu robe na osnovu jednostrane odluke druge države izdaje Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine. (2) Kontrolu i nadzor svih radnji propisanih odlukom iz stava (1) ovog člana vrši Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Postupak kontrole i nadzora propisuje se propisom iz člana 32. stav (2) ovog zakona. POGLAVLJE III. CARINSKA VRIJEDNOST ROBE Član 36. (Svrha određivanja carinske vrijednosti) Odredbama ovog poglavlja uređuje se način utvrđivanja carinske vrijednosti robe radi primjene carinskih propisa, uključujući i Carinsku tarifu Bosne i Hercegovine, kao i netarifnih mjera utvrđenih propisima Bosne i Hercegovine kojima se uređuje trgovina robom. Član 37. (Transakcijska vrijednost) (1) Carinska vrijednost uvezene robe je njena transakcijska vrijednost, odnosno stvarno plaćena cijena ili cijena koju treba platiti za robu prodatu za izvoz u Bosnu i Hercegovinu, a po potrebi, usklađena prema odredbama čl. 40. i 41. ovog zakona, pod uslovom da: a) nema ograničenja za kupca u pogledu raspolaganja robom ili njenom upotrebom, osim ograničenja: 1) koja su uvedena ili se zahtijevaju na osnovu Zakona ili koja zahtijevaju državni organi Bosne i Hercegovine, 2) kojima se ograničava geografsko područje na kojem se roba može ponovo prodati ili 3) koja bitno ne utiču na vrijednost robe, b) prodaja ili cijena ne podliježu nekom uslovu ili ograničenju čija se vrijednost ne može utvrditi u odnosu na vrijednost robe koja se vrednuje, c) nikakav prihod od naknadne preprodaje, drugog raspolaganja ili njene upotrebe od strane kupca neće pripasti neposredno ili posredno prodavaču, osim ako se može izvršiti odgovarajuće prilagođavanje, u skladu s članom 40. ovog zakona, d) kupac i prodavač nisu povezani ili, ako su povezani, da je transakcijska vrijednost prihvatljiva za carinske svrhe, u smislu stava (2) ovog člana. (2) Radi procjene uslova iz stava (1) tačka d) ovog člana, primjenjuju se odredbe st. od (3) do (6) ovog člana. (3) Prilikom utvrđivanja da li se transakcijska vrijednost može prihvatiti prema stavu (1) ovog člana, činjenica da su kupac i prodavač povezani sama po sebi ne predstavlja dovoljan razlog da se transakcijska vrijednost smatra neprihvatljivom. U takvom slučaju treba ispitati okolnosti pod kojima je izvršena prodaja, a transakcijska vrijednost prihvata se pod uslovom da ta povezanost nije uticala na cijenu. Ako, na osnovu podataka dobivenih od deklaranta ili na osnovu drugih podataka, carinski organ ima razloga smatrati da je ta povezanost uticala na cijenu, o tim razlozima obavještava deklaranta i daje mu razuman rok za odgovor. Na zahtjev deklaranta, carinski organ o razlozima i o roku za odgovor obavještava deklaranta i u pisanoj formi. (4) Prilikom kupoprodaje između povezanih lica, prihvata se transakcijska vrijednost i vrijednost robe utvrđuje se u skladu sa stavom (1) ovog člana uvijek kada deklarant dokaže daje ta vrijednost približno jednaka jednoj od sljedećih vrijednosti u isto ili približno isto vrijeme: a) transakcijskoj vrijednosti identične ili slične robe radi izvoza u Bosnu i Hercegovinu, prilikom prodaje između kupca i prodavača koji nisu povezani, b) carinskoj vrijednosti identične ili slične robe utvrđene prema članu 38. stav (2) tačka c) ovog zakona, c) carinskoj vrijednosti identične ili slične robe utvrđene prema članu 38. stav (2) tačka d) ovog zakona. (5) Prilikom primjene provjera iz stava (4) ovog člana, dužna pažnja posvećuje se prikazanim razlikama na komercijalnom i količinskom nivou, elementima navedenim u članu 40. ovog zakona i troškovima koje snosi prodavač u kupoprodaji u kojoj prodavač i kupac nisu povezani, a kada takve troškove ne snosi prodavač prilikom kupoprodaje u kojoj su on i kupac povezani. (6) Provjere navedene u stavu (4) ovog člana primjenjuju se na zahtjev deklaranta, i to samo radi poređenja. Zamjenske vrijednosti ne mogu se utvrđivati prema stavu (4) ovog člana. (7) Pod stvarno plaćenom cijenom ili cijenom koju treba platiti podrazumijevaju se sva plaćanja koja je izvršio ili treba izvršiti kupac prodavaču ili u korist prodavača za uvezenu robu i obuhvata sva plaćanja koja je kupac izvršio ili koja treba izvršiti, kao uslov za prodaju uvezene robe, prodavaču ili trećem licu kako bi se ispunila obaveza prodavača. Nije neophodno da oblik plaćanja bude prijenos novčanih sredstava. Plaćanje se može vršiti i akreditivima i vrijednosnim papirima ili drugim instrumentima plaćanja i može biti neposredno ili posredno. (8) Radnje koje preduzima kupac za svoj račun, uključujući i tržišne radnje, osim onih propisanih u članu 40. ovog zakona za koje je potrebno uskladiti vrijednost, ne smatraju se posrednim plaćanjem prodavaču, čak i ako se mogu smatrati da su u korist prodavača ili da su preduzete u dogovoru s prodavačem, i njihova cijena neće se dodati stvarno plaćenoj cijeni ili cijeni koju treba platiti prilikom utvrđivanja carinske vrijednosti uvezene robe. Član 38. (Identična ili slična roba, jedinična cijena i obračunata vrijednost) (1) Ako se carinska vrijednost ne može utvrditi u skladu s članom 37. ovog zakona, ona se utvrđuje drugim metodama iz stava (2) ovog člana, i to prema sljedećem redoslijedu, tač. a), b), c) i d) iz stava (2) ovog člana sve dok se ne dođe do prve tačke (metode) prema kojoj se ona može utvrditi, s tim da se redoslijed primjene tač. c) i d) može zamijeniti na zahtjev deklaranta. Samo onda kada se carinska vrijednost robe ne može utvrditi prema metodi iz određene tačke stava (2) ovog člana, mogu se primijeniti metode iz sljedeće tačke i to prema redoslijedu utvrđenom u stavu (2) ovog člana. (2) Carinska vrijednost utvrđena u skladu sa stavom (1) ovog člana je: a) transakcijska vrijednost identične robe prodate za izvoz u Bosnu i Hercegovinu i izvezene u isto ili u približno isto vrijeme kada i roba čija se vrijednost utvrđuje, Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 9 b) transakcijska vrijednost slične robe prodate za izvoz u Bosnu i Hercegovinu i izvezene u isto ili u približno isto vrijeme kada i roba čija se vrijednost utvrđuje, c) vrijednost zasnovana na jediničnoj cijeni po kojoj se uvezena roba ili identična ili slična uvezena roba prodaje u Bosni i Hercegovini u najvećoj ukupnoj količini licima koja nisu povezana s prodavačima, d) obračunata vrijednost, koja se sastoji od zbira: 1) troškova ili vrijednosti materijala i proizvodnje ili druge vrste prerade primijenjene u proizvodnji uvezene robe, 2) iznosa dobiti i općih troškova koji je jednak onom koji obično odgovara iznosu koji se ostvaruje pri prodaji robe iste vrste ili kvaliteta kao što je roba čija se vrijednost utvrđuje i koju je proizveo proizvođač u državi izvoza za izvoz u Bosnu i Hercegovinu, 3) vrijednosti svih troškova iz člana 40. stav (1) tač. e) i f) ovog zakona. (3) Dodatni uslovi i pojedinosti za primjenu stava (2) ovog člana propisuju se provedbenim propisom. Član 39. (Utvrđivanje carinske vrijednosti na drugi odgovarajući način) (1) Ako se carinska vrijednost uvezene robe ne može utvrditi u skladu s čl. 37. ili 38. ovog zakona, carinska vrijednost utvrđuje se na osnovu raspoloživih podataka u Bosni i Hercegovini, uz primjenu prihvatljivih metoda koje su u skladu s principima i općim odredbama: a) Sporazuma o primjeni člana VII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. godine, b) člana VII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. godine (GATT) i c) odredbama ovog poglavlja. (2) Nikakva carinska vrijednost, u smislu stava 1. ovog člana, ne utvrđuje se prema: a) prodajnoj cijeni u Bosni i Hercegovini robe proizvedene u Bosni i Hercegovini, b) sistemu koji omogućava da se u carinske svrhe prihvati viša od dvije moguće vrijednosti, c) cijeni robe na domaćem tržištu države izvoznice, d) troškovima proizvodnje, osim obračunate vrijednosti koja se utvrđuje za identičnu ili sličnu robu, u skladu s članom 38. stav (2) tačka d) ovog zakona, e) cijeni robe namijenjene izvozu u drugu državu, a ne u Bosnu i Hercegovinu, f) minimalnim carinskim vrijednostima, g) proizvoljnim ili nepostojećim vrijednostima. Član 40. (Troškovi i izdaci koji ulaze u carinsku vrijednost) (1) Prilikom utvrđivanja carinske vrijednosti, u skladu s članom 37. ovog zakona, cijeni koja je stvarno plaćena ili koju treba platiti za uvezenu robu, dodaju se: a) sljedeće stavke, do iznosa koji snosi kupac, a koje nisu uključene u stvarno plaćenu cijenu ili cijenu koju treba platiti za robu: 1) provizije i naknade posredovanja, osim provizije pri kupovini, 2) troškovi ambalaže koja se, za carinske svrhe, smatra jedinstvenim dijelom predmetne robe, 3) troškovi pakovanja, bilo za rad ili za materijale, b) odgovarajući dio vrijednosti sljedeće robe i usluga koje je kupac isporučio neposredno ili posredno, bez naplate ili po sniženoj cijeni, a radi upotrebe u proizvodnji i prodaji za izvoz uvezene robe, u mjeri do koje ta vrijednost nije obuhvaćena stvarno plaćenom cijenom ili cijenom koju treba platiti: 1) materijala, komponenti, dijelova i sličnih elemenata sadržanih u uvezenoj robi, 2) alata, matrica, kalupa i sličnih predmeta korištenih u proizvodnji uvezene robe, 3) materijala utrošenih u proizvodnji uvezene robe, 4) usluga projektiranja, razvoja, umjetničkog ili oblikovnog rada, te planova i crteža urađenih izvan Bosne i Hercegovine, a neophodni su za proizvodnju uvezene robe, c) naknade za korištenje autorskih prava i licence za uvezenu robu čija se vrijednost utvrđuje, a koje kupac mora platiti, bilo neposredno ili posredno, kao uslov za prodaju robe čija se vrijednost utvrđuje, ako te naknade nisu uključene u stvarno plaćenu cijenu ili cijenu koju treba platiti, d) dio iznosa ostvaren daljnjom prodajom, raspolaganjem ili korištenjem uvezene robe, koji se neposredno ili posredno plaća prodavaču, e) troškovi prijevoza i osiguranja uvezene robe do mjesta ulaska u carinsko područje Bosne i Hercegovine, i f) troškovi utovara, istovara i troškovi rukovanja povezani s prijevozom uvezene robe do mjesta ulaska u carinsko područje Bosne i Hercegovine. (2) Dodavanja na stvarno plaćenu cijenu ili cijenu koju treba platiti vrše se u skladu s odredbama ovog člana, isključivo na osnovu objektivnih i mjerljivih podataka. (3) Prilikom utvrđivanja carinske vrijednosti, u cijenu koja je stvarno plaćena ili koju treba platiti ne uračunavaju se nikakvi dodaci, osim onih koji su propisani ovim članom. (4) U smislu ove glave, pojam "provizija pri kupovini" znači naknadu koju uvoznik plaća svom zastupniku za usluge njegovog zastupanja u drugoj državi prilikom kupovine robe čija se vrijednost utvrđuje. (5) Izuzetno od stava (1) tačka c) ovog člana, u stvarno plaćenu cijenu ili cijenu koju treba platiti za uvezenu robu prilikom utvrđivanja carinske vrijednosti ne uračunavaju se: a) troškovi za dobivanje prava reprodukcije (umnožavanja) robe uvezene u Bosnu i Hercegovinu, b) plaćanja koja je izvršio kupac na ime prava distribucije ili daljnje prodaje uvezene robe, ako ta plaćanja nisu uslov prodaje robe za izvoz u Bosnu i Hercegovinu. Član 41. (Troškovi i izdaci koji ne ulaze u carinsku vrijednost) (1) Pod uslovom da su iskazani odvojeno od stvarno plaćene cijene ili cijene koju treba platiti, u carinsku vrijednost ne uračunavaju se: a) troškovi prijevoza robe nakon njenog ulaska u carinsko područje Bosne i Hercegovine, b) troškovi izgradnje, montaže, sklapanja, održavanja i tehničke pomoći, nastali nakon uvoza industrijskog postrojenja, mašine ili opreme, c) troškovi na ime kamate proistekle iz finansijskog aranžmana koji je zaključio kupac u vezi s kupovinom uvezene robe, bez obzira na to da li je finansiranje osigurao prodavač ili neko drugo lice, ako je takav finansijski aranžman sačinjen u pisanoj formi i ako kupac može, ako se zahtijeva, dokazati da: 1) je roba stvarno prodata po cijeni koja je prijavljena kao stvarno plaćena cijena ili cijena koju treba platiti, 2) kamatna stopa ne prelazi uobičajenu visinu za takve transakcije u trenutku i u državi u kojoj je osigurano finansiranje, Broj 58 - Strana 10 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. d) troškovi za dobivanje prava reprodukcije robe uvezene u Bosnu i Hercegovinu, e) provizije pri kupovini, f) uvozne dažbine i druge naknade koje se plaćaju u Bosni i Hercegovini pri uvozu ili prodaji robe. (2) Prilikom utvrđivanja carinske vrijednosti uvezene robe prihvataju se ugovorena umanjenja cijene, kao i gotovinski popusti uobičajeni za identičnu ili sličnu uvezenu robu. Član 42. (Carinska vrijednost nosača podataka) Provedbenim propisom mogu se propisati posebna pravila za utvrđivanje carinske vrijednosti nosača podataka koji se koriste u opremi za obradu podataka i sadrže podatke ili upute. Član 43. (Preračunavanje strane valute) Kada je za utvrđivanje carinske vrijednosti neophodno da se iznos u stranoj valuti preračuna u valutu Bosne i Hercegovine, strana valuta se preračunava u valutu Bosne i Hercegovine prema važećem srednjem i dnevnom kursu koji objavljuje Centralna banka Bosne i Hercegovine. Član 44. (Posebna pravila) Odredbe čl. od 37. do 43. ovog zakona neće se primijeniti na utvrđivanje carinske vrijednosti robe koja je prije puštanja u slobodan promet bila predmet drugog carinski odobrenog postupanja ili upotrebe ako je odredbama ovog zakona i provedbenog propisa, kojima se uređuje odnosni postupak, propisan drugačiji način utvrđivanja carinske vrijednosti robe koja se pušta u slobodan promet. DIO TREĆI - ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA ROBU UNESENU U CARINSKO PODRUČJE BOSNE I HERCEGOVINE DOK JOJ SE NE ODREDI CARINSKI ODOBRENO POSTUPANJE ILI UPOTREBA POGLAVLJE I ULAZNA SAŽETA DEKLARACIJA Član 45. (Podnošenje ulazne sažete deklaracije) (1) Za robu koja se unosi u carinsko područje Bosne i Hercegovine podnosi se ulazna sažeta deklaracija. (2) Odredba stava (1) ovog člana ne primjenjuje se na robu koja se prevozi prijevoznim sredstvom koje samo prolazi kroz teritorijalne vode ili zračni prostor carinskog područja Bosne i Hercegovine, bez zaustavljanja na tom području. (3) Ulazna sažeta deklaracija podnosi se ulaznom carinskom uredu. Uz odobrenje carinskog organa, ulazna sažeta deklaracija može se podnijeti drugom carinskom uredu, koji podatke sadržane u toj deklaraciji elektronskom razmjenom podataka (u daljnjem tekstu: elektronskim putem) odmah dostavlja ili stavlja na raspolaganje ulaznom carinskom uredu. (4) Pod uslovom da je nadležnom carinskom uredu omogućen pristup podacima iz ulazne sažete deklaracije u kompjuterskom sistemu privrednog subjekta, taj ured umjesto obaveze podnošenja uvozne prethodne deklaracije može prihvatiti podnošenje obavještenja. (5) Ulazna sažeta deklaracija podnosi se prije unošenja robe u carinsko područje Bosne i Hercegovine. (6) Uz uvažavanje posebnih okolnosti, za određene vrste prometa robe, vrste prijevoza ili za određene privredne subjekte, ili ako su međunarodnim sporazumom predviđeni posebni sigurnosni postupci, provedbenim propisom propisuju se: a) rokovi u kojima se, prije unošenja robe u carinsko područje Bosne i Hercegovine, podnosi ulazna sažeta deklaracija, b) uslovi pod kojima se može primijeniti izuzeće od propisanih rokova iz tačke a) ovog stava, c) uslovi pod kojima se može primijeniti izuzeće od obaveze podnošenja ulazne sažete deklaracije. Član 46. (Sadržaj i oblik ulazne sažete deklaracije, podnosilac, izmjene i dopune) (1) Ulazna sažeta deklaracija podnosi se elektronskim putem. Podaci iz trgovinskih, lučkih i transportnih dokumenata mogu se koristiti u svrhu podnošenja ulazne sažete deklaracije pod uslovom da sadrže sve neophodne pojedinosti. (2) Carinski organ može, izuzetno, prihvatiti ulaznu sažetu deklaraciju u pisanoj formi, ako može primijeniti isti nivo carinske kontrole koja se zasniva na analizi rizika kao i u slučaju ulazne sažete deklaracije podnesene elektronskim putem i ako se takvi podaci mogu razmjenjivati s drugim carinskim uredima. (3) Ulaznu sažetu deklaraciju podnosi lice koje unosi robu u carinsko područje Bosne i Hercegovine ili lice koje preuzme odgovornost za prijevoz robe u to područje. (4) Bez obzira na obaveze lica iz stava (3) ovog člana, umjesto tog lica, ulaznu sažetu deklaraciju može podnijeti jedno od sljedećih lica: a) lice u čije ime postupa lice iz stava (3) ovog člana, b) svako lice koje nadležnom carinskom uredu može predočiti ili osigurati predočenje robe, c) zastupnik jednog od lica navedenog u stavu (3) ovog člana ili lica iz tač. a) i b) ovog stava. (5) Licu koje podnosi ulaznu sažetu deklaraciju, na njegov zahtjev, carinski ured može odobriti izmjenu ili dopunu jednog ili više podataka u ulaznoj sažetoj deklaraciji, nakon njenog podnošenja. Izmjena, odnosno dopuna neće se odobriti nakon što carinski ured: a) obavijesti lice koje je podnijelo ulaznu sažetu deklaraciju da namjerava pregledati robu, ili b) utvrdi da su podaci navedeni u ulaznoj sažetoj deklaraciji netačni, ili c) odobri daljnje kretanje robe. (6) Provedbenim propisom propisuju se uslovi pod kojima se primjenjuju odredbe o podnošenju ulazne sažete deklaracije, oblik i sadržaj ulazne sažete deklaracije koja obuhvata podatke neophodne za analizu rizika i pravilno provođenje carinske kontrole, prije svega u svrhu zaštite i sigurnosti, uzimajući u obzir, gdje je to moguće, primjenjive međunarodne standarde i trgovinsku praksu. Član 47. (Carinska deklaracija sa statusom ulazne sažete deklaracije) (1) Ulazni carinski ured može odustati od zahtjeva za podnošenje ulazne sažete deklaracije za robu za koju je, prije isteka roka iz člana 45. st. (5) i (6) ovog zakona, podnesena carinska deklaracija koja sadrži najmanje one podatke koji su potrebni za prethodnu deklaraciju. U tom slučaju, carinska deklaracija, sve dok se ne prihvati u skladu s članom 75. ovog zakona, ima status ulazne sažete deklaracije. (2) Uz odobrenje carinskog organa, carinska deklaracija iz stava (1) ovog člana može se podnijeti uvoznom carinskom uredu različitom od ulaznog carinskog ureda. U tom slučaju, uvozni carinski ured dužan je sve potrebne podatke sadržane u carinskoj deklaraciji odmah elektronskim putem dostaviti ili staviti na raspolaganje ulaznom carinskom uredu. (3) Ako se carinska deklaracija iz stava (1) ovog člana podnosi na neki drugi način osim elektronskim putem, nadležni Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 11 carinski ured primjenjuje isti nivo carinske kontrole koja se zasniva na analizi rizika kao i u slučaju carinske deklaracije podnesene elektronskim putem. POGLAVLJE II ULAZAK ROBE U CARINSKO PODRUČJE BOSNE I HERCEGOVINE Član 48. (Carinski nadzor i kontrola) (1) Roba koja se unosi u carinsko područje Bosne i Hercegovine podliježe carinskom nadzoru od trenutka njenog unošenja i carinski organ može obaviti njenu kontrolu u skladu s važećim propisima. (2) Roba ostaje pod carinskim nadzorom sve dok je to potrebno radi utvrđivanja njenog carinskog statusa. U slučaju strane robe i ne dovodeći u pitanje primjenu člana 96. stav (1) ovog zakona, roba ostaje pod carinskim nadzorom sve dok se njen carinski status ne promijeni, odnosno sve dok se ne unese u slobodnu zonu, ponovo izveze ili uništi, u skladu s čl. 200. i 201. ovog zakona. Član 49. (Prijevoz robe od carinske linije do mjesta predočenja) (1) Lice koje je unijelo robu u carinsko područje Bosne i Hercegovine dužno je unesenu robu odmah prevesti, putem i na način koji odredi carinski organ: a) do carinskog ureda koji odredi carinski organ ili do bilo kojeg drugog mjesta koje taj organ odredi ili odobri ili b) u slobodnu zonu, ako se roba unosi u slobodnu zonu neposredno: 1) plovnim ili zračnim putem, 2) kopnom bez prolaska kroz neki drugi dio carinskog područja Bosne i Hercegovine, ako je slobodna zona uz kopnenu granicu između Bosne i Hercegovine i druge države. (2) Lice koje preuzme odgovornost za prijevoz robe nakon njenog unosa u carinsko područje Bosne i Hercegovine, između ostalog i zbog pretovara robe, odgovorno je za ispunjenje obaveza iz stava (1) ovog člana. (3) Roba koja je još uvijek izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine može se podvrgnuti carinskoj kontroli, u skladu s važećim propisima, kao rezultat, između ostalog, sporazuma zaključenog između Bosne i Hercegovine i druge države i s njom se postupa na isti način kao s robom unesenom u carinsko područje Bosne i Hercegovine. (4) Odredba stava (1) tačka a) ovog člana ne isključuje primjenu propisa iz oblasti putničkog, pograničnog, poštanskog ili saobraćaja od neznatnog ekonomskog značaja, ako se primjenom tih propisa ne ugrožava mogućnost carinskog nadzora i kontrole. (5) Odredbe st. od (1) do (4) ovog člana, odredbe čl. od 45. do 47. i čl. od 50. do 64. ovog zakona ne primjenjuju se na robu koja je privremeno napustila carinsko područje Bosne i Hercegovine krećući se plovnim ili zračnim putem između dvije tačke tog područja pod uslovom da se prijevoz obavlja direktno u redovnom linijskom zračnom ili brodskom saobraćaju bez zaustavljanja izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine. (6) Odredbe stava (1) ovog člana ne primjenjuju se na robu koja se nalazi na plovnom objektu ili u zrakoplovu koji prelazi teritorijalne vode ili zračni prostor Bosne i Hercegovine, a kojem kao odredišno mjesto nije predviđena brodska ili zračna luka u Bosni i Hercegovini. Član 50. (Nepredviđene okolnosti ili viša sila) (1) Kada se, zbog nepredviđenih okolnosti ili više sile, obaveze propisane članom 49. stav (1) ovog zakona ne mogu ispuniti, lice koje je te obaveze dužno ispuniti ili drugo lice koje je preuzelo odgovornost za ispunjenje tih obaveza, dužno je, bez odgađanja, obavijestiti najbliži carinski ured o nastaloj situaciji. Ako, zbog nepredviđenih okolnosti ili više sile, nije došlo do potpunog gubitka robe, carinski organ, također, mora biti obaviješten o mjestu gdje se roba nalazi. (2) Kada je, zbog nepredviđenih okolnosti ili više sile, plovni objekat ili zrakoplov iz člana 49. stav (6) ovog zakona prinuđen da privremeno pristane ili sleti u carinskom području Bosne i Hercegovine, a da pri tome nije moguće ispuniti obaveze predviđene članom 49. stav (1) ovog zakona, lice koje je uvelo plovni objekat ili zrakoplov u carinsko područje Bosne i Hercegovine ili lice koje je preuzelo njegove obaveze dužno je o tome odmah obavijestiti carinski organ. (3) Carinski organ određuje koje mjere treba preduzeti kako bi se omogućio carinski nadzor nad robom iz stava (1) ovog člana, kao i nad robom koja se nalazi na plovnom objektu ili u zrakoplovu, pod uslovima navedenim u stavu (2) ovog člana, i da bi se osiguralo, ako je to potrebno, da roba bude naknadno dopremljena carinskom organu ili prevezena na neko drugo mjesto koje odredi ili odobri carinski organ. POGLAVLJE III. PREDOČENJE ROBE Član 51. (Predočenje robe) (1) Robu koja, u skladu s članom 49. stav (1) tačka a) ovog zakona, stigne do carinskog ureda ili do drugog mjesta koje je carinski organ odredio ili odobrio, carinskom uredu odmah predočava lice koje je unijelo robu u carinsko područje Bosne i Hercegovine ili lice koje je preuzelo odgovornost za prijevoz robe nakon njenog unošenja. (2) Kada se primjenjuju odredbe čl. od 45. do 47. ovog zakona, robu koja je, u skladu s članom 49. stav (1) tačka a) ovog zakona, stigla do carinskog ureda ili do drugog mjesta koje je carinski organ odredio ili odobrio, osim robe koja se nalazi na prijevoznom sredstvu koje samo prolazi teritorijalnim morem ili zračnim prostorom Bosne i Hercegovine bez zaustavljanja u carinskom području Bosne i Hercegovine, carinskom uredu predočava lice koje je robu unijelo u carinsko područje Bosne i Hercegovine ili lice koje je preuzelo odgovornost za prijevoz robe nakon njenog unošenja. (3) Prilikom predočenja robe carinskom uredu, lice koje predočava robu poziva se na ulaznu sažetu deklaraciju ili carinsku deklaraciju koja je za tu robu prethodno podnesena prije njenog unošenja. Član 52. (Primjena propisa) Odredbe člana 51. ovog zakona ne isključuju primjenu propisa koji se odnose na robu: a) koju unose putnici, b) koja je stavljena u carinski postupak bez obaveze predočenja carinskom uredu. Član 53. (Prethodni pregled robe) Roba se, nakon predočenja carinskom organu, na zahtjev lica koje je ovlašteno da robi odredi carinski odobreno postupanje ili upotrebu, a uz odobrenje i pod nadzorom carinskog organa, može pregledati ili se mogu uzeti uzorci s ciljem određivanja robi carinski odobrenog postupanja ili upotrebe. Broj 58 - Strana 12 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. POGLAVLJE IV. DEKLARACIJA ZA PRIVREMENI SMJEŠTAJ I ISTOVAR PREDOČENE ROBE Član 54. (Podnošenje deklaracije za privremeni smještaj) (1) Za svu robu predočenu carinskom organu, u skladu s članom 51. ovog zakona, osim robe iz člana 56. ovog zakona, podnosi se deklaracija za privremeni smještaj. Deklaracija za privremeni smještaj ne podnosi se ako je robi odmah po predočenju određeno carinski odobreno postupanje ili upotreba. (2) Deklaracija za privremeni smještaj podnosi se carinskom organu prilikom predočenja robe. Carinski organ može produžiti rok za podnošenje deklaracije za privremeni smještaj, a najduže do isteka prvog radnog dana poslije predočenja robe. Član 55. (Oblik i sadržaj deklaracije za privremeni smještaj i podnosilac) (1) Deklaracija za privremeni smještaj sadrži podatke neophodne za identifikaciju robe i podnosi se na propisanom obrascu. Carinski organ može odobriti da se kao deklaracija za privremeni smještaj upotrijebi trgovinski ili službeni dokument koji sadrži podatke neophodne za identifikaciju robe. (2) Deklaraciju za privremeni smještaj podnosi: a) lice koje je robu unijelo u carinsko područje Bosne i Hercegovine ili lice koje je preuzelo odgovornost za prijevoz te robe nakon unosa ili b) lice u čije ime postupa lice iz tačke a) ovog stava. Član 56. (Poštanski i putnički saobraćaj) Uzimajući u obzir propise koji se odnose na poštanski i putnički saobraćaj, deklaracija za privremeni smještaj ne podnosi se za robu koju unose putnici i za robu u poštanskom saobraćaju, ako se time ne sprečava provođenje mjera carinske kontrole ili ako je robi određeno carinski odobreno postupanje ili upotreba prije isteka roka iz člana 54. ovog zakona. Član 57. (Istovar ili pretovar robe) (1) Roba se može istovariti ili pretovariti iz prijevoznog sredstva kojim se prevozi samo na osnovu odobrenja carinskog organa, i to na mjestu koje odredi ili odobri carinski organ. (2) Odobrenje iz stava (1) ovog člana nije potrebno u slučaju neposredne opasnosti zbog koje je potreban hitan istovar sve ili dijela robe. U takvom slučaju carinski organ mora biti obaviješten bez odgađanja. (3) Carinski organ može, radi pregleda robe ili prijevoznog sredstva kojim se roba prevozi, u svakom trenutku zahtijevati da se roba istovari i raspakuje. Član 58. (Premještanje robe) Bez odobrenja carinskog organa, roba se ne smije premještati s mjesta gdje je prvobitno bila smještena. POGLAVLJE V. OBAVEZA DA SE PREDOČENOJ ROBI ODREDI CARINSKI ODOBRENO POSTUPANJE ILI UPOTREBA Član 59. (Određivanje carinski odobrenog postupanja ili upotrebe) Za stranu robu predočenu carinskom organu mora se odrediti carinski odobreno postupanje ili upotreba, dopušteno za takvu robu. Član 60. (Rokovi za određivanje carinski odobrenog postupanja ili upotrebe) (1) Ako je za robu predočenu carinskom organu podnesena deklaracija za privremeni smještaj, carinske formalnosti koje su potrebne da se toj robi odredi carinski odobreno postupanje ili upotreba moraju se provesti u roku od 20 dana od dana podnošenja deklaracije za privremeni smještaj. (2) Kada to okolnosti zahtijevaju, carinski organ može odrediti kraći rok ili odobriti produženje roka iz stava (1) ovog člana, koji ne može biti duži od stvarno potrebnog vremena, u skladu s tim okolnostima. POGLAVLJE VI PRIVREMENISMJEŠTAJ ROBE Član 61. (Privremeni smještaj predočene robe) Roba predočena carinskom organu, bez obzira na to da li je za nju podnesena deklaracija za privremeni smještaj ili nije, od trenutka predočenja pa sve dok joj se ne odredi carinski odobreno postupanje ili upotreba, ima status robe u privremenom smještaju (u daljnjem tekstu: roba u privremenom smještaju). Član 62. (Uslovi privremenog smještaja) (1) Roba u privremenom smještaju može biti smještena samo na mjestu i pod uslovima koje odobri carinski organ. (2) Carinski organ može zahtijevati da imalac robe položi osiguranje za naplatu carinskog duga koji bi mogao nastati u skladu s čl. 227. i 228. ovog zakona. Član 63. (Postupanje s robom u privremenom smještaju) Ne dovodeći u pitanje primjenu člana 53. ovog zakona, roba u privremenom smještaju može biti predmet samo onih oblika postupanja koji su potrebni da bi se ona očuvala u nepromijenjenom stanju, bez mijenjanja njenog izgleda ili tehničkih karakteristika. Član 64. (Postupanje s robom u privremenom smještaju u slučaju prekoračenja roka) (1) Ako u roku, određenom u skladu s članom 60. ovog zakona, nisu preduzete carinske formalnosti potrebne za određivanje carinski odobrenog postupanja ili upotrebe robe u privremenom smještaju, carinski organ, bez odgađanja, radi reguliranja situacije u vezi s tom robom, preduzima sve potrebne mjere, uključujući zapljenu i prodaju robe. (2) Robu iz stava (1) ovog člana carinski organ može, na rizik i o trošku imaoca robe, premjestiti na drugo mjesto koje je pod njegovim nadzorom, do okončanja postupka s robom. POGLAVLJE VII. ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA STRANU ROBU KOJA SE PREVOZI U POSTUPKU PROVOZA Član 65. (Izuzeća za stranu robu u postupku provoza) Odredbe člana 49., osim stava (1) tačka a), kao ni odredbe čl. od 50. do 64. ovog zakona, ne primjenjuju se na stranu robu koja je pri unošenju u carinsko područje Bosne i Hercegovine već u postupku provoza. Član 66. (Odredbe koje se primjenjuju na stranu robu po završetku postupka provoza) Kada strana roba, koja se prevozi uz primjenu provoznog postupka, stigne na odredište u carinskom području Bosne i Hercegovine i bude predočena odredišnom carinskom uredu, u skladu s propisima o postupku provoza, primjenjuju se odredbe čl. od 53. do 64. ovog zakona. Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 13 POGLAVLJE VIIL OSTALE ODREDBE Član 67. (Uništenje predočene robe) Carinski organ može, kada to okolnosti zahtijevaju, odrediti da se predočena roba uništi. Carinski organ o tome obavještava imaoca robe, koji snosi troškove uništenja. Član 68. (Postupanje prilikom nezakonitog unosa robe) (1) Kada carinski organ utvrdi da je roba nezakonito unesena u carinsko područje Bosne i Hercegovine ili da je nad njom onemogućen carinski nadzor i kontrola, preduzima neophodne mjere radi reguliranja situacije u vezi s tom robom, uključujući zapljenu i prodaju robe. (2) Troškove preduzetih mjera, uključujući i troškove uništenja robe, snosi imalac robe. DIO ČETVRTI - CARINSKI ODOBRENO POSTUPANJE TLT UPOTREBA ROBE POGLAVLJE I OPĆE ODREDBE Član 69. (Određivanje carinski odobrenog postupanja ili upotrebe) Ako ovim zakonom nije drugačije propisano, robi se može, bez obzira na njenu vrstu, količinu, porijeklo, način otpreme ili odredište, u svakom trenutku odrediti bilo koje carinski odobreno postupanje ili upotreba prema propisanim uslovima. Član 70. (Izuzeće od određivanja carinski odobrenog postupanja ili upotrebe) Član 69. ovog zakona ne primjenjuje se ako je to u suprotnosti s mjerama utvrđenim radi zaštite javne sigurnosti i morala, zaštite zdravlja i života ljudi, životinja i biljaka, očuvanja okoliša, zaštite prirodnih rijetkosti, kulturnog naslijeđa, umjetničke, historijske, arheološke ili tehnološke vrijednosti, zaštite intelektualnog vlasništva i drugog. POGLAVLJE II. CARTNSKT POSTUPCI ODJELJAK A. STAVLJANJE ROBE U CARINSKI POSTUPAK Član 71. (Obaveza podnošenja carinske deklaracije i carinski nadzor) (1) Za robu koja se namjerava staviti u neki carinski postupak mora biti podnesena carinska deklaracija za taj carinski postupak. (2) Domaća roba prijavljena za postupak izvoza, vanjsku obradu, provoz ili carinsko skladištenje pod carinskim je nadzorom od trenutka prihvatanja carinske deklaracije do trenutka napuštanja carinskog područja Bosne i Hercegovine, uništenja robe ili poništenja carinske deklaracije. Član 72. (Ovlaštenje carinskog organa za određivanje nadležnosti) Uzimajući u obzir vrstu robe i carinski postupak u koji će roba biti stavljena, u slučajevima gdje je to moguće, carinski organ može odrediti nadležnost pojedinih carinskih ureda. Član 73. (Podnošenje carinske deklaracije) Carinska deklaracija podnosi se: a) u pisanoj formi, ili b) elektronskom razmjenom podataka (u daljnjem tekstu: elektronskim putem), ako to dopuštaju tehničke mogućnosti i ako upotrebu elektronskih sredstava odobri carinski organ, ili c) usmeno ili drugom radnjom kojom imalac robe zahtijeva stavljanje robe u carinski postupak, ako je takva mogućnost predviđena provedbenim propisom. 1. Carinska deklaracija u pisanoj formi 1.1. Redovni postupak Član 74. (Popunjavanje carinske deklaracije) (1) Carinska deklaracija u pisanoj formi podnosi se na obrascu propisanom provedbenim propisom. Deklaracija mora sadržavati sve podatke neophodne za primjenu propisa kojima je uređen carinski postupak za koji se roba prijavljuje i biti potpisana od njenog podnosioca. (2) Deklarant je dužan uz carinsku deklaraciju priložiti sve dokumente koji su potrebni radi primjene propisa kojima je uređen carinski postupak za koji se roba prijavljuje. Član 75. (Prihvatanje carinske deklaracije) Carinski organ odmah prihvata carinsku deklaraciju koja je podnesena u skladu s odredbama člana 74. ovog zakona, pod uslovom da je roba za koju se podnosi deklaracija predočena carinskom uredu. Član 76. (Deklarant) (1) Carinsku deklaraciju može podnijeti svako lice koje je u mogućnosti carinskom uredu predočiti robu i sve dokumente koji su potrebni radi primjene propisa kojima je uređen carinski postupak za koji je roba prijavljena ili lice koje on ovlasti, u skladu s čl. 5. i 6. ovog zakona. (2) Kada prihvatanje carinske deklaracije nameće posebne obaveze za određeno lice, deklaraciju mora podnijeti to lice ili drugo lice za njegov račun. (3) Deklarant mora imati sjedište ili prebivalište u Bosni i Hercegovini, osim lica koje: a) prijavljuje robu za provoz ili privremeni uvoz, b) samo povremeno prijavljuje robu, ako carinski organ to smatra opravdanim. (4) Odredbe stava (3) ovog člana ne isključuju primjenu bilateralnog sporazuma koji je Bosna i Hercegovina zaključila s drugom državom, odnosno uobičajene prakse sa sličnim dejstvom, prema kojima državljanin te države može podnijeti carinsku deklaraciju na području Bosne i Hercegovine na osnovu reciprociteta. Član 77. (Izmjena i dopuna carinske deklaracije) (1) Deklarantu, na njegov zahtjev, carinski organ može odobriti izmjenu ili dopunu jednog ili više podataka u carinskoj deklaraciji koju je već prihvatio. Izmjena i dopuna u carinskoj deklaraciji ne smije imati za posljedicu da se deklaracija odnosi na neku drugu robu, a ne na robu koja je tom deklaracijom bila prvobitno prijavljena. (2) Carinski organ neće odobriti izmjenu ili dopunu carinske deklaracije ako je zahtjev za izmjenu, odnosno dopunu podnesen nakon što carinski organ: a) obavijesti deklaranta da namjerava pregledati robu, ili b) utvrdi da su podaci čija se izmjena traži netačni, ili c) pusti robu deklarantu. Član 78. (Poništenje carinske deklaracije) (1) Carinski organ, na zahtjev deklaranta, poništava već prihvaćenu carinsku deklaraciju ako deklarant dostavi dokaz da je roba greškom prijavljena za carinski postupak obuhvaćen tom deklaracijom, ili da, usljed posebnih okolnosti, stavljanje robe u carinski postupak za koji je bila prijavljena više nije opravdano, s tim da robu odmah prijavi za neko drugo carinski odobreno postupanje ili upotrebu, ako je to potrebno. Broj 58 - Strana 14 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. (2) Kada je carinski organ već obavijestio deklaranta o svojoj namjeri da izvrši pregled robe, zahtjev za poništenje carinske deklaracije neće se prihvatiti dok se ne izvrši pregled robe. (3) Carinska deklaracija ne može se poništiti poslije puštanja robe deklarantu, osim u slučajevima utvrđenim provedbenim propisom. (4) Poništenje carinske deklaracije ne isključuje primjenu važećih kaznenih odredbi. Član 79. (Dan primjene propisa) U provođenju carinskog postupka za koji je roba prijavljena primjenjuju se propisi koji važe na dan prihvatanja carinske deklaracije, ako nije drugačije propisano. Član 80. (Provjera carinske deklaracije) Carinski ured može, radi provjere prihvaćene carinske deklaracije: a) pregledati deklaraciju i dokumente obuhvaćene deklaracijom, kao i dokumente koji su priloženi uz deklaraciju i od deklaranta zahtijevati da dostavi i druge dokumente kako bi utvrdio tačnost podataka u deklaraciji, b) pregledati robu i uzeti uzorke radi analize ili drugog odgovarajućeg ispitivanja. Član 81. (Pregled robe i uzimanje uzoraka) (1) Prijevoz robe do mjesta pregleda ili uzimanja uzoraka, kao i svako rukovanje s robom neophodno da se izvrši pregled ili uzimanje uzoraka, obavlja deklarant ili se obavlja na njegovu odgovornost. Troškove koji iz toga nastanu snosi deklarant. (2) Deklarant ima pravo prisustvovati pregledu robe i uzimanju uzoraka. Carinski organ može, ako to smatra potrebnim, zahtijevati da deklarant ili njegov zastupnik prisustvuje pregledu robe ili uzimanju uzoraka radi pružanja neophodne pomoći, s ciljem olakšanja takvog pregleda ili uzimanja uzoraka. (3) Kada su uzorci uzeti u skladu s propisima, carinski organ nije dužan platiti bilo kakvu naknadu za uzete uzorke, ali snosi troškove analize ili ispitivanja. (4) Provedbenim propisom propisuju se uslovi i način uzimanja uzoraka. Član 82. (Djelimični pregled robe) (1) Kada je pregledan samo dio robe koja je obuhvaćena carinskom deklaracijom, rezultati tog djelimičnog pregleda primjenjuju se na svu robu obuhvaćenu tom deklaracijom. (2) Deklarant može zatražiti da se nastavi s pregledom robe ako smatra da rezultati djelimičnog pregleda ne odgovaraju preostaloj robi obuhvaćenoj carinskom deklaracijom. (3) Radi primjene stava (1) ovog člana, ako carinska deklaracija obuhvata dva ili više naimenovanja, smatra se da podaci koji se odnose na svako pojedino naimenovanje predstavljaju posebnu carinsku deklaraciju. Član 83. (Rezultati provjere carinske deklaracije) (1) Rezultati provjere carinske deklaracije koriste se u svrhu primjene propisa kojima je uređen carinski postupak u koji je roba stavljena. (2) Ako carinska deklaracija nije provjeravana, radi primjene propisa iz stava (1) ovog člana, prihvataju se podaci koje je deklarant naveo u deklaraciji. Član 84. (Mjere za osiguranje identifikacije robe) (1) Carinski organ dužan je preduzeti potrebne mjere kako bi se osigurala identifikacija robe, ako je identifikacija robe neophodna da bi se ispunili uslovi za carinski postupak za koji je predmetna roba prijavljena. (2) Carinska obilježja stavljena na robu ili prijevozno sredstvo može ukloniti ili uništiti samo carinski organ, a drugo lice samo uz odobrenje carinskog organa, osim kada je usljed nepredviđenih okolnosti ili dejstva više sile njihovo uklanjanje ili uništenje neophodno da bi se zaštitila roba ili prijevozno sredstvo. Član 85. (Puštanje robe) (1) Ne dovodeći u pitanje primjenu člana 86. ovog zakona, ako su ispunjeni uslovi za stavljanje robe u zahtijevani carinski postupak i pod uslovom da roba ne podliježe nikakvim mjerama zabrane ili ograničenja, carinski organ pušta robu deklarantu čim podatke u carinskoj deklaraciji provjeri i prihvati ili ih prihvati bez provjere. Na isti način postupa se i u slučaju kada se carinska deklaracija ne može provjeriti u primjerenom roku, a više nije neophodno prisustvo robe radi provjere deklaracije. (2) Sva roba obuhvaćena jednom carinskom deklaracijom pušta se u isto vrijeme. (3) U svrhu primjene stava (2) ovog člana, ako carinska deklaracija obuhvata dva ili više naimenovanja, smatra se da podaci koji se odnose na svako pojedino naimenovanje predstavljaju posebnu carinsku deklaraciju. Član 86. (Osiguranje carinskog duga prije puštanja robe) (1) Kada prihvatanjem carinske deklaracije nastaje carinski dug, roba obuhvaćena tom deklaracijom ne pušta se deklarantu sve dok se carinski dug ne plati ili ne položi osiguranje za njegovo plaćanje. (2) U postupku privremenog uvoza uz djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, roba obuhvaćena carinskom deklaracijom ne pušta se deklarantu dok se ne položi osiguranje za plaćanje carinskog duga. (3) Kada carinski organ, u skladu s propisima kojima je uređen carinski postupak za koji je roba prijavljena, zahtijeva polaganje osiguranja za plaćanje carinskog duga koji bi mogao nastati, predmetna roba ne pušta se u carinski postupak dok se ne položi to osiguranje. Član 87. (Posebne mjere) Carinski organ preduzima sve potrebne mjere, uključujući i zapljenu robe i njenu prodaju: a) ako roba ne može biti puštena deklarantu zato što: 1) nije bilo moguće početi pregled robe ili nastaviti s pregledom robe u roku koji je odredio carinski organ, iz razloga koje je prouzrokovao deklarant, 2) nisu bili podneseni dokumenti koji su potrebni da bi se roba stavila u zahtijevani carinski postupak, 3) carinski dug nije plaćen ili nije položeno osiguranje za plaćanje tog duga u propisanom roku, 4) roba podliježe zabranama ili ograničenjima, b) ako roba nije preuzeta u odgovarajućem roku nakon što je puštena deklarantu. Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 15 1.2. Pojednostavljeni postupci Član 88. (Pojednostavljene carinske deklaracije) (1) Radi pojednostavljenja carinskih formalnosti i postupka, a da se istovremeno osigura pravilno provođenje postupka, carinski organ može, u slučajevima i na način propisan provedbenim propisom, odobriti: a) da carinska deklaracija ne sadrži neke od podataka ili da deklaraciji nisu priloženi neki dokumenti kako je to propisano članom 74. ovog zakona, b) da neki od trgovinskih ili službenih dokumenata priloženih uz zahtjev za stavljanje robe u carinski postupak zamijeni carinsku deklaraciju iz člana 74. ovog zakona, c) da se roba stavi u zahtijevani carinski postupak na osnovu knjigovodstvenog upisa; u tom slučaju carinski organ može deklaranta osloboditi obaveze predočenja robe. (2) Pojednostavljena carinska deklaracija iz stava (1) ovog člana mora sadržavati podatke neophodne za identifikaciju robe, a knjigovodstveni upis i datum knjiženja. (3) Osim u slučaju utvrđenom provedbenim propisom, deklarant je dužan, u odobrenom roku, podnijeti dopunsku carinsku deklaraciju koja može biti opća, periodična ili zbirna. (4) Dopunska deklaracija i pojednostavljena carinska deklara- cija iz stava (1) tač. a), b) i c) ovog člana čine jedinstvenu i nedjeljivu pravnu cjelinu na koju se primjenjuju propisi koji važe na dan prihvatanja pojednostavljene deklaracije. Prihvatanje knjigovodstvenog upisa iz stava (1) tačka c) ovog člana ima isto pravno dejstvo kao i prihvatanje carinske deklaracije iz člana 74. ovog zakona. Član 89. (Pojednostavljeni postupak provoza) Provedbenim propisom propisuju se posebni pojednostav- ljeni postupci provoza. 2. Druge carinske deklaracije Član 90. (Primjena odredbi kod drugih carinskih deklaracija) Kada se carinska deklaracija podnosi elektronskim putem, u smislu člana 73. tačka b) ovog zakona, usmeno ili nekom drugom radnjom, u smislu člana 73. tačka c) ovog zakona, odredbe čl. od 74. do 89. ovog zakona primjenjuju se na odgovarajući način. Član 91. (Obaveza čuvanja dokumenata) Kada se carinska deklaracija podnosi elektronskim putem, carinski organ može odobriti da se uz deklaraciju ne podnose dokumenti iz člana 74. stav (2) ovog zakona. U tom slučaju, dokumenti se moraju čuvati i biti na raspolaganju carinskom organu u roku iz člana 21. ovog zakona. 3. Naknadna provjera carinske deklaracije Član 92. (Naknadna provjera carinske deklaracije) (1) Carinski organ može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev deklaranta, izmijeniti ili dopuniti carinsku deklaraciju nakon što je roba puštena deklarantu. (2) Carinski organ nakon puštanja robe, a radi kontrole ispravnosti podataka sadržanih u carinskoj deklaraciji, može naknadno provjeriti knjigovodstvene, trgovinske i druge dokumente i podatke koji se odnose na uvozne ili izvozne radnje u vezi s tom robom ili na naknadne trgovinske radnje u koje je ta roba uključena. Ta provjera može se obaviti u prostorijama deklaranta, u prostorijama bilo kog drugog lica koje je neposredno ili posredno poslovno uključeno u navedene radnje ili u prostorijama bilo kog drugog lica koje ima navedene dokumente i podatke. Carinski organ može, također, obaviti pregled robe i uzeti uzorke robe ako je ona još uvijek dostupna. (3) Kada se naknadnom provjerom carinske deklaracije ili pregledom nakon carinjenja utvrdi da su propisi kojima je uređen odnosni carinski postupak bili primijenjeni na osnovu netačnih ili nepotpunih podataka, carinski organ, u skladu s važećim propisima, preduzima mjere neophodne za reguliranje nastale situacije, uzimajući u obzir nove informacije koje su mu na raspolaganju. ODJELJAK B. PUŠTANJE ROBE U SLOBODAN PROMET Član 93. (Puštanje robe u slobodan promet) (1) Puštanje robe u slobodan promet podrazumijeva primjenu mjera trgovinske politike, ispunjavanje ostalih carinskih formalnosti u vezi s uvozom robe i plaćanje svih propisanih uvoznih dažbina, poreza, akciza i drugih dažbina, u skladu s carinskim i drugim propisima. (2) Puštanjem robe u slobodan promet, strana roba stiče carinski status domaće robe. Član 94. (Niža stopa carine) (1) Izuzetno od člana 79. ovog zakona, deklarant može zahtijevati primjenu niže stope carine ako nakon datuma prihvatanja carinske deklaracije kojom se roba pušta u slobodan promet, ali prije puštanja robe deklarantu, dođe do smanjenja dažbina iz člana 4. tačka r) alineja 1) ovog zakona. (2) Stav (1) ovog člana ne primjenjuje se ako se roba nije mogla pustiti iz razloga koje je prouzrokovao deklarant. Član 95. (Zajednička stopa carine) Kada pošiljka sadrži robu koja se svrstava u različite tarifne oznake, pri čemu bi svrstavanje svake robe pojedinačno, radi sačinjavanja carinske deklaracije, iziskivalo rad i troškove nesrazmjerne obračunatoj carini, carinski organ može, na zahtjev deklaranta, odobriti da se carina za cijelu pošiljku obračuna na osnovu svrstavanja u tarifnu oznaku one robe koja podliježe plaćanju najviše stope carine. Član 96. (Carinski nadzor nad robom puštenom uz smanjenu ili nultu stopu carine radi upotrebe u posebne svrhe) (1) Roba koja je puštena u slobodan promet po smanjenoj ili nultoj stopi carine zbog njene upotrebe u posebne svrhe, ostaje pod carinskim nadzorom. Carinski nadzor nad tom robom prestaje kada se prestanu primjenjivati uslovi utvrđeni za odobravanje smanjene ili nulte stope carine, kada se roba izveze ili uništi ili kada se dozvoli upotreba robe u drugačije svrhe od onih koje su propisane za primjenu smanjene ili nulte stope carine, uz uslov da je plaćen potraživani carinski dug. (2) Na robu iz stava (1) ovog člana odredbe čl. 102. i 104. ovog zakona primjenjuju se na odgovarajući način. Član 97. (Gubitak carinskog statusa domaće robe) Roba puštena u slobodan promet gubi carinski status domaće robe: a) kada je carinska deklaracija za puštanje robe u slobodan promet poništena nakon puštanja robe deklarantu, b) kada je iznos uvoznih dažbina koji se za robu plaća vraćen ili je otpušten: Broj 58 - Strana 16 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. 1) u postupku unutrašnje obrade po sistemu povrata, 2) zato što roba ima nedostatke ili ne odgovara uslovima iz ugovora, pod uslovima iz člana 264. ovog zakona ili 3) u slučajevima navedenim u članu 265. ovog zakona, kada je povrat ili otpust dažbina uslovljen izvozom ili ponovnim izvozom ili stavljanjem robe u neko drugo ekvivalentno carinski odobreno postupanje ili upotrebu. ODJELJAK C. CARINSKI POSTUPCI S ODGOĐENIM PLAĆANJEM I CARINSKI POSTUPCI S EKONOMSKIM DEJSTVOM 1. Zajedničke odredbe za nekoliko postupaka Član 98. (Carinski postupci s odgođenim plaćanjem i carinski postupci s ekonomskim dejstvom) (1) Izrazi upotrijebljeni u čl. od 99. do 104. ovog zakona, u slučaju strane robe, odnose se: a) kod "carinskog postupka s odgođenim plaćanjem", na postupke: 1) vanjski provoz, 2) carinsko skladištenje, 3) unutrašnja obrada po sistemu odgođenog plaćanja, 4) obrada pod carinskom kontrolom, 5) privremeni uvoz; b) kod "carinskog postupka s ekonomskim dejstvom", na postupke: 1) carinsko skladištenje, 2) unutrašnja obrada, 3) obrada pod carinskom kontrolom, 4) privremeni uvoz, 5) vanjska obrada. (2) "Uvozna roba" je roba stavljena u carinski postupak s odgođenim plaćanjem, te roba nad kojom je, postupkom unutrašnje obrade po sistemu povrata, proveden postupak puštanja u slobodan promet, uz ispunjenje carinskih formalnosti predviđenih članom 144. ovog zakona. (3) "Roba u nepromijenjenom stanju" je naziv za uvoznu robu koja u postupku unutrašnje obrade ili u postupku obrade pod carinskom kontrolom nije bila predmet ni jednog oblika obrade ili prerade. Član 99. (Odobrenje) Carinski postupak s ekonomskim dejstvom može se koristiti samo na osnovu odobrenja koje izdaje carinski organ. Član 100. (Uslovi) Ne dovodeći u pitanje dodatne posebne uslove kojima se regulira određeni carinski postupak, odobrenje iz čl. 99. i 117. stav (1) ovog zakona izdaje se samo: a) licu koje pruži sve potrebne garancije da će pravilno provoditi postupak, b) ako carinski organ ima mogućnost nadzora i kontrole nad odobrenim postupkom, bez potrebe za uvođenjem administrativnih mjera nesrazmjernih ekonomskim potrebama koje su u pitanju. Član 101. (Sadržaj odobrenja, obaveza imaoca odobrenja) (1) U odobrenju za carinski postupak s ekonomskim dejstvom moraju biti navedeni uslovi pod kojima se provodi taj postupak. (2) Imalac odobrenja obavještava carinski organ o svim činjenicama koje nastanu nakon izdavanja odobrenja i utiču na njegovu daljnju primjenu ili sadržaj. (3) Za sve proizvode i robu dobivenu od robe stavljene u carinski postupak s odgođenim plaćanjem smatra se da su stavljeni u isti postupak. Član 102. (Polaganje osiguranja) (1) Carinski organ može zahtijevati da imalac odobrenja položi odgovarajuće osiguranje za plaćanje carinskog duga koji bi mogao nastati u vezi s robom stavljenom u carinski postupak s odgođenim plaćanjem. (2) Upravni odbor može propisati način polaganja i visinu osiguranja, odnosno oslobađanje od obaveze polaganja osiguranja za pojedine carinske postupke s odgođenim plaćanjem. Član 103. (Završetak carinskog postupka s ekonomskim dejstvom) (1) Carinski postupak s ekonomskim dejstvom završava se kada se za robu koja je bila stavljena u taj postupak, ili za dobivene ili obrađene proizvode, odredi novo carinski odobreno postupanje ili upotreba. (2) Carinski organ preduzima sve neophodne mjere radi reguliranja situacije u vezi s robom nad kojom postupak nije završen u skladu s propisanim uslovima. Član 104. (Prijenos prava i obaveza) Prava i obaveze korisnika carinskog postupka s ekonomskim dejstvom mogu se, pod uslovima koje odredi carinski organ, prenijeti na drugo lice koje ispunjava sve uslove za taj postupak. 2. Provoz 2. 1. Vanjski provoz - opće odredbe Član 105. (Vanjski provoz) (1) Postupak vanjskog provoza omogućava kretanje robe od jednog do drugog mjesta u carinskom području Bosne i Hercegovine, i to: a) strane robe, a da ta roba ne podliježe naplati uvoznih i drugih dažbina i primjeni mjera trgovinske politike, b) domaće robe, u slučaju i pod uslovima utvrđenim provedbenim propisom, kako bi se spriječilo da se, u pogledu proizvoda koji su obuhvaćeni izvoznim mjerama ili koji od njih imaju pogodnosti, vrši izbjegavanje ili neopravdano sticanje koristi od takvih mjera. (2) Kretanje robe iz stava (1) ovog člana odvija se: a) u okviru postupka vanjskog provoza u Bosni i Hercegovini, b) na osnovu TIR karneta (u skladu s Konvencijom TIR), pod uslovom da to kretanje: 1) počinje ili se završava izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine, ili 2) odnosi se na pošiljke robe koja mora biti istovarena u carinskom području Bosne i Hercegovine, a koja se transportuje s robom koju treba istovariti u drugoj državi, ili 3) obavlja se između dva mjesta u carinskom području Bosne i Hercegovine preko teritorije druge države, c) na osnovu ATA karneta (u skladu s Konvencijom o privremenom uvozu) koji se koristi kao provozni dokument, Utorak, 21. 7. 2015. d) na osnovu svakog drugog dokumenta predviđenog međunarodnim sporazumom koji je prihvatila Bosna i Hercegovina, e) u okviru poštanskog saobraćaja (uključujući pakete). (3) Postupak vanjskog provoza primjenjuje se i na kretanje robe stavljene u carinski postupak s ekonomskim dejstvom, ne dovodeći u pitanje posebne odredbe koje se primjenjuju na taj postupak. Član 106. (Završetak i zaključenje postupka vanjskog provoza) (1) Postupak vanjskog provoza završava se i obaveze korisnika su ispunjene kada se roba stavljena u postupak i potrebni dokumenti predoče odredišnom carinskom uredu, u skladu s propisima kojima je uređen taj postupak. (2) Odredišni carinski ured zaključuje postupak provoza kada, na osnovu poređenja podataka kojima raspolaže i podataka dostupnih polaznom carinskom uredu, utvrdi da je postupak završen na propisan način. 2.2. Vanjski provoz - posebne odredbe Član 107. (Postupak vanjskog provoza na području druge države) (1) Postupak vanjskog provoza primjenjuje se na robu koja prolazi kroz područje druge države samo ako: a) je takva mogućnost predviđena međunarodnim sporazumom ili b) se prijevoz kroz tu državu vrši na osnovu jedinstvenog prijevoznog dokumenta izdatog u carinskom području Bosne i Hercegovine. (2) U slučaju iz stava (1) tačka b) ovog člana, postupak provoza smatra se prekinutim dok je roba na teritoriji druge države. Član 108. (Polaganje osiguranja u postupku provoza) (1) Glavni obveznik dužan je položiti osiguranje za plaćanje carinskog duga i drugih dažbina iz člana 213. stav (1) ovog zakona koje bi mogle nastati u vezi s robom, osim ako ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona nije drugačije propisano. (2) Osiguranje može biti: a) poj edinačno o siguranje za jedan provozni po stupak ili b) sveobuhvatno osiguranje za više provoznih postupaka, uz odobrenje carinskog organa za korištenje takvog osiguranja. (3) Odobrenje iz stava (2) tačka b) ovog člana daje se samo licu koje: a) je registrirano u Bosni i Hercegovini, b) redovno koristi postupak provoza i koje carinskom organu dokaže da je nesumnjivo pouzdano lice i da je u mogućnosti ispuniti svoje obaveze u vezi s postupkom provoza i c) nije teže kršilo ili nije ponavljalo kršenje carinskih ili poreskih propisa. (4) Licu koje ispunjava dodatne kriterije pouzdanosti može se odobriti korištenje sveobuhvatnog osiguranja u umanjenom iznosu ili oslobađanje od obaveze polaganja osiguranja. Dodatni kriteriji za dobivanje ovog odobrenja uključuju: a) pravilno korištenje postupka provoza u prethodnom periodu, b) saradnju s carinskim organom i c) u slučaju oslobađanja od obaveze polaganja osiguranja, dobro finansijsko stanje koje je dovoljno za ispunjenje obaveza navedenog lica. (5) Dodatni uslovi i postupak za izdavanje odobrenja iz st. (3) i (4) ovog člana propisuju se provedbenim propisom. (6) Oslobađanje od polaganja osiguranja, odobreno u skladu sa stavom (4) ovog člana, ne može se koristiti za provoz robe Broj 58 - Strana 17 koja se, u slučaju utvrđenom provedbenim propisom, smatra robom visokog rizika. (7) U slučaju nastanka okolnosti koje su suprotne uslovima ili dodatnim kriterijima za izdavanje odobrenja iz stava (4) ovog člana, dato odobrenje može se privremeno ukinuti na način utvrđen provedbenim propisom, kao izuzetna mjera u posebnim okolnostima. (8) U slučaju nastanka oklonosti koje su suprotne uslovima za izdavanje odobrenja iz stava (3) ovog člana, dato odobrenje može se privremeno ukinuti, na način utvrđen provedbenim propisom, za robu za koju se utvrdi da je bila predmet velike prevare. Član 109. (Slučajevi u kojima se ne polaže osiguranje) (1) Osiguranje za plaćanje carinskog duga, osim u slučajevima koje, po potrebi, utvrdi Upravni odbor, ne polaže se za: a) prijevoz zračnim saobraćajem, b) prijenos cjevovodom ili dalekovodom, c) prijevoz koji vrše željeznička preduzeća u Bosni i Hercegovini, d) prijevoz rijekom. (2) U slučajevima iz stava (1) ovog člana, prijevoznik je glavni obveznik. Član 110. (Odgovornost glavnog obveznika) (1) Glavni obveznik je korisnik postupka provoza i odgovoran je za: a) predočenje robe odredišnom carinskom uredu u nepromijenjenom stanju, u propisanom roku i uz pridržavanje mjera koje je odredio carinski organ radi osiguranja identičnosti robe, b) pridržavanje odredbi koje se odnose na postupak provoza. (2) Bez obzira na obaveze glavnog obveznika iz stava (1) ovog člana, prijevoznik ili lice koje zaprimi robu znajući da je roba u postupku provoza također je odgovorno za predočenje robe odredišnom carinskom uredu u nepromijenjenom stanju, u propisanom roku i uz pridržavanje mjera koje je odredio carinski organ radi osiguranja identičnosti robe. Član 111. (Provedbeni propis) Provođenje postupka vanjskog provoza propisuje se provedbenim propisom. 2.3. Unutrašnji provoz Član 112. (Unutrašnji provoz) (1) Postupak unutrašnjeg provoza prema uslovima utvrđenim u st. od (2) do (4) ovog člana je kretanje domaće robe od jednog do drugog mjesta unutar carinskog područja Bosne i Hercegovine bez promjene njenog carinskog statusa pri prolazu preko teritorije druge države. Ova odredba ne utiče na primjenu člana 105. stav (1) tačka b) ovog zakona. (2) Kretanje robe iz stava (1) ovog člana može biti: a) u okviru postupka unutrašnjeg provoza u Bosni i Hercegovini, pod uslovom da je takva mogućnost predviđena međunarodnim sporazumom, b) pod pokrićem TIR karneta (u skladu s Konvencijom TIR), c) na osnovu ATA karneta (u skladu s Konvencijom o privremenom uvozu) koji se koristi kao provozni dokument, S L U Z B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 18 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. d) na osnovu svakog drugog dokumenta predviđenog međunarodnim sporazumom koji je prihvatila Bosna i Hercegovina, e) u okviru poštanskog saobraćaja (uključujući pakete). (3) U slučaju iz stava (2) tačka a) ovog člana, odredbe člana 106. i čl. od 108. do 111. ovog zakona primjenjuju se na odgovarajući način. (4) U slučaju iz stava (2) tač. od b) do e) ovog člana, roba zadržava svoj carinski status samo ako je taj status utvrđen pod uslovima i na način propisan provedbenim propisom. Član 113. (Propisivanje uslova pod kojima se može kretati domaća roba) Uslovi za provoz domaće robe, bez provođenja carinskog postupka, iz jednog u drugo mjesto u carinskom području Bosne i Hercegovine s prelaskom preko teritorije druge države, bez promjene njenog carinskog statusa, propisuju se provedbenim propisom. Član 114. (Primjena postupka unutrašnjeg provoza) Postupak unutrašnjeg provoza primjenjuje se kada je carinskim propisima izričito predviđena njegova primjena. 3. Postupak carinskog skladištenja Član 115. (Roba koja se smješta u carinsko skladište) (1) Postupak carinskog skladištenja je smještaj u carinsko skladište: a) strane robe, koja u tom slučaju ne podliježe plaćanju uvoznih dažbina i mjerama trgovinske politike, b) domaće robe namijenjene izvozu, koja smještajem u carinsko skladište podliježe primjeni mjera koje se, u skladu s posebnim propisima, primjenjuju za izvoz takve robe. (2) Carinsko skladište je svako mjesto gdje se roba može smjestiti u skladu s propisanim uslovima, koje odobri carinski organ i koje je pod carinskim nadzorom. (3) Bescarinska prodavnica može se otvoriti u dijelu međunarodnog aerodroma koji je određen za tranzit ili odlazak putnika u međunarodnom saobraćaju. Otvaranje bescarinske prodavnice odobrava se kao carinsko skladište iz stava (2) ovog člana. (4) Slučajevi u kojima se roba iz stava (1) ovog člana može staviti u postupak carinskog skladištenja, bez smještanja u carinsko skladište, propisuju se provedbenim propisom. Član 116. (Vrste carinskih skladišta, držalac i korisnik skladišta) (1) Carinsko skladište može biti javno skladište ili vlastito skladište. (2) Javno skladište je carinsko skladište u kojem svako lice može skladištiti robu. (3) Vlastito skladište je carinsko skladište namijenjeno skladištenju robe držaoca skladišta. (4) Držalac carinskog skladišta je lice kojem je carinski organ odobrio vođenje carinskog skladišta. Carinsko skladište može držati i carinski organ. (5) Korisnik carinskog skladišta je lice koje je prema carinskoj deklaraciji obavezno da stavi robu u postupak carinskog skladištenja ili lice na koje su prenesena prava i obaveze tog lica. Član 117. (Odobrenje) (1) Za držanje carinskog skladišta potrebno je odobrenje carinskog organa, osim u slučaju kada carinski organ drži carinsko skladište. (2) Lice koje namjerava držati carinsko skladište mora carinskom organu podnijeti pisani zahtjev koji sadrži podatke potrebne za dobivanje odobrenja, a naročito one koji pokazuju da postoji ekonomska potreba za skladištenje robe. Odobrenje sadrži uslove za držanje carinskog skladišta, u skladu s propisima. (3) Odobrenje za držanje carinskog skladišta može se izdati samo licu registriranom u Bosni i Hercegovini. Član 118. (Odgovornost držaoca carinskog skladišta) Držalac carinskog skladišta odgovoran je: a) da se roba smještena u carinskom skladištu ne izuzima ispod carinskog nadzora dok se nalazi u carinskom skladištu, b) za ispunjenje obaveza koje proizlaze iz skladištenja robe koja je obuhvaćena postupkom carinskog skladištenja i c) za ispunjenje posebnih uslova sadržanih u odobrenju za držanje carinskog skladišta. Član 119. (Obaveze korisnika carinskog skladišta) (1) Izuzetno od člana 118. ovog zakona, u odobrenju za držanje javnog carinskog skladišta može se odrediti da je za obaveze iz člana 118. tačka a) i/ili tačka b) ovog zakona odgovoran isključivo korisnik carinskog skladišta. (2) Korisnik carinskog skladišta je u svakom trenutku odgovoran za ispunjenje obaveza koje proizlaze iz stavljanja robe u postupak carinskog skladištenja. Član 120. (Prijenos prava i obaveza držaoca carinskog skladišta) Prava i obaveze držaoca carinskog skladišta mogu se, uz saglasnost carinskog organa, prenijeti na drugo lice. Član 121. (Polaganje osiguranja) Ne dovodeći u pitanje primjenu člana 102. ovog zakona, carinski organ može zahtijevati da držalac carinskog skladišta položi osiguranje u vezi s obavezama iz člana 118. ovog zakona. Član 122. (Vođenje evidencije) (1) Držalac carinskog skladišta dužan je voditi evidenciju o robi koja se nalazi u postupku carinskog skladištenja na način koji odobri carinski organ. (2) Roba stavljena u postupak carinskog skladištenja mora se upisati u evidenciju iz stava (1) ovog člana čim se unese u carinsko skladište. (3) Uz primjenu člana 100. ovog zakona, carinski organ može osloboditi držaoca carinskog skladišta obaveze vođenja evidencije iz stava (1) ovog člana kada je za ispunjenje obaveza iz člana 118. tačka a) i/ili tačka b) ovog zakona isključivo odgovoran korisnik carinskog skladišta, a roba je smještena u carinsko skladište na osnovu pisane carinske deklaracije u redovnom postupku ili pojednostavljene carinske deklaracije iz člana 88. stav (1) tačka b) ovog zakona. Član 123. (Smještaj u carinsko skladište robe koja nije predmet postupka carinskog skladištenja) (1) Kad postoji ekonomska potreba, a nema smetnji za provođenje carinskog nadzora, carinski organ može odobriti: a) da se u prostoru carinskog skladišta, osim robe navedene u članu 115. stav (1) tačka b) ovog zakona, smjesti domaća roba, Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 19 b) preradu strane robe u prostoru carinskog skladišta u okviru postupka unutrašnje obrade, u skladu sa uslovima za provođenje tog postupka. Carinske formalnosti i postupci od kojih se može odustati u carinskom skladištu propisuju se provedbenim propisom, c) preradu strane robe u prostoru carinskog skladišta u okviru postupka obrade pod carinskom kontrolom, u skladu sa uslovima za provođenje tog postupka. Carinske formalnosti i postupci od kojih se može odustati u carinskom skladištu propisuju se provedbenim propisom. (2) U slučajevima iz stava (1) ovog člana roba ne podliježe postupku carinskog skladištenja. (3) Carinski organ može zahtijevati da se o robi iz stava (1) ovog člana vodi evidencija, u skladu s članom 122. ovog zakona. Član 124. (Rok držanja robe u carinskom skladištu) (1) Držanje robe u postupku carinskog skladištenja nije vremenski ograničeno. (2) U izuzetnim slučajevima, carinski organ može odrediti rok u kojem korisnik carinskog skladišta mora robi odrediti novo carinski odobreno postupanje ili upotrebu. (3) Vijeće ministara Bosne i Hercegovine može propisati rok držanja u postupku carinskog skladištenja za domaću robu iz člana 115. stav (1) tačka b) ovog zakona na koju se primjenjuju mjere poljoprivredne politike. Član 125. (Uobičajeni oblici postupanja) (1) Uvozna roba može biti predmet uobičajenih oblika postupanja koji se obavljaju radi očuvanja robe, poboljšanja njenog izgleda ili tržišnog kvaliteta ili pripreme za tržište ili daljnju prodaju. (2) Domaća roba iz člana 115. stav (1) tačka b) ovog zakona stavljena u postupak carinskog skladištenja na koju se primjenjuju mjere poljoprivredne politike može biti predmet samo onih oblika postupanja koji su izričito predviđeni za tu robu. (3) Uobičajene oblike postupanja iz st. (1) i (2) ovog člana mora prethodno odobriti carinski organ koji utvrđuje uslove pod kojima se ti oblici mogu obavljati. (4) Lista uobičajenih oblika postupanja iz stava (1) ovog člana propisuje se provedbenim propisom. Član 126. (Privremeno iznošenje robe) (1) Kada to okolnosti pojedinog slučaja zahtijevaju, roba stavljena u postupak carinskog skladištenja može se privremeno iznijeti iz carinskog skladišta, uz prethodno odobrenje carinskog organa i pod uslovima koje taj organ odredi. (2) Za vrijeme dok nije u carinskom skladištu, roba može biti predmet uobičajenih oblika postupanja iz člana 125. ovog zakona pod uslovima koji su u njemu navedeni. Član 127. (Premještaj robe) Carinski organ može odobriti premještaj robe stavljene u postupak carinskog skladištenja iz jednog carinskog skladišta u drugo carinsko skladište. Član 128. (Carinska vrijednost uskladištene robe) (1) Kada je za uvoznu robu u postupku carinskog skladištenja nastao carinski dug, a carinska vrijednost te robe zasniva se na stvarno plaćenoj cijeni ili cijeni koju treba platiti koja uključuje troškove skladištenja i održavanja robe dok se ona nalazi u carinskom skladištu, ti se troškovi ne uračunavaju u carinsku vrijednost robe pod uslovom da su prikazani odvojeno od stvarno plaćene cijene, odnosno cijene koju treba platiti za tu robu. (2) Ako je uvozna roba bila predmet uobičajenih oblika postupanja, u smislu člana 125. ovog zakona, kod utvrđivanja iznosa uvoznih dažbina, na zahtjev deklaranta, prihvatit će se vrsta, carinska vrijednost i količina robe kakva je bila u trenutku iz člana 239. ovog zakona, kao da roba nije bila predmet uobičajenih oblika postupanja. (3) Odstupanje od stava (2) ovog člana može se propisati provedbenim propisom. Član 129. (Carinska vrijednost uskladištene robe u drugim situacijama) (1) Kada se uvozna roba pušta u slobodan promet, u skladu s članom 88. stav (1) tačka c) ovog zakona, za primjenu člana 239. ovog zakona, prihvatit će se vrsta, carinska vrijednost i količina robe kakva je bila u trenutku stavljanja u postupak carinskog skladištenja. (2) Stav (1) ovog člana primjenjuje se ako je kao carinska vrijednost prihvaćena vrijednost robe u trenutku stavljanja robe u postupak carinskog skladištenja, osim ako deklarant zahtijeva da se prihvati carinska vrijednost utvrđena u trenutku nastanka carinskog duga. (3) Stav (1) ovog člana primjenjuje se ne dovodeći u pitanje naknadnu provjeru carinske deklaracije, u smislu člana 92. ovog zakona. Član 130. (Domaća roba zaštićena mjerama poljoprivredne politike) Domaća roba iz člana 115. stav (1) tačka b) ovog zakona na koju se primjenjuju mjere poljoprivredne politike, a stavljena je u postupak carinskog skladištenja, mora se izvesti ili se za nju mora odrediti neki drugi postupak ili upotreba koja je za tu robu predviđena posebnim propisom. 4. Postupak unutrašnje obrade 4.1. Opće odredbe Član 131. (Postupak unutrašnje obrade) (1) Postupak unutrašnje obrade u carinskom području Bosne i Hercegovine, uz primjenu jedne ili više faza procesa obrade, ne dovodeći u pitanje primjenu člana 132. ovog zakona, može se odobriti za: a) stranu robu namijenjenu za ponovni izvoz iz carinskog područja Bosne i Hercegovine u obliku dobivenih proizvoda, a da ta roba ne podliježe plaćanju uvoznih dažbina niti mjerama trgovinske politike (sistem odgođenog plaćanja), b) robu koja je puštena u slobodan promet uz plaćanje uvoznih dažbina, za koju se može odobriti povrat ili otpust uvoznih dažbina, ako se roba izveze iz carinskog područja Bosne i Hercegovine u obliku dobivenih proizvoda (sistem povrata). (2) Pojmovi koji se koriste u čl. od 131. do 147. ovog zakona imaju sljedeće značenje: a) proces obrade: 1) obrada robe, uključujući njenu montažu ili sklapanje ili ugradnju u drugu robu, 2) prerada i dorada robe, 3) popravak robe, uključujući njeno obnavljanje i dovođenje u ispravno stanje, 4) upotreba određene robe koja je propisana provedbenim propisom, koja nije sadržana u dobivenim proizvodima, ali koja omogućava ili Broj 58 - Strana 20 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. olakšava proizvodnju tih proizvoda, čak i ako se u potpunosti ili djelimično utroši u proizvodnji, b) dobiveni proizvodi: svi proizvodi nastali iz procesa obrade, c) ekvivalentna roba: domaća roba koja se koristi umjesto uvozne robe u proizvodnji dobivenih proizvoda, d) normativ: količina ili procenat dobivenih proizvoda koji se dobiju obradom određene količine uvozne robe. Član 132. (Upotreba ekvivalentne robe) (1) Kada su ispunjeni uslovi iz stava (2) ovog člana, carinski organ, u skladu sa stavom (4) ovog člana, može odobriti: a) da se dobiveni proizvodi proizvedu iz ekvivalentne robe, b) da se dobiveni proizvodi proizvedeni iz ekvivalentne robe mogu izvesti iz Bosne i Hercegovine prije uvoza uvozne robe. (2) Ekvivalentna roba mora biti istog kvaliteta i istih svojstava i iste osmocifrene tarifne oznake kao i uvozna roba. Provedbenim propisom mogu se odrediti slučajevi u kojima carinski organ može odobriti da ekvivalentna roba bude na višem stepenu obrade nego uvozna roba. (3) U slučaju iz stava (1) ovog člana, uvozna roba se, za carinske svrhe, smatra ekvivalentnom robom, a ekvivalentna roba uvoznom robom. (4) Provedbenim propisom mogu se propisati mjere kojima se zabranjuje, određuju dodatni uslovi ili se olakšava primjena stava (1) ovog člana. (5) Ako se dobiveni proizvodi proizvedeni od ekvivalentne robe izvoze iz Bosne i Hercegovine prije uvoza uvozne robe, prema stavu (1) tačka b) ovog člana, a takvi proizvodi bi podlijegali plaćanju izvoznih dažbina ako ne bi bili izvezeni ili ponovo izvezeni u okviru postupka unutrašnje obrade, imalac odobrenja dužan je položiti osiguranje za plaćanje izvoznih dažbina ako se uvozna roba ne uveze u propisanom roku. Član 133. (Primjena postupka unutrašnje obrade) Postupak unutrašnje obrade po sistemu odgođenog plaćanja također se primjenjuje kako bi dobiveni proizvodi mogli ispuniti uslove za oslobađanje od plaćanja izvoznih dažbina kojima bi podlijegali identični proizvodi dobiveni od domaće robe umjesto od strane robe. 4.2. Izdavanje odobrenja Član 134. (Odobrenje) Postupak unutrašnje obrade carinski organ može odobriti na pisani zahtjev lica koje obavlja procese obrade ili lica koje organizira njihovo obavljanje. Član 135. (Uslovi za izdavanje odobrenja) Odobrenje iz člana 134. ovog zakona može se dati samo: a) licu registriranom u Bosni i Hercegovini, a licu koje je registrirano izvan Bosne i Hercegovine ako uvozi nekomercijalnu robu, b) ako se uvozna roba može prepoznati u dobivenim proizvodima, osim u slučaju upotrebe određene robe iz člana 131. stav (2) tačka a) alineja 4) ovog zakona, ili u slučaju upotrebe ekvivalentne robe, u skladu sa uslovima iz člana 132. ovog zakona, c) ako se postupkom unutrašnje obrade postižu povoljniji uslovi za izvoz ili ponovni izvoz dobivenih proizvoda, pod uslovom da nisu ugroženi osnovni interesi proizvođača u Bosni i Hercegovini (ekonomski uslovi). Slučajevi u kojima se ekonomski uslovi smatraju ispunjenim mogu se propisati provedbenim propisom. 4.3. Provođenje postupka Član 136. (Rok za izvoz ili ponovni izvoz, objedinjavanje rokova, posebni rokovi) (1) Carinski organ određuje rok u kojem se dobiveni proizvodi moraju izvesti ili ponovo izvesti ili u kojem im se mora odrediti drugo carinski odobreno postupanje ili upotreba. Prilikom određivanja tog roka mora se uzeti u obzir vrijeme potrebno za vršenje procesa obrade i otpremanja dobivenih proizvoda. (2) Rok iz stava (1) ovog člana počinje teći od dana stavljanja strane robe u postupak unutrašnje obrade. Carinski organ može odobriti produženje tog roka na osnovu blagovremenog i opravdanog zahtjeva imaoca odobrenja. Radi pojednostavljenja, carinski organ može odobriti da se rok koji počinje u toku kalendarskog mjeseca ili kvartala završava posljednjeg dana narednog kalendarskog mjeseca ili kvartala. (3) Kada se primjenjuje član 132. stav (1) tačka b) ovog zakona, carinski organ određuje rok u kojem strana roba mora biti prijavljena za postupak. Taj rok teče od dana prihvatanja izvozne carinske deklaracije za dobivene proizvode koji su dobiveni iz odgovarajuće ekvivalentne robe. (4) Provedbenim propisom mogu se propisati posebni rokovi za određene procese obrade ili za određenu uvoznu robu. Član 137. (Normativ) (1) Carinski organ određuje ili prihvata normativ proizvodnje korisnika postupka ili, po potrebi, metod određivanja normativa. Normativ se određuje na osnovu stvarnih okolnosti u kojima se proces obrade obavlja ili se treba obaviti. (2) Kada to okolnosti dozvoljavaju, a posebno kada se proces obrade uobičajeno obavlja pod jasno određenim tehničkim uslovima s robom istih svojstava, a dobiveni proizvodi su ujednačenog kvaliteta, carinski organ može prihvatiti standardne normative utvrđene na osnovu prethodno utvrđenih stvarnih podataka. Član 138. (Provedbeni propis) Provedbenim propisom mogu se propisati slučajevi u kojima i uslovi pod kojima se smatra da su roba u nepromijenjenom stanju ili dobiveni proizvodi pušteni u slobodan promet. Član 139. (Opće pravilo obračuna carinskog duga) (1) Uz poštivanje člana 140. ovog zakona, ako za robu za koju je odobren postupak unutrašnje obrade nastane carinski dug, iznos tog duga određuje se na osnovu elemenata za određivanje visine uvoznih dažbina koji su važili za uvoznu robu u vrijeme prihvatanja carinske deklaracije za stavljanje te robe u postupak unutrašnje obrade. (2) Ako je uvozna roba u vrijeme navedeno u stavu (1) ovog člana ispunjavala uslove za primjenu preferencijalne carinske stope u okviru tarifnih kvota ili gornjeg tarifnog limita, ta roba ispunjava uslove za svaku preferencijalnu carinsku stopu koja važi za identičnu robu u vrijeme Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 21 prihvatanja carinske deklaracije za puštanje te robe u slobodan promet. Član 140. (Posebno pravilo obračuna carinskog duga) Izuzetno od člana 139. ovog zakona, dobiveni proizvodi: a) podliježu plaćanju uvoznih dažbina koje se na njih primjenjuju kada: 1) se puštaju u slobodan promet i nalaze se na listi robe utvrđenoj provedbenim propisom, i to srazmjerno izvezenom dijelu dobivenih proizvoda koji nisu obuhvaćeni tom listom. Izuzetno, imalac odobrenja može zahtijevati da se iznos uvoznih dažbina za te proizvode utvrdi na način iz člana 139. ovog zakona, 2) podliježu dažbinama utvrđenim u okviru poljoprivredne politike, u skladu s posebnim propisom, b) podliježu plaćanju uvoznih dažbina koje se obračunavaju u skladu s pravilima koja su propisana za odnosni carinski postupak ili slobodnu zonu, ako su ti proizvodi bili stavljeni u postupak s odgođenim plaćanjem ili smješteni u slobodnu zonu. Izuzetno: 1) imalac odobrenja može zahtijevati da se dažbine utvrde u skladu s članom 139. ovog zakona, 2) u slučajevima kada je za dobivene proizvode određen neki od naprijed navedenih carinski odobrenih postupanja ili upotrebe, osim obrade pod carinskom kontrolom, obračunati iznos uvoznih dažbina mora biti najmanje jednak iznosu koji je obračunat u skladu s članom 139. ovog zakona, c) mogu podlijegati pravilima o obračunu dažbina koja su propisana za postupak obrade pod carinskom kontrolom, ako je uvozna roba mogla biti stavljena u taj postupak, d) podliježu povoljnom tarifnom postupanju zbog upotrebe u posebne svrhe, ako je takvo postupanje predviđeno za identičnu uvoznu robu, e) ne podliježu plaćanju uvoznih dažbina, ako je takvo oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, u skladu s članom 207. ovog zakona, predviđeno za uvoz identične robe. 4.4. Postupak obrade izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine Član 141. (Roba u postupku vanjske obrade izvan carinskog područja) Dobiveni proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju, djelimično ili u cjelini, mogu se privremeno izvesti radi daljnje obrade izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine, uz odobrenje carinskog organa, u skladu sa uslovima propisanim za postupak vanjske obrade. Član 142. (Obračun carinskog duga) Kada u vezi s ponovo uvezenim proizvodima nastane carinski dug, naplatit će se: a) uvozne dažbine za dobivene proizvode ili robu u nepromijenjenom stanju iz člana 141. ovog zakona, obračunate u skladu s odredbama čl. 139. i 140. ovog zakona, te b) uvozne dažbine za proizvode ponovo uvezene nakon obrade izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine, čiji se iznos obračunava u skladu s odredbama kojima se uređuje postupak vanjske obrade, pod istim uslovima koji bi bili primijenjeni da su proizvodi izvezeni u skladu s tim postupkom bili pušteni u slobodan promet prije tog izvoza. 4.5. Posebne odredbe za sistem povrata Član 143. (Sistem povrata) (1) Sistem povrata dažbina može se primijeniti na svu robu, osim ako je u trenutku prihvatanja carinske deklaracije za puštanje u slobodan promet: a) uvozna roba predmet količinskih uvoznih ograničenja, b) uvozna roba predmet tarifnih kvota, c) za uvoznu robu u okviru mjera poljoprivredne politike propisano podnošenje uvozne ili izvozne dozvole ili certifikata, d) za dobivene proizvode određena izvozna naknada ili druga naknada pri izvozu. (2) Povrat uvoznih dažbina u okviru sistema povrata nije moguć ako u trenutku prihvatanja izvozne carinske deklaracije za dobivene proizvode ti proizvodi podliježu podnošenju uvozne ili izvozne dozvole ili potvrde u skladu s mjerama poljoprivredne politike ili je za njih određena izvozna naknada ili druga naknada. (3) Provedbenim propisom i propisima za primjenu odredbi koje se odnose na mjere trgovinske ili poljoprivredne politike može se odrediti roba na koju se ne primjenjuju st. (1) i (2) ovog člana. Član 144. (Popunjavanje carinske deklaracije) (1) U carinskoj deklaraciji za puštanje robe u slobodan promet unosi se napomena da se primjenjuje sistem povrata i podaci o odobrenju. (2) Carinski organ može zahtijevati da odobrenje bude priloženo uz carinsku deklaraciju za puštanje u slobodan promet. Član 145. (Odredbe koje se ne primjenjuju) U okviru sistema povrata dažbina ne primjenjuje se član 132. stav (1) tačka b), st. (3) i (5), član 133., član 136. stav (3), čl. 138. i 139. i član 140. tačka a) alineja 2) i tačka c) ovog zakona. Član 146. (Privremeni izvoz koji se ne smatra izvozom) Privremeni izvoz dobivenih proizvoda, koji je obavljen u skladu s članom 141. ovog zakona, ne smatra se izvozom u smislu člana 147. ovog zakona, osim ako u roku koji je odredio carinski organ ti proizvodi ne budu ponovo uvezeni u Bosnu i Hercegovinu. Član 147. (Uslovi i način povrata ili otpusta uvoznih dažbina) (1) Pod uslovom da su ispunjeni svi ostali uslovi za upotrebu postupka, imalac odobrenja može zahtijevati povrat ili otpust uvoznih dažbina ako carinskom organu dokaže da je uvozna roba, koja je bila puštena u slobodan promet po sistemu povrata, u obliku dobivenih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju: a) izvezena ili b) stavljena, u namjeri da se naknadno ponovo izveze, u postupak provoza, postupak carinskog skladištenja, postupak privremenog uvoza ili postupak unutrašnje obrade po sistemu odgođenog plaćanja, ili smještena u slobodnu zonu. (2) Radi određivanja carinski odobrenog postupanja ili upotrebe iz stava (1) tačka b) ovog člana, dobiveni proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju smatraju se stranom robom. Broj 58 - Strana 22 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. (3) Provedbenim propisom propisuje se rok u kojem se može podnijeti zahtjev za povrat uvoznih dažbina. (4) Ne dovodeći u pitanje primjenu člana 140. tačka b) ovog zakona, ako se dobiveni proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju, koji su bili stavljeni u carinski postupak ili smješteni u slobodnu zonu, u skladu sa stavom (1) ovog člana, puštaju u slobodan promet, iznos uvoznih dažbina koji je vraćen ili otpušten smatra se iznosom carinskog duga. (5) Prilikom utvrđivanja iznosa uvoznih dažbina koje podliježu vraćanju ili otpustu, član 140. tačka a) alineja 1) ovog zakona primjenjuje se na odgovarajući način. 5. Postupak obrade pod carinskom kontrolom Član 148. (Postupak obrade pod carinskom kontrolom) U postupku obrade pod carinskom kontrolom odobrava se upotreba strane robe u carinskom području Bosne i Hercegovine radi obrade kojom se mijenja njena vrsta ili stanje, bez njenog podlijeganja plaćanju uvoznih dažbina ili primjeni mjera trgovinske politike, a proizvodi dobiveni u tom postupku puštaju se u slobodan promet uz obračun uvoznih dažbina po stopi koja je za njih propisana. Takvi proizvodi nazivaju se obrađeni proizvodi. Član 149. (Provedbeni propisi) Slučajevi i uslovi pod kojima se može odobriti postupak obrade pod carinskom kontrolom propisuju se provedbenim propisom. Član 150. (Odobrenje) Postupak obrade pod carinskom kontrolom carinski organ može odobriti na pisani zahtjev lica koje obavlja obradu ili je organizira. Član 151. (Uslovi za izdavanje odobrenja) Odobrenje za postupak obrade pod carinskom kontrolom izdaje se samo: a) licu registriranom u Bosni i Hercegovini, b) ako se uvozna roba može prepoznati u obrađenim proizvodima, c) ako nije ekonomski opravdano da se obrađeni proizvodi vrate u prvobitno stanje, d) ako se upotrebom tog postupka ne izbjegava primjena pravila o porijeklu robe i količinska ograničenja koja se odnose na uvoznu robu i e) ako upotreba tog postupka pomaže stvaranju ili održavanju proizvodne djelatnosti u Bosni i Hercegovini, a ne narušava suštinske interese proizvođača slične ili iste robe u Bosni i Hercegovini (ekonomski uslovi). Provedbenim propisom mogu se utvrditi slučajevi u kojima se ekonomski uslovi smatraju ispunjenim. Član 152. (Primjena drugih odredbi) Odredbe člana 136. st. (1), (2) i (4) i člana 137. ovog zakona primjenjuju se na odgovarajući način u postupku obrade pod carinskom kontrolom. Član 153. (Utvrđivanje carinskog duga) Kada u postupku obrade pod carinskom kontrolom nastane carinski dug u vezi s robom u nepromijenjenom stanju ili u vezi s proizvodima čija obrada nije dostigla stepen obrade predviđen u odobrenju, iznos tog duga utvrđuje se na osnovu propisa za određivanje uvoznih dažbina koji su važili za uvoznu robu u vrijeme prihvatanja carinske deklaracije kojom je roba stavljena u postupak obrade pod carinskom kontrolom. Član 154. (Preferencijalna carinska stopa) (1) Ako je, u vrijeme kada je stavljena u postupak obrade pod carinskom kontrolom, uvozna roba ispunjavala uslove za preferencijalnu carinsku stopu, a takva preferencijalna carinska stopa se može primijeniti i za proizvode identične obrađenim proizvodima puštenim u slobodan promet, uvozne dažbine kojima podliježu obrađeni proizvodi obračunavaju se po stopi carine koja važi u okviru takvog preferencijalnog tretmana. (2) Ako preferencijalna carinska stopa iz stava (1) ovog člana u vezi s uvoznom robom podliježe primjeni tarifnih kvota ili gornjeg tarifnog limita, primjena stope carine iz stava (1) ovog člana u vezi s obrađenim proizvodima, također, podliježe uslovu da se navedena preferencijalna stopa carine primjenjuje na uvoznu robu u vrijeme prihvatanja carinske deklaracije za puštanje u slobodan promet. U tom slučaju, količina uvozne robe koja je stvarno upotrijebljena u proizvodnji obrađenih proizvoda puštenih u slobodan promet otpisuje se od tarifnih kvota ili gornjeg tarifnog limita koji su na snazi u vrijeme prihvatanja carinske deklaracije za puštanje u slobodan promet, a ne otpisuju se količine od tarifnih kvota ili gornjeg tarifnog limita otvorenih za proizvode koji su identični obrađenim proizvodima. 6. Postupak privremenog uvoza Član 155. (Postupak privremenog uvoza) Postupkom privremenog uvoza odobrava se upotreba u carinskom području Bosne i Hercegovine strane robe, uz potpuno ili djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina i bez primjene mjera trgovinske politike, koja je namijenjena ponovnom izvozu u nepromijenjenom stanju, osim uobičajenog smanjenja vrijednosti zbog upotrebe. Član 156. (Odobrenje) Postupak privremenog uvoza carinski organ odobrava na zahtjev lica koje upotrebljava robu ili lica koje organizira njenu upotrebu. Član 157. (Identifikacija robe) (1) Carinski organ ne odobrava postupak privremenog uvoza ako nije moguće osigurati identifikaciju uvozne robe. (2) Carinski organ može odobriti postupak privremenog uvoza i u slučaju da nije moguće osigurati identifikaciju uvozne robe ako s obzirom na vrstu robe ili njenu predviđenu upotrebu nisu moguće zloupotrebe postupka. Član 158. (Rok) (1) Carinski organ određuje rok u kojem se privremeno uvezena roba mora ponovo izvesti ili odrediti novo carinski odobreno postupanje ili upotreba te robe. Rok mora biti dovoljan za postizanje svrhe privremenog uvoza. (2) Ne dovodeći u pitanje posebne rokove utvrđene u skladu s članom 159. ovog zakona, roba može ostati u postupku privremenog uvoza najduže 24 mjeseca. Carinski organ može, u skladu s okolnostima i u dogovoru s imaocem odobrenja, odrediti i kraći rok. (3) U izuzetnom slučaju, carinski organ može, na zahtjev imaoca odobrenja, radi postizanja svrhe privremenog uvoza, u razumnim granicama, produžiti rok iz st. (1) i (2) ovog člana. Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 23 Član 159. (Potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina) Slučajevi i posebni uslovi i rokovi za primjenu postupka privremenog uvoza uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina propisuju se provedbenim propisom. Član 160. (Djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina) (1) Postupak privremenog uvoza uz djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina odobrava se za robu koja nije obuhvaćena odredbama provedbenog propisa ili je obuhvaćena tim odredbama, ali ta roba ne ispunjava sve u njima propisane uslove za odobravanje privremenog uvoza uz potpuno oslobađanje. (2) Provedbenim propisom propisuju se uslovi za provođenje postupka iz stava (1) ovog člana, kao i roba za koju se ne može odobriti postupak privremenog uvoza. Član 161. (Obračun uvoznih dažbina u slučaju djelimičnog oslobađanja) (1) Iznos uvoznih dažbina koje se plaćaju za robu stavljenu u postupak privremenog uvoza uz djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina određuje se, za svaki mjesec ili za dio mjeseca u kojem se roba nalazila u tom postupku, u visini od 3% od iznosa uvoznih dažbina koje bi trebalo platiti za robu da je bila puštena u slobodan promet na dan prihvatanja carinske deklaracije za stavljanje te robe u postupak privremenog uvoza. (2) Iznos uvoznih dažbina koje se naplaćaju ne može biti veći od iznosa koji bi trebalo platiti da je roba bila puštena u slobodan promet na dan kada je stavljena u postupak privremenog uvoza, s tim da u taj iznos ne ulaze pripadajuće kamate. (3) Prijenos prava i obaveza koje proističu iz postupka privremenog uvoza prema članu 104. ovog zakona ne znači da se isto oslobađanje mora primijeniti za svaki period upotrebe privremeno uvezene robe. (4) Ako je prijenos prava i obaveza iz stava (3) ovog člana izvršen uz djelimično oslobađanje za oba lica koja imaju odobrenje za korištenje postupka tokom istog mjeseca, prvi imalac odobrenja mora platiti iznos dospjelih uvoznih dažbina za cijeli taj mjesec. Član 162. (Pravila za obračun carinskog duga) (1) Kada nastane carinski dug za robu stavljenu u postupak privremenog uvoza, iznos duga utvrđuje se na osnovu elemenata za obračun koji se primjenjuju na tu robu na dan prihvatanja carinske deklaracije za stavljanje robe u postupak privremenog uvoza, osim ako je, provedbenim propisom donesenim na osnovu člana 159. ovog zakona, predviđeno da se iznos duga za robu utvrđuje na osnovu elemenata za obračun koji se primjenjuju na dan određen u skladu s članom 239. ovog zakona. (2) Ako carinski dug za robu stavljenu u postupak privremenog uvoza uz djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina nastane iz nekih drugih razloga, a ne zbog stavljanja robe u taj postupak, iznos duga jednak je razlici između iznosa uvoznih dažbina obračunatog u skladu sa stavom (1) ovog člana i iznosa koji se plaća u skladu s članom 161. ovog zakona. 7. Vanjska obrada 7.1. Opće odredbe Član 163. (Postupak vanjske obrade) (1) Ne dovodeći u pitanje primjenu čl. 141. i 142. i čl. od 172. do 177. ovog zakona, postupak vanjske obrade može se odobriti za domaću robu koja se privremeno izvozi iz carinskog područja Bosne i Hercegovine radi procesa obrade. Proizvodi koji se dobiju u postupku vanjske obrade mogu se pustiti u slobodan promet uz potpuno ili djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina. (2) Na privremeni izvoz domaće robe primjenjuju se izvozne dažbine, mjere trgovinske politike i druge carinske formalnosti predviđene za izvoz domaće robe iz carinskog područja Bosne i Hercegovine. (3) Izrazi upotrijebljeni u čl. od 163. do 177. ovog zakona imaju sljedeće značenje: a) privremeno izvezena roba: je roba stavljena u postupak vanjske obrade, b) proces obrade: proces iz člana 131. stav (2) tačka a) alineje od 1) do 3) ovog zakona, c) dobiveni proizvodi: su svi proizvodi nastali u takvim procesima obrade, d) normativ proizvodnje: količina ili procenat dobivenih proizvoda koji se dobiju obradom određene količine privremeno izvezene robe. Član 164. (Ograničenja) (1) Postupak vanjske obrade nije dozvoljen za domaću robu: a) čijim izvozom se stiče pravo na povrat ili otpust uvoznih dažbina, b) koja je prije izvoza bila puštena u slobodan promet uz smanjenu ili nultu stopu carine zbog svoje upotrebe u posebne svrhe, sve dok se primjenjuju uslovi za primjenu smanjene ili nulte stope carina, osim ako se proces obrade odnosi na popravku, c) čiji izvoz daje pravo na odobravanje izvozne naknade ili za koju se zbog izvoza, osim naknade, odobrava neka druga finansijska pogodnost u okviru mjera poljoprivredne politike. (2) Provedbenim propisom mogu se propisati slučajevi u kojima se ne primjenjuje stav (1) tačka b) ovog člana. 7.2. Izdavanje odobrenja Član 165. (Odobrenje) (1) Odobrenje za postupak vanjske obrade izdaje carinski organ na zahtjev lica koje organizira vanjsku obradu. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, odobrenje za postupak vanjske obrade može se izdati i licu koje ne organizira izvođenje procesa obrade ako je riječ o robi bh. porijekla, u smislu pravila o nepreferencijalnom porijeklu robe iz čl. od 27. do 32. ovog zakona i ako se proces obrade sastoji od ugrađivanja te robe u stranu robu koja će se u Bosnu i Hercegovinu uvesti kao dobiveni proizvodi, pod uslovom da vanjska obrada doprinosi boljoj prodaji robe za izvoz i da uvoz dobivenih proizvoda ne ugrožava osnovne interese proizvođača iz Bosne i Hercegovine takvih proizvoda ili proizvoda sličnih uvezenim dobivenim proizvodima. (3) Provedbenim propisom propisuju se slučajevi i postupak u kojima se primjenjuje stav (2) ovog člana. Član 166. (Uslovi za izdavanje odobrenja) (1) Odobrenje se može izdati samo: a) licu registriranom u Bosni i Hercegovini, b) ako je moguće utvrditi da su dobiveni proizvodi proizvedeni od privremeno izvezene robe, i c) ako izdavanje odobrenja za postupak vanjske obrade ne ugrožava osnovne interese proizvođača iz Bosne i Hercegovine (ekonomski uslovi). Broj 58 - Strana 24 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. (2) Provedbenim propisom može se propisati u kojim slučajevima se može odstupiti od uslova iz stava (1) tačka b) ovog člana. 7.3. Provođenje postupka Član 167. (Rok i normativ) (1) Carinski organ određuje rok u kojem se dobiveni proizvodi moraju ponovo uvesti u carinsko područje Bosne i Hercegovine. Taj rok može se produžiti na osnovu blagovremenog i opravdanog zahtjeva imaoca odobrenja. (2) Carinski organ određuje ili prihvata normativ proizvodnje korisnika postupka ili, po potrebi, metod određivanja normativa, za izvoz i uvoz robe u postupku vanjske obrade. Član 168. (Uslovi za odobravanje potpunog ili djelimičnog oslobađanja od plaćanja uvoznih dažbina) (1) Potpuno ili djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, u skladu s članom 169. stav (1) ovog zakona, odobrava se samo kada se dobiveni proizvodi prijavljuju za puštanje u slobodan promet u ime ili za račun: a) imaoca odobrenja ili b) drugog lica registriranog u Bosni i Hercegovini, pod uslovom da to lice ima saglasnost imaoca odobrenja i da su ispunjeni uslovi iz odobrenja. (2) Potpuno ili djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina iz člana 169. ovog zakona neće se odobriti ako nije ispunjen neki od uslova ili neka od obaveza u vezi s postupkom vanjske obrade, osim ako se utvrdi da ti propusti bitno ne utiču na pravilno provođenje navedenog postupka. Član 169. (Način utvrđivanja potpunog ili djelimičnog oslobađanja od plaćanja uvoznih dažbina) (1) Potpuno ili djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, propisano članom 163. stav (1) ovog zakona, utvrđuje se tako što se od iznosa uvoznih dažbina obračunatih za dobivene proizvode koji se puštaju u slobodan promet odbije iznos uvoznih dažbina koje bi bile obračunate na isti dan za privremeno izvezenu robu ako bi se ona uvozila u carinsko područje Bosne i Hercegovine iz države u kojoj je bila predmet procesa obrade ili iz države u kojoj je bila u posljednjoj fazi obrade. (2) Iznos koji se odbija u skladu sa stavom (1) ovog člana izračunava se na osnovu količine i vrste predmetne robe na dan prihvatanja carinske deklaracije za njeno stavljanje u postupak vanjske obrade i na osnovu ostalih elemenata za obračun koji važe za tu robu na dan prihvatanja carinske deklaracije za puštanje dobivenih proizvoda u slobodan promet. (3) Vrijednost privremeno izvezene robe je vrijednost koja se prihvati za tu robu prilikom utvrđivanja carinske vrijednosti dobivenih proizvoda u skladu s članom 40. stav (1) tačka b) alineja 1) ovog zakona ili, ako se vrijednost ne može utvrditi na taj način, vrijednost koja odgovara razlici između carinske vrijednosti dobivenih proizvoda i proizvodnih troškova utvrđenih na objektivan način. (4) Izuzetno od st. (2) i (3) ovog člana: a) određeni troškovi ne uzimaju se u obzir prilikom utvrđivanja iznosa koji se odbija, ako je to predviđeno provedbenim propisom, b) ako je privremeno izvezena roba prije stavljanja u postupak vanjske obrade bila puštena u slobodan promet uz smanjenu ili nultu stopu carine zbog njene upotrebe u posebne svrhe, sve dok važe uslovi za primjenu smanjene ili nulte stope carine, iznos koji se odbija jednak je iznosu uvoznih dažbina koji je stvarno naplaćen kad je roba puštena u slobodan promet. (5) Ako bi privremeno izvezena roba prilikom puštanja u slobodan promet ispunjavala uslove za smanjenu ili nultu stopu carine zbog njene upotrebe u posebne svrhe, ta stopa će se primijeniti za dobivene proizvode, pod uslovom da je roba u državi u kojoj se odvijao proces obrade ili posljednja faza obrade bila predmet radnji koje su u skladu s takvom posebnom upotrebom. (6) Ako dobiveni proizvodi ispunjavaju uslove za primjenu preferencijalne carinske stope iz člana 25. stav (2) tačka c) ovog zakona i ako je ta stopa predviđena i za robu čija je tarifna oznaka ista kao i tarifna oznaka za privremeno izvezenu robu, stopa uvozne carine koja se uzima u obzir pri utvrđivanju iznosa koji se odbija u skladu sa stavom (1) ovog člana je stopa koja bi bila primijenjena na privremeno izvezenu robu ako bi ta roba ispunjavala uslove za primjenu preferencijalne carinske stope. (7) Ako je međunarodnim sporazumom koji obavezuje Bosnu i Hercegovinu propisano oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina za određene dobivene proizvode, odredbe ovog člana neće se primijeniti. Član 170. (Popravka bez plaćanja) (1) Ako je postupak vanjske obrade odobren radi popravke privremeno izvezene robe, ta roba se pušta u slobodan promet uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina ako se carinskom organu na prihvatljiv način dokaže da je roba popravljena besplatno zbog ugovorene ili zbog zakonom propisane garantne obaveze ili zbog proizvodne greške. (2) Stav (1) ovog člana ne primjenjuje se ako je proizvodna greška uzeta u obzir u vrijeme prvog puštanja predmetne robe u slobodan promet. Član 171. (Popravka uz plaćanje) (1) Ako je postupak vanjske obrade odobren radi popravke privremeno izvezene robe uz plaćanje popravke, roba se može djelimično osloboditi od plaćanja uvoznih dažbina, u smislu člana 163. ovog zakona. Iznos uvoznih dažbina utvrđuje se na osnovu elemenata za obračun koji važe za dobivene proizvode na dan prihvatanja carinske deklaracije za njihovo puštanje u slobodan promet, pri čemu se kao carinska vrijednost uzima iznos koji je jednak visini troškova popravke, pod uslovom da ti troškovi predstavljaju jedinu naknadu koju plaća imalac odobrenja i danato plaćanje ne utiče bilo koji oblik povezanosti imaoca odobrenja i lica koje je izvršilo popravku. (2) Izuzetno od člana 169. ovog zakona, provedbenim propisom mogu se propisati slučajevi i posebni uslovi pod kojima se troškovi procesa obrade primjenjuju kao osnovica za obračun carinskog duga pri puštanju robe u slobodan promet nakon postupka vanjske obrade. 7.4. Vanjska obrada uz korištenje sistema standardne zamjene Član 172. (Sistem standardne zamjene) (1) U postupku vanjske obrade, u skladu s prethodnim odredbama o vanjskoj obradi i odredbama čl. od 172. do 177. ovog zakona, sistem standardne zamjene omogućava da dobiveni proizvod bude zamijenjen uvoznim proizvodom (u daljnjem tekstu: zamjenski proizvod). (2) Carinski organ može odobriti primjenu sistema standardne zamjene ako se proces obrade odnosi na popravku domaće robe koja nije predmet posebnih propisa donesenih u okviru Utorak, 21. 7. 2015. poljoprivredne politike ili posebnih propisa koji važe za određenu robu dobivenu preradom poljoprivrednih proizvoda. (3) Odredbe koje se primjenjuju na dobivene proizvode primjenjuju se i na zamjenski proizvod, ne dovodeći u pitanje primjenu člana 177. ovog zakona. (4) Carinski organ može odobriti da se pod propisanim uslovima zamjenski proizvod uveze prije izvoza robe za koju je odobren postupak (prethodni uvoz). U tom slučaju mora se položiti osiguranje u visini iznosa uvoznih dažbina za zamjenski proizvod. Član 173. (Zamjenski proizvod) (1) Zamjenski proizvod mora imati istu osmocifrenu tarifnu oznaku, isti komercijalni kvalitet i iste tehničke karakteristike kao privremeno izvezena roba kada bi na njoj bila obavljena popravka. (2) Ako je privremeno izvezena roba bila korištena prije izvoza, zamjenski proizvod mora biti korišten, a ne novi proizvod. (3) Carinski organ može dozvoliti izuzetak od primjene stava (2) ovog člana ako se zamjenski proizvod isporučuje besplatno, na osnovu ugovorene ili zbog zakonom propisane garantne obaveze ili zbog proizvodne greške. Član 174. (Odobravanje sistema standardne zamjene) Sistem standardne zamjene može se odobriti samo kada je moguće provjeriti da li zamjenski proizvod ispunjava uslove iz člana 173. ovog zakona. Član 175. (Rok za izvoz u slučaju prethodnog uvoza) (1) U slučaju prethodnog uvoza, roba za privremeni izvoz mora se izvesti u roku od dva mjeseca od dana kada je carinski organ prihvatio carinsku deklaraciju za puštanje zamjenskog proizvoda u slobodan promet. (2) Ako to nalažu izuzetne okolnosti, carinski organ može, na osnovu blagovremenog zahtjeva imaoca odobrenja, produžiti rok iz stava (1) ovog člana u razumnim granicama. Član 176. (Iznos koji se odbija u slučaju prethodnog uvoza) U slučaju prethodnog uvoza i uz primjenu člana 169. ovog zakona, iznos koji se odbija utvrđuje se na osnovu elemenata za obračun koji za robu za privremeni izvoz važe na dan prihvatanja carinske deklaracije kojom se roba stavlja u postupak vanjske obrade. Član 177. (Odredbe koje se ne primjenjuju) Odredbe člana 165. st. (2) i (3) i člana 166. stav (1) tačka b) i stav (2) ovog zakona ne primjenjuju se u okviru sistema standardne zamjene. 7.5. Ostale odredbe Član 178. (Mjere trgovinske politike) U postupcima predviđenim u okviru vanjske obrade primjenjuju se mjere trgovinske politike. ODJELJAK D. POSTUPAK IZVOZA Član 179. (Postupak izvoza) (1) Postupkom izvoza odobrava se iznošenje domaće robe iz carinskog područja Bosne i Hercegovine. U postupku izvoza primjenjuju se izvozne carinske formalnosti, Broj 58 - Strana 25 uključujući primjenu trgovinskih mjera i obračunava se izvozna carina ako je propisana. (2) Domaća roba namijenjena za iznošenje iz carinskog područja Bosne i Hercegovine stavlja se u izvozni postupak, osim u slučaju robe stavljene u postupak vanjske obrade ili u unutrašnji provozni postupak, u skladu s članom 112. ovog zakona. (3) Izvozna carinska deklaracija podnosi se carinskom uredu nadležnom prema sjedištu ili prebivalištu izvoznika ili prema mjestu u kojem se roba pakuje, odnosno utovara za izvoz. Izuzeci od ovoga mogu se propisati provedbenim propisom. (4) Slučajevi i uslovi pod kojima se ne podnosi izvozna carinska deklaracija za robu koja napušta carinsko područje Bosne i Hercegovine propisuju se provedbenim propisom. Član 180. (Uslovi prilikom izvoza robe) Puštanje robe za izvoz odobrava se pod uslovom da se roba izveze iz carinskog područja Bosne i Hercegovine u istom stanju u kakvom je bila u trenutku prihvatanja izvozne carinske deklaracije. Član 181. (Privremeni izvoz) (1) Kada se domaća roba privremeno izvozi s namjerom da se ponovo uveze u nepromijenjenom stanju, odredbe čl. 179. i 180. ovog zakona primjenjuju se na odgovarajući način. (2) Odredbe čl. 209. i 210. ovog zakona primjenjuju se na odgovarajući način kod ponovnog uvoza robe iz stava (1) ovog člana. POGLAVLJE III. DRUGI OBLICI CARINSKI ODOBRENOG POSTUPANJA ILI UPOTREBE ROBE ODJELJAK A. SLOBODNE ZONE 1. Opće odredbe Član 182. (Osnivanje, upravljanje i rad slobodnih zona) Uslovi za osnivanje slobodnih zona, postupak za određivanje slobodnih zona, rad i upravljanje slobodnim zonama, te uslovi za obavljanje djelatnosti u slobodnim zonama i prestanak rada slobodnih zona propisuju se posebnim zakonom. Član 183. (Slobodne zone) Slobodne zone su dijelovi carinskog područja Bosne i Hercegovine ili prostori koji se nalaze u tom području i odvojeni su od ostalog dijela carinskog područja, a u kojima se: a) u svrhu naplate uvoznih dažbina i primjene uvoznih mjera trgovinske politike, za stranu robu smatra da se ne nalazi u carinskom području Bosne i Hercegovine, pod uslovom da nije puštena u slobodan promet ili da nije stavljena u drugi carinski postupak ili upotrebu ili da nije korištena ili trošena u slobodnoj zoni pod drugačijim uslovima od uslova utvrđenih carinskim propisima, b) na domaću robu namijenjenu izvozu, koja smještajem u slobodnu zonu ispunjava uslove predviđene posebnim propisima, primjenjuju mjere koje bi se primijenile pri izvozu takve robe. Član 184. (Carinski nadzor nad izgradnjom objekta u slobodnoj zoni) (1) Slobodne zone moraju biti posebno ograđene i označene, sa izuzetkom onih koje su određene u skladu s članom 186. ovog zakona. Carinski organ određuje mjesto ulaza i izlaza za svaku slobodnu zonu. S L U Z B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 26 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. (2) Za izgradnju objekta u slobodnoj zoni potrebno je prethodno odobrenje carinskog organa radi carinskog nadzora. Član 185. (Carinski nadzor) (1) Područje, mjesto ulaza u i izlaza iz slobodne zone, sa izuzetkom slobodnih zona određenih u skladu s članom 186. ovog zakona, pod carinskim je nadzorom. (2) Lica i prijevozna sredstva koja ulaze u ili izlaze iz slobodne zone mogu biti podvrgnuti carinskoj kontroli. (3) Ulazak u slobodnu zonu može se zabraniti licima za koje postoji sumnja da se neće pridržavati odredbi ovog zakona i drugih propisa. (4) Carinski organ može obaviti provjeru robe i provesti druge mjere carinskog nadzora nad robom koja se unosi, iznosi ili ostaje u slobodnoj zoni. (5) Radi omogućavanja provođenja provjera iz stava (4) ovog člana, potrebno je carinskom organu predati kopiju dokumenta, koji mora pratiti robu prilikom njenog unosa ili iznosa ili mora biti na raspolaganju kod lica koje je u tu svrhu odredio carinski organ. Kada se traži provjera, roba se mora predočiti carinskom organu. Član 186. (Slobodne zone na koje se primjenjuju propisi o carinskom skladištu) (1) Carinski organ može odrediti slobodnu zonu u kojoj se obavljaju carinske formalnosti i primjenjuju odredbe koje se odnose na carinski dug, u skladu sa uslovima postupka carinskog skladištenja. Na tako određenu slobodnu zonu ne primjenjuju se odredbe čl. 188., 194. i 198. ovog zakona. (2) Na slobodnu zonu iz stava (1) ovog člana ne primjenjuju se odredbe koje se odnose na slobodnu zonu iz čl. 48., 49. i 229. ovog zakona. 2. Smještaj robe u slobodnu zonu Član 187. (Smještaj robe u slobodnu zonu) (1) U slobodnu zonu može se smjestiti domaća i strana roba. (2) Roba koja je neposredno unesena u slobodnu zonu, kako je to navedeno u članu 49. stav (1) tačka b) ovog zakona, prijavljuje se carinskom organu na osnovu prijevoznog dokumenta. (3) Roba za koju se unosom u slobodnu zonu završava neki drugi carinski postupak smješta se u slobodnu zonu na osnovu dokumenta kojim se završava prethodni postupak. (4) Domaća roba smješta se u slobodnu zonu na osnovu fakture ili drugog dokumenta koji sadrži sve podatke potrebne za evidenciju o robi u slobodnoj zoni. (5) Carinski organ može zahtijevati da se opasna roba ili roba zbog koje se može pokvariti druga roba ili za koju je, iz nekih drugih razloga, potrebno osigurati posebne uslove, smjesti u prostorije koje su posebno opremljene za smještaj takve robe. Član 188. (Predočenje robe i potvrda carinskog statusa robe) (1) Ne dovodeći u pitanje primjenu člana 185. st. (4) i (5) ovog zakona, roba koja se unosi u slobodnu zonu ne mora se predočiti carinskom organu niti je potrebno za nju podnositi carinsku deklaraciju. (2) Roba se predočava carinskom organu i podliježe carinskim formalnostima samo kada: a) je stavljena u carinski postupak koji se završava smještajem robe u slobodnu zonu. Ako navedeni carinski postupak dozvoljava izuzeće od obaveze predočenja robe, takvo se predočenje ne zahtijeva, b) je smještena u slobodnu zonu na osnovu odluke o odobravanju povrata ili otpusta uvoznih dažbina, c) ispunjava uslove za primjenu mjera iz člana 183. tačka b) ovog zakona, d) se smješta u slobodnu zonu direktno iz područja izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine. (3) Carinski organ može zahtijevati da bude obaviješten o robi koja podliježe plaćanju izvoznih dažbina ili na koju se primjenjuju drugi propisi kojima se regulira izvoz. (4) Na zahtjev zainteresiranog lica, carinski organ potvrđuje da li roba smještena u slobodnoj zoni ima carinski status domaće ili strane robe. 3. Rad slobodnih zona Član 189. (Rok za smještaj robe) (1) Smještaj robe u slobodnoj zoni nije vremenski ograničen. (2) Vijeće ministara Bosne i Hercegovine može propisati posebne rokove smještaja u slobodnu zonu za robu iz člana 183. tačka b) ovog zakona na koju se primjenjuju mjere poljoprivredne politike. Član 190. (Privredne djelatnosti u slobodnoj zoni) (1) U slobodnoj zoni privredne djelatnosti obavljaju se pod carinskim nadzorom, pod uslovima koji su propisani ovim zakonom. Carinski organ mora biti unaprijed obaviješten o obavljanju privrednih djelatnosti u slobodnoj zoni. (2) Carinski organ može uvesti mjere zabrane ili ograničenja u vezi s obavljanjem privredne djelatnosti u slobodnoj zoni iz stava (1) ovog člana, zavisno od vrste predmetne robe ili zahtjeva carinskog nadzora. (3) Carinski organ može zabraniti obavljanje privredne djelatnosti u slobodnoj zoni licu koje ne pruži neophodne garancije da će ih obavljati u skladu s odredbama ovog zakona i drugim propisima. Član 191. (Djelatnosti u slobodnoj zoni) (1) Strana roba, a koja je smještena u slobodnu zonu, dok se nalazi u slobodnoj zoni, može se: a) pustiti u slobodan promet pod uslovima propisanim za taj postupak i uz primjenu člana 196. ovog zakona, b) podvrgnuti uobičajenim oblicima postupanja iz člana 125. stav (1) ovog zakona, bez odobrenja carinskog organa, c) staviti u postupak unutrašnje obrade pod uslovima propisanim za taj postupak, d) staviti u postupak obrade pod carinskom kontrolom pod uslovima propisanim za taj postupak, e) staviti u postupak privremenog uvoza pod uslovima propisanim za taj postupak, f) ustupiti u korist države u skladu s čl. 200. i 201. ovog zakona, g) uništiti, pod uslovom da zainteresirano lice dostavi carinskom organu sve podatke koje taj organ smatra potrebnim. (2) Kada je roba stavljena u jedan od postupaka iz stava (1) tač. c), d) ili e) ovog člana, carinski organ može, imajuću u vidu uslove za rad i provođenje carinskog nadzora u slobodnoj zoni, ako je potrebno, tim uslovima prilagoditi mjere kontrole. Član 192. (Domaća roba obuhvaćena mjerama poljoprivredne politike) Domaća roba iz člana 183. tačka b) ovog zakona koja je obuhvaćena mjerama poljoprivredne politike može se u slobodnoj zoni podvrgnuti samo onim oblicima postupanja koji Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 27 su za tu robu izričito dozvoljeni, u skladu s članom 125. stav (2) ovog zakona. Ta postupanja mogu se preduzimati bez odobrenja carinskog organa. Član 193. (Posebni uslovi) Strana i domaća roba iz člana 183. tačka b) ovog zakona ne može se koristiti ili trošiti u slobodnoj zoni, osim u slučajevima iz čl. 191. i 192. ovog zakona. Član 194. (Evidencija o robi) (1) Lice koje u slobodnoj zoni obavlja djelatnost skladištenja, dorade ili prerade ili prodaje ili kupovine robe, dužno je voditi evidenciju o robi na način koji odobri carinski organ. Podaci o robi unose se u evidenciju čim se roba dopremi u prostorije tog lica. Evidencija o robi mora carinskom organu omogućiti identifikaciju robe i mora sadržavati podatke o kretanju robe. (2) Ako se pretovar robe obavlja unutar slobodne zone, dokumenti u vezi s tom radnjom moraju se dati na uvid carinskom organu. Kratkotrajno smještanje robe, zbog pretovara, smatrat će se sastavnim dijelom pretovara. U skladu s čl. od 45. do 47. i čl. od 203. do 206. ovog zakona, podnosi se ulazna ili izlazna sažeta deklaracija za robu koja se u slobodnu zonu direktno unosi iz dijelova izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine ili se iznosi iz slobodne zone direktno napuštajući carinsko područje Bosne i Hercegovine. (3) Evidencija iz stava (1) ovog člana vodi se hronološki, prema podacima iz dokumenata koji pri izvozu ili uvozu prate robu, te na osnovu normativa utroška materijala i proizvodnje robe. (4) Provedbenim propisom propisuje se način vođenja evidencije iz stava (1) ovog člana i način provođenja mjera carinskog nadzora u slobodnoj zoni. 4. Iznošenje robe iz slobodne zone Član 195. (Iznošenje robe iz slobodne zone) (1) Roba koja se iznosi iz slobodne zone može se: a) izvesti ili ponovo izvesti iz carinskog područja Bosne i Hercegovine ili b) unijeti u drugi dio carinskog područja Bosne i Hercegovine. (2) Odredbe čl. od 45. do 68. ovog zakona, osim čl. od 59. do 64. ovog zakona ako je riječ o domaćoj robi, primjenjuju se i pri iznošenju robe u drugi dio carinskog područja Bosne i Hercegovine, osim za robu koja slobodnu zonu napušta zračnim ili morskim putem bez stavljanja u postupak provoza ili neki drugi carinski postupak. Član 196. (Carinska vrijednost i obračun carinskog duga) (1) Kada nastane carinski dug za stranu robu koja se iz slobodne zone unosi u drugi dio carinskog područja Bosne i Hercegovine, a carinska vrijednost utvrđuje se na osnovu stvarno plaćene cijene, odnosno cijene koju za tu robu treba platiti, koja uključuje troškove skladištenja i održavanja robe dok ostaje u slobodnoj zoni, ti troškovi ne uračunavaju se u carinsku vrijednost ako su iskazani odvojeno od stvarno plaćene cijene, odnosno cijene koju za robu treba platiti. (2) Kada unosom u drugi dio carinskog područja Bosne i Hercegovine nastane carinski dug za proizvod koji je u slobodnoj zoni dobiven u postupku unutrašnje obrade, iznos duga utvrđuje se na osnovu vrijednosti uvozne robe sadržane u dobivenim proizvodima. (3) Ako je roba bila predmet uobičajenih oblika postupanja iz člana 125. stav (1) ovog zakona, deklarant može zahtijevati, ako je takvo postupanje carinski organ odobrio u skladu s članom 125. stav (3) ovog zakona, da se iznos uvoznih dažbina utvrdi na osnovu vrste robe, carinske vrijednosti i količine robe, na osnovu koje bi se iznos utvrdio u vrijeme nastanka carinskog duga određeno u skladu s članom 239. ovog zakona da roba nije bila predmet takvog postupanja. (4) Provedbenim propisom mogu se propisati slučajevi u kojima se neće primijeniti odredba stava (3) ovog člana. Član 197. (Postupanje s domaćom robom koja podliježe mjerama poljoprivredne politike) (1) Za domaću robu iz člana 183. tačka b) ovog zakona koja podliježe mjerama poljoprivredne politike i koja je unesena u slobodnu zonu određuje se neko od postupanja ili upotrebe predviđenih propisima prema kojem ta roba, po osnovu njenog smještaja u slobodnu zonu, ispunjava uslove za primjenu mjera koje se primjenjuju prilikom izvoza takve robe. (2) Ako se roba iz stava (1) ovog člana vrati u drugi dio carinskog područja Bosne i Hercegovine, ili ako joj u roku propisanom u skladu s članom 189. stav (2) ovog zakona nije odobreno neko od postupanja ili upotrebe iz stava (1) ovog člana, carinski organ preduzima mjere predviđene odgovarajućim propisima kojima se uređuju posebna područja, a koje se odnose na nepoštivanje navedenog postupanja ili upotrebe. Član 198. (Dokaz o carinskom statusu robe) (1) U slučaju unosa ili ponovnog unosa robe s područja slobodne zone u drugi dio carinskog područja Bosne i Hercegovine ili ako se roba stavlja u carinski postupak, potvrda carinskog organa iz člana 188. stav (4) ovog zakona može se upotrijebiti kao dokaz carinskog statusa te robe kao domaće ili strane robe. (2) Kada se potvrdom ili na drugi način ne može dokazati da roba ima carinski status domaće ili strane robe, roba se smatra: a) domaćom robom, u svrhu plaćanja izvoznih dažbina, dobivanja izvoznih dozvola (certifikata) i primjene propisanih trgovinskih mjera prilikom izvoza, b) stranom robom, u svim ostalim slučajevima. Član 199. (Primjena propisa) Kada roba napušta carinsko područje Bosne i Hercegovine iz slobodne zone, carinski organ kontrolira primjenu odredbi koje se odnose na izvoz, vanjsku obradu, ponovni izvoz, postupke s odgođenim plaćanjem ili postupak unutrašnjeg provoza, kao i primjenu odredbi čl. od 202. do 206. ovog zakona. ODJELJAK B. PONOVNI IZVOZ, UNIŠTENJE I USTUPANJE ROBE Član 200. (Ponovni izvoz, uništenje i ustupanje robe) Strana roba može se: a) ponovo izvesti iz carinskog područja Bosne i Hercegovine, b) uništiti, c) ustupiti u korist države. Broj 58 - Strana 28 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. Član 201. (Carinske formalnosti za ponovni izvoz, uništenje i ustupanje robe) (1) Na ponovni izvoz, kada je to potrebno, primjenjuju se na odgovarajući način carinske formalnosti propisane za izvoz robe, uključujući i primjenu trgovinskih mjera. (2) Provedbenim propisom propisuju se slučajevi u kojima se za stranu robu stavljenu u postupak s odgođenim plaćanjem neće primjenjivati trgovinske mjere pri izvozu iz Bosne i Hercegovine. (3) O namjeri ponovnog izvoza ili uništenja robe prethodno se mora obavijestiti carinski organ. Carinski organ zabranit će ponovni izvoz robe ako je to propisano ili predviđeno mjerama iz st. (1) i (2) ovog člana. Ako se roba koja je stavljena u postupak s ekonomskim dejstvom ponovo izvozi, za tu robu podnosi se carinska deklaracija, u skladu s čl. od 71. do 92. ovog zakona. U tim slučajevima primjenjuje se član 179. st. (3) i (4) ovog zakona. (4) Roba se ustupa u korist države u skladu s odredbama provedbenog propisa. (5) Uništenjem ili ustupanjem robe ne mogu nastati troškovi na teret države. (6) Za otpad i ostatke nastale uništenjem određuje se carinski odobreno postupanje ili upotreba propisana za stranu robu, a do tog momenta su pod carinskim nadzorom. DIO PETI - ROBA KOJA NAPUŠTA CARINSKO PODRUČJE BOSNE I HERCEGOVINE Član 202. (Roba koja napušta carinsko područje) Roba koja napušta carinsko područje Bosne i Hercegovine podliježe carinskom nadzoru. Ona može biti predmet kontrole carinskog organa, u skladu s važećim propisima. Roba napušta carinsko područje Bosne i Hercegovine putem i na način koji, ako je to potrebno, odredi carinski organ. Član 203. (Podnošenje carinske deklaracije i izlazne sažete deklaracije) (1) Roba koja napušta carinsko područje Bosne i Hercegovine, osim robe koja se prevozi prijevoznim sredstvom koje samo prolazi kroz teritorijalne vode ili zračni prostor carinskog područja Bosne i Hercegovine, bez zaustavljanja na tom području, mora imati carinsku deklaraciju ili, ako se ne zahtijeva carinska deklaracija, izlaznu sažetu deklaraciju. (2) Uz uvažavanje posebnih okolnosti, za određene vrste prometa robe, oblike transporta ili za određene privredne subjekte, ili ako su međunarodnim sporazumom predviđeni posebni sigurnosni postupci, provedbenim propisom propisuju se: a) rokovi do kojih carinska deklaracija ili izlazna sažeta deklaracija mora biti podnesena izlaznom carinskom uredu prije iznošenja robe iz carinskog područja Bosne i Hercegovine, b) izuzeća od primjene propisanih rokova iz tačke a) ovog stava, c) uslovi pod kojima se može primijeniti izuzeće od obaveze podnošenja izlazne sažete deklaracije za robu koja napušta carinsko područje Bosne i Hercegovine i d) slučajevi u kojima i uslovi pod kojima se za robu koja napušta carinsko područje Bosne i Hercegovine ne podnosi ni carinska deklaracija ni izlazna sažeta deklaracija. Član 204. (Carinska deklaracija za robu koja napušta carinsko područje) (1) Kada se, shodno carinskim propisima, zahtijeva podnošenje carinske deklaracije za određivanje carinski odobrenog postupanja ili upotrebe robe koja napušta carinsko područje Bosne i Hercegovine, ta deklaracija mora biti podnesena izvoznom carinskom uredu prije iznošenja robe iz carinskog područja Bosne i Hercegovine. (2) Kada se izvozni i izlazni carinski ured razlikuju, podatke sadržane u carinskoj deklaraciji iz stava (1) ovog člana izvozni carinski ured odmah elektronskim putem dostavlja ili stavlja na raspolaganje izlaznom carinskom uredu. (3) Carinska deklaracija iz stava (1) ovog člana mora sadržavati najmanje one podatke koji su neophodni za izlaznu sažetu deklaraciju propisanu članom 206. stav (5) ovog zakona. (4) Ako se carinska deklaracija podnosi na neki drugi način osim elektronskim putem, nadležni carinski ured primjenjuje isti nivo carinske kontrole koja se zasniva na analizi rizika kao i u slučaju carinske deklaracije podnesene elektronskim putem. Član 205. (Izlazna sažeta deklaracija za robu koja napušta carinsko područje) (1) Ako za robu koja napušta carinsko područje Bosne i Hercegovine nije određeno carinski odobreno postupanje ili upotreba za koju se zahtijeva podnošenje carinske deklaracije, izlazna sažeta deklaracija mora biti podnesena izlaznom carinskom uredu prije iznošenja robe iz carinskog područja Bosne i Hercegovine. (2) Carinski organ može odobriti da izlazna sažeta deklaracija iz stava (1) ovog člana bude podnesena i nekom drugom carinskom uredu, pod uslovom da taj carinski ured, podatke sadržane u toj deklaraciji odmah elektronskim putem dostavi ili učini dostupnim izlaznom carinskom uredu. (3) Pod uslovom da je nadležnom carinskom uredu omogućen pristup podacima iz izlazne sažete deklaracije u kompjuterskom sistemu privrednog subjekta, taj ured umjesto obaveze podnošenja izlazne sažete deklaracije može prihvatiti podnošenje obavještenja. Član 206. (Sadržaj i oblik izlazne sažete deklaracije i podnosilac) (1) Izlazna sažeta deklaracija podnosi se elektronskim putem. Podaci iz trgovinskih, lučkih i transportnih dokumenata mogu se koristiti u svrhu podnošenja izlazne sažete deklaracije pod uslovom da sadrže sve neophodne pojedinosti. (2) Carinski organ može, izuzetno, prihvatiti izlaznu sažetu deklaraciju u pisanoj formi, ako može primijeniti isti nivo carinske kontrole koja se zasniva na analizi rizika kao i u slučaju izlazne sažete deklaracije podnesene elektronskim putem i ako se takvi podaci mogu razmjenjivati s drugim carinskim uredima. (3) Izlaznu sažetu deklaraciju podnosi: a) lice koje iznosi robu ili koje preuzima odgovornost za prijevoz robe iz carinskog područja Bosne i Hercegovine ili b) lice koje nadležnom carinskom uredu može predočiti ili osigurati predočenje robe ili c) zastupnik jednog od lica navedenog u tač. a) i b) ovog stava. (4) Carinski organ, na zahtjev lica iz stava (3) ovog člana, može odobriti izmjenu ili dopunu jednog ili više podataka u izlaznoj sažetoj deklaraciji, nakon njenog podnošenja. Izmjena, odnosno dopuna neće se odobriti nakon što carinski organ: a) obavijesti lice koje je podnijelo izlaznu sažetu deklaraciju da namjerava pregledati robu, ili b) utvrdi da su podaci navedeni u izlaznoj sažetoj deklaraciji netačni, ili c) odobri daljnje kretanje robe. Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 29 (5) Provedbenim propisom propisuju se uslovi pod kojima se primjenjuju odredbe o podnošenju izlazne sažete deklara- cije, oblik i sadržaj izlazne sažete deklaracije koja obuhvata podatke neophodne za analizu rizika i pravilno provođenje carinske kontrole, prije svega u svrhe zaštite i sigurnosti, uzimajući u obzir, gdje je to moguće, primjenjive međunarodne standarde i trgovinsku praksu. DIO ŠESTI - POVLAŠTENI POSTUPCI POGLAVLJE I OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA UVOZNIH DAŽBINA Član 207. (Oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina) Od plaćanja uvoznih dažbina oslobađa se: a) pri uvozu i puštanju u slobodan promet: 1) oprema koja predstavlja ulog stranog lica, osim putničkih vozila, automata za zabavu i igru na sreću, 2) oprema za proizvodnju koja se ne proizvodi u Bosni i Hercegovini, koja se uvozi za novu ili proširenje postojeće proizvodnje, modernizaciju proizvodnje, uvođenje nove odnosno osavreme- njenje postojeće proizvodne tehnologije, a ko- jom se obavlja neposredna proizvodna djelat- nost, 3) roba za vojne i policijske snage i kazneno- popravne ustanove koju u potpunosti finansira donator, 4) roba za deminiranje, 5) roba za projekte obnove i rekonstrukcije Bosne i Hercegovine, ako je projekat usvojilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine,i u potpunosti ga finansiraju donatori ili međunarodne banke za razvoj ili ga većim dijelom finansiraju strani donatori ili međunarodne banke za razvoj, a manjim dijelom se finansira iz budžeta, 6) oprema za organe civilne zaštite i vatrogastva namijenjena zaštiti i spašavanju civilnog stanovništva, 7) lična imovina fizičkog lica koje prenosi svoje uobičajeno prebivalište iz druge države u Bosnu i Hercegovinu, 8) roba koja se uvozi povodom sklapanja braka - svadbena oprema, predmeti domaćinstva i pokloni, novi ili korišteni, koji pripadaju fizičkom licu koje se radi sklapanja braka preseljava iz druge države u Bosnu i Hercegovinu, 9) lična imovina koju državljanin Bosne i Hercegovine i strani državljanin stalno nastanjen u Bosni i Hercegovni naslijedi u drugoj državi, 10) školska oprema, obrazovni materijali i s tim povezani predmeti domaćinstva koji pripadaju učeniku ili studentu koji boravi u carinskom području Bosne i Hercegovine u svrhu školovanja ili studiranja i koji su namijenjeni za ličnu upotrebu za vrijeme trajanja njegovog školovanja ili studija, 11) roba zanemarive vrijednosti sadržana u pošiljci poslanoj direktno iz druge države primaocu u Bosni i Hercegovini, 12) roba nekomercijalnog karaktera sadržana u pošiljci koju besplatno šalje fizičko lice iz druge države fizičkom licu u Bosni i Hercegovini, 13) proizvodna sredstva i druga oprema koja pripada preduzeću koje definitivno prekida svoju djelatnost u drugoj državi i premješta se u carinsko područje Bosne i Hercegovine radi obavljanja slične djelatnosti, 14) poljoprivredni, stočarski, pčelarski, hortikulturni i šumski proizvodi dobiveni s posjeda koji se nalazi u pograničnom području susjedne države i koje je u vlasništvu ili posjedu poljoprivrednih proizvođača iz pograničnog područja Bosne i Hercegovine, kao i priplod i ostali proizvodi dobiveni od stoke porijeklom iz Bosne i Hercegovine koja se zbog poljskih radova, ispaše ili zimovanja nalazi na tim posjedima; 15) sjeme, đubrivo i proizvodi za obrađivanje zemlje i usjevi namijenjeni za korištenje na posjedu koji se nalazi u carinskom području Bosne i Hercegovine i graniči s drugom državom i koje je u vlasništvu ili posjedu poljoprivrednih proizvođača koje svoje glavno gazdinstvo imaju u drugoj državi koje graniči s carinskim područjem Bosne i Hercegovine, 16) lični prtljag putnika, te roba nekomercijalnog karaktera koju putnici unose sa sobom iz druge države u propisanoj vrsti, količini i vrijednosti, 17) obrazovni, naučni i kulturološki materijali, naučni instrumenti i uređaji namijenjeni obrazovnim, naučnim ili kulturološkim ustanovama ili organizacijama, 18) životinje posebno pripremljene za laboratorijsku upotrebu za naučna istraživanja; biološke ili hemijske materije namijenjene isključivo naučnom istraživanju, a koje se ne proizvode u Bosni i Hercegovini i uvoze se isključivo u nekomercijalne svrhe, 19) terapeutske supstance ljudskog porijekla, reagensi za određivanje krvne grupe i reagensi za određivanje vrste tkiva, namijenjeni za upotrebu isključivo u nekomercijalne medicinske ili naučne svrhe, 20) instrumenti i uređaji namijenjeni za medicinsko istraživanje, medicinsko dijagnosticiranje ili liječenje koje dobrotvorne ili neprofitne organizacije ili fizička lica doniraju zdravstvenim ustanovama, bolničkim odjelima ili ustanovama za medicinsko istraživanje ili koje su te zdravstvene ustanove, bolnice ili ustanove za medicinsko istraživanje kupile sredstvima koje je u cijelosti osigurala dobrotvorna ili humanitarna organizacija ili uz pomoć dobrovoljnih priloga, kao i na njihove rezervne dijelove i komponente ili pribor i alate koji se koriste za njihovo održavanje, provjeru, kalibraciju ili popravak, 21) uzorci referentnih supstanci koje je odobrila Svjetska zdravstvena organizacija za kontrolu kvaliteta materijala koji se koriste u proizvodnji medicinskih proizvoda, 22) farmaceutski proizvodi za ljudsku ili veterinarsku medicinsku upotrebu za ljude ili životinje koji dolaze iz drugih država radi učešća na međunarodnim sportskim događajima organiziranim u carinskom području Bosne i Hercegovine, 23) roba koja zadovoljava osnovne potrebe ljudi (hrana, lijekovi, odjeća, obuća, higijenska sredstva i posteljina) koju radi besplatne podjele u humanitarne svrhe uvoze registrirane Broj 58 - Strana 30 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. humanitarne organizacije, te oprema i kancelarijski materijali koje lica ili organizacije registrirane izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine, bez ikakve komercijalne namjere pošiljaoca, besplatno šalju registriranim humanitarnim organizacijama isključivo za obavljanje njihove djelatnosti, 24) roba koja je posebno izrađena za obrazovanje, naučni ili kulturni razvoj slijepih lica, a koju uvoze slijepa lica za ličnu upotrebu, ili ustanove ili organizacije ili udruženje slijepih lica koje se bavi obrazovanjem slijepih lica ili pružanjem pomoći slijepim licima, 25) roba koja je posebno izrađena i prilagođena za obrazovanje, naučni ili kulturni razvoj fizički i mentalno hendikepiranih lica, koju uvozi hendikepirano lice za ličnu upotrebu ili ustanove, organizacije ili udruženja koja se bave obrazovanjem hendikepiranih lica ili pružanjem pomoći hendikepiranim licima, 26) roba za žrtve nesreće, 27) putnički automobil, koji jednom u pet godina, u svrhu lične upotrebe, uvoze sljedeća invalidna lica: ratni vojni invalid s najmanje 70% tjelesnog oštećenja, kao i s utvrđenim stepenom invalidnosti od 50% i više, ako je riječ o amputacijama i težim oštećenjima ekstremiteta koja uslovljavaju upotrebu vozila prilagođenih invalidnim licima, ostala invalidna lica s tjelesnim oštećenjem od najmanje 80%, posebno organa za kretanje (donji ekstremiteti, karlica, kičma) ili organa vida, te invalidno lice kojem je utvrđen teži oblik retardiranosti ili paralize, 28) odlikovanja i priznanja dobivena u okviru međunarodnih događaja, koja po svojoj vrsti, pojedinačnoj vrijednosti i drugim obilježjima ne smiju biti takva da ukazuju da je riječ o uvozu iz komercijalnih razloga, 29) pokloni primljeni u okviru međunarodnih odnosa, 30) roba namijenjena monarsima ili šefovima države, 31) roba uvezena u promotivne svrhe: uzorci robe zanemarljive vrijednosti, štampani i reklamni materijal i proizvodi koji se koriste ili konzumiraju na trgovačkom sajmu ili sličnom događaju, 32) roba namijenjena ispitivanju, analizi ili testiranju, u svrhu utvrđivanja i provjere njenog sastava, svojstava, kvaliteta ili drugih tehničkih karakteristika, radi dobivanja podataka bitnih za industrijska ili komercijalna istraživanja, 33) uzorak robe koja predstavlja robnu marku (žig), patent, model (industrijski dizajn) i njihove prateće isprave, kao i obrasci koji se dostavljaju organu nadležnom za zaštitu prava intelektualnog vlasništva, 34) turistička informativna literatura, 35) razni dokumenti i predmeti, 36) pomoćni materijali za utovar i zaštitu robe tokom prijevoza, 37) slama, krma i hrana za životinje tokom prijevoza, 38) gorivo i mazivo sadržano u standardnim rezervoarima drumskih motornih vozila ili motocikala i u posebnim rezervoarima, 39) roba namijenjena gradnji, održavanju ili ukrašavanju groblja i grobova, te spomen-ploča za žrtve rata drugih država koje su pokopane u carinskom području Bosne i Hercegovine, 40) kovčezi s tijelima i urne s pepelom umrlog lica i ukrasni pogrebni predmeti, 41) roba za koju je međunarodnim sporazumom koji obavezuje Bosnu i Hercegovinu predviđeno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, b) odredbe tačke a) ovog člana primjenjuju se na odgovarajući način na oslobađanje pri izvozu, ako su za izvoz predmetne robe propisane izvozne dažbine. Član 208. (Uslovi i postupak za ostvarivanje oslobađanja od plaćanja uvoznih dažbina) Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Upravnog odbora, propisuje uslove i postupak za ostvarivanje prava na oslobađanja od plaćanja uvoznih dažbina propisana odredbama člana 207. ovog zakona, te ograničenja u pogledu raspolaganja robom koja je oslobođena od plaćanja uvoznih dažbina, kao i za oslobađanja od plaćanja izvoznih dažbina pri izvozu. POGLAVLJE II VRAĆANJE IZVEZENE ROBE Član 209. (Vraćanje domaće robe) (1) Domaća roba koja se, nakon izvoza iz carinskog područja Bosne i Hercegovine, vraća u to područje i pušta u slobodan promet u roku od tri godine, na zahtjev deklaranta, oslobađa se od plaćanja uvoznih dažbina. (2) Rok od tri godine carinski organ može produžiti, na zahtjev deklaranta, ako za to postoje opravdani razlozi. Ako je vraćena roba, prije nego što je izvezena iz carinskog područja Bosne i Hercegovine, bila puštena u slobodan promet uz smanjenu ili nultu stopu carine zbog njene upotrebe u posebne svrhe, izuzeće od uvoznih dažbina iz ovog člana odobrava se jedino ako se roba ponovo uvozi u istu svrhu. (3) Ako se roba ne uvozi ponovo u istu svrhu, iznos uvoznih dažbina koji bi se obračunao za tu robu umanjuje se za iznos uvoznih dažbina koji je plaćen prilikom prvog puštanja te robe u slobodan promet. Ako je iznos prethodno plaćenih uvoznih dažbina veći od iznosa koji bi se trebao platiti pri ponovnom uvozu, povrat uvoznih dažbina se ne odobrava. (4) Oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina prema stavu (1) ovog člana ne odobrava se u slučaju: a) robe izvezene iz carinskog područja Bosne i Hercegovine prema postupku vanjske obrade, osim ako je roba ostala u istom stanju u kakvom je izvezena, b) robe koja je podlijegala mjeri koja je uslovljavala njen izvoz u drugu državu. Okolnosti u kojima i uslovi pod kojima se može odstupiti od ove odredbe određuju se provedbenim propisom. Član 210. (Uslov uvoza robe u istom stanju i odstupanje) Oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, prema članu 209. ovog zakona, odobrava se samo ako se roba ponovo uvozi u istom stanju u kojem je bila izvezena. Okolnosti u kojima i uslovi pod kojima se može odstupiti od ove odredbe određuju se provedbenim propisom. Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 31 Član 211. (Roba iz postupka unutrašnje obrade) (1) Odredbe čl. 209. i 210. ovog zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na dobivene proizvode koji su bili prvobitno izvezeni ili ponovo izvezeni nakon postupka unutrašnje obrade. (2) Iznos uvoznih dažbina za robu iz stava (1) ovog člana utvrđuje se na osnovu propisa koji se primjenjuju za postupak unutrašnje obrade, s tim da se datum ponovnog izvoza smatra datumom puštanja u slobodan promet. POGLAVLJE III. PROIZVODIMORSKOG RIBOLOVA I DRUGIPROIZVODI IZVAĐENI IZ MORA Član 212. (Proizvodi morskog ribolova i drugi proizvodi izvađeni iz mora) Ne dovodeći u pitanje primjenu člana 28. stav (2) tačka f) ovog zakona, sljedeći proizvodi oslobođaju se od plaćanja uvoznih dažbina kada se puštaju u slobodan promet: a) proizvodi morskog ribolova i drugi proizvodi izvađeni iz teritorijalnog mora drugih država brodovima registriranim ili upisanim u odgovarajući registar Bosne i Hercegovine i koji plove pod zastavom Bosne i Hercegovine, b) proizvodi dobiveni iz proizvoda iz tačke a) ovog člana na brodu fabrici koji ispunjavaju uslove iz te tačke. DIO SEDMI - CARINSKIDUG POGLAVLJE I OSIGURANJE ZA NAPLATU CARINSKOG DUGA Član 213. (Polaganje osiguranja za naplatu carinskog duga) (1) Kada carinski organ, u skladu s carinskim propisima, zahtijeva polaganje osiguranja za plaćanje carinskog duga, to osiguranje dužan je položiti dužnik ili lice koje može postati dužnik. Osiguranje za plaćanje carinskog duga uključuje osiguranje plaćanja svih propisanih uvoznih dažbina, poreza, akciza i drugih dažbina koje je carinski organ, u skladu s carinskim i drugim propisima, dužan naplaćivati prilikom uvoza i izvoza robe. (2) Carinski organ zahtijeva polaganje jednog osiguranja za plaćanje jednog carinskog duga. Osiguranje položeno za određenu carinsku deklaraciju vrijedi za svu robu obuhvaćenu ili puštenu prema toj deklaraciji. (3) Carinski organ može odobriti da drugo lice položi osiguranje za plaćanje carinskog duga umjesto dužnika. (4) Ako je lice koje je dužnik ili koje može postati dužnik pravosudni organ ili organ uprave, polaganje osiguranja se ne zahtijeva. (5) Carinski organ može odustati od zahtjeva za polaganje osiguranja za plaćanje carinskog duga koji ne prelazi iznos od 1.000,00 konvertibilnih maraka. (6) Provedbenim propisom mogu se propisati i drugi slučajevi u kojima se neće zahtijevati polaganje osiguranja ili u kojima se može odobriti polaganje osiguranja u smanjenom iznosu. Član 214. (Drugi slučajevi polaganja osiguranja) (1) Kada prema carinskim propisima polaganje osiguranja nije obavezno, carinski organ može zahtijevati polaganje osiguranja ako ocijeni da nije sigurno da će plaćanje nastalog carinskog duga ili carinskog duga koji bi mogao nastati biti izvršeno u propisanom roku. (2) Umjesto osiguranja iz stava (1) ovog člana, carinski organ može od lica iz člana 213. stav (1) ovog zakona zahtijevati podnošenje pisane izjave u vezi s plaćanjem njegovih obaveza prema ovom zakonu. (3) Osiguranje iz stava (1) ovog člana može se zahtijevati: a) u trenutku primjene propisa kojima se zahtijeva polaganje osiguranja ili b) naknadno, u svakom trenutku ako carinski organ utvrdi da carinski dug koji je nastao ili bi mogao nastati neće biti izmiren u propisanom roku. Član 215. (Sveobuhvatno osiguranje) (1) Na zahtjev lica iz člana 213. st. (1) ili (3) ovog zakona, carinski organ može odobriti da se za dva ili više postupaka u vezi s kojima je carinski dug nastao ili bi mogao nastati položi sveobuhvatno osiguranje. (2) Provedbenim propisom propisuju se uslovi i postupak polaganja osiguranja iz stava (1) ovog člana. Član 216. (Iznos osiguranja) (1) Kada je polaganje osiguranja prema carinskim propisima obavezno, uz primjenu posebnih odredbi koje se odnose na postupak provoza, carinski organ utvrđuje iznos osiguranja u visini koja odgovara: a) tačnom iznosu carinskog duga ili dugova za koje se osiguranje daje, ako se taj iznos u trenutku kada se polaganje osiguranja zahtijeva može sa sigurnošću utvrditi, b) u drugim slučajevima, najvišem iznosu carinskog duga ili dugova koji su nastali ili koji bi mogli nastati. (2) U slučaju sveobuhvatnog osiguranja za više carinskih dugova čija visina tokom osiguranog perioda podliježe promjenama, osiguranje se utvrđuje u iznosu koji osigurava naplatu carinskih dugova u svakom trenutku. (3) Ako carinski organ zahtijeva polaganje osiguranja kada prema carinskim propisima polaganje osiguranja za naplatu carinskog duga nije obavezno, iznos osiguranja ne smije biti veći od iznosa utvrđenog primjenom stava (1) ovog člana. (4) Okolnosti u kojima i uslovi pod kojima se može položiti pojedinačno osiguranje utvrđuju se provedbenim propisom. Član 217. (Oblici osiguranja) Osiguranje za plaćanje carinskog duga može se dati: a) u obliku gotovinskog depozita ili b) jemstvom. Član 218. (Gotovinski depozit i druga sredstva plaćanja) (1) Gotovinski depozit polaže se u valuti Bosne i Hercegovine. (2) S gotovinskim depozitom izjednačava se polaganje bilo kojeg drugog instrumenta koji se s obzirom na izdavaoca, uslove i način njegove naplate prihvata kao sredstvo plaćanja u Bosni i Hercegovini. (3) Osiguranje u vidu gotovinskog depozita ili plaćanje koje se izjednačava s gotovinskim depozitom polaže se u skladu s važećim propisima u Bosni i Hercegovini. Član 219. (Jemac) (1) Jemac se u pisanoj formi obavezuje da će solidarno s dužnikom platiti iznos osiguranog carinskog duga dospjelog za plaćanje, uključujući kamate i troškove nastale u postupku naplate neplaćenog carinskog duga. (2) Jemac mora biti treće lice registrirano u Bosni i Hercegovini. (3) Carinski organ može odbiti jemca ili predloženi oblik osiguranja ako ocijeni da ne osigurava sigurnu naplatu carinskog duga u propisanom roku. Broj 58 - Strana 32 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. Član 220. (Izbor oblika osiguranja i odbijanje osiguranja) (1) Lice koje ima obavezu polaganja osiguranja slobodno je pri izboru oblika osiguranja propisanog članom 217. ovog zakona. (2) Carinski organ može odbiti predloženi oblik osiguranja ako ocijeni da takvo osiguranje ne omogućava pravilno funkcioniranje predmetnog carinskog postupka. Isto se primjenjuje i u pogledu predloženog osiguranja. Carinski organ može zahtijevati da izabrani oblik osiguranja važi u određenom periodu. Član 221. (Drugi oblici osiguranja i odbijanje osiguranja) (1) Provedbenim propisom mogu se propisati i drugi oblici osiguranja osim onih iz člana 217. ovog zakona. (2) Kada je to predviđeno propisom iz stava (1) ovog člana, carinski organ može prihvatiti i drugi oblik osiguranja ako se njime na isti način osigurava plaćanje carinskog duga. (3) Carinski organ odbit će osiguranje koje predloži dužnik ako ocijeni da se takvim oblikom ne osigurava plaćanje carinskog duga na isti način. (4) Bez odstupanja od stava (3) ovog člana, carinski organ može prihvatiti polaganje gotovinskog depozita bez ispunjavanja uslova propisanih članom 218. st. (1) i (2) ovog zakona. Član 222. (Dodatno ili novo osiguranje) Ako carinski organ utvrdi da položeno osiguranje ne osigurava ili više nije sigurno da će osigurati naplatu carinskog duga u potpunosti u propisanom roku, on zahtijeva od lica iz člana 213. stav (1) ovog zakona da položi dodatno osiguranje ili da prethodno položeno osiguranje zamijeni novim. Član 223. (Razduživanje osiguranja) (1) Osiguranje za naplatu carinskog duga ne razdužuje se sve dok se carinski dug za koji je položeno osiguranje ne ugasi ili dok ne nastupe okolnosti zbog kojih carinski dug više ne može nastati. Kada se carinski dug ugasi ili nastupe okolnosti zbog kojih carinski dug više ne može nastati, osiguranje za naplatu tog carinskog duga odmah se razdužuje. (2) Ako se carinski dug djelimično ugasi ili ako može nastati samo u odnosu na dio iznosa za koji je položeno osiguranje, dio osiguranja se razdužuje na zahtjev podnosioca osiguranja, osim ako je riječ o iznosu koji ne opravdava provođenje takvog postupka. Član 224. (Propisivanje odstupanja) Provedbenim propisom može se propisati odstupanje od pojedinih odredbi čl. od 213. do 223. ovog zakona, kada je to potrebno radi ispunjavanja obaveza preuzetih međunarodnim sporazumom. POGLAVLJE II NASTANAK CARINSKOG DUGA Član 225. (Nastanak carinskog duga) (1) Carinski dug prilikom uvoza nastaje: a) puštanjem u slobodan promet robe koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina ili b) stavljanjem takve robe u postupak privremenog uvoza uz djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina. (2) Carinski dug nastaje u trenutku prihvatanja predmetne carinske deklaracije. (3) Dužnik je deklarant. U slučaju posrednog zastupanja, dužnik je i lice za čiji je račun podnesena carinska deklaracija. (4) Ako su u carinskoj deklaraciji za jedan od postupaka iz stava (1) ovog člana prikazani netačni podaci koji su doveli do toga da propisane uvozne dažbine nisu obračunate i naplaćene, djelimično ili u cijelosti, dužnikom se smatra i lice koje je dalo podatke navedene u deklaraciji, a koje je znalo ili moglo znati da podaci nisu tačni. Član 226. (Carinski dug prilikom nezakonitog unošenja robe) (1) Carinski dug prilikom uvoza nastaje: a) nezakonitim unošenjem u carinsko područje Bosne i Hercegovine robe koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina, b) nezakonitim unošenjem robe iz tačke a) ovog stava iz slobodne zone u drugi dio carinskog područja Bosne i Hercegovine. (2) Nezakonitim unošenjem robe, u smislu ovog člana, smatra se unošenje robe suprotno odredbama čl. od 49. do 52. i člana 195. stav (1) tačka b) ovog zakona. (3) Carinski dug nastaje u trenutku nezakonitog unošenja robe u carinsko područje Bosne i Hercegovine. (4) Ako se iznos carinskog duga ne može tačno odrediti, carinski organ odredit će ga na osnovu tarifne oznake robe čija je carina najveća u odgovarajućem tarifnom broju. (5) Dužnik je: a) lice koje je nezakonito unijelo robu, b) svako drugo lice koje je učestvovalo u nezakonitom unošenju robe, a znalo je ili je moglo znati da je takvo unošenje nezakonito, c) svako drugo lice koje je steklo vlasništvo ili posjed nad robom iz stava (1) ovog člana i koje je u trenutku sticanja ili zaprimanja robe znalo ili je moglo znati da je roba nezakonito unesena. Član 227. (Carinski dug prilikom izuzimanja robe ispod carinskog nadzora) (1) Carinski dug prilikom uvoza nastaje nezakonitim izuzimanjem ispod carinskog nadzora robe koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina. (2) Carinski dug nastaje u trenutku izuzimanja robe ispod carinskog nadzora. (3) Ako se iznos carinskog duga ne može tačno odrediti, carinski organ odredit će ga na osnovu tarifne oznake robe čija je carina najveća u odgovarajućem tarifnom broju. (4) Dužnik je: a) lice koje je izuzelo robu ispod carinskog nadzora, b) svako drugo lice koje je učestvovalo u izuzimanju robe ispod carinskog nadzora iako je znalo ili je moglo znati da je roba izuzeta ispod carinskog nadzora, c) svako drugo lice koje je steklo ili zaprimilo u posjed robu izuzetu ispod carinskog nadzora, ako je u trenutku sticanja odnosno prijema robe znalo ili je moglo znati da je riječ o takvoj robi, d) lice koje je bilo dužno da se pridržava obaveza koje proizlaze iz privremenog smještaja robe ili carinskog postupka u koji je roba bila stavljena. Član 228. (Carinski dug zbog neispunjavanja obaveza ili uslova) (1) Carinski dug pri uvozu nastaje: a) zbog neispunjavanja jedne od obaveza koja za robu koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina proizlazi iz njenog privremenog smještaja ili upotrebe carinskog postupka u koji je roba bila stavljena ili Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 33 b) zbog neispunjavanja jednog od uslova za stavljanje robe u određeni carinski postupak ili za odobravanje smanjene ili nulte stope carine radi upotrebe robe u posebne svrhe. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, carinski dug ne nastaje ako se utvrdi da učinjeni propusti nisu bitno uticali na pravilno provođenje privremenog smještaja ili carinskog postupka koji je u pitanju. (3) Carinski dug nastaje u trenutku kada prestane ispunjavanje obaveze zbog čijeg neispunjenja nastaje carinski dug ili u trenutku kad je roba bila stavljena u određeni carinski postupak ako se naknadno utvrdi da nije bio ispunjen jedan od propisanih uslova za njeno stavljanje u taj postupak ili za odobravanje smanjene ili nulte stope carine radi upotrebe robe u posebne svrhe. (4) Dužnik je lice koje je, prema datim okolnostima, moralo ispuniti propisane obaveze koje proizlaze iz privremenog smještaja robe ili stavljanja robe u odgovarajući carinski postupak ili koje je moralo ispuniti uslove za stavljanje robe u takav postupak. Član 229. (Carinski dug zbog nepravilnog postupanja ili upotrebe robe u slobodnoj zoni) (1) Carinski dug pri uvozu nastaje trošenjem ili upotrebom robe koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina u slobodnoj zoni na način i pod uslovima drugačijim od onih koji su propisani važećim propisima. Ako roba nestane u slobodnoj zoni i carinski organ ocijeni da dokazi u vezi s njenim nestankom nisu prihvatljivi, smatra se da je takva roba potrošena ili upotrijebljena u slobodnoj zoni suprotno propisima. (2) Carinski dug nastaje u trenutku kad se roba potroši ili prvi put upotrijebi pod uslovima koji nisu u skladu s propisima. (3) Dužnik je lice koje je potrošilo ili upotrijebilo robu, kao i lice koje je u potrošnji ili upotrebi robe učestvovalo, ako je znalo ili je moglo znati da se roba troši ili koristi pod uslovima koji nisu u skladu s propisima. (4) Ako carinski organ smatra da je roba koja je nestala, potrošena ili upotrijebljena u slobodnoj zoni, a nije moguće odrediti dužnika u smislu stava (3) ovog člana, lice koje je prema saznanju carinskog organa posljednje bilo u posjedu robe obavezno je platiti carinski dug. Član 230. (Kada carinski dug ne nastaje) (1) Izuzetno od čl. 226. i 228. stav (1) tačka a) ovog zakona, carinski dug za određenu robu ne nastaje ako lice dokaže da obaveze koje proizlaze iz: a) čl. od 49. do 52. i člana 195. stav (1) tačka b) ovog zakona, ili b) privremenog smještaja te robe, ili c) korištenja carinskog postupka u koji je ta roba bila stavljena, nisu ispunjene zbog potpunog uništenja ili nepovratnog gubitka robe kao posljedice same prirode robe, nepredviđenih okolnosti, nastupanja više sile ili uz odobrenje carinskog organa. (2) U smislu stava (1) ovog člana, roba se smatra nepovratno izgubljenom ako je neupotrebljiva za bilo koje lice. (3) Smatra se da carinski dug nije nastao za robu koja je pod uslovom upotrebe u posebne svrhe puštena u slobodan promet po smanjenoj ili nultoj stopi carine, ako je ta roba uz odobrenje carinskog organa izvezena ili ponovo izvezena. Član 231. (Pravila za ostatke i otpatke u postupku upotrebe robe u posebne svrhe) Ako, u skladu s članom 230. stav (1) ovog zakona, nije nastao carinski dug za robu koja je pod uslovom upotrebe u posebne svrhe puštena u slobodan promet uz smanjenu ili nultu stopu carine, ostaci i otpaci koji nastanu pri uništenju takve robe smatraju se stranom robom. Član 232. (Carinski dug za robu u postupku upotrebe u posebne svrhe) (1) Ako je, u skladu s čl. 227. ili 228. ovog zakona carinski dug nastao u vezi s robom koja je radi upotrebe u posebne svrhe bila puštena u slobodan promet uz smanjenu ili nultu stopu carine, iznos plaćen prilikom njenog puštanja u slobodan promet odbija se od iznosa nastalog carinskog duga. (2) Odredba stava (1) ovog člana primjenjuje se na odgovarajući način u slučaju kada carinski dug nastane u vezi s ostacima i otpacima koji nastanu pri uništenju takve robe. Član 233. (Nastanak carinskog duga pri izvozu kada je podnesena carinska deklaracija) (1) Carinski dug pri izvozu nastaje za robu koja podliježe izvoznim dažbinama, a koja se, na osnovu carinske deklaracije, izvozi iz carinskog područja Bosne i Hercegovine. (2) Carinski dug nastaje u trenutku prihvatanja izvozne carinske deklaracije za tu robu. (3) Dužnik je deklarant. U slučaju posrednog zastupanja, dužnikom se smatra i lice za čiji je račun podnesena izvozna carinska deklaracija. Član 234. (Nastanak carinskog duga pri izvozu kada nije podnesena carinska deklaracija) (1) Carinski dug pri izvozu nastaje iznošenjem iz carinskog područja Bosne i Hercegovine robe koja podliježe izvoznim dažbinama, iako za nju nije podnesena carinska deklaracija. (2) Carinski dug nastaje u trenutku kada takva roba stvarno napusti carinsko područje Bosne i Hercegovine. (3) Dužnik je lice koje je: a) iznijelo robu, b) učestvovalo u iznošenju takve robe, a znalo je ili je moglo znati da carinska deklaracija, iako je morala biti, nije podnesena. Član 235. (Drugi slučajevi nastanka carinskog duga pri izvozu) (1) Carinski dug pri izvozu nastaje zbog neispunjavanja uslova pod kojima je odobreno da roba napusti carinsko područje Bosne i Hercegovine uz potpuno ili djelimično oslobađanje od plaćanja izvoznih dažbina. (2) Carinski dug nastaje u trenutku kada roba stigne u neko drugo odredište različito od onog koje je bilo određeno kada je dozvoljeno da roba istupi iz carinskog područja Bosne i Hercegovine uz potpuno ili djelimično oslobađanje od plaćanja izvoznih dažbina ili, ako carinski organ ne može da utvrdi taj trenutak, istekom roka za podnošenje dokaza o ispunjenosti uslova pod kojima je oslobađanje odobreno. (3) Dužnik je deklarant. U slučaju posrednog zastupanja, dužnikom se smatra i lice za čiji je račun podnesena izvozna carinska deklaracija. Broj 58 - Strana 34 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. Član 236. (Carinski dug za robu koja podliježe mjerama zabrane ili ograničenja) (1) Carinski dug iz čl. od 225. do 229. i čl. od 233. do 235. ovog zakona nastaje i za robu koja podliježe mjerama bilo koje vrste zabrane ili ograničenja prilikom uvoza ili izvoza. (2) Nikakav carinski dug ne nastaje ako se u carinsko područje Bosne i Hercegovine nezakonito unese falsificirani novac, droga i psihotropne supstance koje ne ulaze u privredne tokove a koje zbog svoje upotrebe u medicinske i naučne svrhe podliježu strogom nadzoru i kontroli nadležnih organa. (3) U svrhu krivičnih i prekršajnih propisa za radnje koje su u suprotnosti s carinskim propisima, smatra se da je carinski dug nastao u slučajevima kada je krivičnim i prekršajnim propisima predviđeno da su uvozne ili izvozne dažbine osnov za određivanje kazne ili da je postojanje carinskog duga osnov za pokretanje krivičnog postupka. Član 237. (Carinski dug za robu za koju je propisano povoljno tarifno postupanje ili oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina) Kada je, u skladu s čl. 26., 96., 163. ili čl. od 207. do 211. ovog zakona, carinskim propisima predviđeno da se za robu zbog njene vrste ili upotrebe u posebne svrhe može odobriti povoljno tarifno postupanje, ili potpuno ili djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih ili izvoznih dažbina, takvo povoljno tarifno postupanje ili potpuno ili djelimično oslobađanje primijenit će se i kada, shodno čl. od 226. do 229., čl. 234. ili 235. ovog zakona, nastane carinski dug, pod uslovom da zainteresirano lice nije postupalo namjerno ili s grubom nepažnjom i ako podnese dokaze da su ispunjeni svi drugi uslovi za povoljno tarifno postupanje ili za potpuno ili djelimično oslobađanje od plaćanja dažbina. Član 238. (Solidarna odgovornost) Ako je više lica u obavezi da plate isti carinski dug, ona su solidarno odgovorna za plaćanje takvog duga. Član 239. (Vrijeme nastanka carinskog duga) (1) Ako ovim zakonom nije drugačije određeno i ne dovodeći u pitanje stav (2) ovog člana, iznos uvoznih ili izvoznih dažbina za određenu robu obračunava se prema propisima za određivanje visine duga koji su za tu robu važili na dan nastanka carinskog duga. (2) Ako nije moguće tačno odrediti kada je carinski dug nastao, smatrat će se da je dug nastao u vrijeme kad carinski organ utvrdi da se roba nalazi u okolnostima koje uslovljavaju nastanak carinskog duga. (3) Ako na osnovu raspoloživih podataka carinski organ može utvrditi da je carinski dug nastao prije vremena iz stava (2) ovog člana, iznos uvoznih ili izvoznih dažbina za predmetnu robu utvrđuje se na osnovu propisa koji su važili za tu robu u najranijem trenutku u kojem se, na osnovu raspoloživih podataka, može utvrditi postojanje carinskog duga. (4) Pod uslovima i okolnostima utvrđenim provedbenim propisom, na iznos carinskog duga naplaćuje se kompenzatorna kamata radi sprečavanja nezakonitog sticanja fmansijske koristi zbog pomjeranja dana nastanka ili obračuna carinskog duga. Član 240. (Mjesto nastanka carinskog duga) (1) Carinski dug nastaje: a) u mjestu u kojem se obavljala radnja zbog koje je dug nastao, b) ako nije moguće utvrditi mjesto iz tačke a) ovog stava, smatra se da je carinski dug nastao u mjestu gdje carinski organ zaključi da se roba nalazi u okolnostima u kojima nastaje carinski dug, c) ako je roba stavljena u carinski postupak koji nije završen, a mjesto nastanka carinskog duga se ne može utvrditi u skladu s tač. a) i b) ovog stava u utvrđenom roku, carinski dug nastaje u mjestu gde je roba bila stavljena u carinski postupak koji je u pitanju ili u mjestu u kojem je unesena u carinsko područje Bosne i Hercegovine po tom postupku. (2) Ako na osnovu raspoloživih podataka carinski organ može utvrditi da je carinski dug nastao ranije dok se roba nalazila na nekom drugom mjestu, smatra se da je carinski dug nastao u mjestu gdje je utvrđeno da se roba ranije nalazila, i to u najranijem trenutku u kojem se može utvrditi postojanje carinskog duga. Član 241. (Zabrana povrata ili izuzeća od carine) (1) Ako je međunarodnim sporazumima zaključenim između Bosne i Hercegovine i drugih država predviđeno odobravanje preferencijalne tarifne stope pri uvozu robe porijeklom iz Bosne i Hercegovine u te države, u skladu s tim sporazumima, ako je roba dobivena u postupku unutrašnje obrade, roba koja nije porijeklom iz Bosne i Hercegovine ili države s kojom je zaključen sporazum, a sadržana je u toj robi s porijeklom, podliježe plaćanju odgovarajućih uvoznih dažbina. Uvozni carinski dug nastaje ovjerom dokumenta potrebnog za dobivanje takve preferencijalne tarifne stope u drugoj državi. (2) Carinski dug iz stava (1) ovog člana nastaje u momentu prihvatanja izvozne carinske deklaracije za predmetnu robu. (3) Dužnik je deklarant. U slučaju posrednog zastupanja, dužnikom se smatra i lice za čiji račun je podnesena izvozna carinska deklaracija. (4) Visina uvoznih dažbina koja odgovara carinskom dugu utvrđuje se na isti način kao da je riječ o carinskom dugu koji bi nastao da je u tom momentu prihvaćena carinska deklaracija za puštanje strane robe u slobodan promet u svrhu završetka postupka unutrašnje obrade. POGLAVLJE III. OBRAČUN I NAPLATA CARINSKOG DUGA ODJELJAK A. KNJIŽENJE I OBAVJEŠTAVANJE DUŽNIKA O IZNOSU DAŽBINA Član 242. (Knjiženje duga) (1) Svaki iznos uvoznih ili izvoznih dažbina proizašlih iz carinskog duga (u daljnjem tekstu: iznos dažbina) carinski organ mora odmah čim dobije potrebne podatke obračunati i unijeti u knjigovodstvenu ili drugu odgovarajuću evidenciju (knjiženje). (2) Stav (1) ovog člana ne primjenjuje se kada je: a) uvedena privremena antidampinška ili kompenzatorna dažbina, b) zakonski dugovani iznos dažbina veći od iznosa utvrđenog na osnovu obavezujuće informacije, c) iznos dažbina manji od iznosa dažbina propisanog shodno stavu (5) ovog člana. (3) Carinski organ ne mora knjižiti iznos dažbina o kojem, u skladu s članom 246. stav (4) ovog zakona, više ne može obavijestiti dužnika. (4) Carinski organ propisuje način knjiženja iznosa dažbina. Knjiženja se mogu razlikovati u zavisnosti od toga da li je carinski organ, na osnovu okolnosti u kojima je carinski dug nastao, uvjeren da će ti iznosi biti plaćeni. Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 35 (5) Provedbenim propisom može se propisati iznos dažbina koji se neće knjižiti. Član 243. (Rokovi knjiženja duga) (1) Ako je carinski dug nastao zbog prihvatanja carinske deklaracije za robu stavljenu u neki carinski postupak, osim u postupak privremenog uvoza uz djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, ili izvršenjem neke druge radnje sa istim dejstvom, kao i prihvatanje carinske deklaracije, iznos takvog carinskog duga proknjižit će se čim se završi njegov obračun, a najkasnije idući radni dan nakon puštanja robe. (2) Pod uslovom da je plaćanje osigurano, ukupan iznos carinskog duga za svu robu puštenu jednom istom licu u roku koji odredi carinski organ, a koji ne može biti duži od 31 dana, može se proknjižiti jednim knjiženjem na kraju tog perioda. Knjiženje se mora izvršiti u roku od pet dana nakon isteka odobrenog perioda. (3) Kada je propisano da se roba može pustiti prije nego su uslovi za određivanje iznosa nastalog carinskog duga ili obaveze za plaćanje carinskog duga ispunjeni, tada se dug knjiži najkasnije dva dana nakon što se iznos carinskog duga obračuna ili obaveza njegovog plaćanja konačno utvrdi. (4) Kada se carinski dug odnosi na privremenu antidampinšku ili kompenzatornu dažbinu, ta dažbina se knjiži najkasnije dva mjeseca nakon objavljivanja odluke o uvođenju konačne antidampinške ili kompenzatorne dažbine. (5) Ako je carinski dug nastao pod uslovima drugačijim od onih iz st. (1) i (2) ovog člana, iznos duga se knjiži u roku od dva dana od dana kad je carinski organ u mogućnosti: a) obračunati iznos dažbina i b) utvrditi ko je dužnik. Član 244. (Produženje rokova knjiženja) (1) Rokovi za knjiženje propisani članom 243. ovog zakona mogu se produžiti iz razloga koji se odnose na administrativnu organizaciju carinskog organa, a naročito kada je knjigovodstvo centralizirano, ili ako posebne okolnosti sprečavaju carinski organ da knjiženje provede u propisanom roku. Produženi rok ne može biti duži od 14 dana. (2) Rokovi iz stava (1) ovog člana ne primenjuju se u slučaju nepredviđenih okolnosti ili više sile. Član 245. (Naknadno knjiženje) (1) Ako iznos dažbina proizašlih iz carinskog duga nije proknjižen u skladu s čl. 243. i 244. ovog zakona ili je proknjižen u iznosu manjem od onog koji se zakonski potražuje, iznos duga ili njegov preostali dio proknjižit će se u roku od dva dana od dana kada carinski organ to utvrdi i bude u mogućnosti izračunati zakonski potraživani iznos duga i utvrditi dužnika (naknadno knjiženje). Ti rokovi mogu se produžiti u skladu s članom 244. ovog zakona. (2) Osim u slučajevima iz člana 242. st. (2), (3) i (5) ovog zakona, naknadno knjiženje ne vrši se ako: a) je prvobitna odluka da se dažbine ne knjiže ili da se knjiže ali u manjem iznosu od iznosa dažbina koji se zakonski potražuje donesena na osnovu propisa koji su naknadno poništeni sudskom odlukom, b) iznos dažbine koji se potražuje nije bio knjižen zbog greške carinskog organa koju lice koje je dužno izvršiti plaćanje, postupajući u dobroj vjeri i u skladu s propisima u pogledu carinske deklaracije, nije moglo otkriti. (3) Kada se preferencijalni status robe utvrđuje u okviru sistema administrativne saradnje koji uključuje organe druge države, izdavanje uvjerenja tih organa, ako se pokaže netačnim, predstavlja grešku koja se nije mogla otkriti, u smislu stava (2) tačka b) ovog člana. (4) Izdavanje netačnog uvjerenja ne predstavlja grešku kada se uvjerenje zasniva na tome da izvoznik nije tačno prikazao činjenice, osim kada je očigledno da je organ koji ga je izdao znao ili mogao znati da roba ne zadovoljava propisane uslove za preferencijalni status. (5) Lice koje je dužno platiti carinski dug može se pozvati na dobru vjeru ako može dokazati da je u obavljanju odnosnog trgovinskog posla vodilo računa o tome da svi uslovi za preferencijalni status budu ispunjeni. (6) Lice koje je dužno platiti carinski dug ne može se pozvati na dobru vjeru ako je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" objavilo obavještenje o postojanju sumnje u vezi s pravilnom primjenom preferencijala u državi korisnici preferencijala. (7) Provedbenim propisom propisuje se do kog se iznosa dažbina ne vrši naknadno knjiženje carinskog duga. Član 246. (Obavještavanje dužnika o dugu i rokovi obavještavanja) (1) Nakon što se iznos dažbina proknjiži, dužnik se na primjeren način o njemu obavještava. (2) Ako je iznos dažbina koji treba platiti jednak iznosu navedenom u carinskoj deklaraciji, carinski organ dužnika posebno ne obavještava o iznosu duga i smatra se da je puštanjem robe dužnik obaviješten. Ako se iznos dažbina naveden u carinskoj deklaraciji ne podudara sa iznosom koji je obračunao carinski organ, carinski organ na primjeren način obavještava dužnika o iznosu duga. (3) U slučaju primjene člana 243. stav (2) ovog zakona, puštanje robe smatra se obavještavanjem dužnika o proknjiženom iznosu carinskog duga. (4) Dužnik se ne obavještava o carinskom dugu nakon isteka roka od tri godine od dana kada je dug nastao. U slučaju podnošenja žalbe, u smislu člana 10. ovog zakona, navedeni rok produžava se za vrijeme trajanja žalbenog postupka. (5) Ako je carinski dug posljedica radnje koja je u trenutku kada je bila izvršena podlijegala krivičnom postupku, rok od tri godine iz stava (4) ovog člana produžava se na rok od deset godina. (6) Rok iz stava (4) ovog člana prekida se svakom službenom radnjom carinskog organa i drugog nadležnog organa koja se preduzima radi utvrđivanja ili naplate carinskog duga, o kojoj je dužnik upoznat, kao i svakom radnjom preduzetom radi utvrđivanja krivične i prekršajne odgovornosti. U tom slučaju rok počinje teći iznova. ODJELJAK B. ROK I POSTUPAK ZA PLAĆANJE IZNOSA DAŽBINA Član 247. (Rokovi za plaćanje duga, produženje rokova, obustava naplate) (1) Dužnik, koji je o iznosu duga obaviješten u skladu s članom 246. ovog zakona, carinski dug plaća u sljedećim rokovima: a) ako nema pravo ni na jednu od pogodnosti za plaćanje propisanih čl. od 249. do 254. ovog zakona, plaćanje se vrši u roku koji ne prelazi deset dana od dana obavještavanja dužnika o iznosu duga koji se potražuje, osim u slučaju iz člana 12. stav (1) ovog zakona. U slučaju objedinjavanja knjiženja pod uslovima propisanim članom 243. stav (2) ovog zakona, rok se utvrđuje tako da se dužniku ne odobri duži rok za plaćanje od onog koji bi dobio da mu je Broj 58 - Strana 36 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. bilo odobreno odgođeno plaćanje. Duži rok za plaćanje odobrava se po službenoj dužnosti ako se utvrdi da je dužnik dobio obavještenje prekasno da bi mogao izvršiti plaćanje u propisanom roku. Carinski organ, na zahtjev dužnika, može odobriti produženje roka kada je iznos dažbina koji treba platiti nastao kao posljedica postupka naknadne naplate, i to, bez odstupanja od člana 254. tačka a) ovog zakona, za period koji nije duži od roka koji je dužniku potreban da preduzme odgovarajuće radnje radi izmirivanja te obaveze, b) ako ima pravo na neku od pogodnosti za plaćanje propisanih čl. od 249. do 254. ovog zakona, plaćanje se vrši najkasnije do isteka roka ili rokova utvrđenih u okviru tih pogodnosti. (2) Provedbenim propisom mogu se propisati slučajevi i uslovi pod kojima se obustavlja obaveza dužnika za plaćanje duga, ako je: a) podnesen zahtjev za otpust duga, u skladu s čl. 262., 264. ili 265. ovog zakona, ili b) roba zadržana s namjerom da se zaplijeni ili oduzme, u skladu s članom 259. stav (1) tačka d) alineja 2) ili tačka e) ovog zakona, ili c) carinski dug nastao u skladu s članom 227. ovog zakona i ima više dužnika. Član 248. (Način plaćanja) Plaćanje se vrši u gotovini ili na drugi način, u skladu s propisima kojima se uređuje način plaćanja. Plaćanje se može izvršiti i poravnanjem potraživanja kada to dozvoljavaju važeći propisi. Član 249. (Odgođeno plaćanje) Carinski organ, na zahtjev zainteresiranog lica, ako se iznos carinskog duga koji mora platiti odnosi na robu prijavljenu za neki carinski postupak koji za sobom povlači obavezu plaćanja tog duga, može odobriti odgođeno plaćanje tog iznosa pod uslovima propisanim čl. 250., 251. i 252. ovog zakona. Član 250. (Polaganje osiguranja i obaveza izmirenja troškova) (1) Odobravanje odgođenog plaćanja uslovljava se polaganjem osiguranja podnosioca zahtjeva. (2) Ako u postupku odobravanja odgođenog plaćanja za carinski organ nastanu dodatni troškovi, te troškove snosi podnosilac zahtjeva. Član 251. (Postupci prilikom odgođenog plaćanja) Carinski organ odlučuje koji se od sljedećih postupaka mora koristiti prilikom odobravanja odgođenog plaćanja: a) pojedinačno za svaki iznos dažbina proknjižen pod uslovima propisanim članom 243. stav (1) ili članom 245. stav (1) ovog zakona, ili b) zbirno, za sve iznose dažbina proknjižene pod uslovima propisanim članom 243. stav (1) ovog zakona u roku koji utvrdi carinski organ, a koji ne prelazi 31 dan, ili c) zbirno, za sve iznose dažbina koji čine jedno knjiženje, u skladu s članom 243. stav (2) ovog zakona. Član 252. (Računanje rokova prilikom odgođenog plaćanja) (1) Rok u kojem se plaćanje odgađa je 30 dana, a računa se na sljedeći način: a) ako se plaćanje odgađa u skladu s članom 251. tačka a) ovog zakona, rok se računa od narednog dana od dana kada carinski organ uknjiži iznos dažbina. Kada se primjenjuje član 244. ovog zakona, rok od 30 dana izračunat na navedeni način skraćuje se za broj dana koji prelaze rok od dva dana potrebna za knjiženje iznosa, b) ako se plaćanje odgađa u skladu s članom 251. tačka b) ovog zakona, rok se računa od narednog dana od dana kada ističe zbirni rok. Skraćuje se za onaj broj dana koji odgovara polovini broja dana zbirnog roka, c) ako se plaćanje odgađa u skladu s članom 251. tačka c) ovog zakona, rok se računa od narednog dana od dana isteka roka u kojem je predmetna roba puštena. Skraćuje se za onaj broj dana koji odgovara polovini broja dana u okviru predmetnog roka. (2) Ako je broj dana roka iz stava (1) tač. b) i c) ovog člana neparan broj, broj dana koji se oduzima od roka od 30 dana, u skladu sa stavom (1) tač. b) i c) ovog člana, jednak je polovini sljedećeg nižeg parnog broja. (3) Ako rokovi iz stava (1) tač. b) i c) ovog člana predstavljaju kalendarsku sedmicu ili kalendarski mjesec, carinski organ, radi pojednostavljenja, može odobriti da se iznos dažbina, u vezi s kojim je odobreno odgođeno plaćanje, plati na sljedeći način: a) ako je rok kalendarska sedmica, u petak četvrte sedmice nakon te kalendarske sedmice, b) ako je rok kalendarski mjesec, do 16. u mjesecu koji slijedi nakon tog kalendarskog mjeseca. Član 253. (Posebni slučajevi odgođenog plaćanja) (1) Carinski organ ne može odobriti odgođeno plaćanje za iznos dažbina koji se, iako povezan s robom koja je prijavljena za carinski postupak koji za sobom povlači obavezu plaćanja tih dažbina, knjiži u skladu s propisima koji se odnose na prihvatanje nepotpune carinske deklaracije, jer do isteka određenog roka deklarant nije dostavio potrebne podatke za konačno utvrđivanje carinske vrijednosti robe ili nije dostavio podatke ili dokumente koji su nedostajali prilikom prihvatanja nepotpune deklaracije. (2) Carinski organ može odobriti odgođeno plaćanje u slučaju iz stava (1) ovog člana kada se iznos dažbina koji treba platiti knjiži prije isteka roka od 30 dana od dana kada je bio knjižen prvobitni iznos za naplatu ili, ako nije bio proknjižen, od dana prihvatanja carinske deklaracije za predmetnu robu. Odgođeno plaćanje odobreno u takvim okolnostima ne smije trajati duže od dana isteka roka koji je, u skladu s članom 252. ovog zakona, bio odobren u vezi s prvobitno utvrđenim iznosom dažbina ili koji bi bio odobren da je zakonski potraživani iznos dažbina bio knjižen kada je predmetna roba prijavljena. Član 254. (Uslovi za druge pogodnosti plaćanja) Carinski organ može dužniku, osim odgođenog plaćanja, odobriti i druge pogodnosti plaćanja, pod sljedećim uslovima: a) odobravanje pogodnosti zavisi od polaganja osiguranja, s tim da se može odustati od zahtjeva za osiguranjem ako bi takav zahtjev, zbog situacije u kojoj se nalazi dužnik, prouzrokovao ozbiljne ekonomske i socijalne poteškoće, b) na iznos dažbina za koji je odobrena pogodnost obračunava se kamata. Za obračun kamate primjenjuje se referentna stopa Evropske centralne banke koja je važeća na dan plaćanja iznosa dažbina, plus jedan procentni poen. Carinski organ može Utorak, 21. 7. 2015. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 37 odustati od naplate kamate kada bi to, zbog situacije u kojoj se nalazi dužnik, prouzrokovalo ozbiljne ekonomske i socijalne poteškoće. Član 255. (Plaćanje dažbina prije isteka roka) Bez obzira na to kakva je pogodnost plaćanja odobrena dužniku, dužnik može u svakom slučaju platiti cjelokupan iznos dažbina ili dio iznosa dažbina prije isteka roka koji mu je odobren za odgođeno plaćanje. Član 256. (Treće lice) Iznos dažbina može umjesto dužnika platiti treće lice. Član 257. (Prinudna naplata carinskog duga i zatezna kamata) (1) Ako dospjeli iznos carinskog duga nije plaćen u propisanom roku: a) carinski organ preduzima sve zakonom propisane mjere za naplatu duga, uključujući i prinudnu naplatu radi plaćanja tog iznosa. Provedbenim propisom mogu se propisati posebne odredbe za jemca u okviru postupka provoza, b) carinski organ na iznos duga obračunava zateznu kamatu po stopi propisanoj za indirektne poreze, počev od dana isteka roka propisanog za plaćanje. (2) Carinski organ može odustati od naplate zatezne kamate: a) ako bi takav zahtjev, na osnovu dokumenata o procjeni situacije u kojoj se nalazi dužnik, mogao prouzrokovati ozbiljne ekonomske i socijalne poteškoće, b) kada iznos zatezne kamate ne prelazi visinu propisanu provedbenim propisom za koji se ne vrši naplata, ili c) ako se carinski dug plati u roku od pet dana od isteka roka propisanog za plaćanje. (3) Provedbenim propisom može se propisati: a) minimalni period za koji se ne vrši obračun zatezne kamate, b) mimimalni iznos zatezne kamate koji se neće naplaćivati. Član 258. (Obračun zatezne kamate u postupku naknadne provjere carinske deklaracije) (1) Kada carinski organ u postupku naknadne provjere carinske deklaracije, u skladu s članom 92. ovog zakona, utvrdi da je iznos carinskog duga plaćen u iznosu manjem od zakonski potraživanog iznosa, obračunava se i naplaćuje zatezna kamata. (2) U slučaju iz stava (1) ovog člana, zatezna kamata obračunava se po stopi zatezne kamate za indirektne poreze koja je važila u periodu za koji se vrši obračun i naplata kamate. Zatezna kamata obračunava se od isteka roka za plaćanje carinskog duga po carinskoj deklaraciji koja je u pitanju do dana naplate obračunatog manje plaćenog carinskog duga. Za vrijeme paricionog roka za dobrovoljno izvršenje odluke o navedenom dugu ne obračunava se zatezna kamata. (3) Zatezna kamata iz stava (1), a po stopi iz stava (2) ovog člana, primjenjuje se i na druge dažbine obračunate u postupku naknadne provjere carinske deklaracije. POGLAVLJE IV. GAŠENJE CARINSKOG DUGA Član 259. (Način gašenja carinskog duga) (1) Carinski dug gasi se: a) plaćanjem iznosa duga, b) otpustom iznosa duga, c) nastupanjem zastarjelosti potraživanja duga i u slučajevima sudski utvrđene nesposobnosti plaćanja dužnika, d) kada je za robu prijavljenu za carinski postupak za koji nastaje obaveza plaćanja uvoznih dažbina: 1) carinska deklaracija poništena, 2) roba, prije puštanja bila zadržana i istovremeno ili naknadno zaplijenjena ili oduzeta, uništena po nalogu carinskog organa, uništena ili ustupljena u korist države, u skladu s čl. 200. i 201. ovog zakona, ili uništena ili nepovratno izgubljena zbog njene vrste ili nepredviđenih okolnosti ili zbog više sile, e) ako je roba za koju je carinski dug nastao prema članu 226. ovog zakona zadržana zbog nezakonitog unošenja i istovremeno ili naknadno oduzeta. (2) U slučaju zapljene i oduzimanja robe, smatra se da carinski dug nije ugašen ako je on osnov za utvrđivanje prekršajne ili krivične kazne ili ako je postojanje carinskog duga osnov za pokretanje krivičnog ili prekršajnog postupka. (3) Carinski dug nastao u skladu s članom 241. ovog zakona gasi se kada se ponište sve carinske formalnosti obavljene radi sticanja prava na preferencijalnu carinsku stopu, kako je to navedeno u članu 241. ovog zakona. Član 260. (Zastara naplate carinskog duga) Pravo na naplatu carinskog duga u svakom slučaju zastarijeva nakon isteka deset godina, računajući od dana kada je dug nastao. POGLAVLJE V. POVRAT I OTPUST DAŽBINA Član 261. (Definicije) Izrazi koji se koriste u odredbama ovog poglavlja znače: a) "povrat": je potpuni ili djelimični povrat plaćenih uvoznih ili izvoznih dažbina, b) "otpust": je odluka o odustajanju od naplate cijelog carinskog duga ili dijela duga ili odluka kojom se utvrđuje neosnovanost knjiženja cijelog carinskog duga koji nije plaćen ili njegovog dijela. Član 262. (Uslovi i način povrata i otpusta) (1) Uvozne ili izvozne dažbine vraćaju se ako se utvrdi da u trenutku njihovog plaćanja iznos takvih dažbina nije bio zakonski potraživan ili ako je taj iznos bio knjižen suprotno odredbama člana 245. stav (2) ovog zakona. (2) Uvozne ili izvozne dažbine otpustit će se ako se utvrdi da u trenutku njihovog knjiženja iznos tih dažbina nije bio zakonski potraživan ili ako je taj iznos bio knjižen suprotno odredbama člana 245. stav (2) ovog zakona. (3) Nikakav povrat ili otpust od naplate uvoznih ili izvoznih dažbina ne odobrava se kada su činjenice koje su dovele do plaćanja ili knjiženja iznosa koji nije bio zakonski potraživan nastale kao posljedica namjernog postupanja zainteresiranog lica. (4) Uvozne ili izvozne dažbine vraćaju se ili otpuštaju na osnovu zahtjeva podnesenog carinskom organu prije isteka roka od tri godine. Rok od tri godine računa se od dana kada je dužnik bio obaviješten o iznosu tih dažbina. (5) Rok iz stava (4) ovog člana produžava se ako zainteresirano lice pruži dokaze da je bilo spriječeno da podnese zahtjev u navedenom roku zbog nepredviđenih okolnosti ili više sile. (6) Carinski organ po službenoj dužnosti odobrava povrat ili otpust dažbina ako sam, u roku iz stava (4) ovog člana, utvrdi nepravilnosti iz st. (1) i (2) ovog člana. Broj 58 - Strana 38 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 21. 7. 2015. Član 263. (Povrat dažbina prilikom poništenja carinske deklaracije) Uvozne ili izvozne dažbine na zahtjev lica, koji je podnesen u rokovima propisanim za podnošenje zahtjeva za poništenje carinske deklaracije, vratit će se ako se carinska deklaracija poništi, a dažbine plate. Član 264. (Povrat ili otpust za robu s nedostatkom) (1) Uvozne dažbine vraćaju se ili otpuštaju ako se utvrdi da se iznos uvoznih dažbina koji je proknjižen odnosi na robu koja je stavljena u određeni carinski postupak, a koju uvoznik nije prihvatio, jer je u trenutku prihvatanja carinske deklaracije bila s nedostacima ili nije ispunjavala uslove ugovora na osnovu kojeg je uvezena. (2) Robom s nedostacima, u smislu stava (1) ovog člana, smatra se i roba koja je bila oštećena prije njenog puštanja deklarantu. (3) Povrat ili otpust uvoznih dažbina odobrava se pod uslovom: a) da roba nije upotrebljavana, osim ako je početna upotreba bila nužna da bi se utvrdili nedostaci robe ili njena neusklađenost s odredbama ugovora i b) da je roba izvezena iz carinskog područja Bosne i Hercegovine. (4) Carinski organ, na zahtjev zainteresiranog lica, odobrit će da se roba uništi ili da se, radi ponovnog izvoza, stavi u postupak vanjskog provoza, postupak carinskog skladištenja ili u slobodnu zonu, umjesto da bude izvezena. U svrhu stavljanja robe u jedan od navedenih carinski odobrenih postupanja ili upotrebe, smatra se da ta roba ima status strane robe. (5) Povrat ili otpust dažbina ne vrši se za robu koja je prije nego što je puštena u slobodan promet bila privremeno uvezena radi ispitivanja, osim ako se utvrdi da takvim ispitivanjem nije bilo moguće ustanoviti činjenicu da roba ima nedostatke ili da ne odgovara uslovima iz ugovora. (6) Povrat ili otpust dažbina odobrit će se iz razloga navedenih u stavu (1) ovog člana ako se zahtjev podnese carinskom organu u roku od 12 mjeseci od dana kad je o iznosu tog duga obaviješten dužnik. (7) Carinski organ može odobriti produženje roka iz stava (6) ovog člana u izuzetno opravdanim slučajevima. Član 265. (Drugi slučajevi povrata ili otpusta) (1) Osim u slučajevima iz čl. 262., 263. i 264. ovog zakona, provedbenim propisom mogu se propisati i drugi slučajevi povrata ili otpusta dažbina, koji nisu nastali kao posljedica prevare ili grube nepažnje dužnika ili drugih učesnika u carinskom postupku. Provedbenim propisom mogu se propisati posebni uslovi i postupak za ostvarivanje povrata ili otpusta dažbina. (2) Povrat ili otpust dažbina u slučajevima iz stava (1) ovog člana odobrava se na zahtjev podnesen carinskom organu u roku od 12 mjeseci od dana kada je dužnik obaviješten o iznosu dažbina. Carinski organ može odobriti produženje tog roka u izuzetno opravdanim slučajevima. Član 266. (Iznos dažbina za koji se ne vrši povrat ili otpust) Uvozne ili izvozne dažbine vratit će se ili otpustiti pod uslovima utvrđenim u odredbama ovog poglavlja samo ako je iznos koji se treba vratiti ili otpustiti veći od iznosa propisanog u skladu s članom 242. stav (5) ovog zakona. Član 267. (Kamata prilikom povrata dažbina) (1) Na iznos uvoznih ili izvoznih dažbina koje su vraćene na osnovu člana 262. stav (1) ovog zakona, uključujući i iznos kamate koji je plaćen prilikom plaćanja tih dažbina, obračunava se i isplaćuje zatezna kamata od dana plaćanja tih dažbina do dana izvršenja povrata. (2) Zatezna kamata iz stava (1) ovog člana ne isplaćuje se kada se vraćene uvozne ili izvozne dažbine odnose na carinsku deklaraciju koja je prihvaćena bez provjere carinskog organa, u skladu s članom 83. stav (2) ovog zakona. (3) Zatezna kamata obračunava se i isplaćuje i u slučaju kada odluka kojom je odobren zahtjev za povrat nije izvršena u roku od tri mjeseca od dana donošenja te odluke. Zatezna kamata obračunava se od dana izvršnosti odluke do dana izvršenja povrata. (4) Zatezna kamata iz st. (1) i (3) ovog člana obračunava se po stopi zatezne kamate za indirektne poreze koja je važila u periodu za koji se vrši obračun i isplata zatezne kamate. Član 268. (Obaveze plaćanja prvobitno utvrđenog carinskog duga i vraćanje kamate) Ako je carinski dug nezakonito ili greškom vraćen ili otpušten, dužnik je obavezan platiti prvobitno utvrđeni dug. Dužnik je obavezan carinskom organu vratiti i kamatu eventualno plaćenu prema članu 267. ovog zakona. DIO OSMI - PRODAJA ROBE Član 269. (Prodaja robe) (1) Strana roba koju carinski organ zaplijeni ili je ustupljena u korist države, u skladu s odredbama ovog zakona, kao i roba oduzeta u prekršajnom postupku, a koju sud ustupi carinskom organu na raspolaganje, izložit će se prodaji. (2) Životinje, hranu i drugu lako kvarljivu robu iz stava (1) ovog člana carinski organ može odmah i neposredno prodati. (3) Upravni odbor propisuje uslove i način prodaje robe iz stava (1) ovog člana. Član 270. (Drugi načini raspolaganja robom) (1) Roba iz člana 269. ovog zakona koja se ne može prodati, odnosno upotrijebiti iz zdravstvenih, veterinarskih, fitosanitarnih, sigurnosnih ili drugih razloga propisanih posebnim propisima, uništava se pod carinskim nadzorom. (2) Troškove uništenja snosi vlasnik ili uvoznik robe, a ako su oni nepoznati ili nedostupni, troškove uništenja snosi carinski organ. Član 271. (Posebni propis o drugom načinu raspolaganja robom) Robu iz člana 269. ovog zakona Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Upravnog odbora, može posebnom odlukom besplatno ustupiti ili njom raspolagati na drugi način, uz uslove propisane tom odlukom. DIO DEVETI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 272. (Jezik koji se koristi u službenim carinskim dokumentima) Carinski službeni dokumenti u carinskom postupku popunjavaju se na jednom od službenih jezika u upotrebi u Bosni i Hercegovini. Član 273. (Carinske povlastice i druge pogodnosti) Prava i obaveze iz rješenja i drugih pojedinačnih upravnih akata, u vezi s oslobađanjem od plaćanja uvoznih dažbina ili drugim carinskim pogodnostima koja nisu ili nisu u cijelosti iskorištena ili izvršena do dana početka primjene ovog zakona, iskoristit će se, odnosno izvršit će se u rokovima naznačenim u tim aktima. Utorak, 21.7. 2015. SL UŽ BE NI G LA SN I K BiH Broj 58 - Strana 39 Član 274. (Carinski postupci) Carinski upravni postupci koji su započeti prije dana početka primjene ovog zakona okončat će se u skladu s propisima koji su važili do dana početka primjene ovog zakona. Član275. (Odobrenja) Odobrenja za carinska skladišta i odobrenja za pojednostavljene carinske postupke, izdata prije početka primjene ovog zakona, ostaju na snazi najduže šest mjeseci od dana početka primjene ovog zakona. Član 276. (Donošenje propisa) (1) Provedbeni propis iz člana 4. tačka d) ovog zakona donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Upravnog odbora, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Propis iz člana 32. stav (3) i člana 208. ovog zakona donosi se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 277. (Propis koji prestaje važiti) Danom početka primjene ovog zakona prestaje važiti Zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11). Član 278. (Odnos prema drugim zakonima) U slučaju da su pitanja koja se odnose na carinski odobrena postupanja ili upotrebu i oslobađanja od plaćanja uvoznih dažbina drugačije regulirana drugim zakonom, primjenjuju se odredbe ovog zakona. Član 279. (Stupanje na snagu i početak primjene) (1) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", a primjenjuje se od dana početka primjene provedbenog propisa iz člana 276. stav (1) ovog zakona. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana: a) odredbe čl. od 45. do 47. i čl. od 203. do 206. ovog zakona primjenjuju se od dana uspostavljanja informacionog sistema za elektronsko podnošenje ulazne i izlazne sažete deklaracije i elektronsku razmjenu podataka, o čemu će Uprava za indirektno oporezivanje donijeti posebnu odluku koju će objaviti u "Službenom glasniku BiH", b) odredbe člana 207. ovog zakona primjenjuju se od dana početka primjene propisa iz člana 208. ovog zakona. Broj 01,02-02-1-35/14 15. jula2015. godine Sarajevo Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentame skupštine BiH Sefik Džaferović, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentame skupštine BiH Bariša Colak, s. r.
Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o akcizama u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 60/14 04.08.2014 SG BiH 50/22, SG BiH 91/17, SG BiH 49/14 zakon,akcize ZAKON O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O AKCIZAMA U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o akcizama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 49/09 i 49/14) član 18. mijenja se i glasi: "Član 18. (Iznosi akcize za bezalkoholna pića, pivo i vina) (1) Za sljedeće akcizne proizvode akciza se plaća po litru, i to: a) bezalkoholna pića 0,10 KMb) pivo 0,25 KMc) vino 0,25 KM.(2) Izuzetno, od stava (1) tačka b) ovog člana proizvođač piva čija je prosječna proizvodnja u prethodne tri godine manja od 400.000 hl, akcizu plaća 0,20 KM/l. (3) Pravo iz stava (2) ovog člana može ostvariti i uvoznik pod uslovom da ima dokaz da je pivo nabavio od proizvođača čija je prosječna proizvodnja u prethodne tri godine manja od 400.000 hl. (4) Bliže odredbe za ostvarivanje prava korištenja niže stope iz st. (2) i (3) ovog člana, propisat će Upravni odbor pravilnikom." Član 2. U članu 41. stav (1) iza tačke m) dodaje se nova tačka n) koja glasi: "n) da netačne podatke u cilju primjene niže stope iz člana 18. stav (2) ovog zakona." Član 3. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH" a primjenjivat će se od prvog radnog dana mjeseca koji slijedi nakon stupanja na snagu ovog zakona. Broj 01,02-02-1-44/13 25. jula 2014. godine Sarajevo Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Dr. Milorad Živković, s. r.Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dr. Dragan Čović, s. r.Temeljem članka IV 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 70. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 24. srpnja 2014. godine, i na 40. sjednici Doma naroda, održanoj 25. srpnja 2014. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O TROŠARINAMA U BOSNI I HERCEGOVINI Članak 1. U Zakonu o trošarinama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH" br. 49/09 i 49/14) članak 18. mijenja se i glasi: "Članak 18. (Iznosi trošarine za bezalkoholna pića, pivo i vina) (1) Za sljedeće trošarinske proizvode trošarina se plaća po litru, i to: a) bezalkoholna pića 0,10 KMb) pivo 0,25 KMc) vino 0,25 KM(2) Izuzetno, od stavka (1) točka b) ovoga članka proizvođačpiva čija je prosječna proizvodnja u prethodne tri godine manja od 400.000 hl, trošarinu plaća 0,20 KM/l. (3) Pravo iz stavka (2) ovoga članka može ostvariti i uvoznik pod uvjetom da ima dokaz da je pivo nabavio od proizvođača čija je prosječna proizvodnja u prethodne tri godine manja od 400.000 hl. (4) Bliže odredbe za ostvarivanje prava korištenja niže stope iz st. (2) i (3) ovoga članka, pravilnikom će propisati Upravni odbor." Članak 2. U članku 41. u stavku (1) iza točke m) dodaje se nova točka n) koja glasi: "n) dade netočne podatke u cilju primjene niže stope iz članka 18. stavak (2) ovoga Zakona." Članak 3. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH" a primjenjivat će se od prvog radnog dana mjeseca koji slijedi nakon stupanja na snagu ovoga Zakona. Broj 01,02-02-1-44/13 25. srpnja 2014. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Dr. Milorad Živković, v. r.Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dr. Dragan Čović, v. r
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 49/14 24.06.2014 SG BiH 50/22, SG BiH 91/17, SG BiH 60/14 zakon,akcize Broj 49 - Stranica 4 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 24. 6. 2014. Члан 21д. (Акциза на дуван за пушење) (1) Акциза на дуван за пушење утврђује се у висини од најмање 80% минималне акцизе на цигарете из члана 21б. овог закона исказане за 1.000 цигарета. (2) Акцизу на дуван за пушење утврђује Управни одбор најкасније до 30. октобра текуће године за наредну годину, а одлука Управног одбора о минималној акцизи примјењује се од 1. јануара наредне године. (3) Изузетно од ст. (1) и (2) овог члана, акциза на дуван за пушење за 2014. годину износиће 78 КМ/кг." Члан 5. У члану 41. иза става (4) додаје се нови став (5) који гласи: "(5) Новчаном казном у износу од 1.000 КМ до 3.000 КМ казниће се физичко лице које стави у промет дуванске прерађевине, алкохолна пића, воћне природне ракије, вина и/или кафу, а да акцизни производи нису на прописан начин означени акцизном маркицом и/или без вјеродостојне документације." Члан 6. У члану 42. став (1) мијења се и гласи: "(1) Уз новчану казну правном лицу и предузетнику изрећи ће се заштитна мјера одузимања акцизних производа којим је учињен прекршај из члана 41. став (1) тач. х) и и) овог закона, као и физичком лицу за учињени прекршај из члана 41. став (5) овог закона." Члан 7. Члан 45. мијења се и гласи: "Члан 45. (Попис залиха, обрачун и уплата) (1) Порески обвезници и другa лица која се баве прометом дуванских прерађевина из члана 1. став (1) тач. б) и ц) овог закона дужни су да на дан почетка примјене овог закона попишу залихе ових прерађевина и пописне листе доставе УИО у року од седам дана. (2) Порески обвезници и друга лица која се баве прометом дуванских прерађевина из члана 1. став (1) тач. б) и ц) овог закона дужни су да пријаве нове малопродајне цијене УИО у року од седам дана од дана извршеног пописа и на нову основицу обрачунају и уплате разлику акцизе у року од 10 дана од дана достављања пописних листи. (3) Порески обвезници и друга лица која се баве прометом дуванских прерађевина дужни су да попишу залихе дуванских прерађевина при свакој промјени малопродајних цијена које пријављују УИО у року од седам дана од дана извршеног пописа и на нову основицу обрачунају и уплате разлику акцизе у року од 10 дана од дана достављања пописних листи. (4) Изузетно за 2014. годину, обрачун специфичне и минималне акцизе на цигарете врши се у складу са Одлуком о утврђивању посебне и минималне акцизе на цигарете за 2014. годину ("Службени гласник БиХ", број 88/13). (5) Обрачун акцизе на дуванске прерађевине које нису обухваћене Одлуком из става (4) овог члана вршиће се у складу са одредбама овог закона." Члан 8. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеном гласнику БиХ" а примјењиваће се од првог радног дана мјесеца који слиједи након његовог ступања на снагу. Број 01,02-02-1-17/14 6. јуна 2014. године Сарајево Предсједавајући Представничког дома Парламентарне скупштине БиХ Др Милорад Живковић, с. р. Предсједавајући Дома народа Парламентарне скупштине БиХ Др Драган Човић, с. р. Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 65. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 15. aprila 2014. godine, i na 38. sjednici Doma naroda, održanoj 6. juna 2014. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AKCIZAMA U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o akcizama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 49/09) član 6. mijenja se i glasi: "Član 6. (Duhanske prerađevine) (1) Duhanskim prerađevinama u smislu člana 4. stav (2) tačka b) ovog zakona smatraju se: a) cigarete b) cigare i cigarilosi c) duhan za pušenje 1) rezani duhan za motanje cigareta 2) ostali duhan za pušenje. (2) Cigaretama se smatraju: a) smotuljci duhana prikladni za pušenje, obavijeni omotom koji nije od prirodnog duhana; b) proizvodi slični cigaretama koji se sastoje od smotuljaka duhana obavijeni jednostrukim i dvostrukim omotačem. Vanjski omotač izrađen je od materijala koji nije list prirodnog duhana i postavljen je u pravoj liniji uzdužno; c) duhanski štapići koji su jednostavnim neindustrijskim postupkom stavljaju u papirni omot za cigarete ili se umotavaju u papirne listiće; d) duhanski proizvodi stavljeni u promet pod nazivom cigarete. (3) Cigare i cigarilosi su smotuljci duhana koji su obavijeni vanjskim zaštitnim listom od duhana. (4) Duhan za pušenje obuhvata: a) rezani ili na drugi način usitnjeni, pleteni ili u blokove presovani duhan koji je prikladan za pušenje bez daljnje industrijske obrade; b) ostali duhan za pušenje koji je prikladan za pušenje i stavljen u maloprodaju, a koji ne potpada pod st. (2) i (3) ovog člana. Ostalim duhanom za pušenje smatraju se i ostaci listova duhana i nusproizvodi nastali preradom duhana ili proizvodnjom duhanskih prerađevina." Utorak, 24. 6. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 49 - Stranica 5 Član 2. U članu 12. iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi: "(4) Proizvođačem duhanskih prerađevina u smislu ovog zakona smatra se svako fizičko lice, poduzetnik ili pravno lice nastanjeno/sa sjedištem u Bosni i Hercegovini koje duhan prerađuje u duhanske proizvode namijenjene za maloprodaju." Član 3. Član 21. mijenja se i glasi: "Član 21. (Akciza na duhanske prerađevine) "(1) Na cigarete se plaća proporcionalna akciza u procentu na maloprodajnu cijenu i specifična akciza na 1.000 cigareta, odnosno za pakovanje od 20 komada. (2) Na cigare i cigarilose plaća se proporcionalna akciza u procentu na maloprodajnu cijenu. (3) Na duhan za pušenje plaća se akciza po kilogramu." Član 4. Iza člana 21. dodaju se čl. 21a., 21b., 21c. i 21d. koji glase: "Član 21a. (Akciza na cigarete) (1) Na cigarete se plaća akciza, i to: a) proporcionalna, po stopi od 42% na osnovicu utvrđenu u skladu s članom 15. stav (1) tačka b) ovog zakona i b) specifična akciza utvrđena od Upravnog odbora, kako bi se osigurala dinamika usklađivanja stopa akciza s relevantnim evropskim direktivama. (2) Upravni odbor će najkasnije do 30. oktobra tekuće godine utvrditi iznos specifične akcize za narednu godinu iz stava (1) tačka (b) ovog člana, sve dok ukupno akcizno opterećenje cigareta s najnižom maloprodajnom cijenom ne dostigne iznos od 176,00 KM za 1.000 komada. Godišnje povećanje specifične akcize ne može biti manje od 7,50 KM za 1.000 komada, odnosno 0,15 KM za pakovanje od 20 komada. (3) Odluka Upravnog odbora o specifičnoj akcizi iz stava (2) ovog člana primjenjuje se od 1. januara naredne godine. (4) Specifična akciza za pakovanja različita od pakovanja koje sadrži 20 cigareta plaća se srazmjerno broju komada u pakovanju. Član 21b. (Minimalna akciza na cigarete) (1) Ako je obračunata akciza na cigarete prema članu 21a. stav (1) ovog zakona manja od minimalne akcize utvrđene ovim zakonom, plaća se minimalna akciza. (2) Minimalna akciza iz stava (1) ovog člana podrazumijeva ukupnu akcizu (proporcionalnu i specifičnu) za 1.000 komada, odnosno za pakovanje od 20 komada. (3) Minimalna akciza na cigarete iznosi najmanje 60% prosječne ponderirane maloprodajne cijene cigareta za period od 1. jula prethodne godine do 30. juna tekuće godine. (4) Prosječna ponderirana maloprodajna cijena cigareta iz stava (3) ovog člana izračunava se na osnovu podataka UIO o izdatim akciznim markicama za period od 1. jula prethodne godine do 30. juna tekuće godine. Prosječna ponderirana maloprodajna cijena izračunava se na način da se ukupna vrijednost cigareta, sa svim uključenim porezima, za koje su izdate akcizne markice za period od 1. jula prethodne godine do 30. juna tekuće godine, podijeli s ukupnom količinom cigareta za koje su izdate akcizne markice za isti period. (5) Minimalnu akcizu na cigarete iz stava (3) ovog člana, izračunatu na osnovu metodologije iz stava (4) ovog člana, utvrđuje Upravni odbor najkasnije do 30. oktobra tekuće godine za narednu godinu, a odluka Upravnog odbora o minimalnoj akcizi se primjenjuje od 1. januara naredne godine. Član 21c. (Akciza na cigare i cigarilose) Na cigare i cigarilose plaća se proporcionalna akciza po stopi od 42% na osnovicu utvrđenu u skladu s članom 15. stav (1) tačka b) ovog zakona. Član 21d. (Akciza na duhan za pušenje) (1) Akciza na duhan za pušenje utvrđuje se u visini od najmanje 80% minimalne akcize na cigarete iz člana 21b. ovog zakona iskazane za 1.000 cigareta. (2) Akcizu na duhan za pušenje utvrđuje Upravni odbor najkasnije do 30. oktobra tekuće godine za narednu godinu, a odluka Upravnog odbora o minimalnoj akcizi primjenjuje se od 1. januara naredne godine. (3) Izuzetno od st. (1) i (2) ovog člana, akciza na duhan za pušenje za 2014. godinu iznosit će 78 KM/kg." Član 5. U članu 41. iza stava (4) dodaje se novi stav (5) koji glasi: "(5) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 3.000 KM kaznit će se fizičko lice koje stavi u promet duhanske prerađevine, alkoholna pića, voćne prirodne rakije, vina i/ili kafu, a da akcizni proizvodi nisu na propisan način označeni akciznom markicom i/ili bez vjerodostojne dokumentacije." Član 6. U članu 42. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Uz novčanu kaznu pravnom licu i poduzetniku izreći će se zaštitna mjera oduzimanja akciznih proizvoda kojim je učinjen prekršaj iz člana 41. stav (1) tačke h) i i) ovog zakona, kao i fizičkom licu za učinjeni prekršaj iz člana 41. stav (5) ovog zakona." Član 7. Član 45. mijenja se i glasi: "Član 45. (Popis zaliha, obračun i uplata) (1) Poreski obveznici i druga lica koji se bave prometom duhanskih prerađevina iz člana 1. stav (1) tač. b) i c) ovog zakona dužni su na dan početka primjene ovog zakona popisati zalihe ovih prerađevina i popisne liste dostaviti UIO u roku od sedam dana. (2) Poreski obveznici i druga lica koji se bave prometom duhanskih prerađevina iz člana 1. stav (1) tač. b) i c) ovog zakona dužni su prijaviti nove maloprodajne cijene UIO u roku od sedam dana od dana izvršenog popisa i na novu osnovicu obračunati i uplatiti razliku akcizе u roku od 10 dana od dana dostavljanja popisnih lista. (3) Poreski obveznici i druga lica koji se bave prometom duhanskih prerađevina dužni su popisati zalihe duhanskih prerađevina pri svakoj promjeni maloprodajnih cijena koje prijavljuju UIO u roku od sedam dana od dana izvršenog popisa i na novu osnovicu obračunatu i uplatiti razliku akcize u roku od 10 dana od dana dostavljanja popisnih lista. (4) Izuzetno za 2014. godinu obračun specifične i minimalne akcize na cigarete vrši se u skladu s Odlukom o utvrđivanju posebne i minimalne akcize na cigarete za 2014. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 88/13). Broj 49 - Stranica 6 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 24. 6. 2014. (5) Obračun akcize na duhanske prerađevine koje nisu obuhvaćene Odlukom iz stava (4) ovog člana vršit će se u skladu s odredbama ovog zakona." Član 8. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH" a primjenjivat će se od prvog radnog dana mjeseca koji slijedi nakon stupanja na snagu ovog zakona. Broj 01,02-02-1-17/14 6. juna 2014. godine Sarajevo Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Dr. Milorad Živković, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dr. Dragan Čović, s. r. 786 Temeljem članka 49. stavak (7) Zakona o javnim nabavama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09, 60/10 i 87/13), Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 58. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 5. prosinca 2013. godine, i na 38. sjednici Doma naroda, održanoj 6. lipnja 2014. godine, donijela je ODLUKU O IMENOVANJU ČLANOVA UREDA ZA RAZMATRANJE ŽALBI I. Za članove Ureda za razmatranje žalbi iz reda priznatih stručnjaka upravnog prava iz Federacije Bosne i Hercegovine imenuju se: 1. Magdalena Papić, 2. Ilma Mehić - Jusufbašić. II. Za članove Ureda za razmatranje žalbi iz reda stručnjaka iz oblasti javnih nabavki, transporta i strateškog poslovnog upravljanja iz Federacije Bosne i Hercegovine imenuju se: 1. Nikolina Silak, 2. Vildan Đurović. III. Za člana Ureda za razmatranje žalbi iz reda stručnjaka iz oblasti javnih nabavki, transporta i strateškog poslovnog upravljanja iz Republike Srpske imenuje se: 1. Dragan Vukajlović. IV. Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". Broj 01,02-34-1-670/14 6. lipnja 2014. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Dr. Denis Bećirović, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dr. Dragan Čović, v. r. На основу члана 49. став (7) Закона о јавним набавкама Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ", бр. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09, 60/10 и 87/13), Парламентарна скупштина Босне и Херцеговине, на 58. сједници Представничког дома, одржаној 5. децембра 2013. године, и на 38. сједници Дома народа, одржаној 6. јуна 2014. године, донијела је ОДЛУКУ О ИМЕНОВАЊУ ЧЛАНОВА УРЕДА ЗА РАЗМАТРАЊЕ ЖАЛБИ I За чланове Уреда за разматрање жалби из реда признатих стручњака управног права из Федерације Босне и Херцеговине именују се: 1. Магдалена Папић, 2. Илма Мехић - Јусуфбашић. II За чланове Уреда за разматрање жалби из реда стручњака из области јавних набавки, транспорта и стратешког пословног управљања из Федерације Босне и Херцеговине именују се: 1. Николина Силак, 2. Вилдан Ђуровић. III За члана Уреда за разматрање жалби из реда стручњака из области јавних набавки, транспорта и стратешког пословног управљања из Републике Српске именује се: 1. Драган Вукајловић. IV Ова одлука ступа на снагу даном објављивања у "Службеном гласнику БиХ". Број 01,02-34-1-670/14 6. јуна 2014. године Сарајево Предсједавајући Представничког дома Парламентарне скупштине БиХ Др Денис Бећировић, с. р. Предсједавајући Дома народа Парламентарне скупштине БиХ Др Драган Човић, с. р. Na osnovu člana 49. stav (7) Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09, 60/10 i 87/13), Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 58. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 5. decembra 2013. godine, i na 38. sjednici Doma naroda, održanoj 6. juna 2014. godine, donijela je ODLUKU O IMENOVANJU ČLANOVA UREDA ZA RAZMATRANJE ŽALBI I. Za članove Ureda za razmatranje žalbi iz reda priznatih stručnjaka upravnog prava na mandat od pet godina iz Federacije Bosne i Hercegovine imenuju se: 1. Magdalena Papić, 2. Ilma Mehić - Jusufbašić. II. Za članove Ureda za razmatranje žalbi iz reda stručnjaka iz oblasti javnih nabavki, transporta i strateškog poslovnog upravljanja na mandat od pet godina iz Federacije Bosne i Hercegovine imenuju se: 1. Nikolina Silak, 2. Vildan Đurović. III. Za člana Ureda za razmatranje žalbi iz reda stručnjaka iz oblasti javnih nabavki, transporta i strateškog poslovnog upravljanja na mandat od pet godina iz Republike Srpske imenuje se: 1. Dragan Vukajlović.
Zakon o javnim nabavkama BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 39/14 19.05.2014 SG BiH 59/22 zakon,zakon o javnim nabavkama,javne nabavke Godina XVIII Ponedjeljak, 19. maja/svibnja 2014. godine Broj/Број 39 Година XVIII Понедјељак, 19. маја 2014. годинe ISSN 1512-7486 - bosanski jezik ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik ISSN 1512-7508 - srpski jezik PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE 614 Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 64. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 13. marta 2014. godine, i na 37. sjednici Doma naroda, održanoj 29. aprila 2014. godine, donijela je ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA DIO PRVI – OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) (1) Ovim zakonom uređuje se sistem javnih nabavki u Bosni i Hercegovini, utvrđuju pravila za postupke javnih nabavki, i to na način da se definiraju prava, dužnosti, odgovornosti i pravna zaštita učesnika u postupku javne nabavke, te nadležnosti Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) i Ureda za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: URŽ). (2) Postupak javne nabavke odnosi se na postupke nabavke robe, usluga ili radova koje provodi ugovorni organ ili sektorski ugovorni organ iz čl. 4. i 5. ovog zakona, u skladu s odredbama ovog zakona i podzakonskih akata. Član 2. (Definicije pojmova) (1) Pojedini pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: a) ugovor o javnoj nabavci je ugovor s finansijskim interesom koji se zaključuje u pisanoj formi između jednog ili više dobavljača i jednog ili više ugovornih organa i ima za cilj nabavku robe, usluga ili izvođenja radova u okviru značenja ovog zakona, i to: 1) ugovor o javnoj nabavci robe je ugovor o javnoj nabavci čiji je predmet kupovina, najam i zakup robe ili lizing sa ili bez opcije kupovine robe, kao i ugovor koji kao usputnu stvar uključuje i ugradnju i/ili postavljanje i/ili montažu uz robu; 2) ugovor o javnoj nabavci usluga je ugovor o javnoj nabavci čiji je predmet nabavka usluga iz Aneksa II. dio A i B, koji su sastavni dio ovog zakona. Usluge koje su izuzete od ovog zakona navedene su u Aneksu II. Dio C, koji je sastavni dio ovog zakona. Ugovorom o javnoj nabavci usluga smatra se: - ugovor o javnoj nabavci, čiji su predmet i roba i usluge, ugovor je o javnoj nabavci usluga, ako vrijednost predmetnih usluga prelazi vrijednost robe obuhvaćene tim ugovorom ili - ugovor o javnoj nabavci, čiji su predmet usluge i radovi, ugovor je o javnoj nabavci usluga, ako on uključuje i radove u smislu Aneksa I. koji je sastavni dio ovog zakona, a koji su sporedni u odnosu na glavni predmet ugovora; 3) ugovor o javnoj nabavci radova je ugovor čiji je predmet projektovanje i izvođenje radova ili izvođenje radova koji se odnose na jednu ili više djelatnosti utvrđenih u Aneksu I., koji je sastavni dio ovog zakona, ili radova ili izvođenje radova, bilo kojim sredstvima, koji odgovaraju zahtjevima koje je naveo ugovorni organ ili sektorski ugovorni organ. Pojam "radovi" podrazumijeva rezultat gradnje ili građevinskih radova uzet u cjelini, a koji je sam po sebi dovoljan za ispunjenje neke ekonomske ili tehničke funkcije. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 2 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. b) ugovorni organ u smislu ovog zakona je: 1) ugovorni organ iz člana 4. ovog zakona koji provodi postupak javne nabavke robe, usluga i/ili radova; 2) sektorski ugovorni organ iz člana 5. ovog zakona koji obavlja djelatnost u oblasti vodosnabdijevanja ili energetike ili prometa ili poštanskih usluga i koji provodi postupak javne nabavke robe, usluga i/ili radova; c) privredni subjekat je pravno ili fizičko lice, ili grupa takvih lica, koji na tržištu nude robe, usluge i/ili radove, a registrirani su za obavljanje predmetne djelatnosti, te mogu učestvovati u postupku javne nabavke, kao: 1) ponuđač koji je dostavio ponudu; 2) kandidat koji je dostavio zahtjev za učešće u ograničenom, pregovaračkom postupku ili takmičarskom dijalogu; 3) grupa kandidata/ponuđača (dva ili više kandidata/ponuđača) koji su dostavili zajednički zahtjev za učešće ili zajedničku ponudu; 4) dobavljač kojem je nakon postupka javne nabavke dodijeljen ugovor o javnoj nabavci. d) tenderska dokumentacija je dokumentacija koja sadrži minimum jasnih i odgovarajućih informacija u odnosu na izabrani postupak dodjele ugovora, a objavljuje je ili kandidatima/ponuđačima predstavlja ugovorni organ; ova dokumentacija uključuje obavještenje o nabavci, poziv za dostavu zahtjeva za učešće/ponuda (početnih i konačnih), tehničke specifikacije, kriterije za kvalifikaciju i izbor najpovoljnije ponude, nacrt ili osnovne elemente ugovora i druge relevantne dokumente i objašnjenja; e) otvoreni postupak je postupak u kojem svaki zainteresirani ponuđač može dostaviti ponudu; f) zahtjev za učešće je pisani dokument koji privredni subjekat podnosi u prvoj fazi u ograničenom postupku, pregovaračkom postupku ili takmičarskom dijalogu; g) pretkvalifikacija je faza postupka u kojoj ugovorni organ, na osnovu kvalifikacionih kriterija definiranih u tenderskoj dokumentaciji, vrši izbor kvalificiranih kandidata koji će se pozvati da dostave ponude u ograničenom postupku, pregovaračkom postupku ili takmičarskom dijalogu; h) ograničeni postupak je postupak u kojem privredni subjekat može zahtijevati učešće i u kojem ugovorni organ nakon obavljene kvalifikacije poziva sve kvalificirane kandidate da podnesu ponude; i) pregovarački postupak je postupak u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora s jednim ili više pozvanih ponuđača. Ovaj postupak može se provoditi sa ili bez prethodnog objavljivanja obavještenja o nabavci, isključivo prema uslovima utvrđenim u ovom zakonu; j) takmičarski dijalog je postupak u kojem svaki zainteresirani privredni subjekat može zatražiti da učestvuje u postupku, pri čemu ugovorni organ s učesnicima pozvanim u taj postupak vodi dijalog s ciljem razvijanja jednog ili više odgovarajućih rješenja koja mogu ispuniti njegove zahtjeve, i na osnovu kojih su izabrani ponuđači pozvani da podnesu ponude; k) konkurs za izradu idejnog rješenja je postupak koji ugovornom organu omogućava da osigura, u oblastima prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i građenja ili obrade podataka, plan ili rješenje koje bira konkursna komisija u postupku javnog nadmetanja sa ili bez dodjele nagrada; l) ponuda je dokument koji podnosi ponuđač, pri čemu nudi isporuku robe, pružanje usluge ili izvođenje radova, pod uslovima koje određuje ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji. Ponuda može biti: 1) prihvatljiva - ako ispunjava sve uslove koji se traže tenderskom dokumentacijom; 2) neprihvatljiva - ako ne ispunjava uslove koji se traže tenderskom dokumentacijom. m) alternativna ponuda je ponuda u kojoj se nude drugačije karakteristike predmeta ugovora u odnosu na one koje su navedene u tenderskoj dokumentaciji, pri čemu ta ponuda mora zadovoljiti minimalne uslove koje je postavio ugovorni organ; n) okvirni sporazum je sporazum između jednog ili više ugovornih organa i više dobavljača, zaključen u pisanom obliku, kojim se definiraju uslovi pod kojim se mogu dodijeliti ugovori tokom određenog perioda, u skladu s predviđenom cijenom i, gdje je moguće, predviđenim količinama; o) ekskluzivno ili isključivo pravo je pravo na obavljanje djelatnosti iz člana 5. ovog zakona, koje nadležni organ u Bosni i Hercegovini posebnim zakonom, drugim propisom, ili odgovarajućim ugovorom dodijeli jednom ili više pravnih subjekata, što značajno utiče na mogućnost drugih subjekata da obavljaju te djelatnosti. Nosilac tog ekskluzivnog ili isključivog prava dužan je prilikom nabavke robe, usluga ili radova neophodnih za obavljanje tih djelatnosti, koje su dodijeljene kao ekskluzivno ili isključivo pravo, primjenjivati odredbe ovog zakona; p) Jedinstveni rječnik javne nabavke (Common Procurement Vocabulary) referentna je nomenklatura koja se primjenjuje u postupku javne nabavke, a istovremeno osigurava usklađenost sa ostalim postojećim nomenklaturama; r) elektronsko sredstvo odnosi se na korištenje elektronske opreme za obradu i arhiviranje podataka koji se šalju, prenose i primaju žičanom ili radiovezom, optičkim ili drugim elektromagnetnim sredstvima; s) pisani ili u pisanoj formi podrazumijeva svaki izraz koji se sastoji od riječi ili brojeva koji se mogu pročitati, umnožiti i naknadno saopćiti, a također i informacije koje se prenose i arhiviraju uz pomoć elektronskih sredstava, pod uslovom da je sadržaj osiguran i da se potpis može identificirati; t) lot (grupa) je dio predmeta nabavke nastao kao rezultat dijeljenja predmeta nabavke u posebne, srodne cjeline, koje se kao takve označavaju u tenderskoj dokumentaciji. Član 3. (Opći principi) (1) Ugovorni organ dužan je da postupa transparentno, da se u postupku javne nabavke prema kandidatima/ponu-đačima ponaša jednako i nediskriminirajuće, na način da osigura pravičnu i aktivnu konkurenciju, s ciljem najefikasnijeg korištenja javnih sredstava u vezi s predmetom nabavke i njegovom svrhom. (2) Opći principi obavezno se primjenjuju i poštuju i u postupku pravne zaštite. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 3 Član 4. (Ugovorni organ) (1) Ugovorni organ, u smislu ovog zakona, je: a) Svaka institucija vlasti u Bosni i Hercegovini, entitetima, Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine, na nivou kantona, grada ili općine (u daljnjem tekstu: institucija vlasti na državnom, entitetskom ili lokalnom nivou); b) Pravno lice koje je osnovano za određenu svrhu s ciljem zadovoljavanja potreba od općeg interesa, a koje nema industrijski ili komercijalni karakter i ispunjava najmanje jedan od sljedećih uslova: 1) finansirano je, najvećim dijelom, iz javnih sredstava, ili 2) nadzor nad upravljanjem vrši ugovorni organ definiran u tač. a) i b) ovog stavа, ili 3) više od polovine članova skupštine, upravnog ili nadzornog odbora su imenovani ili izabrani predstavnici ugovornih organa iz tač. a) i b) ovog stava; c) Asocijacija koju su formirali jedna ili više institucija vlasti ili pravna lica definirani u tač. a) i b) ovog stava. (2) Ugovorni organi mogu donijeti odluku da zajednički provode postupak javne nabavke ili osnovati centralni nabavni organ. Pravila provođenja zajedničke nabavke i osnivanja centralnog nabavnog organa propisuje podzakonskim aktom Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće ministara BiH). (3) Agencija donosi pravilnik koji sadrži listu ugovornih organa po kategorijama koji su obavezni primjenjivati ovaj zakon. Svi ugovorni organi, koji su uvršteni u definiciju iz ovog člana, dužni su primjenjivati ovaj zakon i u slučaju kada nisu navedeni na listi ugovornih organa. Član 5. (Sektorski ugovorni organ) (1) Sektorski ugovorni organ je obveznik primjene ovog zakona ako obavlja djelatnosti u oblasti vodosnabdijevanja, energetike, prometa i poštanskih usluga, i to: a) ugovorni organ iz člana 4. ovog zakona kada nabavlja robu, usluge ili radove za potrebe obavljanja djelatnosti navedenih u čl. 78. do 83. ovog zakona; b) privredno društvo u kojem ugovorni organ ili više ugovornih organa ima ili može imati neposredan ili posredan prevladavajući uticaj na osnovu vlasništva, finansijskog udjela ili na osnovu propisa koji vrijede za društvo i koje obavlja jednu ili više djelatnosti navedenih u čl. 78. do 83. ovog zakona, kada nabavlja robu, usluge ili radove za potrebe obavljanja tih djelatnosti. Preovladavajući uticaj u smislu ove tačke postoji u slučaju kada ugovorni organ direktno ili indirektno: 1) ima natpolovičnu većinu osnovnog kapitala tog privrednog društva; ili 2) ima natpolovičnu većinu glasova koji su povezani s ulozima u tom privrednom društvu; ili 3) može imenovati više od polovine članova uprave, upravnog ili nadzornog odbora tog privrednog društva. (2) Privredno društvo koje na osnovu posebnog ili isključivog prava obavlja jednu ili više djelatnosti navedenih u čl. 78. do 83. ovog zakona i kada nabavlja robu, usluge ili radove za potrebe obavljanja tih djelatnosti, a nije ugovorni organ u smislu ovog zakona ili privredno društvo u smislu stava (1) tačka b) ovog člana, obveznik je primjene ovog zakona. (3) U slučaju da neku od djelatnosti definiranih u ovom članu obavlja više privrednih društava koja nisu obuhvaćena st. (1) i (2) ovog člana, Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, na zahtjev Agencije, a po zahtjevu odnosnog ugovornog organa, ocijenit će da li je relevantno tržište za datu djelatnost otvoreno za konkurenciju. U slučaju da je odlukom Konkurencijskog vijeća Bosne i Hercegovine to relevantno tržište proglašeno otvorenim za konkurenciju, privredno društvo koje obavlja konkretnu djelatnost nije obavezno primjenjivati ovaj zakon za obavljanje te djelatnosti. Član 6. (Ugovori koji su predmet ovog zakona) Ugovorni organ dužan je dodjeljivati ugovore o javnoj nabavci robe, usluga i radova primjenjujući postupke definirane ovim zakonom i podzakonskim aktima. Član 7. (Subvencionirani ugovori) (1) Odredbe ovog zakona primjenjuju se i za ugovore koje ugovorni organ direktno subvencionira s više od 50% ako: a) ti ugovori uključuju radove u smislu Aneksa I. ovog zakona; b) ti ugovori uključuju radove na bolnicama, objektima namijenjenim za sport, rekreaciju i odmor, školskim i univerzitetskim zgradama i zgradama koje se koriste u administrativne svrhe. (2) Odredbe ovog zakona primjenjuju se i za ugovore koje ugovorni organ direktno subvencionira s više od 50% za ugovore za pružanje usluga koje su u vezi s radovima u smislu stava (1) ovog člana. (3) Ugovorni organ koji daje takve subvencije dužan je osigurati poštivanje odredbi ovog zakona u slučajevima kada subvencionirani ugovor dodjeljuje neko drugo fizičko ili pravno lice, odnosno dužan je i sam poštivati odredbe ovog zakona u slučajevima kada dodjeljuje subvencionirani ugovor za ili u ime tih fizičkih ili pravnih lica. Član 8. (Ugovori na čiju dodjelu se primjenjuje poseban režim) (1) Na dodjelu ugovora koji za predmet javne nabavke ima usluge iz Aneksa II. Dio B, koji je sastavni dio ovog zakona, primjenjuju se odredbe ovog zakona, i to: odredbe koje se odnose na opće principe, pripremu tehničke specifikacije, period na koji se zaključuje ugovor, pravnu zaštitu, objavu obavještenja o dodjeli ugovora i dobrovoljno ex ante obavještenje o transparentnosti. (2) Postupak dodjele ugovora iz stava (1) ovog člana bit će uređen pravilnikom koji donosi Vijeće ministara BiH. (3) Postupci, uslovi, zahtjevi, definicije pojmova, izuzeća i ostala bitna pitanja u vezi s dodjelom ugovora u oblasti odbrane i sigurnosti bit će uređena pravilnikom koji donosi Vijeće ministara BiH na prijedlog Agencije. (4) Ugovori u oblasti odbrane i sigurnosti iz stava (3) ovog člana odnose se na nabavku: а) vojne opreme, uključujući bilo koji njen dio, sastav i/ili sklop; b) sigurnosno osjetljive opreme, uključujući bilo koji njen dio, sastav i/ili sklop; c) radova, robe i usluga direktno povezanih s opremom iz tač.a) i b) ovog stava za bilo koji i za sve elemente njenog trajanja; d) radova i usluga za izričito vojne namjene; e) sigurnosno osjetljivih radova i sigurnosno osjetljivih usluga. (5) Ugovori koje dodjeljuju diplomatsko-konzularna predstavništva i misije Bosne i Hercegovine, a čija je http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 4 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. vrijednost manja od vrijednosnih razreda iz člana 14. st. (2) i (3) ovog zakona, bit će uređeni posebnim pravilnikom koji će donijeti Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i uz prethodnu saglasnost Agencije. Član 9. (Rezervirani ugovori) (1) Ugovorni organ može u planu nabavki definirati postupke javne nabavke rezervirane samo za kandidate, odnosno ponuđače koji zapošljavaju, u odnosu na ukupan broj zaposlenih, više od 50% lica s invaliditetom, a koji ne mogu obavljati poslove u normalnim uslovima. (2) U obavještenju o javnoj nabavci ugovorni organ mora naznačiti da je postupak javne nabavke rezerviran isključivo za privredne subjekte iz stava (1) ovog člana. Član 10. (Izuzeća od primjene odredbi ovog zakona) (1) Od primjene ovog zakona izuzimaju se: a) ugovor o javnoj nabavci koji je zakonima u Bosni i Hercegovini proglašen državnom tajnom; b) ugovor o javnoj nabavci čije izvršenje zahtijeva posebne mjere sigurnosti, u skladu sa zakonima u Bosni i Hercegovini; c) ugovor koji se dodjeljuje u skladu s međunarodnim sporazumom prema kojem se primjenjuje posebna procedura međunarodnih, kreditnih ili donatorskih aranžmana ili ugovor o javnoj nabavci koji je zaključen u skladu s posebnim pravilima definiranim međunarodnim ugovorom između Bosne i Hercegovine i jedne ili više država za projekte koje će ugovorne strane zajednički izvoditi ili koristiti, ili na osnovu međunarodnih sporazuma o stacioniranju trupa koje zaključi Bosna i Hercegovina; d) ugovor o javnoj nabavci prirodnih i zakonskih monopola, a koji mogu uključiti nabavku vode, električne energije, plina, toplotne energije i drugih usluga, do otvaranja relevantnog tržišta za konkurenciju; e) ugovor o kupovini ili zakupu postojećih zgrada, druge nepokretne imovine, zemljišta ili prava koja iz njih proističu, bilo kojim finansijskim sredstvima, uz obavezu ugovornog organa da osigura transparentnost te procedure, s tim što nabavka finansijskih usluga za kupovinu ili zakup postojećih zgrada, druge nepokretne imovine, zemljišta ili prava koja iz njih proističu, istovremeno, prije ili nakon ugovora o kupovini ili zakupu, u bilo kojem obliku, podliježe provođenju jednog od postupaka definiranih ovim zakonom; f) ugovor koji za predmet ima usluge iz Aneksa II. Dio C ovog zakona. (2) Koncesioni ugovori dodjeljuju se u skladu sa zakonima o koncesijama u Bosni i Hercegovini. (3) Ugovori o javno-privatnom partnerstvu dodjeljuju se u skladu sa zakonskim propisima o javno-privatnom partnerstvu. Član 11. (Povjerljivost) (1) Povjerljivim podacima ne mogu se smatrati: a) ukupne i pojedinačne cijene iskazane u ponudi; b) predmet nabavke, odnosno ponuđena roba, usluga ili rad, od koje zavisi poređenje s tehničkom specifikacijom i ocjena da li je određeni ponuđač ponudio robu, usluge ili rad u skladu s tehničkom specifikacijom; c) potvrde, uvjerenja od kojih zavisi kvalifikacija vezana za ličnu situaciju kandidata/ ponuđača. (2) Ako kandidat/ponuđač kao povjerljive označi podatke koji, prema odredbama stava (1) ovog člana, ne mogu biti proglašeni povjerljivim podacima, oni se neće smatrati povjerljivim. (3) Nakon javnog otvaranja ponuda nijedna informacija u vezi sa ispitivanjem, pojašnjenjem ili ocjenom ponuda ne smije se otkrivati nijednom učesniku u postupku ili trećem licu prije nego što se odluka o rezultatu postupka ne saopći učesnicima u postupku. (4) Učesnici u postupku javne nabavke ni na koji način ne smiju neovlašteno prisvajati, koristiti za vlastite potrebe niti proslijediti trećim licima podatke, rješenja ili dokumentaciju (informacije, planove, crteže, nacrte, modele, uzorke, kompjuterske programe i dr.) koji su im stavljeni na raspolaganje ili do kojih su došli na bilo koji način u toku postupka javne nabavke. (5) Nakon prijema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili odluke o poništenju postupka nabavke, a najkasnije do isteka roka za žalbu, ugovorni organ će po prijemu zahtjeva ponuđača, a najkasnije u roku od dva dana od dana prijema zahtjeva, omogućiti uvid u svaku ponudu, uključujući dokumente podnesene u skladu s članom 45. stav (2) ovog zakona, kao i pojašnjenja originalnih dokumenata u skladu s članom 68. stav (3) ovog zakona, sa izuzetkom informacija ponuđača označenih kao povjerljive u skladu s ovim članom. Član 12. (Upotreba jezika) (1) Ugovorni organ dužan je pripremiti tendersku dokumentaciju u vezi s postupcima javne nabavke na jednom od jezika u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. (2) Ugovorni organ može dodatno pripremiti tendersku dokumentaciju i na engleskom ili drugom stranom jeziku, s tim da je dužan sačuvati cjelovitost sadržaja informacija iz tenderske dokumentacije pripremljene na jednom od jezika u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. (3) Ponuđač podnosi ponudu na jednom od jezika u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. Štampana literatura, brošure, katalozi ili slično prilažu se bez prijevoda, izuzev ako ugovorni organ tenderskom dokumentacijom ne zahtijeva da se i ti dijelovi prevedu. Član 13. (Komisija za nabavke) (1) Za provođenje otvorenog postupka, ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s objavom obavještenja i bez objave obavještenja, konkursa za izradu idejnog rješenja, takmičarskog dijaloga i konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda ugovorni organ obavezan je imenovati komisiju za nabavke. (2) Uspostavljanje i rad komisije za nabavke regulira se podzakonskim aktom koji donosi Vijeće ministara BiH. DIO DRUGI - TOK POSTUPKA JAVNE NABAVKE POGLAVLJE I. POČETAK, VRSTE I IZBOR POSTUPKA JAVNE NABAVKE Odjeljak A. Početak postupka javne nabavke Član 14. (Vrijednosni razredi) (1) Za nabavke vrijednosti manje od 50.000,00 KM, u slučaju robe i usluga, ili 80.000,00 KM, u slučaju radova, ugovorni organ može primijeniti jedan od postupaka utvrđenih ovim zakonom, izuzev direktnog sporazuma, uz obavezu ispunjenja propisanih uslova za svaki postupak. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 5 (2) Primjena otvorenog ili ograničenog postupka, ili pregovaračkog postupka s objavom obavještenja ili bez objave obavještenja, ili konkursa za izradu idejnog rješenja, ili takmičarskog dijaloga obavezna je u slučaju kada je vrijednost nabavke za robe i usluge jednaka ili veća od: a) 250.000,00 KM, za ugovorne organe iz člana 4. stav (1) tač. a) i c) ovog zakona; b) 400.000,00 KM, za ugovorne organe iz člana 4. stav (1) tačka b) ovog zakona; c) 800.000,00 KM, za sektorske ugovorne organe iz člana 5. ovog zakona. (3) Kada je vrijednost nabavke, u slučaju radova, jednaka ili veća od 9.000.000,00 KM, ugovorni organ dužan je provesti otvoreni ili ograničeni postupak, ili pregovarački postupak s objavom obavještenja ili bez objave obavještenja, ili konkurs za izradu idejnog rješenja, ili takmičarski dijalog. (4) Kada je vrijednost nabavke robe, usluga i radova jednaka ili veća od vrijednosti iz stava (1) ovog člana, a manja od vrijednosti iz st. (2) i (3) ovog člana, ugovorni organ obavezan je primijeniti otvoreni ili ograničeni postupak, ili pregovarački postupak s objavom obavještenja ili bez objave obavještenja, ili konkurs za izradu idejnog rješenja, ili takmičarski dijalog. (5) Kada je vrijednost javne nabavke jednaka ili veća od vrijednosnih razreda iz st. (2) i (3) ovog člana, ugovorni organ dužan je dodatno oglasiti i sažetak obavještenja na engleskom jeziku na portalu Agencije i URŽ-a (u daljnjem tekstu: portal javnih nabavki). (6) Inicijativu za izmjenu i dopunu ovog zakona po hitnom postupku, u pogledu promjene iznosa vrijednosnih razreda, pokreće Agencija, uz prethodnu saglasnost Odbora Agencije, u slučajevima značajnih promjena, i to: a) stope inflacije; i/ili b) ekonomskih uslova u BiH; i/ili c) zakonodavstva u EU o javnim nabavkama. Član 15. (Procijenjena vrijednost javne nabavke) (1) Ugovorni organ zasniva računanje procijenjene vrijednosti ugovora o javnoj nabavci na ukupnom iznosu koji će platiti, bez poreza na dodatu vrijednost (PDV). (2) Određivanje procijenjene vrijednosti javne nabavke vrši se na sljedeći način: a) Procijenjena vrijednost nabavke robe, usluga ili radova jednaka je novčanom iznosu koji ugovorni organ plaća, bez obračunatog poreza na dodatu vrijednost. Ova vrijednost, u slučaju ugovora o radovima, uključuje i objekte potrebne za izvršenje takvog ugovora, a koje je ugovorni organ dužan osigurati ili ustupiti izvođaču radova; b) Procijenjenu vrijednost robe, usluga ili radova čini njihova procijenjena tržišna vrijednost u vrijeme objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci ili, u slučajevima kada takvo obavještenje nije potrebno, u trenutku kada ugovorni organ započinje postupak javne nabavke; c) U određivanju procijenjene vrijednosti javne nabavke robe, usluga ili radova ugovorni organ dužan je uključiti sve elemente cijene koju plaća za nabavku te robe, usluge ili radova; d) Ako je javna nabavka robe, usluga ili radova podijeljena u nekoliko lotova, procijenjena vrijednost predstavlja zbir svih takvih lotova i ona se koristi za određivanje vrijednosnog razreda te nabavke; e) U određivanju procijenjene vrijednosti okvirnog sporazuma, ugovorni organ uzet će u obzir maksimalnu procijenjenu vrijednost, bez obračunatog poreza na dodatu vrijednost, svih predviđenih ugovora za cijeli period trajanja okvirnog sporazuma. (3) U slučaju ugovora o lizingu, najmu, zakupu ili unajmljivanju na otplatu razne robe, vrijednost koja treba da se uzme kao osnova za izračunavanje procijenjene vrijednosti nabavke je: a) u slučaju ugovora o javnoj nabavci na određeni rok, ako je rok kraći od 12 mjeseci, ili je 12 mjeseci, ukupna procijenjena vrijednost za ugovor ili, ako je rok ugovora duži od 12 mjeseci, ukupna vrijednost uključujući procijenjenu preostalu vrijednost; b) u slučaju ugovora o javnoj nabavci bez određenih rokova ili za koje se rokovi ne mogu definirati, mjesečna vrijednost pomnožena s 48. (4) U slučaju ugovora o javnoj nabavci robe ili usluga koji su po prirodi redovni ili koji se namjeravaju obnoviti u okviru datog vremena, kalkulacija procijenjene vrijednosti ugovora bit će izračunata na osnovu sljedećeg: a) ili ukupna stvarna vrijednost uzastopnih ugovora iste vrste koji su dodijeljeni tokom prethodnih 12 mjeseci ili, ako je moguće, tokom finansijske godine kako bi se uzele u obzir izmjene u iznosu ili vrijednosti koje bi se mogle pojaviti tokom 12 mjeseci nakon zaključivanja osnovnog ugovora; b) ili ukupna procijenjena vrijednost uzastopnih ugovora dodijeljenih tokom 12 mjeseci koji su uslijedili nakon prve isporuke, ili tokom finansijske godine, ako je to duže od 12 mjeseci. (5) U slučaju ugovora o javnoj nabavci usluga, vrijednost koja treba da se uzme kao osnova za izračunavanje procijenjene vrijednosti ugovora će, ako je potrebno, biti procijenjena kako slijedi: a) za sljedeće vrste usluga: 1) usluge osiguranja: plaćanje premija i druge forme plaćanja, 2) bankarstvo i druge finansijske usluge: naknade, provizije, kamate i druge forme plaćanja, 3) ugovori za izradu idejnog rješenja: isplata naknada, provizija i druge forme plaćanja; b) za ugovore o uslugama pri čemu nije naznačena ukupna cijena: 1) u slučaju ugovora s određenim rokom, ako je rok jednak ili manji od 48 mjeseci: ukupna vrijednost za njihov puni rok, 2) u slučaju ugovora bez određenog roka ili s rokom dužim od 48 mjeseci, mjesečna vrijednost pomnožena s 48. (6) Ugovornom organu nije dozvoljeno dijeljenje predmeta nabavke s namjerom izbjegavanja primjene odgovarajućeg postupka definiranog ovim zakonom. (7) Ako predloženi ugovor sadrži alternativnu ponudu, osnov za utvrđivanje procijenjene vrijednosti ugovora je maksimalni mogući ukupni iznos javne nabavke. Član 16. (Podjela predmeta nabavke na lotove) (1) Ako ugovorni organ podijeli predmet nabavke na lotove, svi lotovi moraju biti naznačeni u tenderskoj dokumentaciji na način da se ponuđačima može omogućiti da dostave ponude za jedan lot ili više lotova ili sve lotove. (2) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji jasno i precizno definira uslove i način dostavljanja ponuda za lotove. (3) Ugovor o javnoj nabavci zaključuje se posebno za svaki lot. Ako je jedan ponuđač najuspješniji za dva ili više lotova, može se zaključiti jedan ugovor. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 6 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. Član 17. (Uslovi za početak postupka javne nabavke) (1) Ugovorni organ može započeti postupak javne nabavke ako je nabavka predviđena u planu nabavki ili kada ugovorni organ donese posebnu odluku o pokretanju postupka javne nabavke. (2) Ugovorni organ mora objaviti plan nabavki čija je vrijednost veća od vrijednosti utvrđenih u članu 14. stav (1) ovog zakona na svojoj internetskoj stranici, i to najkasnije u roku od 60 dana od dana usvajanja budžeta, odnosno finansijskog plana. (3) Ako se ugovor dodjeljuje na period duži od jedne godine, obaveze koje dospijevaju u narednim godinama moraju biti ugovorene u iznosima predviđenim propisima kojima se uređuje izvršenje budžeta ili finansijskog plana za svaku godinu posebno. Član 18. (Odluka o pokretanju postupka javne nabavke) (1) Ugovorni organ pokreće postupak javne nabavke donošenjem odluke ili rješenja u pisanom obliku koje obavezno sadrži: a) zakonski osnov za provođenje postupka javne nabavke; b) predmet javne nabavke; c) procijenjenu vrijednost javne nabavke; d) podatke o izvoru – načinu finansiranja; e) vrstu postupka javne nabavke. (2) U slučaju izuzeća od primjene iz člana 10. ovog zakona ili za dodjelu ugovora o nabavci usluga iz Aneksa II. Dio B, ugovorni organ dužan je donijeti odluku koja, osim zakonske osnove za izuzeće od primjene ovog zakona, sadrži osnovne elemente iz stava (1) tač. b), c) i d) ovog člana. Odjeljak B. Postupci nabavke Član 19. (Postupci javne nabavke) (1) Ugovorni organ iz člana 4. ovog zakona za dodjelu ugovora o javnoj nabavci primjenjuje otvoreni ili ograničeni postupak, kao osnovne i redovne postupke. Pregovarački postupak s objavom obavještenja ili bez objave obavještenja, kao i takmičarski dijalog mogu se primijeniti kao izuzetak samo ako su za to ispunjeni uslovi utvrđeni ovim zakonom. (2) Sektorski ugovorni organ iz člana 5. ovog zakona primjenjuje otvoreni ili ograničeni ili pregovarački postupak s objavom obavještenja na ravnopravnom osnovu. Pregovarački postupak bez objave obavještenja, kao i takmičarski dijalog mogu se primijeniti kao izuzetak samo ako su za to ispunjeni uslovi utvrđeni ovim zakonom. (3) Ugovorni organ može dodijeliti ugovor nakon provedenog konkursa za izradu idejnog rješenja, za poslove prostornog planiranja, arhitekture, građenja, obrade podataka, izrade plana ili dizajna. Član 20. (Uslovi za primjenu pregovaračkog postupka s objavom obavještenja) (1) Ugovor o javnoj nabavci robe, usluga ili radova može se dodijeliti u pregovaračkom postupku s objavom obavještenja: a) ako u otvorenom ili ograničenom postupku ili u postupku takmičarskog dijaloga dobije sve ponude koje ne ispunjavaju uslove kvalifikacije, a osnovni uslovi za dodjelu ugovora se nisu bitno promijenili, ugovorni organ nije obavezan ponovo objaviti obavještenje o nabavci, pod uslovom da pozove sve ponuđače, odnosno kandidate da otklone nedostatke u svojim ponudama, te svoje ponude učine prihvatljivim; b) u izuzetnim slučajevima, kada zbog prirode robe, usluga ili radova ili zbog rizika povezanih sa izvršavanjem predmeta nabavke nije moguće prethodno određivanje ukupne cijene. (2) Ugovor o javnoj nabavci usluga može se zaključiti u pregovaračkom postupku s objavom obavještenja ako su predmet nabavke intelektualne usluge, kao što je usluga projektovanja, i usluge iz Aneksa II. Dio A kategorije 6 ovog zakona čiji se opis predmeta nabavke ne može odrediti s dovoljnom preciznošću pa ugovor nije moguće zaključiti izborom najpovoljnije ponude u otvorenom ili ograničenom postupku nabavke. (3) Ugovor o javnoj nabavci radova može se zaključiti u pregovaračkom postupku s objavom obavještenja ako su predmet nabavke radovi koji se izvode isključivo u istraživačke, testne ili razvojne svrhe, a ne s ciljem sticanja dobiti ili povrata troškova istraživanja i razvoja. Član 21. (Uslovi za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavještenja) Ugovorni organ izuzetno može ugovor o nabavci dodjeljivati putem pregovaračkog postupka bez objave obavještenja o nabavci u sljedećim slučajevima: a) kada nijedna ponuda ili nijedna prihvatljiva ponuda nije dostavljena u otvorenom ili ograničenom postupku i kada uslovi za ugovor nisu bitno promijenjeni u odnosu na uslove iz prethodnog postupka; b) kada nijedan zahtjev za učešće u ograničenom postupku nije dostavljen ili nijedan kvalificirani kandidat nije zatražio učešće u ograničenom postupku i kada uslovi za ugovor nisu bitno promijenjeni u odnosu na uslove iz prethodnog postupka; c) kada se iz suštinskih, dokazivih tehničkih ili umjetničkih razloga, ili iz razloga koji se odnose na zaštitu ekskluzivnih prava, ugovor može dodijeliti samo određenom dobavljaču; d) kada izuzetno, zbog dokazivih razloga krajnje hitnosti, prouzrokovane događajima nepredvidivim za ugovorni organ, ne mogu ispoštovati ovim zakonom utvrđeni minimalni rokovi za otvoreni, ograničeni ili pregovarački postupak s objavom obavještenja. Okolnosti kojima se opravdava izuzetna hitnost postupka ni u kom slučaju ne smiju se dovesti u vezu s ugovornim organom. Član 22. (Posebni uslovi za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavještenja za nabavku robe) Ugovor o javnoj nabavci robe može se zaključiti u pregovaračkom postupku bez objave obavještenja u sljedećim slučajevima: a) kada je roba koja se nabavlja proizvedena isključivo u svrhe: istraživanja, eksperimentiranja, proučavanja ili razvoja; ova odredba ne odnosi se na serijsku proizvodnju, s ciljem ostvarenja zarade ili nadoknade troškova istraživanja i razvoja; b) za dodatne isporuke od dobavljača iz osnovnog ugovora, koje su namijenjene ili kao djelimična zamjena redovnih isporuka ili ugradnje, ili kao proširenje postojećih isporuka ili ugradnje, ako bi promjena dobavljača obavezala ugovorni organ da nabavi robu koja ima drugačije tehničke http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 7 karakteristike, što bi rezultiralo neskladom i nesrazmjerom, i dovelo do značajnih tehničkih poteškoća u funkcioniranju i održavanju, pod uslovom da vrijeme trajanja osnovnog ugovora kao i ugovora koji se ponavljaju ne smije biti duže od jedne godine i ne može preći 10% od vrijednosti osnovnog ugovora; c) za robe koje se prodaju i kupuju na berzovnom tržištu; d) za robe pod izuzetno povoljnim uslovima kada se nabavljaju ili od privrednog subjekta koji je u postupku likvidacije svojih poslovnih aktivnosti ili od stečajnog povjerioca ili stečajnog upravnika u postupku stečaja ili od povjerioca po osnovu poslovnog aranžmana ili u sličnim postupcima. Član 23. (Posebni uslovi za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavještenja za nabavku usluga) Ugovor o javnoj nabavci usluga može se zaključiti u pregovaračkom postupku bez objave obavještenja u sljedećim slučajevima: a) u slučaju ugovora o javnoj nabavci usluga, kada postupak dodjele ugovora slijedi nakon postupka konkursa za izradu idejnog rješenja, provedenog u skladu s odredbama čl. 33. i 34. ovog zakona, a ugovor se dodjeljuje pobjedniku, odnosno jednom od pobjednika konkursa; u slučaju više pobjednika, svi pobjednici konkursa pozivaju se na učešće u pregovorima; b) u slučaju ugovora o javnoj nabavci usluga za dodatne usluge koje nisu uključene u prvobitno razmatrani projekat ili u prvobitno zaključeni ugovor, ali koje usljed nepredviđenih okolnosti postanu neophodne za izvršenje ili izvođenje u njima opisanih usluga, i kada se takve dodatne usluge ne mogu, tehnički ili ekonomski, odvojiti od osnovnog ugovora bez većih nepogodnosti za ugovorni organ. Takav ugovor može se zaključiti s dobavljačem kojem je dodijeljen osnovni ugovor, a ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za dodatne usluge ne može preći 30% od vrijednosti osnovnog ugovora; c) za nove usluge koje predstavljaju ponavljanje sličnih usluga povjerenih dobavljaču kojem je ugovorni organ dodijelio raniji ugovor, uz uslov da su takve usluge u skladu s osnovnim projektom za koji je bio dodijeljen osnovni ugovor, nakon provedenog otvorenog ili ograničenog postupka. Na mogućnost provođenja ovog postupka ugovorni organ dužan je ukazati pri provođenju otvorenog ili ograničenog postupka za osnovni projekat, a ukupne procijenjene troškove kasnijih usluga ugovorni organ uzima u razmatranje prilikom procjenjivanja vrijednosti javne nabavke. Ovaj postupak može se primijeniti samo u periodu od tri godine od dana zaključivanja osnovnog ugovora. Član 24. (Posebni uslovi za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavještenja za nabavku radova) Ugovor o javnoj nabavci radova može se zaključiti u pregovaračkom postupku bez objave obavještenja u sljedećim slučajevima: a) u slučaju ugovora o javnoj nabavci radova za dodatne radove koji nisu uključeni u prvobitno razmatrani projekat ili u prvobitno zaključeni ugovor, ali koji usljed nepredviđenih okolnosti, postanu neophodni za izvršenje ili izvođenje u njima opisanih radova, i kada se takvi dodatni radovi ne mogu, tehnički ili ekonomski, odvojiti od osnovnog ugovora bez većih nepogodnosti za ugovorni organ. Takav ugovor može se zaključiti s dobavljačem kojem je dodijeljen osnovni ugovor, a ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za dodatne radove ne može preći 20% od vrijednosti osnovnog ugovora; b) za nove radove koji predstavljaju ponavljanje sličnih radova povjerenih dobavljaču kojem je ugovorni organ dodijelio raniji ugovor, uz uslov da su takvi radovi u skladu sa osnovnim projektom za koji je bio dodijeljen osnovni ugovor, nakon provedenog otvorenog ili ograničenog postupka. Na mogućnost provođenja ovog postupka ugovorni organ dužan je ukazati pri provođenju otvorenog ili ograničenog postupka za osnovni ugovor, a ukupne procijenjene troškove novih radova ugovorni organ uzima u razmatranje prilikom procjenjivanja vrijednosti javne nabavke. Ovaj postupak može se primijeniti samo u periodu od tri godine od dana zaključivanja osnovnog ugovora. Odjeljak C. Vrste postupaka Član 25. (Otvoreni postupak) U provođenju otvorenog postupka ugovorni organ dužan je: a) pripremiti tendersku dokumentaciju; b) objaviti obavještenje o javnoj nabavci; c) privrednim subjektima staviti na raspolaganje tendersku dokumentaciju; d) provesti javno otvaranje blagovremeno primljenih ponuda; e) izvršiti provjeru kvalifikacija ponuđača prema uslovima učešća u tenderskoj dokumentaciji i ocijeniti ponude prema kriterijima za dodjelu ugovora; f) obavijestiti ponuđače o ishodu postupka javne nabavke; g) ponuditi ugovor najuspješnijem ponuđaču; h) objaviti obavještenje i dostaviti izvještaj Agenciji u skladu s članom 75. ovog zakona. Član 26. (Ograničeni postupak) (1) U provođenju ograničenog postupka ugovorni organ dužan je pripremiti tendersku dokumentaciju. Tenderska dokumentacija priprema se i dostavlja u dva dijela, i to: a) u fazi pretkvalifikacije i b) u fazi poziva za dostavljanje ponuda koji obavezno sadrži i kriterije za dodjelu ugovora. (2) Ograničeni postupak provodi se na sljedeći način: a) objavljuje se obavještenje o nabavci, kojim ugovorni organ poziva sve zainteresirane kandidate da zatraže dokumentaciju za fazu pretkvalifikacije; b) kandidatima se ustupi ili učini dostupnom dokumentacija za fazu pretkvalifikacije; c) izvrši se provjera kvalifikacija kandidata; d) obavijeste se kandidati koji se nisu kvalificirali; e) dostavi se tenderska dokumentacija s pozivom za dostavljanje ponuda svim kvalificiranim kandidatima istovremeno; f) provede se javno otvaranje blagovremeno primljenih ponuda; g) ocijene se ponude prema kriterijima za dodjelu ugovora utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji; h) obavijeste se ponuđači o ishodu postupka javne nabavke; i) ponudi se ugovor najuspješnijem ponuđaču; http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 8 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. j) objavi se obavještenje i dostavi izvještaj Agenciji u skladu s članom 75. ovog zakona. Član 27. (Pregovarački postupak s objavom obavještenja o nabavci) U provođenju pregovaračkog postupka s objavom obavještenja o nabavci ugovorni organ dužan je: a) objaviti obavještenje o nabavci; b) kandidatima ustupiti pretkvalifikacionu dokumentaciju; c) izvršiti provjeru kvalifikacija kandidata i o rezultatima kvalifikacija obavijestiti učesnike u postupku; d) istovremeno uputiti poziv izabranim kandidatima da učestvuju u pregovorima o tehničkim, ekonomskim, pravnim i drugim aspektima ugovora; e) pregovarati sa svakim kandidatom/ponuđačem posebno. Svim kandidatima/ponuđačima postaviti iste zahtjeve i dati im iste informacije. Ugovorni organ dužan je voditi zapisnike o postupku pregovora sa svakim ponuđačem koji će potpisati obje strane nakon okončanih pregovora. Nijedna informacija koja se dobije od kandidata/ponuđača niti informacije o rješenjima koja su predložili kandidati/ponuđači ne mogu se otkriti trećim licima bez prethodne saglasnosti tog kandidata/ponuđača; f) na osnovu rezultata obavljenih pregovora, dostaviti tendersku dokumentaciju za konačnu ponudu i pozivati ponuđače da podnesu svoje konačne ponude; g) provesti javno otvaranje blagovremeno primljenih ponuda; h) izabrati najuspješnijeg ponuđača, u skladu s kriterijima za dodjelu ugovora utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji; i) objaviti obavještenje i dostaviti izvještaj Agenciji u skladu s članom 75. ovog zakona. Član 28. (Pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci) (1) Ako je na osnovu uslova za izbor pregovaračkog postupka bez objave obavještenja o nabavci propisanih u čl. 21. do 24. ovog zakona moguće, postupak se vodi s jednim ponuđačem uz poštivanje principa ovog zakona, izuzev u slučajevima iz člana 21. stav (1) tač. a) i b) ovog zakona kada se postupak može voditi s više ponuđača. (2) U pregovaračkom postupku bez objave obavještenja o nabavci, uslovi za kvalifikaciju moraju se unaprijed utvrditi. Nakon provjere kvalificiranosti kandidata, u daljnjem toku postupka mogu učestvovati samo kvalificirani kandidati. O ishodu kvalificiranosti kandidata sastavlja se zapisnik u koji se unose sve bitne činjenice i dostavlja se onim kandidatima koji se nisu kvalificirali. (3) Za slučajeve iz člana 21. stav (1) tačka d) i člana 22. stav (1) tačka d) ovog zakona ugovorni organ nije obavezan tražiti dokumentaciju koja se odnosi na provjeru lične sposobnosti kandidata iz člana 45. stav (1) tač. b), c) i d) ovog zakona. (4) Ugovorni organ objavljuje na svojoj internetskoj stranici informacije o pregovaračkom postupku bez objave obavještenja o nabavci koji namjerava provoditi na način da će tendersku dokumentaciju učiniti dostupnom za sve zainteresirane kandidate/ponuđače. (5) Kvalificirani kandidati pozivaju se da dostave početne ponude. Dostavljanje početnih ponuda je osnov za pregovaranje. Ugovorni organ dužan je voditi zapisnike o postupku pregovora sa svakim ponuđačem koji će potpisati obje strane nakon okončanih pregovora. Konačnu ponudu mogu dostaviti samo jedan ili više pozvanih ponuđača. Ugovorni organ bira ponudu prema kriterijima za dodjelu ugovora utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji. (6) U slučaju da su pozvana dva ili više ponuđača da dostave konačne ponude, ugovorni organ dužan je izvršiti javno otvaranje konačnih ponuda. (7) Ugovorni organ može nakon izbora ponude objaviti dobrovoljno ex ante obavještenje o transparentnosti u kojem obrazlaže ispunjenje uslova utvrđenih ovim zakonom koji opravdavaju primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavještenja i izražava svoju namjeru o zaključenju ugovora s najuspješnijim ponuđačem. Ako objavi dobrovoljno ex ante obavještenje o transparentnosti, ugovorni organ ne može potpisati ugovor o javnoj nabavci u roku 15 dana od dana objavljivanja obavještenja. (8) Nakon okončanog postupka, ugovorni organ dužan je: a) zaključiti ugovor s najuspješnijim ponuđačem ili poništiti postupak javne nabavke; b) objaviti obavještenje o ishodu postupka; c) dostaviti izvještaj Agenciji, u skladu s članom 75. ovog zakona, a po zahtjevu Agencije i detaljno obrazloženje. Član 29. (Takmičarski dijalog) (1) Ugovorni organ obavezan je u pozivu za dostavljanje ponuda putem takmičarskog dijaloga i/ili u opisnoj dokumentaciji navesti svoje potrebe i zahtjeve u vezi s predmetnom nabavkom. (2) Kandidatima koji su na osnovu objave blagovremeno dostavili zahtjeve za učešće i koji su, u skladu s ovim zakonom, dokazali svoju sposobnost dostavlja se poziv za učešće kao ponuđaču u postupku takmičarskog dijaloga. (3) O ocjeni sposobnosti kandidata sastavlja se zapisnik u koji se unose sve okolnosti bitne za ocjenu zahtjeva za učešće. Zapisnik mora biti sastavljen tako da kandidatu omogućava uvid u onaj dio zapisnika koji se odnosi na njegov zahtjev za učešće. (4) Kandidatima koji neće biti pozvani na učešće u takmičarskom dijalogu ugovorni organ obavezan je dostaviti odluku o nedopustivosti učešća najkasnije sedam dana od dana donošenja. Odluka o nedopustivosti učešća mora sadržavati razloge nedopustivosti učešća. (5) Ugovorni organ obavezan je izabranim kandidatima istovremeno poslati pisani poziv za učešće u takmičarskom dijalogu. Pozivu se mora priložiti opisna dokumentacija i moguća dodatna dokumentacija ili poziv treba da sadrži obavještenje da se opisna dokumentacija stavlja na raspolaganje elektronskim putem. (6) Poziv za učešće u takmičarskom dijalogu mora sadržavati podatke o: a) objavi na osnovu koje se upućuje poziv za učešće u dostavi ponuda, odnosno u takmičarskom dijalogu; b) dodatnim dokumentima koje treba predati; c) rangiranju ili redoslijedu značaja kriterija za dodjelu ugovora – od najvažnijeg prema manje važnom, ako nisu sadržani u objavi; d) datumu i mjestu početka faze dijaloga, te o jeziku ili jezicima koji se koriste. (7) Ugovorni organ vodi dijalog s kandidatima s ciljem pronalaženja jednog ili više rješenja koja udovoljavaju potrebama i zahtjevima ugovornog organa. U dijalogu s kandidatima ugovorni organ može raspraviti sve aspekte ugovora o javnoj nabavci. (8) Ugovorni organ ne smije dostavljati podatke na diskriminirajući način kojim bi se u postupku dijaloga moglo pogodovati određenim kandidatima. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 9 (9) Tokom dijaloga ugovorni organ raspravlja sa svakim kandidatom samo o njegovom rješenju ili rješenjima koja je dostavio. O rješenju ili rješenjima drugih kandidata smije se raspravljati samo ako je ispunjen uslov iz stava (10) ovog člana. (10) Ugovorni organ smije, samo uz saglasnost kandidata, njegova rješenja ili dijelove rješenja ili povjerljive informacije proslijediti drugim kandidatima. (11) Ako ugovorni organ koristi mogućnost odvijanja postupka takmičarskog dijaloga u više faza koje slijede jedna za drugom, tada se broj rješenja o kojima se raspravlja u pojedinoj fazi može smanjiti na osnovu kriterija za dodjelu ugovora, a koji su navedeni u objavi ili u opisnoj dokumentaciji. Ugovorni organ će u objavi ili u opisnoj dokumentaciji predvidjeti tu mogućnost. Ugovorni organ obavezan je odluku kojom se ne uvažava neko rješenje u fazi dijaloga, uz navođenje razloga, dostaviti kandidatu preporučenom poštom ili elektronskim putem uz obavezu da je takav način dostave dokaziv, najkasnije u roku od sedam dana od dana završetka navedene faze. (12) Ugovorni organ može nastaviti dijalog sve dok ne pronađe rješenje ili rješenja najprimjerenija za ispunjavanje njegovih potreba i zahtjeva. Na kraju faze dijaloga mora postojati još toliko rješenja da je osigurano tržišno takmičenje. (13) Odluku o zaključenju faze dijaloga, s navodom osnovnih odrednica odabranog rješenja ili odabranih rješenja ugovorni organ obavezan je bez odgađanja dostaviti svim kandidatima u dijalogu, preporučenom poštom ili elektronskim putem, uz obavezu da je takav način dostave dokaziv. (14) Nakon završetka dijaloga pozivom na predaju konačne ponude, ugovorni organ obavezan je pozvati preostalog kandidata ili kandidate da na osnovu osnovnih odrednica odabranog rješenja ili odabranih rješenja u fazi dijaloga dostave svoju konačnu ponudu. U tom pozivu ugovorni organ obavezan je navesti krajnji rok za prijem ponuda, adresu na koju se ponude moraju poslati i jezik ili jezike na kojima ponude moraju biti sastavljene. (15) Ponuda mora sadržavati sve potrebne elemente u skladu s potrebama i zahtjevima predmeta nabavke ugovornog organa. (16) Na zahtjev ugovornog organa ponuđač može svoju ponudu objasniti, precizirati i nadopuniti ako se time ne mijenjaju osnovni elementi ponude, ali ne na način koji bi mogao biti suprotan principima tržišnog takmičenja ili koji bi mogao imati diskriminirajući efekat. (17) Ugovorni organ obavezan je prema kriterijima za dodjelu ugovora, koji su određeni u pozivu za učešće ili opisnoj dokumentaciji i koji su tokom poziva za učešće u takmičarskom dijalogu nadopunjeni ili prilagođeni, odabrati ekonomski najpovoljniju ponudu. Član 30. (Uslovi za primjenu takmičarskog dijaloga) (1) Izbor takmičarskog dijaloga dopušten je ako je riječ o naročito složenom predmetu nabavke i ako zaključivanje ugovora nije moguće putem otvorenog ili ograničenog postupka javne nabavke. (2) Predmet nabavke se, u smislu odredbe stava (1) ovog člana, smatra naročito složenim ako ugovorni organ objektivno nije u mogućnosti navesti: a) tehničke specifikacije (tehničke opise predmeta nabavke) kojima može zadovoljiti svoje potrebe i zahtjeve i/ili b) pravne i/ili finansijske uslove ugovora. (3) Pri zaključivanju ugovora na osnovu takmičarskog dijaloga odluka o izboru donosi se isključivo prema kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude. Član 31. (Učesnici u takmičarskom dijalogu) (1) Broj kandidata kojima će se dostaviti poziv za učešće u takmičarskom dijalogu ugovorni organ mora navesti u objavi, a određuje se u skladu s predmetom nabavke i ne smije biti manji od tri. Pravila moraju biti objektivna i nediskriminirajuća i moraju se objaviti. (2) Ako ugovorni organ utvrdi da je broj sposobnih kandidata veći od objavljenog broja kandidata kojima će biti upućen poziv za učešće u takmičarskom dijalogu, može ih pozvati sve ili između sposobnih kandidata odabrati najbolje kandidate, u skladu s brojem i pravilima navedenim u objavi. Razlozi za izbor navode se u zapisniku. (3) Ugovorni organ može nastaviti postupak pozivanjem jednog ili više sposobnih kandidata ako utvrdi da je broj sposobnih kandidata manji od objavljenog broja kandidata kojima će biti upućen poziv za učešće u takmičarskom dijalogu, a ako nema nijednog sposobnog kandidata, ugovorni organ mora poništiti postupak. Član 32. (Okvirni sporazum) (1) Okvirni sporazum može se zaključiti nakon provedenog otvorenog, ograničenog, pregovaračkog postupka s objavom obavještenja i konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda. Izuzetno, okvirni sporazum može se zaključiti i nakon pregovaračkog postupka bez objave obavještenja nakon poništenog otvorenog ili ograničenog postupka zbog toga što nije zaprimljena nijedna ili nijedna prihvatljiva ponuda. Jedan ili više ponuđača s kojima će biti zaključen okvirni sporazum biraju se u skladu s kriterijima za dodjelu utvrđenim u članu 64. ovog zakona. (2) Nakon zaključenja okvirnog sporazuma, njegove odredbe ne mogu se mijenjati. (3) Trajanje okvirnog sporazuma ne može biti duže od četiri godine, osim ako postoje opravdani razlozi, posebno u vezi s predmetom nabavke okvirnog sporazuma. (4) Okvirni sporazum zaključuje se s više ponuđača za isti predmet nabavke, te broj ponuđača s kojima se zaključuje okvirni sporazum ne može biti manji od tri, pod uslovom da postoji dovoljan broj ponuđača. Okvirni sporazum može se zaključiti i s dva ponuđača u slučaju ponavljanja postupka zbog nedovoljnog broja primljenih ponuda. (5) Ugovori koji se zaključuju s ponuđačima s kojima je zaključen okvirni sporazum mogu se dodijeliti: a) primjenom uslova utvrđenih u okvirnom sporazumu bez ponovnog zahtjeva za dostavu ponude, gdje se ugovor dodjeljuje najpovoljnijem ponuđaču, izuzev u slučaju da najpovoljniji ponuđač nije u mogućnosti isporučiti robu ili uslugu ili izvesti radove, ugovor se može dodijeliti narednom najpovoljnijem ponuđaču s kojim je zaključen okvirni sporazum ili b) ako svi uslovi nisu utvrđeni u okvirnom sporazumu i kada se ponuđači pozivaju da ponovo dostave ponude na osnovu istih ili preciznije definiranih uslova u okviru uslova iz okvirnog sporazuma, postupak se provodi u skladu sa sljedećim: 1) za svaki ugovor ugovorni organ pismeno se obraća svim ponuđačima s kojima ima zaključen okvirni sporazum; 2) ugovorni organ određuje rok za podnošenje ponuda, uzimajući u obzir složenost predmeta nabavke i vrijeme potrebno za dostavu ponuda; http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 10 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. 3) ponude se podnose u pismenom obliku, a njihov sadržaj ostaje tajan sve do isteka roka predviđenog za dostavu ponuda; 4) ugovorni organ javno otvara ponude i dostavlja zapisnik s otvaranja ponuda svim ponuđačima koji su dostavili ponude; 5) ugovorni organ dodjeljuje ugovor ponuđaču koji je dostavio najpovoljniju ponudu, u skladu sa uslovima iz okvirnog sporazuma, odnosno u skladu s precizno definiranim uslovima, u okviru uslova iz okvirnog sporazuma. (6) Ugovorni organ može predvidjeti zaključivanje okvirnog sporazuma u postupku konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda. Odjeljak D. Konkurs za izradu idejnog rješenja Član 33. (Provođenje konkursa za izradu idejnog rješenja) (1) Konkurs za izradu idejnog rješenja (u daljnjem tekstu: konkurs) provodi se kako bi ugovorni organ izabrao učesnika ili učesnike koji su ponudili najbolje rješenje, odnosno idejno rješenje s ciljem da se: a) dodijeli ugovor o javnoj nabavci usluga pobjedniku konkursa ili jednom od pobjednika konkursa za izradu idejnog rješenja ili b) dodijeli nagrada pobjedniku ili pobjednicima konkursa za izradu idejnog rješenja. (2) U slučaju iz stava (1) tačka a) ovog člana, ugovorni organ nakon uspješno provedenog konkursa provodi pregovarački postupak bez objave obavještenja, u skladu s članom 23. stav (1) tačka a) ovog zakona, tako što poziva pobjednika ili sve pobjednike konkursa na pregovore o uslovima ugovora. (3) Ugovorni organ u odluci o pokretanju postupka i u obavještenju o nabavci utvrđuje cilj konkursa za izradu idejnog rješenja. (4) Konkurs se provodi na osnovu konkursne dokumentacije koja obavezno sadrži podatke o: a) predmetu konkursa/opisu projekta; b) krijeterijima za ocjenjivanje prema redoslijedu njihovog značaja; c) rokovima; d) broju pobjednika konkursa (jedan ili više); e) pravu primjene i korištenja konkursnih radova; f) novčanim nagradama, ako se dodjeljuju; g) vraćanju dokumentacije; h) načinu rada konkursne komisije. (5) Na konkurs za izradu idejnog rješenja mogu se prijaviti sva zainteresirana i pravna i fizička lica, u smislu člana 2. stav (3) ovog zakona, kao i fizička lica koja nisu registrirana kao privredni subjekti. (6) Ugovorni organ može se odlučiti na provođenje pretkvalifikacionog izbora kandidata koje će pozvati da dostave svoja idejna rješenja. U tom slučaju, ugovorni organ određuje nediskriminatorne kvalifikacione uslove kojima se osigurava stvarna konkurencija, te ih navodi u tenderskoj dokumentaciji. Član 34. (Konkursna komisija) (1) Konkursna komisija provodi postupak i donosi odluku o izboru jednog ili više najpovoljnijih rješenja u skladu s odgovarajućim ovlaštenjem koje je ugovorni organ dužan blagovremeno osigurati. (2) Konkursnu komisiju imenuje ugovorni organ. U njen sastav ulaze isključivo fizička lica priznate stručne reputacije. U sastav konkursne komisije ne mogu se birati članovi čiji privatni interes utiče ili može uticati na nepristrasnost njihovog rada u komisiji. Ako se od učesnika konkursa zahtijeva određena profesionalna kvalifikacija, onda većina članova konkursne komisije mora imati istu ili jednako vrijednu kvalifikaciju. (3) Sadržaj prispjelih konkursnih radova ne smije se otvarati prije isteka roka za njihovu dostavu, uz obavezno osiguranje anonimnosti, i to sve do donošenja odluke. (4) Konkursna komisija je potpuno nezavisna pri izboru jednog ili više pobjednika između konkursnih radova, koji se predaju anonimno. Imena učesnika u konkursu konkursna komisija može saznati isključivo nakon donošenja odluke o izboru. (5) Blagovremeno prispjeli radovi ocjenjuju se i rangiraju u skladu s kriterijima za ocjenjivanje utvrđenim u konkursnoj dokumentaciji. Ovi kriteriji ne moraju obavezno podrazumijevati najnižu cijenu ili ekonomski najpovoljnije ponuđeno rješenje. (6) Konkursna komisija obavezna je o radu na svojim sastancima voditi zapisnike, koje potpisuju svi prisutni članovi i koji su sastavni dio njenog konačnog izvještaja o postupku. (7) Odluku o izboru jednog ili više najpovoljnijih rješenja konkursna komisija donosi u izvještaju o postupku koji, također, potpisuju svi njeni članovi i koju komisija po okončanju postupka dostavlja ugovornom organu na daljnje postupanje. Odjeljak E. Obavještenje o nabavci i rokovi u postupku javne nabavke Član 35. (Obavještenje o nabavci) (1) Ugovorni organ objavljuje obavještenje o nabavci za otvoreni postupak, ograničeni postupak, pregovarački postupak s objavom obavještenja, konkurs za izradu idejnog rješenja, takmičarski dijalog i konkurentski zahtjev za dostavu ponuda. (2) Obavještenje o nabavci svim zainteresiranim privrednim subjektima treba pružiti dovoljno informacija koje će im omogućiti da ocijene da li imaju interes da učestvuju u postupku javne nabavke i dostave zahtjev za učešće, odnosno ponudu. (3) Obavještenje o nabavci sadrži kratke informacije, u skladu s bitnim elementima iz tenderske dokumentacije. (4) Sažetak koji se objavljuje na engleskom jeziku sadrži samo minimum podataka iz obavještenja o nabavci iz stava (3) ovog člana. Član 36. (Objavljivanje obavještenja) (1) Sva obavještenja o nabavci, dodjeli ugovora, poništenju postupka javne nabavke, dobrovoljno ex ante obavještenje o transparentnosti i prethodno informacijsko obavještenje kao i sažetak obavještenja o nabavci na engleskom jeziku, ugovorni organ objavljuje na portalu javnih nabavki. Sažetak svih obavještenja objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". (2) Obavještenja iz stava (1) ovog člana pripremaju se i šalju na objavljivanje elektronski, u formi, na način i u rokovima koji se definiraju podzakonskim aktom koji donosi Agencija. (3) Obavještenja iz stava (1) ovog člana ugovorni organ može dodatno objaviti i u drugim publikacijama ili na drugoj internetskoj stranici, pod uslovom da se ta obavještenja ne smiju objaviti prije dana njihovog objavljivanja na portalu javnih nabavki. Takva dodatno objavljena obavještenja ne smiju sadržavati druge informacije, osim onih objavljenih na portalu javnih nabavki. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 11 (4) U slučaju postupka javne nabavke čija je vrijednost definirana u članu 14. stav (5) ovog zakona, sažetak obavještenja o nabavci na engleskom jeziku obavezno se objavljuje na portalu javnih nabavki. (5) Dodatno objavljivanje iz stava (4) ovog člana ugovorni organ može koristiti i u slučaju kada je vrijednost javne nabavke manja od iznosa iz člana 14. stav (5) ovog zakona. Član 37. (Prethodno informacijsko obavještenje) (1) Ugovorni organ može u prethodnom informacijskom obavještenju objaviti: a) prilikom nabavke robe - ukupnu procijenjenu vrijednost ugovora ili okvirnih sporazuma po grupama proizvoda koje ugovorni organ namjerava dodijeliti u sljedećih 12 mjeseci. Grupe proizvoda ugovorni organ utvrđuje u skladu sa oznakama iz Jedinstvenog rječnika javne nabavke; b) prilikom nabavke usluga - ukupnu procijenjenu vrijednost ugovora ili okvirnih sporazuma u svakoj od kategorija iz Aneksa II. Dio A koje ugovorni organ namjerava dodijeliti u sljedećih 12 mjeseci; c) kod nabavke radova - bitna obilježja ugovora ili okvirnih sporazuma koje ugovorni organ namjerava dodijeliti. (2) Obavještenje iz stava (1) tač. a) i b) ovog člana objavljuje se na početku kalendarske godine. (3) Obavještenje navedeno u stavu (1) tačka c) ovog člana objavljuje se odmah nakon donošenja odluke kojom se odobravaju planirani ugovori o radovima ili okvirni sporazumi koje ugovorni organ namjerava dodijeliti. Član 38. (Korištenje Jedinstvenog rječnika javne nabavke – JRJN-a) (1) Ugovorni organ obavezan je u obavještenju o nabavci i tenderskoj dokumentaciji, prilikom opisa predmeta nabavke, pozvati se na oznake i nazive iz Jedinstvenog rječnika javne nabavke (u daljnjem tekstu: JRJN). (2) JRJN i uslove njegove primjene, na prijedlog Agencije, propisuje Vijeće ministara BiH posebnom odlukom. Odjeljak F. Rokovi Član 39. (Način određivanja rokova) (1) Ugovorni organ dužan je odrediti rokove za prijem zahtjeva za učešće i ponuda, uzimajući u obzir složenost predmeta nabavke i vrijeme potrebno za pripremu zahtjeva za učešće i ponuda koji ne mogu biti kraći od rokova utvrđenih ovim zakonom. (2) Rok za prijem ponuda u otvorenom postupku, odnosno zahtjeva za učešće u ograničenom postupku, pregovaračkom postupku s objavom obavještenja i takmičarskom dijalogu računa se od dana slanja na objavu obavještenja o nabavci na portal javnih nabavki. Rok za prijem ponuda u ograničenom i pregovaračkom postupku sa i bez objave obavještenja računa se od dana upućivanja poziva za dostavu ponuda kvalificiranim kandidatima. (3) U slučaju ispravke ili izmjene obavještenja o nabavci, odnosno tenderske dokumentacije, rok za prijem ponuda, odnosno zahtjeva za učešće računa se od dana slanja na objavu ispravke na portal javnih nabavki, odnosno upućivanja ispravke tenderske dokumentacije svim ponuđačima koji su do tog datuma preuzeli tendersku dokumentaciju. Član 40. (Redovni rokovi za podnošenje zahtjeva za učešće i ponuda) (1) Ugovorni organ dužan je u otvorenom postupku za vrijednosni razred iz člana 14. st. (2) i (3) ovog zakona utvrditi minimalni rok za prijem ponuda od 45 dana od dana slanja na objavu obavještenja o nabavci na portal javnih nabavki. (2) U slučaju ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s objavom obavještenja o nabavci i takmičarskog dijaloga za vrijednosne razrede iz člana 14. st. (2) i (3) ovog zakona ugovorni organ dužan je utvrditi: a) minimalni rok za prijem zahtjeva za učešće ne kraći od 30 dana od dana slanja na objavu obavještenja na portal javnih nabavki i b) u slučaju ograničenog postupka, minimalni rok za prijem ponuda ne kraći od 35 dana od dana upućivanja poziva kvalificiranim kandidatima za dostavu ponuda. (3) U otvorenom postupku nabavke za vrijednosni razred iz člana 14. stav (4) ovog zakona, rok za prijem ponuda ne može biti kraći od 20 dana od dana slanja na objavu obavještenja o nabavci na portal javnih nabavki. (4) U ograničenom postupku, pregovaračkom postupku s objavom obavještenja i takmičarskom dijalogu, za vrijednosni razred iz člana 14. stav (4) ovog zakona, rok za prijem zahtjeva za učešće ne može biti kraći od 15 dana od dana slanja na objavu obavještenja o nabavci na portal javnih nabavki, a rok za prijem ponuda u ograničenom postupku ne može biti kraći od 15 dana od dana upućivanja zahtjeva za dostavu ponuda. Član 41. (Skraćeni rokovi za podnošenje ponuda) (1) Ako je ugovorni organ objavio prethodno informacijsko obavještenje, može utvrditi: a) rok za prijem ponuda iz člana 40. stav (1) i stav (2) tačka b) ovog zakona koji nije kraći od 25 dana od dana slanja na objavu obavještenja o nabavci na portal javnih nabavki u otvorenom postupku, odnosno upućivanja poziva kvalificiranim kandidatima za dostavu ponuda u ograničenom postupku i b) rok za prijem ponuda iz člana 40. st. (3) i (4) ovog zakona koji nije kraći od 13 dana od dana slanja na objavu obavještenja o nabavci na portal javnih nabavki u otvorenom postupku, odnosno upućivanja poziva kvalificiranim kandidatima za dostavu ponuda u ograničenom postupku. (2) Ugovorni organ smije koristiti skraćene rokove iz stava (1) ovog člana pod uslovom: a) da su u prethodnom informacijskom obavještenju bile sadržane sve informacije koje treba da budu sadržane u obavještenju o nabavci, ako su te informacije bile poznate u trenutku objavljivanja prethodnog informacijskog obavještenja i b) da je prethodno informacijsko obavještenje poslano na objavljivanje najmanje 52 dana, ali najviše 12 mjeseci prije dana slanja obavještenja o nabavci na portal javnih nabavki. (3) Rokovi za prijem ponuda iz člana 40. stav (1), stav (2) tačka b) i st. (3) i (4) ovog zakona mogu se skratiti za pet dana ako ugovorni organ omogući neograničen i direktan pristup tenderskoj dokumentaciji i drugim dodatnim dokumentima putem elektronskog sredstva, ne zahtijevajući naknadu, i to od dana objave obavještenja na portalu javnih nabavki. U obavještenju o nabavci ugovorni organ mora navesti internetsku adresu na kojoj je dostupna ova dokumentacija. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 12 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. Član 42. (Ostali rokovi) Ostale rokove u pregovaračkom postupku sa i bez objave obavještenja, takmičarskom dijalogu i u konkursu za izradu idejnog rješenja definira ugovorni organ na način da kandidati/ponuđači na koje se ti rokovi odnose imaju dovoljno vremena za preduzimanje odgovarajućih radnji i pripremu ponuda, u zavisnosti od složenosti predmeta nabavke. Član 43. (Računanje rokova) Na rokove koji nisu posebno definirani ovim zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku. POGLAVLJE II. PROVOĐENJE POSTUPKA JAVNE NABAVKE Odjeljak A. Kvalifikacija kandidata i ponuđača Član 44. (Provjera kvalifikacija kandidata ili ponuđača) (1) Ugovorni organ provjerava i ocjenjuje da li je kandidat/ponuđač pouzdan i sposoban da izvrši ugovor, u skladu sa uslovima utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji. (2) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji definira uslove za kvalifikaciju na način da utvrdi minimum zahtjeva za kvalifikaciju kandidata/ponuđača u pogledu njihove lične sposobnosti, ekonomskog i finansijskog stanja, te njihove tehničke i/ili profesionalne sposobnosti. (3) Minimum kvalifikacionih uslova koje ugovorni organ odredi za kandidate/ponuđače, kao i dokumenti koji su potrebni za njihovo dokazivanje obavezno treba da budu srazmjerni predmetu javne nabavke i u skladu s njim. Postavljeni uslovi ne smiju imati ograničavajući karakter na konkurenciju i moraju biti jasni i precizni. (4) Ugovorni organ od kandidata/ponuđača zahtijeva samo one dokaze koji su neophodni da bi se utvrdilo da li kandidat/ponuđač zadovoljava kvalifikacione uslove koje je postavio ugovorni organ. (5) Ugovornom organu nije dopušteno da odbije zahtjev za učešće ili ponudu isključivo na osnovu toga što su ih podnijeli ili pravno ili fizičko lice iz člana 2. stav (1) tačka c) ovog zakona ili grupa kandidata/ponuđača. (6) Samo onim kandidatima/ponuđačima čije kvalifikacije zadovoljavaju uslove utvrđene u tenderskoj dokumentaciji dopušteno je da nastave postupak javne nabavke. Član 45. (Lična sposobnost) (1) Ugovorni organ, izuzev u slučajevima iz člana 21. stav (1) tačka d) i člana 22. stav (1) tačka d) ovog zakona, dužan je odbaciti zahtjev za učešće ili ponudu ako: a) je kandidat/ponuđač u krivičnom postupku osuđen pravosnažnom presudom za krivična djela organiziranog kriminala, korupciju, prevaru ili pranje novca, u skladu s važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registriran; b) je kandidat/ponuđač pod stečajem ili je predmet stečajnog postupka, osim u slučaju postojanja važeće odluke o potvrdi stečajnog plana ili je predmet postupka likvidacije, odnosno u postupku je obustavljanja poslovne djelatnosti, u skladu s važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registriran; c) kandidat/ponuđač nije ispunio obaveze u vezi s plaćanjem penzionog i invalidskog osiguranja i zdravstvenog osiguranja, u skladu s važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili propisima zemlje u kojoj je registriran; d) kandidat/ponuđač nije ispunio obaveze u vezi s plaćanjem direktnih i indirektnih poreza, u skladu s važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registriran. (2) Kandidat/ponuđač kojem bude dodijeljen ugovor obavezan je dostaviti sljedeće dokumente kojima će potvrditi da se slučajevi navedeni u stavu (1) ovog člana ne odnose na njega: a) uvjerenje nadležnog suda kojim dokazuje da u krivičnom postupku nije izrečena pravosnažna presuda kojom je osuđen za krivično djelo učešća u kriminalnoj organizaciji, za korupciju, prevaru ili pranje novca; b) uvjerenje nadležnog suda ili organa uprave kod kojeg je registriran kandidat/ponuđač kojim se potvrđuje da nije pod stečajem niti je predmet stečajnog postupka, da nije predmet postupka likvidacije, odnosno da nije u postupku obustavljanja poslovne djelatnosti; c) uvjerenja nadležnih institucija kojim se potvrđuje da je kandidat/ponuđač izmirio dospjele obaveze, a koje se odnose na doprinose za penziono i invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje; d) uvjerenja nadležnih institucija da je kandidat/ponuđač izmirio dospjele obaveze u vezi s plaćanjem direktnih i indirektnih poreza. (3) Kao dokaz za ispunjavanje uslova iz stava (2) tač. c) i d) ovog člana, prihvata se i sporazum ponuđača s nadležnim poreskim institucijama o reprogramiranom, odnosno odgođenom plaćanju obaveza ponuđača po osnovu poreza i doprinosa i indirektnih poreza, uz potvrdu poreskih organa da ponuđač u predviđenoj dinamici izmiruje svoje reprogramirane obaveze. (4) Kandidat/ponuđač u svrhu dokaza o ispunjavanju uslova iz stava (1) ovog člana dužan je dostaviti izjavu ovjerenu kod nadležnog organa, u formi i na način koji propisuje Agencija podzakonskim aktom. (5) Zahtjev za učešće ili ponuda odbija se ako je kandidat/ponuđač bio kriv za težak profesionalni propust počinjen tokom perioda od tri godine prije početka postupka koji ugovorni organ može dokazati na bilo koji način, posebno, značajni i/ili nedostaci koji se ponavljaju u izvršenju bitnih zahtjeva ugovora koji su doveli do njegovog prijevremenog raskida, nastanka štete ili drugih sličnih posljedica zbog namjere ili nemara privrednog subjekta određene težine. (6) Ako ugovorni organ ima sumnje o postojanju okolnosti navedenih u st. (1) i (4) ovog člana, može se obratiti nadležnim organima s ciljem pribavljanja potrebnih informacija u predmetnom postupku. (7) Ugovorni organ dužan je u tenderskoj dokumentaciji definirati dokumente koje zahtijeva od kandidata/ponuđača koji ih, kao fizičko lice registrirano za obavljanje predmetne djelatnosti, dostavlja uz ponudu, a koji su dokazi o ispunjavanju uslova iz ovog člana. (8) Za kandidate/ponuđače čije je sjedište izvan Bosne i Hercegovine ne traži se posebna nadovjera dokumenata koji se zahtijevaju u stavu (2) ovog člana. (9) U postupku konkursa za izradu idejnog rješenja od fizičkih lica traži se samo uvjerenje nadležnog suda kojim dokazuje da u krivičnom postupku nije izrečena pravosnažna presuda kojom je osuđen za krivično djelo učešća u kriminalnoj organizaciji, za korupciju, prevaru ili pranje novca. Član 46. (Sposobnost obavljanja profesionalne djelatnosti) (1) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji može od kandidata/ponuđača zahtijevati da dokažu svoju registraciju http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 13 u odgovarajućim profesionalnim ili drugim registrima zemlje u kojoj su registrirani ili da osiguraju posebnu izjavu ili potvrdu nadležnog organa kojom se dokazuje njihovo pravo da obavljaju profesionalnu djelatnost, koja je u vezi s predmetom nabavke. (2) Dokumenti iz stava (1) ovog člana priznaju se na teritoriji Bosne i Hercegovine, bez obzira na kojem nivou vlasti su izdati. Član 47. (Ekonomska i finansijska sposobnost) (1) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji može utvrditi minimalne uslove u pogledu ekonomske i finansijske sposobnosti kandidata/ponuđača, kao i dokaze koji se zahtijevaju, a koji mogu biti: a) odgovarajući dokument koji izdaje banka ili druga finansijska institucija, a kojim se dokazuje ekonomsko-finansijska sposobnost u pogledu činjenica koje se mogu dokazati iz dokumenata koje izdaje banka ili druga finansijska institucija u skladu s pozitivnim propisima; b) garancija za pokriće osiguranja od odgovornosti za realizaciju predmetnog ugovora iz oblasti njegove registrovane djelatnosti; c) poslovni bilansi ili izvodi iz poslovnih bilansa, za period ne duži od tri posljednje finansijske godine ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je ponuđač odnosno kandidat registriran, odnosno počeo s radom prije manje od tri godine, ako je objavljivanje poslovnog bilansa zakonska obaveza u zemlji u kojoj je kandidat/ponuđač registriran; u slučaju kada ne postoji zakonska obaveza u zemlji u kojoj je kandidat/ponuđač registriran, dužan je dostaviti izjavu ovjerenu od nadležnog organa; d) izjavu o ukupnom prometu kandidata/ponuđača i, kada je to primjereno, o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora, za period ne duži od tri posljednje finansijske godine ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja,ako je kandidat/ponuđač registriran, odnosno počeo s radom prije manje od tri godine; izjava koja se prilaže ovjerava se kod nadležnog organa. (2) Ako zahtijeva jedan ili više dokumenata iz stava (1) ovog člana, ugovorni organ dužan je u tenderskoj dokumentaciji jasno i precizno definirati dokaze koje je kandidat/ponuđač dužan dostaviti u svrhu dokazivanja ekonomske i finansijske sposobnosti. (3) Kandidat/ponuđač može, gdje je to odgovarajuće i za određeni ugovor, u ponudi naznačiti da raspolaže kapacitetima drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu odnosa koji s njima ima. U tom slučaju, mora dokazati ugovornom organu da će na raspolaganju imati potrebne resurse. Pod istim uslovima grupa kandidata/ponuđača može se osloniti na kapacitete učesnika grupe ili drugih privrednih subjekata. (4) Dokumenti navedeni u stavu (1) ovog člana dostavljaju se kao obične kopije zajedno sa izjavom koju ovjerava kandidat/ponuđač, u formi i na način koji propisuje Agencija podzakonskim aktom. Član 48. (Opći uslovi za tehničku i profesionalnu sposobnost) (1) Ugovorni organ može, zavisno od vrste, količine ili obima, ili namjene predmeta nabavke, zahtijevati dokaze koji se odnose na tehničku i profesionalnu sposobnost. (2) Ako ugovorni organ zahtijeva dokaz o uredno izvršenim ugovorima, taj dokaz podnosi se u formi spiska izvršenih ugovora uz potvrdu koju daje druga ugovorna strana o njihovoj realizaciji. U slučaju da se takva potvrda iz objektivnih razloga ne može dobiti od ugovorne strane koja nije ugovorni organ, vrijedi izjava privrednog subjekta o uredno izvršenim ugovorima, uz predočavanje dokaza o učinjenim pokušajima da se takve potvrde osiguraju. (3) Potvrda o uredno izvršenim ugovorima mora sadržavati sljedeće podatke: a) naziv i sjedište ugovornih strana ili privrednih subjekata; b) predmet ugovora; c) vrijednost ugovora; d) vrijeme i mjesto izvršenja ugovora; e) navode o uredno izvršenim ugovorima. (4) Kandidat/ponuđač može, gdje je to odgovarajuće i za određeni ugovor, u ponudi naznačiti da raspolaže kapacitetima drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu odnosa koji s njima ima. U tom slučaju, mora dokazati ugovornom organu da će na raspolaganju imati potrebne resurse. Pod istim uslovima grupa ponuđača može se osloniti na kapacitete učesnika grupe ili drugih privrednih subjekata. (5) Ugovorni organ može tražiti od kandidata/ponuđača da pismeno pojasne dostavljene reference. (6) Ako se u tenderskoj dokumentaciji zahtijeva osiguranje certifikata koje izdaju nezavisna tijela, a kojima se potvrđuje da kandidat/ponuđač zadovoljava određene standarde osiguranja kvaliteta, ugovorni organ dužan je pozvati se na sisteme osiguranja kvaliteta koji se zasnivaju na odgovarajućim evropskim serijama standarda koje su potvrdila tijela koja su u skladu s evropskim serijama standarda koje se tiču izdavanja certifikata. Ugovorni organ dužan je prihvatiti i druge dokaze o ekvivalentnim mjerama osiguranja kvaliteta od kandidata/ponuđača koji nemaju pristupa takvim certifikatima. (7) Ako zahtijeva jedan ili više dokumenata kojim kandidat/ponuđač dokazuje tehničku i profesionalnu sposobnost, ugovorni organ dužan je u tenderskoj dokumentaciji jasno i precizno definirati te zahtjeve. Član 49. (Tehnička i profesionalna sposobnost u postupku nabavke robe) U postupku javne nabavke robe ugovorni organ može zahtijevati jedan ili više dokaza o tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti kandidata/ponuđača, i to: a) spisak izvršenih ugovora u skladu s članom 48. stav (2) ovog zakona, a koji su u vezi s predmetnom nabavkom, za period ne duži od tri godine ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja, ako je kandidat/ponuđač registriran, odnosno počeo s radom prije manje od tri godine; b) opis tehničke opremljenosti i osposobljenosti kandidata/ponuđača, mjere za osiguranje kvaliteta i njegovu opremljenost i osposobljenost za ispitivanja i istraživanja; c) navode o angažiranom tehničkom osoblju i tehničkim organima, za poslove postavljanja i instalacije robe koja se nabavlja, a za koje se ne može zahtijevati da su zaposleni kod kandidata/ponuđača; d) uzorke, opise i/ili fotografije robe koja je predmet isporuke, a čiju je vjerodostojnost kandidat/ponuđač obavezan potvrditi ako to ugovorni organ zahtijeva; e) uvjerenje koje izdaje nadležna institucija ili agencija za kontrolu kvaliteta, a kojim se potvrđuje da na http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 14 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. odgovarajući način tačno označena roba odgovara određenim specifikacijama ili normama; f) potvrdu kandidata/ponuđača o prihvatanju postupka kontrole robe složenije vrste ili robe koja izuzetno treba služiti nekoj posebnoj svrsi, koju provodi ugovorni organ ili u njegovo ime nadležni organ zemlje sjedišta privrednog subjekta, a koja se odnosi na proizvodne kapacitete privrednog subjekta i, ako je potrebno, na način izrade studija i istraživanja, te mjere za kontrolu kvaliteta koje koristi privredni subjekat. Član 50. (Tehnička i profesionalna sposobnost u postupku nabavke usluga) U postupku javne nabavke usluga ugovorni organ može zahtijevati jedan ili više dokaza o tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti kandidata/ponuđača, i to: a) spisak izvršenih ugovora u skladu s članom 48. stav (2) ovog zakona, a koji su u vezi s predmetnom nabavkom, za period ne duži od tri godine ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja, ako je kandidat/ponuđač registriran, odnosno počeo s radom prije manje od tri godine; b) obrazovne i profesionalne kvalifikacije pružaoca usluga i/ili kvalifikacije njegovog rukovodećeg osoblja, i naročito kvalifikacije licâ koja su odgovorna za pružanje konkretnih usluga; c) izjavu o angažiranom tehničkom osoblju ili tehničkim organima, a za koje se ne može zahtijevati da su zaposleni kod kandidata/ponuđača; d) izjavu pružaoca usluga o prosječnom godišnjem broju zaposlenih i o broju rukovodećeg osoblja u posljednje tri godine; e) izjavu o tehničkoj opremljenosti i osposobljenosti i mjerama kojima raspolaže pružalac usluga za izvršenje konkretnih usluga i osiguranje kvaliteta; f) potvrdu kandidata/ponuđača o prihvatanju postupka kontrole usluga složenije vrste ili usluge koja izuzetno treba služiti nekoj posebnoj svrsi, koju provodi ugovorni organ ili u njegovo ime nadležni organ zemlje sjedišta privrednog subjekta, a koja se odnosi na proizvodne kapacitete privrednog subjekta i, ako je potrebno, na način izrade studija i istraživanja, te mjere za kontrolu kvaliteta koje koristi privredni subjekat; g) izjavu kandidata/ponuđača da prihvata preduzimanje mjera za upravljanje zaštitom okoline i mjera energetske efikasnosti koje će privredni subjekat primjenjivati prilikom pružanja usluga. Član 51. (Tehnička i profesionalna sposobnost u postupku nabavke radova) U postupku javne nabavke radova ugovorni organ može zahtijevati jedan ili više dokaza o tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti kandidata/ponuđača, i to: a) spisak izvršenih ugovora u skladu s članom 48. stav (2) ovog zakona, a koji su u vezi s predmetnom nabavkom, za period ne duži od pet godina ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja, ako je kandidat/ponuđač registriran, odnosno počeo s radom prije manje od pet godina; b) obrazovne i profesionalne kvalifikacije izvođača radova i/ili kvalifikacije njegovog rukovodećeg osoblja, i naročito kvalifikacije licâ koja su odgovorna za izvođenje konkretnih radova; c) izjavu o angažiranom tehničkom osoblju ili tehničkim organima, naročito onom osoblju koje je angažirano za poslove nadzora i kontrole kvaliteta, a za koje se ne može zahtijevati da su zaposleni kod kandidata/ponuđača; d) izjavu izvođača radova o prosječnom godišnjem broju zaposlenih i broju rukovodećeg osoblja u posljednje tri godine; e) potvrdu o građevinskim mašinama i tehničkoj opremi kojom izvođač raspolaže u svrhu izvršenja ugovora; f) izjavu kandidata/ponuđača da prihvata preduzimanje mjera upravljanja zaštitom okoline i mjera energetske efikasnosti koje će privredni subjekat primjenjivati prilikom izvođenja radova. Član 52. (Diskvalifikacija po osnovu sukoba interesa ili korupcije) (1) U skladu s važećim propisima u Bosni i Hercegovini, ugovorni organ dužan je odbiti zahtjev za učešće u postupku javne nabavke ili ponudu ako je kandidat/ponuđač sadašnjem ili bivšem zaposleniku ugovornog organa dao ili je spreman dati mito u obliku novčanih sredstava ili u bilo kojem nenovčanom obliku, s ciljem ostvarivanja uticaja na radnju, odluku ili tok postupka javne nabavke. Ugovorni organ informira u pisanoj formi ponuđača i Agenciju o odbijanju takvog zahtjeva ili ponude te o razlozima odbijanja. (2) Svaki kandidat/ponuđač dužan je uz ponudu dostaviti i posebnu pismenu izjavu da nije nudio mito niti učestvovao u bilo kakvim radnjama koje za cilj imaju korupciju u predmetnoj javnoj nabavci. (3) U slučaju da zahtjev ili ponuda koju ugovorni organ primi u toku postupka javne nabavke prouzrokuje ili može prouzrokovati sukob interesa u skladu s važećim propisima o sukobu interesa u Bosni i Hercegovini, ugovorni organ dužan je postupiti u skladu s propisima u Bosni i Hercegovini. (4) Ugovorni organ ne smije zaključivati ugovore o javnoj nabavci s privrednim subjektom, ako rukovodilac ugovornog organa ili član upravnog ili nadzornog odbora tog ugovornog organa istovremeno: a) obavlja upravljačke poslove u tom privrednom subjektu ili b) je vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na osnovu kojih učestvuje u upravljanju, odnosno u kapitalu tog privrednog subjekta s više od 20%. (5) Ako je određeni privredni subjekat direktno ili indirektno učestvovao u tehničkim konsultacijama u pripremi postupka javne nabavke, ugovorni organ mora preduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurao da konkurencija ne bude narušena učestvovanjem tog privrednog subjekta kao kandidata/ponuđača u postupku javne nabavke u odnosu na ostale kandidate/ponuđače. Takve mjere uključuju davanje svih informacija ostalim kandidatima/ponuđačima koje su saopćene za vrijeme tehničkih konsultacija ili su nastale kao rezultat tehničkih konsultacija i određivanje adekvatnih vremenskih rokova za prijem zahtjeva za učešće i ponuda. Mjere koje su preduzete ugovorni organ navodi u zapisniku o ocjeni ponuda iz člana 65. ovog zakona. (6) Privredni subjekat iz stava (5) ovog člana ne može učestvovati u tom postupku javne nabavke kao kandidat/ponuđač samo ako ne postoji drugi način da se osigura poštivanje principa jednakog tretmana. (7) Prije odbacivanja zahtjeva za učešće, odnosno njegove ponude, kandidat/ponuđač mora imati priliku da dokaže da http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 15 njegovo učestvovanje u tehničkim konsultacijama ne ograničava konkurenciju. Odjeljak B. Tenderska dokumentacija Član 53. (Neophodne informacije) (1) Ugovorni organ dužan je pripremiti tendersku dokumentaciju u skladu s odredbama ovog zakona i podzakonskim aktima. U tenderskoj dokumentaciji ugovorni organ daje potpune informacije o uslovima ugovora i postupku dodjele ugovora, a koji su kandidatima/ponuđačima dovoljni za pripremu zahtjeva za učešće, odnosno ponuda na stvarno konkurentskoj osnovi. (2) Obavještenje o nabavci pripremljeno u skladu s članom 35. ovog zakona čini sastavni dio tenderske dokumentacije. (3) Tenderska dokumentacija sadrži minimalno sljedeće informacije: a) naziv i adresu ugovornog organa, te lice za kontakt od kojeg kandidati/ponuđači mogu tražiti informacije ili pojašnjenje; b) izabrani postupak dodjele ugovora i podatak o tome da li se predviđa zaključivanje okvirnog sporazuma; c) opis robe, usluga ili radova, te navođenje oznake i naziva iz JRJN-a; d) količinske specifikacije za robu ili opis posla ili zadatka za usluge i radove i tehničke specifikacije; e) mjesto isporuke robe ili izvršenja usluge ili izvođenja radova; f) naznaku mogućnosti za podnošenje ponuda po lotovima; g) rokove za isporuke robe; izvršenje usluga; izvođenje radova; h) navođenje mogućnosti za podnošenje alternativnih ponuda i minimalne zahtjeve koji moraju biti ispunjeni u slučaju alternativnih ponuda; i) minimalne uslove za kvalifikaciju kandidata, odnosno ponuđača, kao i dokaze na osnovu kojih se vrši ocjena; j) kriterij za dodjelu ugovora utvrđen kao "ekonomski najpovoljnija ponuda" s potkriterijima ili "najniža cijena"; k) period važenja ponuda; l) garanciju za ozbiljnost ponude, garanciju za dobro izvršenje posla i svako drugo traženo osiguranje za privremena plaćanja; m) mjesto, datum i vrijeme za prijem zahtjeva za učešće, odnosno ponuda; n) mjesto, datum i vrijeme otvaranja ponuda; o) informaciju o kalkulaciji cijene, ako je primjenjivo; p) zahtjev u pogledu upotrebe jezika; r) nacrt ugovora ili osnovne elemente ugovora. (4) Tenderska dokumentacija priprema se u skladu s modelima standardne tenderske dokumentacije koje propisuje Agencija. (5) Prilikom pripreme tenderske dokumentacije, ugovorni organ dužan je poštovati principe jednakog tretmana i nediskriminacije kandidata/ponuđača. Ugovorni organ ne smije koristiti savjete bilo kojeg lica koje može imati bilo kakav direktni ili indirektni interes za ishod postupka dodjele ugovora, ako je vjerovatno da to može uticati na stvarnu konkurenciju za predmetni ugovor. (6) Ugovorni organ može napraviti izmjene i dopune tenderske dokumentacije pod uslovom da se one dostave zainteresiranim kandidatima/ponuđačima istog dana, a najkasnije pet dana prije isteka utvrđenog roka za prijem zahtjeva za učešće ili ponuda. U slučaju da takve izmjene podrazumijevaju suštinsku promjenu predmeta nabavke, ugovorni organ produžit će rok za prijem zahtjeva za učešće ili ponuda u zavisnosti od složenosti predmeta nabavke. Rok za produženje ne može biti kraći od sedam dana. Član 54. (Tehničke specifikacije) (1) Tehničke specifikacije moraju svim kandidatima/ponuđačima omogućiti jednak i nediskriminirajući pristup nadmetanju. Tehničke specifikacije uključivat će, kad god je to moguće, kriterij pristupačnosti za ljude s invaliditetom ili kriterij dizajna za sve korisnike. (2) Tehničke specifikacije, uz poštivanje obaveznih bosanskohercegovačkih tehničkih pravila, određuju se: a) pozivanjem na tehničke specifikacije i, uz uvažavanje sljedećeg redoslijeda, na bosanskohercegovačke standarde kojima se preuzimaju evropski standardi, evropska tehnička odobrenja, zajedničke tehničke specifikacije, međunarodni standardi, druge tehničke referentne sisteme koje su utemeljila evropska tijela za standardizaciju ili, ako oni ne postoje, na bosanskohercegovačke standarde, bosanskohercegovačka tehnička odobrenja ili bosanskohercegovačke tehničke specifikacije koje se odnose na projektovanje, izračun i izvođenje radova te upotrebu proizvoda, pri čemu se svaka uputa mora označiti riječima "ili ekvivalent"; ili b) u formi izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva koji mogu uključivati ekološke elemente i elemente energetske efikasnosti; ili c) u formi izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva iz stava (2) tačka b) ovog člana, uz poziv na tehničke specifikacije iz stava (2) tačka a) ovog člana kao sredstvo za pretpostavku usklađenosti sa izvedbenim ili funkcionalnim zahtjevima; ili d) pozivanjem na tehničke specifikacije iz stava (2) tačka a) ovog člana u pogledu određenih obilježja i pozivanjem na izvedbene ili funkcionalne zahtjeve iz stava (2) tačka b) ovog člana u pogledu drugih obilježja. (3) Ako se tehničke specifikacije odrede u skladu sa stavom (2) tačka a) ovog člana, ugovorni organ ne smije ponudu odbiti s obrazloženjem da ponuđena roba i usluge ne odgovaraju specifikacijama koje je on naveo, ako ponuđač odgovarajućim sredstvima (tehnički dosje, izvještaj o izvršenom testiranju od ovlaštenog organa i drugi slični dokumenti izdati od nadležnih institucija) u svojoj ponudi dokaže da rješenja koja je on u ponudi predložio u jednakoj mjeri odgovaraju tehničkim specifikacijama na koje se poziva. (4) Ako se tehničke specifikacije odrede u obliku izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva, u skladu sa stavom (2) tačka b) ovog člana, ugovorni organ ne smije odbiti ponudu koja odgovara bosanskohercegovačkom standardu kojim se preuzima evropski standard ili evropskom tehničkom odobrenju, zajedničkoj tehničkoj specifikaciji, međunarodnom standardu ili tehničkom sistemu standarda koji je izradilo evropsko tijelo za standardizaciju, ako se te specifikacije odnose na izvedbene ili funkcionalne zahtjeve koje ugovorni organ zahtijeva. Ponuđač mora u svojoj ponudi odgovarajućim sredstvima dokazati da ponuđena roba, usluge ili radovi koji odgovaraju standardu odgovaraju izvedbenim ili funkcionalnim zahtjevima ugovornog organa. (5) Ovlašteni organ za ocjenjivanje usklađenosti u smislu ovog člana je nezavisni laboratorij, tijelo koje će potvrditi usklađenosti, nadzorni ili drugo tijelo koje učestvuje u postupku ocjenjivanja usklađenosti, koje je od organa http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 16 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. državne uprave ovlašteno da provodi postupke ocjenjivanja usklađenosti prema odgovarajućim standardima kojima se preuzimaju evropski standardi. Ugovorni organ prihvatit će certifikate koje su izdali ovlašteni organi u drugim državama, ako su izdati u skladu s međunarodnim ugovorima koje je zaključila Bosna i Hercegovina. (6) Odgovarajućim sredstvom, u smislu ovog člana, smatraju se tehnički dosjei koje izrađuje proizvođač ili izvještaj o ispitivanju koje sastavlja ovlašteno tijelo za ocjenjivanje usklađenosti. (7) Ako su ekološki zahtjevi za predmet nabavke određeni u formi izvedbenih zahtjeva ili funkcionalnih zahtjeva u skladu sa stavom (2) tačka b) ovog člana, ugovorni organ može se u svrhu opisa predmeta nabavke pozivati na tehničke specifikacije ili njihove dijelove određene evropskim, bosanskohercegovačkim, multinacionalnim ili drugim ekološkim oznakama kvaliteta: a) ako su specifikacije prikladne za definiciju obilježja robe ili usluga koje su predmet ugovora o javnoj nabavci; b) ako se zahtjevi postavljeni za ekološku oznaku kvaliteta zasnivaju na informacijama s naučnom podlogom; c) ako su ekološke oznake kvaliteta izrađene i donesene u okviru postupka u kojem mogu učestvovati svi zainteresirani kao što su: potrošači, proizvođači, trgovci i organizacije za zaštitu okoline te d) ako je ekološka oznaka kvaliteta dostupna i stoji na raspolaganju svim zainteresiranim. (8) Ugovorni organ može u tenderskoj dokumentaciji navesti pretpostavku da roba i usluge označene određenom ekološkom oznakom kvaliteta odgovaraju tehničkim specifikacijama utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji. (9) Osim ako nije opravdano predmetom nabavke, u tehničkoj specifikaciji ne smije se uputiti na određenog proizvođača, na porijeklo ili na poseban postupak, na marke, patente, tipove ili određeno porijeklo, ako bi se time pogodovalo ili bi se isključili određeni privredni subjekti ili određeni proizvodi. Takve napomene dopuštene su samo ako se predmet nabavke ne može dovoljno precizno i razumljivo opisati, ali se bez izuzetka moraju označiti s dodatkom "ili ekvivalent". Nepoznavanje predmeta nabavke ne oslobađa ugovorni organ obaveze za definiranje predmeta nabavke na stvarno konkurentskoj osnovi. (10) Ako se izuzetno objavi poziv za određeni proizvod s dodatkom "ili ekvivalent", ponuđač mora na za to predviđenim praznim mjestima, prema odgovarajućim stavkama, navesti podatke o proizvodu i tipu odgovarajućeg proizvoda koji nudi te, ako se to traži, i ostale podatke koji se odnose na taj proizvod. Kriteriji mjerodavni za ocjenjivanje ekvivalentnosti navode se u opisu predmeta nabavke. Dokaz ekvivalentnosti u smislu ispunjavanja zahtjeva u vezi s predmetom nabavke dužan je osigurati ponuđač, u skladu sa zahtjevima definiranim u tenderskoj dokumentaciji. Proizvodi koji su u tenderskoj dokumentaciji navedeni kao primjeri smatraju se ponuđenima ako ponuđač ne navede nikakve druge proizvode na predviđenom mjestu. (11) Ugovorni organ može utvrditi posebne uslove u vezi sa izvršenjem ugovora, pod uslovom da su oni u skladu s relevantnim propisima u Bosni i Hercegovini i da su navedeni u objavi ili u tehničkim specifikacijama. Uslovi kojima se uređuje izvršenje ugovora mogu se posebno ticati socijalnih i ekoloških pitanja. Član 55. (Preuzimanje tenderske dokumentacije) (1) Ugovorni organ, izuzev u slučaju iz tačke d) ovog stava, kandidatima/ponuđačima mora tendersku dokumentaciju učiniti dostupnom, na način za koji se opredijeli kandidat/ponuđač, i to: a) lično preuzimanje u prostorijama ugovornog organa; b) na pismeni zahtjev kandidata/ponuđača; c) zajedno s pozivom za dostavu ponuda; d) objavljivanjem tenderske dokumentacije na portalu javnih nabavki na što će ukazati u obavještenju o nabavci, u skladu s podzakonskim aktom koji donosi Agencija. (2) Kada kandidat/ponuđač uputi zahtjev za dostavu tenderske dokumentacije, ugovorni organ otprema tendersku dokumentaciju odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana prijema zahtjeva. Ako je ugovorni organ odredio skraćene rokove za dostavu ponuda, odnosno zahtjeva za učešće, u skladu s ovim zakonom, krajnji rok za otpremu tenderske dokumentacije je dva dana. (3) Ugovorni organ ne može učiniti dostupnom tendersku dokumentaciju nijednom kandidatu/ponuđaču prije objave obavještenja o nabavci. (4) Ugovorni organ za sve kandidate/ponuđače može odrediti jednaku novčanu naknadu koja se plaća za tendersku dokumentaciju. U tom slučaju, novčana naknada uključuje samo stvarne troškove za papir, ispis, umnožavanje, za nosač podataka, kao i naknadu mogućih poštanskih troškova. Ako je određena novčana naknada za tendersku dokumentaciju, tada je kandidat/ponuđač dužan, uz zahtjev za učešće, odnosno ponudu dostaviti i dokaz o uplati tenderske dokumentacije, izuzev u slučajevima iz stava (1) tač. c) i d) ovog člana. (5) Svi zainteresirani kandidati/ponuđači imaju pravo uvida u tendersku dokumentaciju prije otkupa, izuzev u slučaju iz stava (1) tačka d) ovog člana. Ugovorni organ dužan je, na pismeni zahtjev privrednog subjekta, omogućiti uvid u tendersku dokumentaciju na način za koji se opredijeli kandidat/ponuđač, i to: a) u prostorijama ugovornog organa; ili b) dostavljanjem poštom preporučeno s povratnicom zainteresiranom kandidatu/ponuđaču; ili c) dostavljanjem elektronskom poštom u zaštićenom nepromjenjivom obliku zainteresiranom kandidatu/ ponuđaču. Član 56. (Pojašnjenja tenderske dokumentacije) (1) Zainteresirani kandidati/ponuđači mogu, u pisanoj formi, tražiti od ugovornog organa pojašnjenja tenderske dokumentacije blagovremeno, ali najkasnije deset dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva za učešće ili ponuda. (2) Ugovorni organ dužan je odgovoriti u pisanoj formi, a odgovor s pojašnjenjem dostavlja svim kandidatima/ ponuđačima koji su otkupili tendersku dokumentaciju ili za koje ima saznanja da su je preuzeli na jedan od načina iz člana 55. ovog zakona, u roku od tri dana, a najkasnije pet dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva za učešće ili ponuda. (3) Ako odgovor ugovornog organa dovodi do izmjena tenderske dokumentacije i te izmjene od kandidata/ ponuđača zahtijevaju da izvrše znatne izmjene i/ili da prilagode njihove ponude, ugovorni organ dužan je produžiti rok za podnošenje zahtjeva za učešće ili ponuda najmanje za sedam dana. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 17 (4) Ako se nakon osiguranja tenderske dokumentacije pokaže da se ponude mogu pripremiti samo nakon posjete mjestu izvođenja usluga ili radova, ili nakon pregleda dokumenata na osnovu kojih je pripremljena tenderska dokumentacija, rokovi za prijem ponuda produžavaju se za najmanje sedam dana, kako bi se omogućilo da se svi ponuđači upoznaju sa svim informacijama koje su neophodne za pripremu ponuda. (5) U slučaju da je tenderska dokumentacija objavljena na portalu javnih nabavki, pojašnjenja tenderske dokumentacije iz ovog člana definirat će se podzakonskim aktom iz člana 55. stav (1) tačka d) ovog zakona. Odjeljak C. Ponuda Član 57. (Priprema ponude) (1) U postupku javne nabavke kandidat/ponuđač pridržava se zahtjeva i uslova iz tenderske dokumentacije. (2) Ponuđač može prije isteka roka za dostavu ponuda svoju ponudu izmijeniti, dopuniti ili od nje odustati. Ako zbog izmjene ili dopune dođe do promjene ukupne cijene ponude, nova cijena mora se obavezno navesti. Izmjena ili dopuna ponude dostavlja se na isti način kao i ponuda, i to u roku koji je naznačen u obavještenju o nabavci i tenderskoj dokumentaciji. U slučaju povlačenja ponude, prije isteka roka za dostavu ponuda, ponuđač može pismeno zahtijevati povrat svoje neotvorene ponude. (3) Svaki ponuđač može podnijeti samo jednu ponudu. Član 58. (Sadržaj ponude) (1) Svaka ponuda obavezno sadrži sljedeće elemente: a) ime i sjedište ponuđača, a za grupu ponuđača podatke o svakom članu grupe ponuđača, kao i jasno određenje člana grupe koji je ovlašteni predstavnik grupe ponuđača za učešće u postupku javne nabavke, za komunikaciju i za zaključivanje ugovora; b) dokaz o garanciji, ako se traži; c) cijenu sa svim elementima koji je čine, kao i potrebnim objašnjenjima, na način kako je definirano u tenderskoj dokumentaciji; d) dokaze o ličnoj, poslovnoj, finansijskoj, tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti, osim u fazi dostavljanja ponuda u ograničenom, pregovaračkom postupku sa ili bez objave obavještenja i takmičarskom dijalogu, prema zahtjevima iz tenderske dokumentacije; e) navode da je riječ o alternativnoj ponudi, ako je ona dozvoljena; f) datum ponude; g) potpis podnosioca ponude ili ovlaštenog lica na osnovu punomoći koja u tom slučaju mora biti priložena u originalu ili ovjerenoj kopiji; h) ponuda mora biti ovjerena pečatom podnosioca ponude, ako po zakonu države u kojoj je sjedište podnosioca ponude podnosilac ponude ima pečat ili dokaz da po zakonu države u kojoj je sjedište podnosioca ponude podnosilac ponude nema pečat; i) popis dokumentacije priložene uz ponudu. (2) Ponuda mora biti čvrsto uvezana i sve strane ponude numerirane (izuzev dokaza o garanciji iz stava (1) tačka b) ovog člana, te štampane literature, brošura, kataloga i sl.). Član 59. (Alternativna ponuda) (1) Alternativna ponuda je ponuda kojom ponuđač daje alternativni prijedlog za predmet javne nabavke. Ugovorni organ obavezan je u tenderskoj dokumentaciji naznačiti da li odobrava alternativnu ponudu. Alternativna ponuda dopuštena je samo onda kada je kriterij za dodjelu ugovora ekonomski najpovoljnija ponuda. Ako tenderska dokumentacija ne sadrži odredbu kojom se dopušta dostava alternativnih ponuda, onda one nisu dopuštene i kao takve se odbacuju. (2) Ugovorni organ dužan je u tenderskoj dokumentaciji navesti minimum zahtjeva koje alternativna ponuda obavezno treba ispunjavati, kao i ostale zahtjeve za njeno podnošenje. Ugovorni organ razmatra samo one alternativne ponude koje ispunjavaju minimum postavljenih zahtjeva i osiguravaju realizaciju odgovarajućeg predmeta nabavke. (3) Ponuđač je dužan dostaviti dokaz da alternativna ponuda u svim elementima zadovoljava minimum postavljenih zahtjeva iz tenderske dokumentacije. (4) Ugovorni organ koji daje mogućnost podnošenja alternativnih ponuda ne može odbiti alternativnu ponudu samo na osnovu činjenice da bi ona vodila ka promjeni vrste i karaktera ugovora. Član 60. (Period važenja ponude) (1) Period važenja ponude određuje ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji. Period važenja ne može biti kraći od roka navedenog u tenderskoj dokumentaciji, ali ugovorni organ ne može utvrdi rok kraći od 30 dana. Ako ponuđač u ponudi ne navede period njenog važenja, smatra se da ponuda važi za period naznačen u tenderskoj dokumentaciji. (2) U periodu važenja ponude, ugovorni organ može zahtijevati od ponuđača, u pisanoj formi, da produži period važenja do određenog roka. Svaki ponuđač ima pravo odbiti takav zahtjev i u tom slučaju ne gubi pravo na povrat garancije za ozbiljnost ponude. (3) Ako ponuđač ne odgovori na pismeni zahtjev ugovornog organa u pogledu produženja perioda važenja ponude ili ne pristane produžiti rok važenja ponude ili ne osigura produženje garancije za ozbiljnost ponude, smatra se da je ponuđač odbio zahtjev ugovornog organa, te se njegova ponuda ne razmatra u daljnjem toku postupka. (4) Ponuđač koji pristane produžiti period važenja ponude, i o tome u pisanoj formi obavijesti ugovorni organ, produžava period važenja ponude i dužan je osigurati produženje garancije za ozbiljnost ponude. U periodu produženja važenja ponude ponuda se ne može mijenjati. Član 61. (Garancije uz ponudu) (1) Vrste garancija su: a) garancija za ozbiljnost ponude je garancija u slučaju da ponuđač odustane od svoje ponude u roku važenja ponude; b) garancija za uredno izvršenje ugovora je garancija u slučaju da ponuđač kojem je dodijeljen ugovor ne izvršava svoje obaveze iz ugovora ili ih neuredno izvršava. (2) Ugovorni organ može zahtijevati da se ponuda garantira odgovarajućom garancijom za ozbiljnost ponude. Garancija za ozbiljnost ponude ne može se zahtijevati ako je vrijednost nabavke manja od 100.000,00 KM. (3) U slučaju kada je vrijednost nabavke jednaka ili veća od vrijednosti iz stava (2) ovog člana, garancija za ozbiljnost ponude neće preći 1,5% procijenjene vrijednosti ugovora. Grupa ponuđača dostavlja garanciju koja odgovara traženom iznosu bez obzira da li je dostavlja jedan član, više ili svi članovi grupe ponuđača. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 18 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. (4) Ugovorni organ može zahtijevati da se izvršenje ugovora garantira odgovarajućom garancijom za izvršenje ugovora. Garancija za izvršenje ne može se zahtijevati u iznosu većem od 10% od vrijednosti ugovora. Grupa ponuđača dostavlja garanciju koja odgovara traženom iznosu bez obzira da li je dostavlja jedan član, više ili svi članovi grupe ponuđača. (5) Ugovorni organ ne može odbaciti garanciju za ozbiljnost ponude ili garanciju za uredno izvršenje ugovora na osnovu činjenice da garancija nije izdata u Bosni i Hercegovini, pod uslovom da garancija za ozbiljnost ponude i garancija za uredno izvršenje ugovora ispunjavaju uslove postavljene u tenderskoj dokumentaciji. (6) Forme garancije za ozbiljnost ponude i izvršenje ugovora definirat će se podzakonskim aktom koji donosi Agencija. Član 62. (Grupa kandidata/ponuđača) (1) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji precizira dokumente koje dostavlja grupa kandidata/ponuđača, odnosno svaki član grupe. (2) Ugovorni organ ne može zahtijevati da grupa kandidata/ponuđača osnuje novo pravno lice kako bi dostavila zahtjev ili ponudu, ali može nakon izbora od grupe ponuđača zahtijevati određeni pravni oblik u mjeri u kojoj je to potrebno za zadovoljavajuće izvršenje ugovora. Grupa kandidata/ponuđača dužna je dostaviti podatke koje ugovorni organ zahtijeva u tenderskoj dokumentaciji. (3) Kandidat/ponuđač koji je samostalno podnio zahtjev za učešće, odnosno ponudu, ne može biti član grupe kandidata/ponuđača u istom postupku javne nabavke. Član grupe kandidata/ponuđača ne može biti član druge grupe kandidata/ponuđača u istom postupku javne nabavke. (4) Grupa kandidata/ponuđača solidarno odgovara za sve obaveze. POGLAVLJE III. POSTUPANJE UGOVORNOG ORGANA Odjeljak A. Evaluacija ponuda Član 63. (Otvaranje ponuda) (1) Ponude se otvaraju na javnom otvaranju ponuda, neposredno nakon isteka roka za prijem ponuda. Ponude primljene nakon isteka roka određenog za prijem ponuda neotvorene se vraćaju ponuđačima. (2) Ponude se otvaraju na sjednici komisije za nabavke na dan i vrijeme koji su navedeni u tenderskoj dokumentaciji. Svi ponuđači koji su na vrijeme dostavili ponude ili njihovi ovlašteni predstavnici, kao i sva druga zainteresirana lica imaju pravo prisustvovati postupku otvaranja ponuda. Izmjena krajnjeg roka za prijem ponuda uticat će na promjenu datuma otvaranja ponuda. (3) Koverte otvara predsjedavajući komisije za nabavke na otvorenoj sjednici ili drugi član komisije, bez obzira na to da li sastanku prisustvuju ponuđači ili njihovi ovlašteni predstavnici. (4) Prilikom otvaranja ponuda prisutnim ponuđačima saopćava se: a) naziv ponuđača; b) ukupna cijena navedena u ponudi; c) popust naveden u ponudi koji mora biti posebno iskazan; ako popust nije posebno iskazan, smatra se da nije ni ponuđen; d) potkriteriji koji se vrednuju u okviru kriterija ekonomski najpovoljnije ponude. (5) Rezultati postupka javnog otvaranja ponuda unose se u zapisnik koji obavezno sadrži sve elemente iz stava (4) ovog člana. Formu zapisnika propisuje Agencija podzakonskim aktom. (6) Kopija zapisnika o otvaranju ponuda dostavlja se svim ponuđačima odmah ili najkasnije u roku od tri dana od dana otvaranja ponuda. (7) Postupak provjere kvalifikacije kandidata, odnosno ponuđača i ocjena ponuda provode se na zatvorenim sjednicama komisije za nabavke. Član 64. (Kriteriji za dodjelu ugovora) (1) Ugovorni organ dodjeljuje ugovor na osnovu jednog od sljedećih kriterija: a) ekonomski najpovoljnija ponuda ili b) najniža cijena. (2) Ugovorni organ dužan je u tenderskoj dokumentaciji razraditi kriterij ekonomski najpovoljnije ponude na način da definira i detaljno razradi potkriterije za ocjenu, u skladu s prirodom i svrhom konkretnog predmeta nabavke. Potkriteriji mogu biti: kvalitet predmeta nabavke, cijena, tehnička sposobnost predmeta nabavke, funkcionalne i ekološke karakteristike, operativni troškovi, ekonomičnost, postprodajni servis i tehnička pomoć, rok isporuke ili rok za izvršenje i sl., uz obavezu da se u tenderskoj dokumentaciji utvrdi precizna metodologija vrednovanja svakog potkriterija. (3) Uslovi za kvalifikaciju kandidata, odnosno ponuđača iz čl. 45. do 51. ovog zakona ne mogu biti potkriteriji za ocjenu ponuda. Član 65. (Ocjena ponuda) (1) Ugovorni organ ocjenjuje ponude koje su podnijeli kvalificirani ponuđači, primjenjujući kriterij za dodjelu ugovora utvrđen u tenderskoj dokumentaciji. (2) Nakon ocjene ponuda, ugovorni organ dužan je sačiniti zapisnik o ocjeni ponuda koji sadrži najmanje sljedeće podatke: a) naziv ugovornog organa; b) predmet javne nabavke; c) naziv ponuđača čije su ponude odbijene i razloge za njihovo odbijanje; d) dodjelu bodova po potkriterijima za ocjenu ponuda, ako je kriterij ekonomski najpovoljnija ponuda, prema metodologiji utvrđenoj u tenderskoj dokumentaciji; e) rang-listu ocijenjenih ponuda, počev od najuspješnije ka najmanje uspješnoj; f) naziv ponuđača čija je ponuda ocijenjena najpovoljnijom; g) vrijednost ugovora ili okvirnog sporazuma. (3) U otvorenom i ograničenom postupku, pregovori između ugovornog organa i ponuđača nisu dopušteni. Član 66. (Neprirodno niska ponuđena cijena) (1) Ako ugovorni organ ocijeni da je ponuđena cijena neprirodno niska, pismeno će od ponuđača zahtijevati da obrazloži ponuđenu cijenu. Ako ponuđač ugovornom organu ne ponudi osnovano obrazloženje, koje može, između ostalog, sadržavati i poređenje s cijenama na tržištu, ugovorni organ odbacit će ponudu. (2) Ponuđač je dužan pismeno dostaviti detaljne informacije o relevantnim sastavnim elementima ponude, uključujući elemente cijene, odnosno razloge ponuđene cijene. Ugovorni organ razmatra objašnjenja koja se na primjeren način mogu odnositi na: a) ekonomičnost proizvodnog procesa, pruženih usluga ili građevinske metode; http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 19 b) izabrana tehnička rješenja i/ili izuzetno pogodne uslove koje ponuđač ima za dostavu robe ili usluga ili za izvođenje radova; c) originalnost robe, usluga ili radova koje je ponuđač ponudio; d) usklađenost s važećim odredbama koje se odnose na radnu zaštitu i uslove rada na mjestu gdje se isporučuje roba, pruža usluga ili izvodi rad; e) mogućnost da ponuđač prima državnu pomoć. (3) Ako ugovorni organ utvrdi da je ponuda neprirodno niska zato što ponuđač prima državnu pomoć, ponuda može biti odbačena samo ako ponuđač nije u mogućnosti dokazati, u razumnom roku koji je odredio ugovorni organ, da je državna pomoć dodijeljena u skladu s važećim zakonom. Član 67. (Preferencijalni tretman domaćeg) Primjena preferencijalnog tretmana domaćeg definira se posebnim podzakonskim aktom koji donosi Vijeće ministara BiH u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 68. (Razlozi za odbacivanje zahtjeva za učešće ili ponude) (1) Ugovorni organ odbacuje zahtjev za učešće ili ponudu ako kandidat/ponuđač nije dostavio tražene dokaze ili je dostavio nepotpune dokaze ili je lažno predstavio informacije koje su dokaz ispunjavanja uslova iz čl. 45. do 51. ovog zakona; (2) Zahtjev za učešće, odnosno ponuda kandidata/ponuđača ili grupe kandidata/ponuđača koji su direktno ili indirektno učestvovali u pripremi postupka javne nabavke bit će odbačena u slučaju iz člana 52. stav (7) ovog zakona. (3) Ugovorni organ može pozvati kandidate/ponuđače da u roku od tri dana pojasne dokumente koje su dostavili u skladu s čl. 45. do 51. ovog zakona ili da dostave originalne dokumente radi poređenja s kopijom koja je dostavljena uz ponudu, a s ciljem otklanjanja formalnog nedostatka dokumenata. (4) Ugovorni organ dužan je odbaciti zahtjev za učešće ili ponudu i u sljedećim slučajevima kad: a) ponuđač u svojoj ponudi ne navede cijenu, nego samo navede da će ponuditi cijenu koja je za određeni postotak ili vrijednost niža od ponude s najnižom cijenom, ili ponudu u kojoj cijena nije iskazana u ukupnom iznosu, u skladu sa zahtjevima iz tenderske dokumentacije; b) se uz ponudu zahtijeva garancija za ozbiljnost ponude, a ona nije dostavljena uz ponudu; c) nije otklonjen nedostatak iz stava (3) ovog člana; d) se ponuda odnosi na više lotova nego što je ugovorni organ dopustio tenderskom dokumentacijom i obavještenjem o nabavci; e) je u ponudi data alternativna ponuda, a ona nije dopuštena; f) u ponudi pisanim objašnjenjem ponuđača nije otklonjen nedostatak ili nejasnoća; g) za ponudu ponuđač nije pisanim putem prihvatio ispravku računske greške; i) ponuda nije potpuna i ne ispunjava zahtjeve iz tenderske dokumentacije; j) i u drugim opravdanim slučajevima. Odjeljak B. Ishod postupka javne nabavke Član 69. (Prestanak postupka javne nabavke) (1) Postupak javne nabavke može se okončati: a) zaključenjem ugovora o javnoj nabavci ili okvirnog sporazuma ili b) poništenjem postupka javne nabavke. (2) Ugovorni organ obavezan je poništiti postupak javne nabavke u slučaju da: a) nije dostavljena nijedna ponuda u određenom krajnjem roku; b) nije dostavljen nijedan zahtjev za učešće u ograničenom postupku, u pregovaračkom postupku sa ili bez objave obavještenja ili u takmičarskom dijalogu; c) nije dostavljen broj ponuda određen u članu 32. stav (4) ovog zakona, ako je bilo predviđeno zaključenje okvirnog sporazuma; d) nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva; e) cijene svih prihvatljivih ponuda znatno su veće od osiguranih sredstava za predmetnu nabavku. (3) Ugovorni organ može otkazati postupak javne nabavke samo zbog dokazanih razloga koji su izvan kontrole ugovornog organa i koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka javne nabavke. Član 70. (Odluka o izboru i odluka o poništenju) (1) Ugovorni organ donosi odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili odluku o poništenju postupka nabavke u roku koji je određen u tenderskoj dokumentaciji kao rok važenja ponude, a najkasnije u roku od sedam dana od dana isteka važenja ponude, odnosno u produženom periodu roka važenja ponuda, u skladu s članom 60. stav (2) ovog zakona. (2) Odluke iz ovog člana dostavljaju se kandidatima/ ponuđačima u roku od tri dana, a najkasnije u roku od sedam dana od dana donošenja odluke, i to: elektronskim sredstvom ili putem pošte ili neposredno. (3) Odluka o izboru sadrži: podatke o ugovornom organu, broj i datum donošenja odluke, podatke o javnom oglašavanju, vrstu postupka nabavke, broj zaprimljenih ponuda, naziv i podatke o izabranom ponuđaču, detaljno obrazloženje razloga za izbor, pouka o pravnom lijeku, potpis ovlaštenog lica i pečat ugovornog organa. (4) Odluka o poništenju postupka nabavke sadrži: podatke o ugovornom organu, broj i datum donošenja odluke, podatke o javnom oglašavanju, vrstu postupka nabavke, zakonski osnov za poništenje postupka nabavke, detaljno obrazloženje poništenja, pouka o pravnom lijeku, potpis ovlaštenog lica i pečat ugovornog organa. (5) Odluku o rezultatu pretkvalifikacije kandidata u postupku koji se sastoji od dvije ili više faza ugovorni organ donosi nakon okončanja faze pretkvalifikacije. Ova odluka sadrži: podatke o ugovornom organu, broj i datum donošenja odluke, podatke o javnom oglašavanju, vrstu postupka nabavke, broj zaprimljenih zahtjeva za učešće, naziv i podatke o kvalificiranim kandidatima, podatke i obrazloženje o nekvalificiranim kandidatima, pouku o pravnom lijeku, potpis ovlaštenog lica i pečat ugovornog organa. (6) Odluke iz st. (3) i (4) ovog člana ugovorni organ objavljuje na svojoj internetskoj strani, ako je ima, i to istovremeno s upućivanjem odluka ponuđačima koji su učestvovali u postupku javne nabavke. Član 71. (Obavještavanje kandidata i ponuđača o rezultatima) (1) Ugovorni organ dužan je istovremeno, a najkasnije u roku od sedam dana od dana donošenja odluke, pismeno obavijestiti kandidate/ponuđače koji su blagovremeno podnijeli zahtjeve ili ponude o odlukama koje su donesene u pogledu pretkvalifikacije, ocjene ponuda ili poništenja postupka. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 20 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. (2) Ugovorni organ dužan je uz obavještenje o rezultatima postupka dostaviti i odgovarajuću odluku iz člana 70. ovog zakona i zapisnik o ocjeni ponuda iz člana 65. stav (2) ovog zakona. Član 72. (Ugovori) (1) Ugovorni organ dostavlja na potpis izabranom ponuđaču prijedlog ugovora, i to nakon isteka roka od 15 dana, računajući od dana kada su svi ponuđači obaviješteni o izboru najpovoljnije ponude. Izabrani ponuđač prihvata prijedlog ugovora i zaključuje ugovor. (2) Ugovor o javnoj nabavci zaključuje se u skladu sa zakonima o obligacionim odnosima u Bosni i Hercegovini. Ugovori koji se dodjeljuju u otvorenom postupku, ograničenom postupku, pregovaračkom postupku sa objavom ili bez objave obavještenja, konkursu za izradu idejnog rješenja ili takmičarskom dijalogu, izuzev ugovora iz člana 21. stav (1) tačka d) ovog zakona, ne mogu se zaključiti u periodu od 15 dana od dana kada su ponuđači obaviješteni o ishodu postupka nabavke. (3) Ugovorni organ dostavlja prijedlog ugovora onom ponuđaču čija je ponuda po rang- listi odmah nakon ponude najuspješnijeg ponuđača, u slučaju da najuspješniji ponuđač: a) propusti dostaviti originale ili ovjerene kopije dokumentacije iz čl. 45. i 47. ovog zakona, ne starije od tri mjeseca od dana dostavljanja ponude ili zahtjeva za učešće, u roku koji odredi ugovorni organ; ili b) propusti dostaviti dokumentaciju koja je bila uslov za potpisivanje ugovora, a koju je bio dužan pribaviti u skladu s propisima u Bosni i Hercegovini; ili c) u pisanoj formi odbije dodjelu ugovora; ili d) propusti dostaviti garanciju za izvršenje ugovora u skladu sa uslovima iz tenderske dokumentacije i u roku koji mu je odredio ugovorni organ; ili e) propusti potpisati ugovor o nabavci u roku koji mu je odredio ugovorni organ; ili f) odbije zaključiti ugovor pod uslovima navedenim u tenderskoj dokumentaciji i ponudi koju je dostavio. (4) Ako izabrani ponuđač ne dostavi garanciju za izvršenje ugovora u ostavljenom roku, nakon zaključivanja ugovora, zaključeni ugovor smatra se apsolutno ništavim. (5) Prilikom dodjele ugovora o nabavci, cijena navedena u najpovoljnijoj ponudi kao i uslovi utvrđeni u tenderskoj dokumentaciji ne mogu se mijenjati. Izuzetno, ako se u tenderskoj dokumentaciji predviđa odredba o promjenjivosti cijena s objektivno utvrđenim pravilima o promjenjivosti cijene, takva odredba unosi se u ugovor o javnoj nabavci. (6) Ugovorni organ u ugovoru obavezno postavlja uslov da ponuđač kojem je dodijeljen ugovor o javnoj nabavci nema pravo zapošljavati, u svrhu izvršenja ugovora o javnoj nabavci, fizička ili pravna lica koja su učestvovala u pripremi tenderske dokumentacije ili su bila u svojstvu člana ili stručnog lica koje je angažirala Komisija za nabavke, najmanje šest mjeseci po zaključenju ugovora, odnosno od početka realizacije ugovora. Član 73. (Podugovaranje) (1) Ugovorni organ ne može zabraniti podugovaranje, ali može tražiti od kandidata/ponuđača da se izjasni da li namjerava dio ugovora podugovaranjem prenijeti na treće strane. (2) Ako se kandidat/ponuđač izjasni da namjerava dio ugovora podugovaranjem prenijeti na treće strane, ugovorni organ dužan je u ugovor o javnoj nabavci unijeti tu odredbu kao osnov za zaključivanje podugovora između izabranog ponuđača i podugovarača. (3) Ponuđač kojem je dodijeljen ugovor neće sklapati podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora bez prethodnog pismenog odobrenja ugovornog organa. Elementi ugovora koji se podugovaraju i identitet podugovarača obavezno se saopćavaju ugovornom organu blagovremeno, prije sklapanja podugovora. Ugovorni organ može izvršiti provjeru kvalifikacija podugovarača u skladu s članom 44. ovog zakona i obavijestiti dobavljača o svojoj odluci najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o podugovaraču. U slučaju odbijanja podugovarača, ugovorni organ dužan je navesti objektivne razloge odbijanja. (4) Nakon što ugovorni organ odobri podugovaranje, u skladu sa stavom (3) ovog člana, dobavljač kojem je dodijeljen ugovor dužan je prije početka realizacije podugovora dostaviti ugovornom organu podugovor zaključen s podugovaračem, kao osnov za neposredno plaćanje podugovaraču, i koji kao obavezne elemente mora sadržavati sljedeće: a) robu, usluge ili radove koje će isporučiti, pružiti ili izvesti podugovarač; b) predmet, količinu, vrijednost, mjesto i rok isporuke robe, pružanja usluga ili izvođenja radova; c) podatke o podugovaraču, i to: naziv podugovarača, sjedište, JIB/IDB, broj transakcijskog računa i naziv banke kod koje se vodi. (5) Dobavljač kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora. Odjeljak C. Obaveze ugovornog organa po završenom postupku Član 74. (Obavještenje o dodjeli ugovora) (1) Ugovorni organ dužan je za otvoreni postupak, ograničeni postupak, pregovarački postupak s objavom ili bez objave obavještenja, konkurs za izradu idejnog rješenja ili takmičarski dijalog objaviti obavještenje o dodjeli ugovora na osnovu rezultata postupka dodjele ugovora, najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključivanja ugovora ili okvirnog sporazuma. (2) U slučaju dodjele ugovora iz člana 8. ovog zakona i zaključenih okvirnih sporazuma, ugovorni organ objavljuje obavještenje o dodjeli svih ugovora u toku jedne godine, i to najkasnije 30 dana od isteka kalendarske godine. (3) Obavještenje o dodjeli ugovora iz st. (1) i (2) ovog člana sadrži informacije koje utvrđuje Agencija podzakonskim aktom. Član 75. (Izvještaj o postupku javne nabavke) (1) Ugovorni organ obavezan je Agenciji dostavljati izvještaje o otvorenom postupku, ograničenom postupku, pregovaračkom postupku s objavom ili bez objave obavještenja, konkursu za izradu idejnog rješenja, takmičarskom dijalogu, konkurentskom zahtjevu za dostavu ponuda i direktnom sporazumu, kao i u slučaju dodjele ugovora iz čl. 8. i 10. ovog zakona, u formi, na način i u rokovima koje utvrđuje Agencija podzakonskim aktom. (2) Nakon što ugovorni organ dostavi izvještaj Agenciji, dužan je na svojoj internetskoj stranici, ako je ima, objaviti osnovne elemente ugovora za sve postupke javne nabavke, kao i sve izmjene ugovora do kojih dođe u toku realizacije ugovora, na način i u formi koji će podzakonskim aktom propisati Vijeće ministara BiH. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 21 Član 76. (Arhiviranje) Zaključeni ugovori o nabavci, zahtjevi, ponude, tenderska dokumentacija i dokumenti koji se odnose na ispitivanje i ocjenjivanje zahtjeva i ponuda, kao i drugi dokumenti u vezi s nabavkom čuvaju se u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine koji se odnose na arhiviranje. POGLAVLJE IV. POSEBNE ODREDBE ZA SEKTORSKE UGOVORNE ORGANE KOJI OBAVLJAJU DJELATNOST U OBLASTI VODOSNABDIJEVANJA, ENERGETIKE, PROMETA I POŠTANSKIH USLUGA Odjeljak A. Opće odredbe Član 77. (Oblast primjene) (1) Ovo poglavlje Zakona sadrži posebne odredbe koje primjenjuje sektorski ugovorni organ koji obavlja djelatnosti u oblasti vodosnabdijevanja, energetike, transporta i poštanskih usluga, te sektorski ugovorni organ kada zaključuje ugovore za potrebe djelatnosti u navedenim oblastima. (2) Ovo poglavlje Zakona ne primjenjuje se na ugovore koje sektorski ugovorni organ zaključi u svrhe koje ne uključuju obavljanje njihovih djelatnosti opisanih u čl. 78. do 84. ovog zakona ili radi obavljanja takvih djelatnosti u drugoj zemlji u uslovima koji ne uključuju fizičku upotrebu mreže ili geografskog područja unutar Bosne i Hercegovine. Član 78. (Vodosnabdijevanje) (1) Djelatnosti u oblasti vodosnabdijevanja, u smislu ovog zakona, su: a) stavljanje na raspolaganje (pružanje) ili upravljanje nepokretnim (fiksnim) mrežama za javno snabdijevanje u vezi s proizvodnjom, prijevozom (transportom) ili distribucijom pitke vode; b) snabdijevanje (napajanje) tih mreža pitkom vodom. (2) Sektorski ugovorni organ primjenjuje odredbe ovog zakona za javne nabavke ili konkurse za projekte koje provodi, odnosno organizira za obavljanje djelatnosti iz stava (1) ovog člana i koji je: a) povezan s projektima vodogradnje, te s projektima navodnjavanja ili odvodnjavanja (isušivanja) pod uslovom da količina vode koja će se koristiti za snabdijevanje pitkom vodom iznosi više od 20% od ukupne količine vode stavljene na raspolaganje takvim projektima, ili instalacijama za navodnjavanje ili odvodnjavanje (isušivanje); ili b) povezan s odvodnjom ili pročišćavanjem otpadnih voda. (3) Sektorski ugovorni organ obavezan je primijeniti odredbe ovog zakona, kada obavlja djelatnosti koje se odnose na snabdijevanje (napajanje) mreža pitkom vodom u svrhu javnog snabdijevanja od subjekta koji nije ugovorni organ i ne smatra se djelatnošću u smislu stava (1) ovog člana ako: a) taj subjekat proizvodi pitku vodu, jer mu je ona potrebna za obavljanje neke djelatnosti koja nije djelatnost iz čl. 78. do 84. ovog zakona te b) napajanje (snabdijevanje) javne mreže zavisi samo od vlastite potrošnje tog subjekta i ne iznosi više od 30% ukupne proizvodnje pitke vode, u odnosu na prosjek prethodne tri godine, uključujući i tekuću godinu. Član 79. (Plin, toplotna i električna energija) (1) Djelatnosti u oblasti plina i toplotne energije na koje se primjenjuju odredbe ovog zakona su: a) stavljanje na raspolaganje (pružanje) ili upravljanje nepokretnim (fiksnim) mrežama za javnu uslugu u vezi s proizvodnjom, prijenosom i distribucijom plina i toplotne energije; b) snabdijevanje (napajanje) te mreže plinom ili toplotnom energijom. (2) Ako snabdijevanje (napajanje) mreža plinom ili toplotnom energijom u svrhu javne usluge obavlja subjekat koji nije ugovorni organ, to se ne smatra djelatnošću u smislu stava (1) ovog člana ako: a) proizvodnja plina ili toplotne energije od strane tog subjekata nastaje kao neizbježna posljedica obavljanja djelatnosti koja ne spada u djelatnosti iz st. (1) ili (3) ovog člana ili iz čl. 78. do 84. ovog zakona; b) je snabdijevanje javne mreže posljedica privrednog iskorištavanja napajanja i ako u odnosu na prosjek posljednje tri godine, uključujući i tekuću godinu, ne čini više od 20% prihoda subjekta. (3) Sektorski ugovorni organ obavezan je primijeniti odredbe ovog zakona, kada obavlja djelatnosti iz oblasti električne energije, i to ako: a) stavlja na raspolaganje (pružanje) ili upravljanje nepokretnim (fiksnim) mrežama za javnu uslugu u vezi s proizvodnjom, prijenosom i distribucijom električne energije; b) snabdijeva (napaja) tu mrežu električnom energijom. (4) Ako snabdijevanje (napajanje) mreža električnom energijom u svrhu javne usluge obavlja subjekat koji nije ugovorni organ, to se ne smatra djelatnošću u smislu odredbe stava (3) ovog člana ako: a) subjekat proizvodi električnu energiju zbog toga što je njena potrošnja potrebna u svrhu obavljanja neke djelatnosti koja nije djelatnost iz st. (1) ili (3) ovog člana ili iz čl. 78. do 84. ovog zakona; i b) napajanje (snabdijevanje) javne mreže zavisi samo od vlastite potrošnje tog subjekta i ne iznosi više od 30% ukupne proizvodnje energije, u odnosu na prosjek prethodne tri godine, uključujući i tekuću godinu. Član 80. (Istraživanje i vađenje nafte, plina, uglja i ostalih čvrstih goriva) Sektorski ugovorni organ obavezan je primjenjivati odredbe ovog zakona kada obavlja djelatnosti istraživanja i vađenja nafte, plina, uglja i ostalih čvrstih goriva, i to kada se obavljanje te djelatnosti odnosi na iskorištavanje geografskog područja u svrhu istraživanja ili vađenja nafte, plina, uglja ili drugih čvrstih goriva. Član 81. (Transportne usluge) (1) Djelatnosti u oblasti transporta, u smislu ovog zakona, su: a) kada se stavlja na raspolaganje (pružanje) ili upravljanje mrežom za usluge javnog prometa željeznicom, automatiziranim sistemima, tramvajem, autobusom, trolejbusom ili žičarama; b) mreža na području transporta postoji ako se usluge u prometu obavljaju u skladu s uslovima, npr. za linije, transportne kapacitete, redove vožnje i slično, a koje je utvrdio nadležni organ. (2) Pružanje javnih usluga autobuskog prijevoza nije djelatnost, u smislu odredbi ovog člana, ako i drugi subjekti mogu pružati te usluge općenito ili na određenom geografskom području pod istim uslovom kao i sektorski ugovorni organ. Član 82. (Zračne, pomorske i riječne luke) Sektorski ugovorni organ koji obavlja djelatnosti zračnih, pomorskih i riječnih luka i koje se odnose na iskorištavanje geografskog područja u svrhu stavljanja na raspolaganje zračnih http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 22 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. luka, pomorskih luka, riječnih luka ili drugih prometnih terminala, prijevoznicima u zračnom, pomorskom ili riječnom prijevozu, obavezan je primjenjivati ovaj zakon. Član 83. (Poštanske usluge) (1) Poštanske usluge ili druge usluge koje ne uključuju poštanske usluge su djelatnosti koje se obavljaju pod uslovima određenim ovim članom. (2) Poštanske usluge, u smislu stava (1) ovog člana, jesu usluge prijema, prijenosa i uručenja poštanskih pošiljki. Te usluge obuhvataju: a) rezervirane poštanske usluge, a to su poštanske usluge koje u skladu sa zakonima o pošti obavlja jedino javni operater; b) poštanske usluge koje se obavljaju na slobodnom tržištu, u skladu s odredbama zakona o pošti. (3) Poštanska pošiljka je pismovna pošiljka, poštanska i telegrafska uputnica i paket koji sadrži robu sa ili bez komercijalne vrijednosti, bez obzira na težinu, adresirana na određenog primaoca kojem pošiljku treba uručiti. Poštanska pošiljka, u smislu stava (2) ovog člana, odnosi se i na knjige, kataloge i štampu. (4) Druge usluge koje ne uključuju poštanske usluge jesu usluge koje se obavljaju u sljedećim oblastima, pod uslovom da te usluge obavlja subjekat koji obavlja poštanske usluge u smislu stava (2) ovog člana i pod uslovom da te usluge nisu direktno izložene tržišnoj konkurenciji, a to su: a) usluge upravljanja poštanskom službom (usluge i prije i poslije otpreme, kao što su usluge upravljanja urudžbenim uredom); b) usluge dodate vrijednosti u vezi s elektronskim sredstvima i koje se u cijelosti pružaju putem elektronskih sredstava (uključujući sigurno slanje šifriranih dokumenata elektronskim sredstvima, usluge vođenja adresa i slanje preporučene elektronske pošte); c) usluge koje se odnose na pošiljke drugačije od onih pošiljki naznačenih u stavu (3) ovog člana (npr. neadresirane pošiljke, reklamne pošiljke, promotivne pošiljke i sl.); d) finansijske usluge prema definiciji iz Aneksa II. Dio A kategorije 6 ovog zakona; e) filatelističke usluge; f) logističke usluge koje su kombinacija fizičke dostave i/ili skladištenja i drugih nepoštanskih djelatnosti. Član 84. (Nabavka koja se odnosi na više djelatnosti) (1) Na predmet nabavke koji se odnosi na obavljanje više djelatnosti iz ovog poglavlja primjenjuju se odredbe ovog dijela zakona za onu djelatnost koja je glavni dio predmeta nabavke. (2) Ako se na dio predmeta nabavke planiranog za obavljanje jedne od djelatnosti primjenjuju odredbe ovog poglavlja zakona, a na drugi dio predmeta nabavke se ne primjenjuju odredbe ni ovog poglavlja ni poglavlja II. i III. ovog zakona, te ako nije moguće objektivno utvrditi za koju je djelatnost namijenjen pretežni dio predmeta nabavke, onda se postupak javne nabavke provodi u skladu s odredbama ovog dijela zakona. (3) Ako dio predmeta nabavke planiran za obavljanje jedne od djelatnosti podliježe odredbama ovog poglavlja zakona, a drugi dio predmeta nabavke podliježe odredbama poglavlja II. i III. ovog zakona, te ako nije moguće objektivno utvrditi za koju je djelatnost namijenjen pretežni dio predmeta nabavke, onda se postupak javne nabavke provodi u skladu s odredbama poglavlja II. i III. ovog zakona. Odjeljak B. Posebne odredbe Član 85. (Sistem kvalifikacije) (1) Sektorski ugovorni organ može uspostaviti i voditi sistem kvalifikacije kandidata/ponuđača. Sektorski ugovorni organ koji uspostavi ili vodi sistem kvalifikacije obavezan je u objavi navesti svrhu sistema kvalifikacije i način kako se mogu zatražiti pravila kvalifikacije, te osigurati da privredni subjekat u svakom trenutku može zahtijevati kvalifikaciju. Ako sistem kvalifikacije traje duže od tri godine, uspostavljanje sistema kvalifikacije objavljuje se svake godine. Pri kraćem trajanju sistema kvalifikacije dovoljna je objava na početku postupka. (2) Sistem kvalifikacije, u skladu sa stavom (1) ovog člana, može obuhvatati različite stepene, a vodi se na osnovu objektivnih kvalifikacijskih kriterija i kvalifikacijskih pravila koje postavlja sektorski ugovorni organ. Kvalifikacijski kriteriji i pravila mogu se po potrebi ažurirati. (3) Kvalifikacijski kriteriji i pravila, u skladu sa stavom (2) ovog člana, mogu obuhvatati uslove o finansijskoj i ekonomskoj i/ili tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti. Sektorski ugovorni organ obavezan je predvidjeti kriterije i pravila kvalifikacije, kao i razloge isključenja. (4) Ako kvalifikacijski kriteriji i pravila sadrže uslove finansijske i ekonomske i/ili tehničke i profesionalne sposobnosti, privredni subjekt se u svrhu dokaza zahtijevane sposobnosti može u datom slučaju osloniti na resurse drugih privrednih subjekata, nezavisno od pravnog odnosa između njega i tog privrednog subjekta. U tom slučaju on mora dokazati da tim resursima zaista i raspolaže sve vrijeme trajanja sistema kvalifikacije. (5) Pod istim pretpostavkama kao i u stavu (4) ovog člana, i grupe ponuđača mogu se osloniti na resurse svojih članova ili drugih privrednih subjekata. (6) Kvalifikacijski kriteriji i pravila, u skladu s odredbom stava (2) ovog člana, stavljaju se na raspolaganje zainteresiranim privrednim subjektima na njihov zahtjev. Sektorski ugovorni organ obavještava svaki zainteresirani privredni subjekat o izmjeni i dopuni kvalifikacijskih kriterija i pravila. Ako sektorski ugovorni organ smatra da sistem kvalifikacije drugih sektorskih ugovornih organa odgovara zahtjevima i uslovima ponuđača, odnosno kandidata koji su kvalificirani, učinit će dostupnim nazive tih drugih sektorskih ugovornih organa kvalificiranim kandidatima. (7) Sektorski ugovorni organ dužan je podnosioce zahtjeva u primjerenom roku obavijestiti o odluci koju je donio o kvalifikaciji podnosioca zahtjeva. Ako se odluka ne može donijeti u roku od četiri mjeseca nakon zaprimanja zahtjeva za kvalifikaciju, sektorski ugovorni organ dužan je podnosioca zahtjeva najkasnije dva mjeseca nakon zaprimanja zahtjeva za kvalifikaciju obavijestiti o razlozima produženja obrade i navesti kada će biti donesena odluka o prihvatanju ili odbijanju njegovog zahtjeva. Podnosilac zahtjeva obavještava se o odluci o zahtjevu za kvalifikaciju najkasnije u roku šest mjeseci nakon prijema zahtjeva za kvalifikaciju. (8) O negativnim odlukama o kvalifikaciji, uz navođenje razloga, podnosilac zahtjeva obavještava se bez odgađanja, a najkasnije 15 dana nakon donošenja odluke. Razlozi se moraju zasnivati na kvalifikacijskim kriterijima koje je uspostavio sektorski ugovorni organ u skladu sa stavom (3) ovog člana. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 23 (9) Uspješni podnosioci zahtjeva uvrštavaju se u spisak, pri čemu je moguća daljnja podjela prema predmetu nabavke, za koji su pojedini podnosioci zahtjeva kvalificirani. (10) Sektorski ugovorni organ može privrednom subjektu osporiti priznanje kvalifikacije samo iz razloga koji se zasnivaju na kriterijima koje je utvrdio sektorski ugovorni organ u skladu sa stavom (3) ovog člana. Sektorski ugovorni organ osporava priznatu kvalifikaciju privrednom subjektu, o čemu ga obavještava u pismenoj formi, uz navođenje razloga, i to u roku ne kraćem od 15 dana od dana kada osporava kvalifikaciju. (11) Ako se poziv na nadmetanje objavljuje uspostavljanjem sistema kvalifikacije, ponuđači, odnosno kandidati biraju se u ograničenom postupku javne nabavke ili u pregovaračkom postupku javne nabavke između privrednih subjekata koji su se kvalificirali u okviru sistema kvalifikacije. (12) Uspostavljanje sistema kvalifikacije objavljuje se u skladu s članom 36. ovog zakona, u formi koja će biti definirana podzakonskim aktom koji donosi Vijeće ministara BiH. Član 86. (Izuzeća za sektorske ugovorne organe) (1) Sektorski ugovorni organ, osim izuzeća iz člana 10. ovog zakona, izuzet je od primjene ovog zakona, i kada dodjeljuje: a) ugovor za nabavku robe ili usluga za daljnju prodaju ili davanje u zakup trećim licima, pod uslovom da sektorskom ugovornom organu ne pripada posebno ili isključivo pravo na prodaju ili davanje u zakup predmeta takvih ugovora, te da i drugi subjekti mogu slobodno prodavati ili davati pod zakup pod istim uslovima kao i sektorski ugovorni organ ili sektorski ugovorni organi; b) ugovor koji zaključi sektorski ugovorni organ u svrhe koje ne uključuju obavljanje djelatnosti definiranih čl. 78.-84. ovog zakona. (2) Sektorski ugovorni organ koji obavlja djelatnosti definirane zakonom izuzet je od primjene odredbi ovog zakona za ugovore koje dodjeljuje povezanom preduzeću, poslovnom partnerstvu ili sektorskom ugovornom organu koji je sastavni dio poslovnog partnerstva. Uslovi i način na koji se dodjeljuju ovi ugovori bit će definirani uputstvom koje donosi Vijeće ministara BiH, u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona. POGLAVLJE V. OSTALI POSTUPCI JAVNE NABAVKE Odjeljak A. Dodjela ugovora male vrijednosti Član 87. (Vrste postupka za dodjelu ugovora male vrijednosti) (1) Postupci javne nabavke za dodjelu ugovora male vrijednosti su: a) konkurentski zahtjev za dostavu ponuda; i b) direktni sporazum. (2) Ugovorni organ provodi postupak konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda u slučaju da je procijenjena vrijednost nabavke robe ili usluge manja od iznosa od 50.000,00 KM, odnosno kada je za nabavku radova procijenjena vrijednost manja od iznosa od 80.000,00 KM. (3) Ugovorni organ provodi postupak direktnog sporazuma za nabavku robe, usluga ili radova čija je procijenjena vrijednost jednaka ili manja od iznosa od 6.000,00 KM. (4) Ugovorni organ može za vrijednosti nabavke iz st. (2) i (3) ovog člana provesti jedan od postupaka iz čl. 25.-35. ovog zakona. Član 88. (Konkurentski zahtjev za dostavu ponuda) (1) Konkurentski zahtjev za dostavu ponuda je postupak u kojem ugovorni organ upućuje zahtjev za dostavu ponuda za nabavku robe, usluga ili radova određenom broju ponuđača, pri čemu taj broj ne može biti manji od tri i obavezno objavljuje dodatno obavještenje o nabavci na portalu javnih nabavki. (2) Prilikom pripreme ove vrste postupka, ugovorni organ dužan je donijeti odluku o pokretanju postupka i koristiti model konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda koji propisuje Agencija. (3) Zahtjev za dostavu ponuda obuhvata adekvatne i dovoljne informacije na osnovu kojih ponuđači mogu pripremiti svoje ponude na stvarno konkurentnoj osnovi. Ugovorni organ dužan je u zahtjevu navesti: precizan rok i mjesto prijema ponuda, minimum dokumenata kojima se dokazuje kvalificirnost ponuđača (ako ih zahtijeva) i sl. (4) Ugovorni organ dužan je predvidjeti javno otvaranje ponuda. Član 89. (Dodjela ugovora u postupku konkurentskog zahtjeva) (1) Dodjela ugovora u postupku konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda zasniva se na kriteriju najniže cijene ili kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude, u skladu s odredbama člana 64. ovog zakona. (2) Svaki ponuđač može ponuditi samo jednu cijenu, i to ukupnu cijenu, koju ne može mijenjati nakon isteka roka za dostavu ponuda. Ugovorni organ ne može pregovarati o ponudi, kao ni o cijeni. (3) Kada ugovorni organ primi jednu prihvatljivu ponudu, dodjeljuje ugovor tom ponuđaču i to najkasnije u roku od deset dana od dana okončanja postupka javne nabavke. Član 90. (Direktni sporazum) Direktni sporazum je postupak u kojem ugovorni organ nakon ispitivanja tržišta traži pismeno prijedlog cijene ili ponudu od jednog ili više ponuđača i pregovara ili prihvata tu cijenu, kao uslov za konačni sporazum. Ugovorni organ dužan je donijeti interni pravilnik o postupku direktnog sporazuma, koji treba biti usaglašen s modelom pravilnika o postupku direktnog sporazuma koji propisuje Agencija. POGLAVLJE VI. INSTITUCIJE ZA PRAĆENJE PRIMJENE ZAKONA Član 91. (Institucije) Agencija i URŽ su institucije nadležne za praćenje primjene ovog zakona i podzakonskih akata. Član 92. (Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine) (1) Agencija je samostalna upravna organizacija sa statusom pravnog lica. Agencija ima sjedište u Sarajevu i pečat u skladu sa Zakonom o pečatu institucija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o pečatu institucija BiH). (2) Agencija ima dvije filijale sa sjedištem u Banjoj Luci i Mostaru. Filijale nemaju status pravnih lica. Filijale imaju pečate identične pečatu Agencije, koji dodatno sadrže naziv i sjedište filijale. (3) Uloga Agencije je da osigura pravilno provođenje ovog zakona. Za ostvarivanje uloge Agencije utvrđene su sljedeće nadležnosti: http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 24 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. a) priprema i izrada nacrta zakona, nacrta izmjena i dopuna zakona i pratećih podzakonskih akata, u svrhu osiguranja njihove djelotvornosti i svrsishodnosti; b) unapređenje informiranosti ugovornih organa i ponuđača o propisima o javnim nabavkama i njihovim ciljevima, postupcima i metodama; c) objavljivanje priručnika i uputstava, kao i izrada i ažuriranje standardnih obrazaca i modela u skladu s odredbama ovog zakona; d) pružanje tehničke pomoći i savjetodavnih mišljenja ugovornim organima i ponuđačima u vezi s pravilnom primjenom ovog zakona i podzakonskih akata; e) uspostavljanje sistema praćenja postupaka koje provode ugovorni organi za nabavku robe, usluga i radova, s ciljem edukacije i otklanjanja uočenih nepravilnosti u pojedinačnim postupcima javnih nabavki; f) prikupljanje podataka, izrada analize i objavljivanje informacija u vezi s postupcima javnih nabavki i dodijeljenim ugovorima o javnim nabavkama; g) razvijanje i uspostava elektronskih informacionih sistema u oblasti javnih nabavki u Bosni i Hercegovini; h) pokretanje, podržavanje i stvaranje pretpostavki za razvoj prakse elektronskih nabavki i komunikacija u oblasti javnih nabavki; i) organiziranje i održavanje obuka za ovlaštene predavače i službenike za javne nabavke, objavljivanje informacija u vezi s obukama, te priprema priručnika i drugih pratećih materijala za profesionalni razvoj u oblasti javnih nabavki u skladu s podzakonskim aktom koje donosi Vijeće ministara BiH; j) praćenje rada ovlaštenih predavača i vođenje evidencije o akreditiranim predavačima iz oblasti javnih nabavki i službenicima za javne nabavke; k) izrada godišnjih izvještaja za Vijeće ministara BiH. (4) Agencija ima direktora i Odbor Agencije. (5) Direktor Agencije ima status sekretara s posebnim zadatkom. Izbor i imenovanje direktora Agencije, s mogućnošću jednog ponovnog imenovanja, kao i razrješenje s dužnosti je u nadležnosti Vijeća ministara BiH, u skladu s odredbama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH. (6) Direktor Agencije predstavlja i zastupa Agenciju, rukovodi radom Agencije, organizira i osigurava zakonito i efikasno obavljanje poslova iz nadležnosti Agencije, donosi podzakonske i druge akte kojim se osigurava zakonito i efikasno obavljanje poslova i odgovoran je za rad Agencije. (7) Odbor Agencije nadležan je da razmatra pitanja u vezi s funkcioniranjem i unapređenjem sistema javnih nabavki, te daje prethodnu saglasnost na akte, kojim se uređuje sistem javnih nabavki, koje donosi Vijeće ministara BiH ili direktor Agencije. (8) Odbor Agencije ima pet članova. Članovi Odbora Agencije su predstavnici Ministarstva finansija i trezora BiH, entitetskih ministarstava finansija, Direkcije za evropske integracije, i predstavnik Vlade Brčko Distrikta BiH. Posmatrači u Odboru Agencije su predstavnici: Vanjskotrgovinske komore BiH, Udruženja poslodavaca BiH i entiteta, te nevladinog sektora, direktor Agencije i predsjedavajući URŽ-a. Vijeće ministara BiH imenuje članove Odbora Agencije i to na mandat od pet godina. Odbor Agencije donosi poslovnik o radu u roku od 30 dana od dana objavljivanja odluke o imenovanju u "Službenom glasniku BiH". (9) Članovi Odbora Agencije, većinom glasova, između sebe biraju predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg, na period od dvije godine. Odbor Agencije održava sjednice najmanje dva puta godišnje. Za rad članova Odbora Agencije isplaćuje se naknada u skladu s odlukom Vijeća ministara BiH. (10) Odbor Agencije na sjednicama vodi zapisnike, te priprema informacije i inicijative koje, preko Agencije, upućuje Vijeću ministara BiH na usvajanje. (11) Svi ugovorni organi u Bosni i Hercegovini dužni su sarađivati s Agencijom i Odborom Agencije kada oni obavljaju svoje aktivnosti koje proističu iz nadležnosti utvrđenih ovim zakonom i podzakonskim aktima. Član 93. (Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine) (1) URŽ je samostalna, nezavisna institucija sa statusom pravnog lica, sa sjedištem u Sarajevu. URŽ ima pečat u skladu sa Zakonom o pečatu institucija BiH. (2) URŽ ima sedam članova, od čega po dva iz reda naroda u BiH, jedan iz reda ostalih, pri čemu su dva člana iz reda naroda u BiH iz Republike Srpske, četiri iz reda naroda iz Federacije Bosne i Hercegovine, a jedan iz reda ostalih alternativno se bira iz jednog ili drugog entiteta. (3) Tri člana URŽ-a, između kojih se bira predsjedavajući, moraju imati univerzitetsko obrazovanje pravnog smjera i položen pravosudni ispit. Ostala tri člana URŽ-a su stručnjaci s visokom stručnom spremom u oblasti izvođenja radova, javnih nabavki, transporta ili strateškog poslovnog upravljanja. (4) URŽ će imati dvije filijale, sa sjedištima u Banjoj Luci i Mostaru. Filijale neće imati status pravnih lica. Filijale će imati pečate identične pečatu URŽ-a, koji će kao jedinu dopuštenu razliku sadržavati naziv i lokaciju filijale. (5) Filijale u Banjoj Luci i Mostaru imaju po pet članova, od kojih su tri člana priznati stručnjaci upravnog prava i/ili upravnog postupka, a dva člana su stručnjaci u oblasti izvođenja radova, javnih nabavki, transporta i strateškog poslovnog upravljanja i biraju se putem javnog oglasa. (6) URŽ sa sjedištem u Sarajevu nadležan je za donošenje odluka po žalbama za vrijednosti nabavke u iznosu većem od 800.000,00 KM, kao i za sve nabavke institucija Bosne i Hercegovine i institucija Brčko Distrikta BiH, i drugih ugovornih organa Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta BiH. (7) Filijale URŽ-a u Banjoj Luci i Mostaru nadležne su za donošenje odluka po žalbama za vrijednosti nabavke do 800.000,00 KM. Nadležnost filijale određuje se prema entitetskom sjedištu ugovornog organa. (8) URŽ rješava po žalbama u postupcima javne nabavke. (9) Članovi URŽ-a su u izvršavanju svoje funkcije nezavisni, jednaki i vezani isključivo za Ustav BiH i zakone u Bosni i Hercegovini. (10) Članove URŽ-a imenuje Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: PSBiH). PSBiH donosi odluku o pokretanju i provođenju procedure izbora i imenovanja, imenovanju ad hoc komisije za izbor i imenovanje članova URŽ-a. Ad hoc komisija sačinjava listu uspješnijih kandidata i dostavlja je PSBiH koja imenuje na dužnost i razrješava dužnosti članove URŽ-a. (11) Mandat članova URŽ-a je pet godina, s mogućnošću jednog ponovnog imenovanja. U slučaju prijevremenog razrješenja jednog od članova URŽ-a, novi član URŽ-a imenuje se za ostatak mandata. (12) Ako PSBiH ne imenuje blagovremeno članove URŽ-a, članovima URŽ-a produžava se mandat do imenovanja novih članova, ne duže od osam mjeseci. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 25 (13) Funkcija članova URŽ-a nespojiva je s bilo kojom drugom posrednom ili neposrednom, stalnom ili povremenom dužnosti, sa izuzetkom akademskih, naučnih ili publicističkih aktivnosti. (14) PSBiH može člana URŽ-a prijevremeno razriješiti dužnosti samo u slučajevima ako član URŽ-a: a) podnese ostavku PSBiH; b) je pravosnažno osuđen za krivično djelo na kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci; c) trajno izgubi radnu sposobnost za obavljanje svoje funkcije. (15) URŽ ima pravilnik o unutrašnjoj organizaciji, koji se usvaja na općoj sjednici URŽ-a i za koji glasa natpolovična većina svih članova URŽ-a. (16) URŽ ima poslovnik o radu URŽ-a, koji usvaja na općoj sjednici URŽ-a i za koji glasa natpolovična većina svih članova URŽ-a. (17) Članovi URŽ-a i svi zaposleni u URŽ-u dužni su u svom radu čuvati tajnost podataka u skladu sa zakonom. (18) URŽ podnosi PSBiH godišnji izvještaj o radu, nakon što ga usvoji natpolovična većina svih članova URŽ-a. DIO TREĆI – PRAVNA ZAŠTITA POGLAVLJE I. POSTUPAK PRAVNE ZAŠTITE Odjeljak A. Opće odredbe Član 94. (Stranke u postupku) (1) Stranke u postupku pravne zaštite su: žalilac, ugovorni organ i odabrani ponuđač, a svojstvo stranke mogu imati i drugi privredni subjekti, koji imaju pravni interes u predmetnom postupku javne nabavke. (2) O vođenju postupka po žalbi URŽ obavještava odabranog ponuđača po službenoj dužnosti, dok se ostala lica u svojstvu stranke mogu prijaviti za učešće u postupku po žalbi. (3) Svaka stranka ima pravo izjasniti se o zahtjevima i navodima druge strane i predložiti dokaze. URŽ svakoj stranci u postupku dostavlja podneske koje zaprimi u predmetu, o kojima se raspravlja o glavnoj stvari ili predlažu nove činjenice i dokazi. (4) Svaka stranka ovlaštena je razgledati spis predmeta, osim onog dijela ponude i dokumentacije, koji je u skladu sa zakonom utvrđen tajnim ili povjerljivim. (5) Ugovorni organ dužan je u postupku po žalbi, na zahtjev URŽ-a, dostaviti dokumentaciju u roku koji odredi URŽ. Član 95. (Dostavljanje pismena u inozemstvo) Stranci koja učestvuje u postupku po žalbi pred URŽ-om, a čije je sjedište, prebivalište ili boravište izvan BiH, URŽ može poštom dostaviti pismeno. Član 96. (Jezik postupka) Postupak pravne zaštite vodi se na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini i uz upotrebu latiničnog ili ćirilinog pisma. Član 97. (Aktivna legitimacija) Žalbu može podnijeti svaki privredni subjekat koji ima ili je imao interes za dodjelu ugovora o javnoj nabavci i koji učini vjerovatnim da je u konkretnom postupku javne nabavke bila ili je mogla biti prouzrokovana šteta zbog postupanja ugovornog organa, a koje se u žalbi navodi kao povreda ovog zakona i podzakonskih akata od strane ugovornog organa u postupku javne nabavke. Član 98. (Zabrana zaključenja ugovora) (1) Ugovorni organ ne može potpisati ugovor o javnoj nabavci u roku 15 dana od dana kada su ponuđači obaviješteni o izboru najpovoljnijeg ponuđača. (2) Zabrana potpisivanja ugovora iz stava (1) ovog člana ne primjenjuje se: a) ako je samo jedan ponuđač učestvovao u otvorenom postupku, pregovaračkom postupku bez objave obavještenja i u postupku dodjele ugovora o nabavci usluga iz Aneksa II. Dio B i njegova ponuda je izabrana; b) ako je samo jedan ponuđač učestvovao u drugoj fazi ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s objavom obavještenja i takmičarskog dijaloga i njegova ponuda je izabrana; c) u slučaju dodjele ugovora u sklopu okvirnog sporazuma ili dinamičkog sistema kupovine. (3) Zabrana potpisivanja ugovora iz stava (2) tačka a) ovog člana ne primjenjuje se u slučaju kada ugovorni organ objavi dobrovoljno ex ante obavještenje o transparentnosti u pregovaračkom postupku bez objave obavještenja i u postupku dodjele ugovora o nabavci usluga iz Aneksa II. Dio B. (4) Izjavljena žalba ne sprečava potpisivanje ugovora o javnoj nabavci za lotove na koje nije izjavljena žalba. (5) U slučaju da na odluku o dodjeli ugovora u postupku nabavke male vrijednosti nema žalbe, ugovorni organ dužan je zaključiti ugovor u roku od deset dana od dana obavještavanja učesnika postupka o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Odjeljak B. Izjavljivanje žalbe Član 99. (Način izjavljivanja žalbe) (1) Žalba se izjavljuje ugovornom organu u pisanoj formi direktno, elektronskim putem, ako je elektronsko sredstvo definirano kao način komunikacije u tenderskoj dokumentaciji, ili preporučenom poštanskom pošiljkom. (2) Žalba se podnosi u dovoljnom broju primjeraka, a koji ne može biti manji od tri, kako bi mogla biti uručena kvalificiranom kandidatu ili izabranom ponuđaču, kao i drugim strankama u postupku. (3) Datum zaprimanja žalbe direktno kod ugovornog organa, odnosno datum zaprimanja žalbe elektronskim putem uz osiguranje dokaza o upućivanju, odnosno zaprimanju žalbe, ili datum predaje na poštu preporučene poštanske pošiljke smatra se danom uručivanja žalbe. (4) U slučaju direktne predaje žalbe, ugovorni organ dužan je izdati žaliocu potvrdu o vremenu prijema žalbe. (5) Ako ugovorni organ odbije izdati potvrdu o vremenu zaprimanja, smatrat će se da je žalba podnesena u roku, osim ako ugovorni organ ne dokaže suprotno. Član 100. (Postupak ugovornog organa po žalbi) (1) Ugovorni organ dužan je u roku od pet dana od dana zaprimanja žalbe utvrditi blagovremenost, dopuštenost i da li je žalba izjavljena od ovlaštenog lica. (2) Ako ugovorni organ utvrdi da je žalba neblagovremena, nedopuštena ili izjavljena od neovlaštenog lica, odbacit će je zaključkom. Protiv ovog zaključka žalilac ima mogućnost podnošenja žalbe URŽ-u i to u roku od 10 dana od dana prijema zaključka. (3) Ako je žalba blagovremena, dopuštena i izjavljena od ovlaštenog lica, ugovorni organ, razmatrajući žalbu, može utvrditi da je ona djelimično ili u cijelosti osnovana i svojim http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 26 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. rješenjem ispraviti radnju, preduzeti činjenje ili može postojeću odluku ili rješenje staviti van snage i zamijeniti je drugom odlukom ili rješenjem, ili poništiti postupak javne nabavke, te o tome obavijestiti učesnike u postupku javne nabavke na način određen ovim zakonom, u roku od pet dana od dana prijema žalbe. (4) Protiv rješenja ugovornog organa iz stava (3) ovog člana može se izjaviti žalba URŽ-u, putem ugovornog organa, u roku od pet dana od dana prijema rješenja. (5) Ako ugovorni organ postupajući po žalbi utvrdi da je žalba blagovremena, dopuštena i izjavljena od ovlaštenog lica, ali je neosnovana, dužan je u roku od pet dana od datuma zaprimanja žalbu proslijediti URŽ-u, sa svojim izjašnjenjem na navode žalbe, kao i kompletnom dokumentacijom u vezi s postupkom protiv kojeg je izjavljena žalba. Član 101. (Rokovi izjavljivanja žalbe ugovornom organu) (1) Žalba se može izjaviti: a) najkasnije sedam dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva za učešće ili ponuda u odnosu na podatke iz objavještenja; b) najkasnije 10 dana od dana preuzimanja tenderske dokumentacije; c) najkasnije 10 dana po prijemu zapisnika o otvaranju ponuda, u odnosu na radnje, postupanje, nečinjenja ili propuštanja u postupku otvaranja ponuda; d) najkasnije 10 dana po prijemu odluke kojom se odlučuje o pojedinačnom pravu iz javne nabavke u odnosu na postupak pregleda i ocjene sposobnosti, te postupak pregleda, ocjene i izbora najpovoljnijeg ponuđača; e) najkasnije 10 dana po isteku roka za donošenje odluke o pojedinačnim pravima iz javne nabavke iz tačke d) ovog stava. (2) Žalba se izjavljuje najkasnije 30 dana po saznanju da je ugovor zaključen bez provedenog postupka javne nabavke u suprotnosti s ovim zakonom, a najkasnije u roku od jedne godine od dana zaključenja ugovora u tom postupku. (3) U slučaju dodjele ugovora u sklopu okvirnog sporazuma iz člana 32. stav (5) ovog zakona ili u okviru dinamičkog sistema kupovine iz člana 123. ovog zakona, žalba se izjavljuje najkasnije 30 dana ako ugovorni organ obavijesti ponuđače da je ugovor na osnovu okvirnog sporazuma ili dinamičkog sistema kupovine zaključen u odnosu na postupak dodjele ugovora u sklopu okvirnog sporazuma ili dinamičkog sistema kupovine. (4) U slučaju pregovaračkog postupka bez objave obavještenja i postupka dodjele ugovora o nabavci usluga iz Aneksa II. Dio B, žalba se izjavljuje najkasnije: a) 10 dana od dana objave dobrovoljnog ex ante obavještenja o transparentnosti, ako je ovo obavještenje objavljeno; b) 30 dana od dana objave obavještenja o dodjeli ugovora, ako dobrovoljno ex ante obavještenje o transparentnosti nije objavljeno. (5) U postupcima nabavke male vrijednosti iz člana 88. stav (1) tačka a) ovog zakona žalba se izjavljuje u roku od pet dana od dana prijema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača. (6) Žalilac koji je propustio izjaviti žalbu prema odredbama st. (1) do (5) ovog člana gubi pravo tražiti ispitivanje zakonitosti po istom osnovu, u kasnijoj fazi postupka. Odjeljak C. Pravna zaštita pred URŽ-om Član 102. (Dokazivanje u postupku po žalbi) (1) Stranke u postupku dužne su iznijeti sve činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve ili odluke, postupke, radnje ili nečinjenja, te predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju. (2) U postupku pravne zaštite ugovorni organ dužan je dokazati postojanje činjenica i okolnosti na osnovu kojih je donio odluku o pravima, preduzeo radnje ili propuštanja te proveo postupke, koji su predmet postupka po žalbi. (3) U postupku pravne zaštite žalilac je dužan dokazati ili bar učiniti vjerovatnim postojanje činjenica i razloga koji se tiču pravnog interesa na podnošenje žalbe, povreda postupka ili povreda primjene materijalnog prava, koje su istaknute u žalbi, za koje zna ili bi trebalo da zna. Član 103. (Bitne povrede zakona) (1) U postupcima javne nabavke apsolutno bitne povrede zakona su one povrede o kojima URŽ vodi računa po službenoj dužnosti, i koje mogu dovesti do poništenja postupka u potpunosti ili djelimično, i to: a) neusklađenost tenderske dokumentacije s ovim zakonom ili podzakonskim aktima, koja je dovela do nemogućnosti utvrđivanja osnovanosti žalbenih navoda ili koja je dovela do narušavanja osnovnih principa ovog zakona, odnosno nezakonite dodjele ugovora; b) provođenje postupka javne nabavke bez donošenja odluke o početku postupka javne nabavke, sa sadržajem određenim članom 18. ovog zakona; c) objave obavještenja o postupku javne nabavke koje nisu u skladu s ovim zakonom ili podzakonskim aktima i tenderskom dokumentacijom; d) povrede postupka prilikom otvaranja ponuda, odnosno propuštanje roka za ocjenu zahtjeva za učešće. (2) Relativno bitne povrede zakona su povrede koje mogu dovesti do poništenja postupka javne nabavke, ako se uspostavi direktna veza između povrede i ishoda postupka. Član 104. (Ovlaštenja URŽ-a) (1) URŽ u postupku pravne zaštite postupa u granicama zahtjeva iz žalbe, a po službenoj dužnosti u odnosu na povrede opisane u članu 103. stav (1) ovog zakona. (2) URŽ nije dužan kontrolirati činjenično i pravno stanje koje je bilo predmet prethodne žalbe u istom postupku javne nabavke. Odjeljak D. Žalba Član 105. (Sadržaj žalbe) Žalba sadrži: a) ime ili naziv žalioca, prebivalište ili sjedište žalioca, ime zastupnika ili opunomoćenika žalioca ako ga ima; b) naziv ugovornog organa protiv kojeg se podnosi žalba; c) broj i datum postupka javne nabavke i podatke o objavljivanju obavještenja o javnoj nabavci, ako je obavještenje objavljeno; d) broj i datum odluke o izboru ponude, poništenju postupka ili druge odluke ugovornog organa; e) druge podatke o radnji, propuštanju radnje ili postupcima ugovornog organa koji su predmet postupka ili o predmetu nabavke; f) opis činjeničnog stanja; http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 27 g) opis povreda ovog zakona i podzakonskih akata i obrazloženje; h) prijedlog dokaza; i) dokaz o plaćenoj administrativnoj taksi na žalbu, u iznosu propisanom članom 108. ovog zakona; j) potpis žalioca ili potpis ovlaštenog lica odnosno opunomoćenika (ako ga žalilac ima) i pečat (ako ga žalilac ima). Član 106. (Postupak s neurednom žalbom) (1) Ako dostavljena žalba ne sadrži podatke iz člana 105. stav (1) tač. a), b), c), d) e), h) i j) ovog zakona, URŽ poziva žalioca da upotpuni žalbu i određuje rok koji ne može biti duži od tri dana od dana prijema zahtjeva za dopunu. (2) Ako žalilac ne postupi po zahtjevu URŽ-a u skladu sa stavom (1) ovog člana, žalba će biti odbačena kao neuredna, osim ako bi se iz njenog sadržaja moglo postupati i ako žalba ima postavljen žalbeni zahtjev i dokaz o plaćenoj administrativnoj taksi na žalbu. Član 107. (Izjavljivanje žalbe URŽ-u) Žalilac izjavljuje žalbu URŽ-u putem ugovornog organa, u rokovima i na način propisan ovim zakonom. Član 108. (Naknada na žalbu) (1) Žalilac je obavezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od: a) 500,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke do 50.000,00 KM; b) 800,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke od 50.001,00 KM do 80.000,00 KM; c) 2.000,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke od 80.001,00 KM do 250.000,00 KM; d) 3.500,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke od 250.001,00 KM do 400.000,00 KM; e) 5.000,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke od 400.001,00 KM do 800.000,00 KM; f) 7.500,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke od 800.001,00 KM do 9.000.000,00 KM; g) 10.000,00 KM kada je vrijednost nabavke jednaka ili veća od 9.000.000,00 KM. (2) Žalilac uplaćuje odgovarajući iznos naknade iz stava (1) ovog člana na osnovu podataka o procijenjenoj vrijednosti nabavke iz tenderske dokumentacije. (3) Prije razmatranja žalbi, URŽ je dužan utvrditi da li je žalilac uplatio naknadu u skladu sa st. (1) i (2) ovog člana. (4) Ako procijenjena vrijednost nabavke nije poznata u trenutku izjavljivanja žalbe URŽ-u ili nije objavljena, naknada za pokretanje žalbenog postupka plaća se u iznosu od 2.000,00 KM. URŽ će pozvati žalioca na plaćanje razlike naknade u određenom roku ako se tokom žalbenog postupka utvrdi da je naknada plaćena u nedovoljnom iznosu. (5) Kada se žalba izjavljuje na odluku o izboru ili poništenju, a ne odnosi se na nabavku u cjelini, nego na jedan ili više lotova nabavke, naknada iznosi trećinu iznosa iz stava (1) ovog člana. (6) Naknada se uplaćuje u korist budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine i ona je nepovratna u slučaju neosnovane žalbe. (7) Ministarstvo finansija i trezora BiH donijet će instrukciju o načinu uplate, kontrole i povrata taksi propisanih ovim članom. Član 109. (Postupanje URŽ-a po žalbi) (1) URŽ po zaprimanju žalbe utvrđuje blagovremenost, dopuštenost te da li je žalba izjavljena od ovlaštenog lica. (2) Kada URŽ utvrdi da je žalba blagovremena, dopuštena i izjavljena od ovlaštenog lica, nastavit će razmatrati žalbene navode. Član 110. (Suspenzivno djelovanje žalbe) Izjavljena žalba odgađa nastavak postupka javne nabavke, zaključenje i/ili izvršenje ugovora o javnoj nabavci ili okvirnog sporazuma do donošenja odluke URŽ-a. Odjeljak E. Odlučivanje po žalbi Član 111. (Odluke po žalbi) (1) U postupku pravne zaštite URŽ može: a) obustaviti postupak po žalbi zbog odustajanja od žalbe; b) odbaciti žalbu zaključkom zbog nenadležnosti, nedopuštenosti, neurednosti, neblagovremenosti i zbog toga što je izjavljena od lica koje nema aktivnu legitimaciju; c) odbiti žalbu zbog neosnovanosti; d) poništiti odluku, postupak ili radnju u dijelu u kojem je povrijeđen zakon ili podzakonski akti; e) odlučiti o zahtjevu ugovornog organa za nastavak postupka javne nabavke; f) poništiti ugovor o javnoj nabavci ili okvirni sporazum u okolnostima iz stava (2) ovog člana. (2) URŽ će poništiti ugovor o javnoj nabavci ili okvirni sporazum ako je ugovorni organ: a) primijenio pregovarački postupak bez objavjavljivanja obavještenja ili je postupak dodjele ugovora o nabavci usluga iz Aneksa II. Dio B u suprotnosti s odredbama ovog zakona; b) propustio objaviti obavještenje o nabavci na portalu javnih nabavki ako se to zahtijeva ovim zakonom; c) zaključio ugovor ili okvirni sporazum u suprotnosti s članom 98. ovog zakona ako to sprečava URŽ da razmotri žalbu prije zaključenja ugovora ili okvirnog sporazuma; d) zaključio ugovor ili okvirni sporazum bez primjene postupka javne nabavke, osim u slučajevima kada to ovaj zakon dopušta. (3) Ugovor o javnoj nabavci ili okvirni sporazum neće biti predmet poništenja, ako je, u slučajevima iz stava (2) tač. a), b) i d) ovog člana, ugovorni organ imao opravdane razloge da smatra da postupa u skladu s ovim zakonom, ako je objavio dobrovoljno ex ante obavještenje o transparentnosti i ugovor ili okvirni sporazum nije zaključen prije isteka perioda od 15 dana nakon objave tog obavještenja. (4) U opravdanim slučajevima navedenim u stavu (5) ovog člana, URŽ može ostaviti na snazi ugovor ili okvirni sporazum koji je predmet poništenja, u obimu u kojem je ugovor ili okvirni sporazum već izvršen. U tom slučaju URŽ će ugovornom organu odrediti novčanu kaznu u iznosu naznačenom u stavu (8) ovog člana. (5) URŽ neće poništiti ugovor ili okvirni sporazum ako, nakon što je razmotrio sve relevantne okolnosti, utvrdi da prevladavajući razlozi u vezi s općim interesom zahtijevaju da ugovor treba ostati na snazi. (6) Opći interes u smislu stava (5) ovog člana ne odnosi se na ekonomski interes u direktnoj vezi s ugovorom ili okvirnim sporazumom, što obuhvata posebno troškove koji mogu http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 28 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. nastati zbog zakašnjenja u izvršenju ugovora ili okvirnog sporazuma, troškove koji proizilaze iz provođenja novog postupka javne nabavke, troškove koji mogu nastati zbog promjene privrednog subjekta koji izvršava ugovor ili okvirni sporazum i troškove pravnih obaveza koje su rezultat poništenja ugovora ili okvirnog sporazuma. Ekonomski interes da ugovor ostane na snazi može se smatrati važnim općim interesom samo kada bi poništenje ugovora ili okvirnog sporazuma dovelo do nesrazmjernih posljedica. (7) Poništenje ugovora ili okvirnog sporazuma ima učinak od momenta zaključenja ugovora. (8) Novčane kazne iz stava (4) ovog člana nameću se ugovornom organu u iznosu do 5% vrijednosti ugovora, uzimajući u obzir vrstu i obim povrede kao i okolnosti pod kojima je povreda počinjena. (9) Kazna određena prema odredbama ovog člana uplaćuje se u korist budžeta državnog, entitetskog ili lokalnog nivoa u kojem ugovorni organ ima sjedište. (10) URŽ o glavnoj stvari odlučuje rješenjem, a u ostalim slučajevima zaključkom. (11) URŽ je dužan donijeti zaključak ili rješenje po žalbi u roku od 15 dana od dana kada ugovorni organ kompletira žalbu, ali ne kasnije od 30 dana od dana kada primi žalbu od ugovornog organa. (12) U izuzetno složenim slučajevima predsjedavajući URŽ-a zaključkom može produžiti rok iz stava (3) ovog člana, ali ne duže od 30 dana. Ovaj zaključak dostavlja se svim strankama u postupku. (13) Rješenje ili zaključak URŽ-a iz ovog člana je konačno i izvršno. Član 112. (Spajanje postupaka) (1) Ako postoji više žalbi, koje se odnose na isti postupak javne nabavke, predsjedavajući URŽ-a može donijeti zaključak o spajanju postupaka, bez utvrđivanja postojanja bilo kakvih drugih uslova za spajanje postupaka. U tom slučaju donosi se jedno rješenje po žalbama u tom postupku javne nabavke. Rokovi se računaju od datuma prijema posljednje žalbe. (2) Protiv zaključka URŽ-a iz stava (1) ovog člana nije dopušteno izjaviti pravni lijek u skladu s ovim zakonom. Član 113. (Odlučivanje URŽ-a) (1) URŽ u postupcima po žalbi odlučuje u vijećima sastavljenim od predsjednika vijeća i dva člana vijeća. (2) U složenim slučajevima i slučajevima međunarodnih vrijednosnih razreda predsjedavajući vijeća predlaže da se slučaj rješava na plenarnoj sjednici. (3) U plenumu se zasijeda u slučajevima kada se donosi novi stav u odnosu na ranije zauzete stavove. (4) U slučajevima iz st. (2) i (3) ovog člana predsjedavajući vijeća donosi poseban zaključak. (5) Članovi URŽ-a ne mogu se suzdržati od glasanja. (6) Rješenje, odnosno zaključak iz člana 112. stav (2) ovog zakona potpisuje predsjednik vijeća i akt se ovjerava pečatom URŽ-a. (7) Sastav vijeća za odlučivanje po žalbi utvrđuje predsjedavajući URŽ-a posebnim rješenjem. Predsjedavajući URŽ-a može predsjedavati vijećem za odlučivanje po žalbi. (8) Zaključci i rješenja URŽ-a, te presude Suda Bosne i Hercegovine po njima, javno se objavljuju na portalu javnih nabavki. Član 114. (Izuzeće zbog sukoba interesa) (1) Član URŽ-a ili drugo lice koje je uključeno u postupanje u određenom predmetu ne može donositi odluku o njemu ili biti uključeno u postupak odlučivanja ako je s ponuđačem ili ugovornim organom, pravnim predstavnikom ili licem koje su ovlastili ponuđač, ugovorni organ ili njihovi pravni predstavnici, članovi uprave ili odgovorni predstavnici: u poslovnoj vezi, u direktnoj ili indirektnoj (uključujući rodbinsku vezu zaključno sa četvrtim stepenom) rodbinskoj vezi, u bračnoj (čak i ako je došlo do razvoda braka) ili vanbračnoj zajednici ili u tazbinskoj vezi zaključno s trećim stepenom. (2) Član URŽ-a, odnosno drugo lice koje je bilo u radnom odnosu, tj. zaposleno kod ponuđača ili ugovornog organa, a od prestanka radnog odnosa nisu protekle dvije godine u skladu sa stavom (1) ovog člana, ne može donositi odluke o određenom predmetu, niti biti uključen u postupak rješavanja istog predmeta URŽ-a. (3) U slučaju postojanja razloga iz st. (1) i (2) ovog člana kao i drugih razloga za izuzeće, član URŽ-a mora bez odgađanja obavijestiti predsjedavajućeg URŽ-a, koji je dužan donijeti odluku o izuzeću člana URŽ-a. Protiv ove odluke nije dopuštena žalba u skladu s ovim zakonom. Odredbe ovog stava primjenjuju se i na drugo lice koje je uključeno u rješavanje određenog predmeta, ako po odredbama ovog člana ne može biti uključeno u postupak njegovog rješavanja. (4) U slučaju da kod predsjedavjućeg URŽ-a postoje razlozi iz st. (1) i (2) ovog člana, predsjedavajući URŽ-a dužan je bez odgađanja o tome obavijestiti ostale članove URŽ-a, koji donose odluku o izuzeću. (5) Protiv odluke iz st. (3) i (4) ovog člana nije dopušteno posebno izjavljivanje pravnog lijeka u skladu s ovim zakonom. POGLAVLJE II. PRAVNA ZAŠTITA PROTIV ODLUKA URŽ-a Odjeljak A. Sudska zaštita Član 115. (Upravni spor) (1) Protiv odluke URŽ-a ugovorni organ i učesnici u postupku mogu pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) u roku od 30 dana od dana prijema odluke. (2) Upravni spor po tužbi koju podnesu stranke u postupku javne nabavke vodi se po hitnom postupku. (3) Ugovorni organ ili učesnik u postupku može podnijeti i zahtjev za odgađanje konačnog rješenja ili zaključka URŽa, zajedno s tužbom kojom se pokreće upravni spor u roku iz stava (1) ovog člana. (4) Cijeneći javni interes i štetu koju bi odgađanje konačne odluke URŽ-a moglo izazvati, o zahtjevu iz stava (3) ovog člana rješava Sud BiH posebnim rješenjem, kojim odgađa izvršenje konačne odluke URŽ-a na određeno vrijeme ili do donošenja odluke suda po tužbi u upravnom sporu. Član 116. (Prekršajne odredbe) (1) URŽ podnosi prekršajnu prijavu kod nadležnog suda za prekršaje, kada utvrdi da je bilo povreda postupka javne nabavke koje predstavljaju prekršaj u smislu odredbi ovog zakona. U slučajevima kada nije bilo postupka po žalbi, Agencija podnosi prekršajnu prijavu kod nadležnog suda za prekršaje, kada utvrdi povrede ovog zakona koje su u njenoj nadležnosti. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 29 (2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj ugovorni organ: a) ako nabavi robu, radove ili usluge bez provođenja postupaka javne nabavke propisanih ovim zakonom osim u slučajevima kada to zakon dopušta; b) ako ne zaštiti podatke koje mu proslijedi privredni subjekat, označivši ih kao povjerljive, a koji prema odredbama ovog zakona mogu biti proglašeni povjerljivim; c) ako se ne pridržava uslova i načina javne nabavke prema procijenjenim vrijednostima i dijeli vrijednost nabavke s namjerom izbjegavanja primjene propisanog postupka nabavke; d) ako primijeni pregovarački postupak bez objave obavještenja suprotno odredbama čl. 21., 22., 23., 24. i 28. ovog zakona; e) ako ne stavi na raspolaganje tendersku dokumentaciju svim privrednim subjektima koji su je tražili, u skladu s obavještenjem o javnoj nabavci, odnosno ne omogući uvid u dokumentaciju; f) ako ne poštuje rokove za prijem zahtjeva za učešće i ponuda; g) ako pri pripremi tehničke specifikacije ne poštuje vazeće tehničke standarde, propise ili norme; h) ako ne dostavi odluke za koje je ovim zakonom propisana obaveza dostavljanja ponuđačima u postupku javne nabavke; i) ako ne završi postupak javne nabavke zaključivanjem ugovora o javnoj nabavci ili odlukom o poništenju; j) ako zaključi ugovor o javnoj nabavci koji nije u skladu s odabranom ponudom i uslovima određenima u tenderskoj dokumentaciji; k) ako ne čuva dokumentaciju o javnoj nabavci, u skladu s propisima o arhiviranju dokumenata; l) ako ustupi postupak nabavke ili za provođenje nabavke ovlasti treće lice ili lice koje nije ugovorni organ u smislu ovog zakona da bi na taj način izbjegao njegovu primjenu; m) ako na zahtjev URŽ-a ne dostavi traženu dokumentaciju ili onemogući uvid u dokumentaciju; n) ako ne izvrši rješenje URŽ-a; o) ako predmet ugovora, konkursne uslove, tehničke specifikacije ili druge elemente javnog poziva prilagodi konkretnom ponuđaču, ili ako dodijeli ugovor ponuđaču koji je učestvovao u pripremi konkursne dokumentacije ili nekog njenog dijela, a nije u postupku dokazao da nije bio u povoljnijem položaju; p) ako ne dostavi izvještaj o dodijeljenom ugovoru; r) ako ne donese plan nabavki i ne objavi ga na vebstranici ugovornog organa. (3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 3.000,00 KM kaznit će se odgovorno lice u ugovornom organu za prekršaj iz stava (2) ovog člana. (4) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj ponuđač ako je dao netačne podatke u dokumentima kojima dokazuje ličnu, poslovnu, finansijsku, tehničku i profesionalnu sposobnost. (5) Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 2.000,00 KM kaznit će se i odgovorno lice ponuđača za prekršaj iz stava (4) ovog člana; (6) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka URŽ podnosi nadležnom sudu prema sjedištu ugovornog organa. (7) URŽ, rješavajući u postupku po žalbi, a na osnovu stanja u spisu, može podnijeti krivičnu prijavu. Odjeljak B. Supsidijarna primjena Član 117. (Supsidijarna primjena pravila upravnog postupka) Na postupak pred URŽ-om koji nije uređen odredbama ovog zakona primijenit će se odredbe Zakona o upravnom postupku. Član 118. (Odnos prema ostalim propisima) Na odgovornost ugovornih strana za ispunjavanje obaveza iz ugovora o javnoj nabavci primjenjuju se odgovarajuće odredbe zakona o obligacionim odnosima. Odjeljak C. Naknada troškova postupka Član 119. (Pravo na naknadu troškova u postupku javne nabavke) (1) Ako ugovorni organ povrijedi odredbe ovog zakona ili podzakonskih akata, privredni subjekat ima pravo od ugovornog organa zahtijevati naknadu troškova za pripremu ponude i troškova učešća u postupku javne nabavke. (2) Pravo iz odredbe stava (1) ovog člana ne postoji ako je, nakon donošenja odluke o izboru ili nakon odluke o poništenju postupka javne nabavke, URŽ utvrdio da kandidat/ponuđač čija ponuda nije razmatrana, ni uz poštivanje odredbi ovog zakona i podzakonskih akata, ne bi imao realne izglede za izbor njegove ponude, ili čija je žalba odbijena. Član 120. (Nadležnost u postupku naknade troškova) (1) Za rješavanje zahtjeva za naknadu troškova u postupku javne nabavke iz člana 119. stava (1) ovog zakona nadležan je URŽ. (2) Zahtjev za naknadu troškova dopušten je samo ako je URŽ utvrdio da: a) zbog postupanja suprotno odredbama ovog zakona ili podzakonskih akata, odluka nije donesena prema navodima iz obavještenja o nabavci za ponudu s najnižom cijenom ili za ekonomski najpovoljniju ponudu; ili b) je izbor postupka javne nabavke bez objave obavještenja bio suprotan ovom zakonu; ili c) je odluka o poništenju postupka javne nabavke bila suprotna odredbama ovog zakona ili podzakonskih akata; ili d) je odluka o izboru, koja je u korist jednog privrednog subjekta donesena bez učešća drugih subjekata u postupku, na osnovu odredbi ovog zakona ili podzakonskih akata bila nedopustiva; ili e) ugovorni organ, nakon znatnog prekoračenja roka za donošenje odluke i suprotno zahtjevu ponuđača da se nastavi postupak javne nabavke, postupak nije nastavio, niti ga je okončao odlukom o izboru najpovoljnijeg ponuđača, odnosno odlukom o poništenju. Član 121. (Naknada štete) Svaki od učesnika postupka javne nabavke koji je pretrpio štetu zbog povrede ovog zakona ima mogućnost pokrenuti postupak za ostvarivanje prava na naknadu štete zbog izmakle dobiti pred nadležnim sudom, prema općim propisima o naknadi štete. DIO ČETVRTI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 122. (Prijelazne odredbe) (1) Postupci javne nabavke pokrenuti do početka primjene ovog zakona u kojima nisu zaključeni ugovori o javnoj http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 30 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. nabavci bit će okončani prema odredbama Zakona o javnim nabavkama koji je na snazi u vrijeme pokretanja postupka javne nabavke. (2) Ako se protiv odluke ugovornog organa koja je donesena u skladu sa stavom (1) ovog člana vodi postupak po žalbi, odluka URŽ-a je konačna i izvršna. Protiv odluke URŽ-a može se u roku od 30 dana pokrenuti upravni spor kod Suda BiH. (3) Postupci za naknadu štete pokrenuti prije početka primjene ovog zakona bit će okončani prema odredbama Zakona o javnim nabavkama koji je na snazi u vrijeme pokretanja postupka javne nabavke. (4) U slučaju da se različitim propisima u Bosni i Hercegovini uređuju ista pitanja kao ovim zakonom, primjena ovog zakona imat će prednost u odnosu na ostale propise. (5) Ako ovim zakonom nisu posebno definirani rokovi za podzakonske akte koje donosi Vijeće ministara BiH i Agencija, oni će biti doneseni u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona. (6) Direktor Agencije čiji je mandat u toku ostaje na mjestu direktora do isteka mandata od pet godina, računajući od dana kada je imenovan. Članovi Odbora Agencije čiji je mandat u toku ostaju na mjestu člana Odbora Agencije do isteka mandata od pet godina, računajući od dana kada su imenovani. (7) Članovi URŽ-a koji su imenovani i čiji je mandat u toku ostaju na mjestu člana URŽ-a do isteka mandata od pet godina, računajući od dana kada su imenovani. Ako je protekao rok od pet godina od imenovanja, članovi URŽ-a dužni su da obavljaju poslove iz nadležnosti URŽ-a do izbora novih članova. PSBiH će raspisati konkurs najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (8) Do uspostavljanja i početka rada filijala sve žalbe rješava sjedište URŽ-a u Sarajevu. Vijeće ministara BiH dužno je osigurati finansijska sredstva i uslove za početak rada filijala najkasnije u roku od tri mjeseca od dana primjene ovog zakona. Član 123. (Elektronske nabavke, elektronske aukcije i dinamički sistem kupovine) (1) Način objavljivanja obavještenja u postupcima javnih nabavki propisan je Uputstvom o načinu objavljivanja obavještenja u postupcima javnih nabavki. (2) Elektronske nabavke, elektronska aukcija i dinamički sistem kupovine, način, rokovi i početak primjene bit će definirani podzakonskim aktom koji donosi Vijeće ministara BiH, najkasnije u roku od jedne godine od početka primjene ovog zakona. Član 124. (Prestanak važenja) (1) Danom početka primjene ovog zakona prestaje da važi Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09, 60/10 i 87/13). (2) Danom početka primjene ovog zakona prestaju da važe podzakonski akti doneseni na osnovu Zakona iz stava (1) ovog člana, i to: a) Uputstvo o primjeni Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 3/05 i 24/09); b) Uputstvo o načinu vođenja zapisnika o otvaranju ponuda ("Službeni glasnik BiH", br. 17/05 i 27/08); c) Lista ugovornih organa, po kategorijama, koji su obavezni primjenjivati Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 3/05 i 86/06); d) Pravilnik o postupku direktnog sporazuma ("Službeni glasnik BiH", br. 53/06 i 20/09); e) Uputstvo o primjeni i korištenju modela standardne tenderske dokumentacije za postupke javne nabavke za robe, usluge i radove ("Službeni glasnik BiH", broj 56/07). Član 125. (Završne odredbe) (1) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a primjenjivat će se istekom šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Ovaj zakon objavit će se i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta BiH. Broj 01,02-02-1-59/13 29. aprila 2014. godine Sarajevo Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Dr. Milorad Živković, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dr. Dragan Čović, s. r. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 31 ANEKS I. LISTA RADOVA NA KOJE SE PRIMJENJUJE ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA Ovi radovi uključuju izgradnju novih objekata, rekonstrukciju postojećih objekata kao i uobičajene popravke i redovno održavanje: Grupa Klasa Predmet Opis radova 1 Priprema gradilišta 11 Rušenje zgrada, odvoz zemlje, demontaža objekata Ova klasa uključuje: - rušenje zgrada i drugih građevina; - raščišćavanje gradilišta; - izmještanje i prebacivanje zemlje: a) kopanje zemlje, b) punjenje zemljom, c) poravnanje i gradiranje gradilišta, d) kopanje rovova, kanala, e) razbijanje i uklanjanje stijena, f) rušenje eksplozivima itd. - priprema gradilišta za miniranje: a) uklanjanje viška tereta, naslaga minerala b) ostali radovi na razvoju i pripremi lokacije za izvođenje. - drenažu gradilišta; - drenaža poljoprivrednog i šumskog zemljišta. 12 Bušenje i burgijanje Ova klasa uključuje: - probno bušenje, probno burgijanje, uzimanje uzoraka jezgre u svrhu gradnje, te u geofizičke, geološke ili slične svrhe. Ova klasa isključuje: - bušenje izvora sirove nafte ili plina za proizvodnju (vidjeti klasu 25); - bušenje izvorišta vode (vidjeti klasu 25); - potapanje jama i okna; - kopanje okomitih rovova; - iskorištavanje naftnih i plinskih polja, geofizičko, geološko i seizmičko mjerenje. 2 Izgradnja cijele građevine ili njenih dijelova, građevinarstvo 21 Izgradnja zgrada i građevinski radovi Ova klasa uključuje: - gradnju svih tipova zgrada; - gradnju građevina u građevinarstvu i to: a) mostova, nadvožnjaka, podvožnjaka, b) vijadukte, c) tunele i metroe, d) dugačke cjevovode, e) komunikacijske i elektrovodove, f) gradske cjevovode, g) gradske kumunikacijske i elektrovodove; - pomoćne gradske radove; - montažu i podizanje montažnih građevina na gradilištu; Ova klasa isključuje: - uslužne aktivnosti vezane za vađenje nafte i plina; - građevinske radove, osim zgrada, za stadione, bazene, sportske dvorane, teniske terene, golf terene i druge sportske objekte (vidjeti klasu 23); - instalacije u zgradama (vidjeti grupu 3); - završavanje zgrada (vidjeti grupu 4); - arhitektonske i inženjerske usluge za građenje; - vođenje građevinskog projekta. 22 Podizanje krovnih pokrova i okvira Ova klasa uključuje: - podizanje krovova; - pokrivanje krovova; - hidroizolaciju. 23 Gradnja autoputeva, cesta, aerodroma i sportskih objekata Ova klasa uključuje: - gradnju autoputeva, cesta, svih puteva za vozila i pješake, ulica; - gradnju željeznica; - gradnju aerodromskih pista; - građevinske radove, izuzev zgrada, za stadione, bazene, sportske dvorane, teniske terene, golf terene i druge sportske objekte; - bojenje oznaka na autoputevima, cestama, ulicama, na površini i na parking prostorima. Ova klasa isključuje prethodne zemljane radove. 24 Gradnja vodoprivrednih objekata Ova klasa uključuje gradnju: - vodenih puteva; - luka i riječnih radova; - marina; - gatova; - brana i nasipa; - bagerovanje; - radove ispod površine. 25 Drugi građevinski radovi koji uključuju posebne zanatske radove Ova klasa uključuje specifične građevinske poslove koji su zajednički za različite vrste objekata, a koje zahtijevaju posebne vještine ili opremu: - izgradnju temelja, uključujući i odvoz zemlje; - bušenje i gradnju vodenih izvorišta, potapanje jama i okna; - podizanje gotovih čeličnih elemenata; - savijanje čelika; http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 32 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. - polaganje cigle i kamena ili drugih materijala; - podizanje i skidanje skela i radnih platformi, uključujući najam skela i radnih platformi; - podizanje dimnjaka i industrijskih peći; Ova klasa isključuje najam skele bez podizanja i demontaže (skidanja). 3 Građevinske instalacije 31 Instaliranje električnih instalacija i priključaka (sklopova) Ova klasa uključuje instalacije u zgradama ili drugim građevinskim objektima i projektima: - električnih žica i sklopova; - telekomunikacijskih sistema; - električnih grijnih sistema; - rezidencijalnih antena; - protupožarnih sistema i alarma; - alarmnih protuprovalnih sistema; - liftova i eskalatora; - gromobrana i sl. 32 Aktivnosti izolacionih radova Ova klasa uključuje: - toplotne instalacije; - zvučne ili vibracione izolacije u zgradama i drugim građevinskim projektima. Ova klasa isključuje hidroizolaciju (vidjeti klasu 22.). 33 Vodovodne instalacije Ova klasa uključuje instalacije u zgradama ili drugim građevinskim projektima: - vodovodne instalacije i sanitarnu opremu; - plinske instalacije i priključke; - opremu za grijanje, ventilaciju, hlađenje ili klimu; - sisteme za prskanje. Ova klasa isključuje instalaciju električnih sistema za grijanje (vidjeti klasu 31.) 34 Druge instalacije u zgradama Ova klasa uključuje: - instalaciju rasvjete i signalnih sistema na cestama, željeznicama, aerodromima i lukama; - instalaciju u zgradama ili drugim građevinskim projektima ostalih instalacija, kablova i vodova. 4 Završni građevinski radovi 41 Gipsani radovi Ova klasa uključuje: - postavljanje u zgradama ili drugim građevinskim projektima unutrašnjeg ili vanjskog gipsa ili štukature, malterisanje uključujući slične materijale. 42 Vrata i prozore (stolariju) Ova klasa uključuje: - montažu gotovih vrata, prozora, te okvira za vrata i prozore, ugradbene kuhinje, stepenice, opremu za prodavnice i prodajne objekte, kao i slične elemente od drveta ili drugih materijala; - unutrašnje završne radove (npr. stropove, oblaganje površina lamperijom, montažu pokretnih pregrada i dr.). Ova klasa isključuje postavljanje parketa i drugih drvenih podloga (vidjeti klasu 43.). 43 Podne i zidne obloge Ova klasa uključuje: - postavljanje, polaganje, vješanje ili uklapanje u zgradama ili drugim građevinskim projektima; - zidova ili podnih ploča od keramike ili rezanog kamena; - parketa ili drugih drvenih podnih podloga; - tepiha ili linoleumskih podnih obloga, uključujući i gumene i plastične obloge; - teraco, mramorne, granitne ili škriljčane podne ili zidne obloge; - tapete. 44 Bojenje i ustakljivanje Ova klasa uključuje: - unutrašnje ili vanjsko bojenje zgrada; - bojenje građevina; - montaža stakla, ogledala i drugih staklenih površina; Ova klasa isključuje montažu prozora (vidjeti klasu 42.). 45 Ostali radovi za dovršetak gradnje Ova klasa uključuje: - instalaciju privatnih bazena; - instalaciju parnih praonica; - razbijanje pijeska i slične aktivnosti za gradnju eksterijera; - druge radove završavanja gradnje i završne radove. Ova klasa isključuje čišćenje zgrada i drugih građevina. 5 Najam opreme 50 Najam opreme za gradnju ili rušenje s radnikom koji upravlja opremom Ova klasa isključuje najam mašina i opreme za gradnju ili rušenje bez radnika koji upravljaju opremom. ANEKS II. Ova lista usluga odnosi se na kategorije usluga koje su vezane za postupke javnih nabavki, i to: DIO A - koji za predmet javne nabavke ima usluge koje se dodjeljuju u skladu s postupcima javnih nabavki, izuzev ugovora iz člana 7. ovog zakona, definiranim u Poglavlju I. i Poglavlju IV. ovog zakona. Kategorija Predmet javne nabavke 1 Usluge održavanja i popravki 2 Usluge prijevoza kopnom putnika i robe, uključujući usluge blindiranih vozila, i usluge dostave, osim usluga prijevoza pošte 3 Usluge aviotransporta putnika i tereta, osim prijevoza pošte 4 Usluge prijevoza pošte kopnom i zrakom, osim usluga željezničkog transporta 5 Telekomunikacijske usluge 6 Finansijske usluge i to: a) usluge osiguranja, b) bankarske i investicijske usluge. Finansijske usluge koje su isključene su: - izdavanje, prodaja, kupovina ili transfer vrijednosnih papira i obveznica kao i drugih finansijskih instrumenata; - usluge Centralne banke. 7 Kompjuterske i uz njih vezane usluge 8 Istraživačke i razvojne usluge, osim usluga gdje je dobrobit od njihovog korištenja pri obavljanju svojih aktivnosti koristi ugovorni organ ili sektorski ugovorni organ, uz uslov da naknadu za osiguranje tih usluga u cjelini plaća ugovorni organ ili sektorski ugovorni organ. 9 Računovodstvene usluge, revizorske i knjigovodstvene usluge 10 Usluge istraživanja tržišta i ispitivanja javnog mijenja http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 33 11 Usluge konsaltinga u menadžmentu i uz njih vezane usluge, osim usluga arbitraže i mirenja 12 Arhitektonske usluge: a) inženjerske usluge i integralne inženjerske usluge, b) usluge prostornog planiranja i uređenja pejzaža, c) slične naučne i tehničke konsultantske usluge, d) usluge tehničkog ispitivanja i analiza. 13 Reklamne usluge i usluge marketinga 14 Usluge čišćenja zgrada i upravljanje imovinom 15 Usluge izdavaštva i štampanja na bazi tarife ili ugovora 16 Usluge odlaganja otpada, kanalizacione usluge i druge sanitarne usluge. DIO B - koji za predmet javne nabavke ima usluge koje se dodjeljuju u skladu s članom 8. ovog zakona: Kategorija Predmet javne nabavke 1 Hotelske i ugostiteljske usluge 2 Usluge željezničkog transporta 3 Usluge vodenog transporta 4 Pomoćne transportne usluge i usluge podrške 5 Pravne usluge 6 Usluge zapošljavanja i osiguranja osoblja, osim ugovora o radu i rješenja o imenovanju 7 Usluge istrage i osiguranja, osim usluga oklopnih vozila 8 Obrazovne usluge i usluge stručnog usavršavanja 9 Zdravstvene i socijalne usluge 10 Rekreacione usluge, kulturne i sportske usluge 11 Ostale usluge DIO C - koji za predmet ugovora ima usluge koje su izuzete od primjene postupaka definiranih ovim zakonom. Kategorija Predmet javne nabavke 1 Ugovori o radu i rješenja o imenovanju 2 Ugovori o finansijskim uslugama koji za predmet imaju: a) izdavanje, prodaja, kupovina ili transfer vrijednosnih papira i obveznica kao i drugih finansijskih instrumenata; b) usluge Centralne banke. 3 Ugovori o arbitraži i pomirenju 4 Ugovori o pribavljanju, razvoju, produkciji ili kooprodukciji programa za radio i TV emitiranje 5 Ugovori o pružanju usluga istraživanja i razvoja, osim onih od kojih korist ima isključivo ugovorni organ ili sektorski ugovorni organ za svoju upotrebu pri obavljanju svojih aktivnosti i za koje naknadu u cjelini plaća ugovorni organ ili sektorski ugovorni organ. Na temelju članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 64. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 13. ožujka 2014. godine, i na 37. sjednici Doma naroda, održanoj 29. travnja 2014. godine, donijela je ZAKON O JAVNIM NABAVAMA DIO PRVI – OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet Zakona) (1) Ovim Zakonom uređuje se sustav javnih nabava u Bosni i Hercegovini, utvrđuju pravila za postupke javnih nabava, i to tako što se određuju prava, dužnosti, odgovornosti i pravna zaštita sudionika postupka javne nabave, te nadležnosti Agencije za javne nabave Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) i Ureda za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: URŽ). (2) Postupak javne nabave odnosi se na postupke nabave roba, usluga ili radova koje provodi ugovorno tijelo ili sektorsko ugovorno tijelo iz čl. 4. i 5. ovoga Zakona, sukladno odredbama ovoga Zakona i podzakonskih akata. Članak 2. (Definicije pojmova) (1) Pojedini pojmovi koji se koriste u ovome Zakonu imaju sljedeća značenja: a) ugovor o javnoj nabavi je ugovor s financijskim interesom koji se zaključuje u pisanom obliku između jednog ili više dobavljača i jednog ili više ugovornih tijela i ima za cilj nabavu roba, usluga ili izvođenja radova u značenju ovoga Zakona, i to: 1) ugovor o javnoj nabavi roba je ugovor o javnoj nabavi čiji je predmet kupnja, najam i zakup robe ili leasing s ili bez opcije kupnje robe, kao i ugovor koji kao usputno pitanje uključuje i ugradnju i/ili postavljanje i/ili montažu uz robu; 2) ugovor o javnoj nabavi usluga je ugovor o javnoj nabavi čiji je predmet nabava usluga iz Aneksa II. dijelova A. i B. koji su sastavni dio ovoga Zakona. Usluge koje su izuzete iz ovoga Zakona navedene su u Aneksu II. Dijelu C., koji je sastavni dio ovoga Zakona. Ugovorom o javnoj nabavi usluga smatra se: - ugovor o javnoj nabavi čiji su predmet i robe i usluge je ugovor o javnoj nabavi usluga ako vrijednost predmetnih usluga premašuje vrijednost roba obuhvaćenih tim ugovorom ili - ugovor o javnoj nabavi čiji su predmet usluge i radovi je ugovor o javnoj nabavi usluga ako uključuje i radove u smislu Aneksa I., koji je sastavni dio ovoga Zakona, a koji su sporedni u odnosu na glavni predmet ugovora; 3) ugovor o javnoj nabavi radova je ugovor čiji je predmet projektiranje i izvođenje radova ili izvođenje radova koji se odnose na jednu ili više djelatnosti utvrđenih u Aneksu I., koji je sastavni dio ovoga Zakona, ili radova ili izvođenje radova bilo kojim sredstvima koja odgovaraju zahtjevima što ih je navelo ugovorno tijelo ili sektorsko ugovorno tijelo. Pojam "radovi" podrazumijeva rezultat gradnje ili građevinskih radova uzet u cjelini, a koji je sam po sebi dovoljan za ispunjenje neke ekonomske ili tehničke funkcije; b) ugovorno tijelo u smislu ovoga Zakona je: 1) ugovorno tijelo iz članka 4. ovoga Zakona koje provodi postupak javne nabave roba, usluga i/ili radova, http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 34 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. 2) sektorsko ugovorno tijelo iz članka 5. ovoga Zakona koje obavlja djelatnost iz područja vodoopskrbe ili energetike ili prometa ili poštanskih usluga i koje provodi postupak javne nabave roba, usluga i/ili radova; c) gospodarski subjekt je pravna ili fizička osoba ili skupina takvih osoba koja na tržištu nudi robe, usluge i/ili radove, a registrirana je za obavljanje predmetne djelatnosti, te može biti sudionik u postupku javne nabave kao: 1) ponuditelj koji je dostavio ponudu; 2) kandidat koji je dostavio zahtjev za sudjelovanje u ograničenom, pregovaračkom postupku ili natjecateljskom dijalogu, 3) skupina kandidata/ponuditelja (dva ili više kandidata/ponuditelja) koji su dostavili zajednički zahtjev za sudjelovanje ili zajedničku ponudu, 4) dobavljač kojemu je nakon postupka javne nabave dodijeljen ugovor o javnoj nabavi; d) tenderska dokumentacija jest dokumentacija koja sadrži minimum jasnih i odgovarajućih informacija u odnosu na izabrani postupak dodjele ugovora, a objavljuje je ili kandidatima/ponuditeljima predočava ugovorno tijelo; ova dokumentacija uključuje obavijest o nabavi, poziv za dostavu zahtjeva za sudjelovanje/ponuda (početnih i konačnih), tehničke specifikacije, kriterije za kvalifikaciju i izbor najpovoljnije ponude, nacrt ili osnovne elemente ugovora i druge mjerodavne dokumente i objašnjenja; e) otvoreni postupak je postupak u kojemu svaki zainteresirani ponuditelj može dostaviti ponudu; f) zahtjev za sudjelovanje je pisani dokument koji gospodarski subjekt podnosi u prvoj fazi ograničenog postupka, pregovaračkog postupka ili natjecateljskog dijaloga; g) pretkvalifikacija je faza postupka u kojoj ugovorno tijelo, na temelju kvalifikacijskih kriterija određenih u tenderskoj dokumentaciji, odabire kvalificirane kandidate koje će pozvati da dostave ponude u ograničenom postupku, pregovaračkom postupku ili natjecateljskom dijalogu; h) ograničeni postupak je postupak u kojemu gospodarski subjekt može zahtijevati sudjelovanje i u kojemu ugovorno tijelo nakon obavljene kvalifikacije poziva sve kvalificirane kandidate da podnesu ponude; i) pregovarački postupak je postupak u kojemu ugovorno tijelo pregovara o uvjetima ugovora s jednim ili više pozvanih ponuditelja. Ovaj se postupak može provoditi s ili bez prethodne objave obavijesti o nabavi, isključivo prema uvjetima utvrđenim u ovom Zakonu; j) natjecateljski dijalog je postupak u kojemu svaki zainteresirani gospodarski subjekt može zatražiti sudjelovanje u postupku, pri čemu ugovorno tijelo vodi dijalog sa sudionicima pozvanima u taj postupak s ciljem razvijanja jednog ili više odgovarajućih rješenja koja mogu udovoljiti njegovim zahtjevima i na temelju kojih su izabrani ponuditelji pozvani da podnesu ponude; k) natječaj za izradu idejnog rješenja je postupak koji ugovornom tijelu omogućuje da iz područja prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i gradnje ili obrade podataka osigura plan ili rješenje koje odabire natječajno povjerenstvo u postupku javnog nadmetanja s ili bez dodjele nagrada; l) ponuda je dokument koji podnosi ponuditelj, pri čemu nudi isporuku robe, pružanje usluge ili izvođenje radova, pod uvjetima koje određuje ugovorno tijelo u tenderskoj dokumentaciji. Ponuda može biti: 1) prihvatljiva - ako ispunjava sve uvjete koji se traže tenderskom dokumentacijom, 2) neprihvatljiva - ako ne ispunjava uvjete koji se traže tenderskom dokumentacijom; m) alternativna ponuda je ponuda u kojoj se nude drukčije značajke predmeta ugovora u odnosu na one koje su navedene u tenderskoj dokumentaciji, pri čemu ta ponuda mora ispuniti minimalne uvjete što ih je postavilo ugovorno tijelo; n) okvirni sporazum je sporazum između jednog ili više ugovornih tijela i više dobavljača, zaključen u pisanom obliku, kojim se utvđuju uvjeti pod kojima se mogu dodijeliti ugovori tijekom određenog vremena, sukladno predviđenoj cijeni i, kad je moguće, predviđenim količinama; o) ekskluzivno ili isključivo pravo je pravo na obavljanje djelatnosti iz članka 5. ovoga Zakona koje nadležno tijelo u Bosni i Hercegovini posebnim zakonom, drugim propisom, ili odgovarajućim ugovorom dodijeli jednom ili više pravnih subjekata, što znatno utječe na mogućnost drugih subjekata da obavljaju te djelatnosti. Nositelj tog ekskluzivnog ili isključivog prava dužan je pri nabavi roba, usluga ili radova nužnih za obavljanje tih djelatnosti, koje su dodjeljene kao ekskluzivno ili isključivo pravo, primjenjivati odredbe ovoga Zakona; p) Jedinstveni rječnik javne nabave (Common Procurement Vocabulary) je referentna nomenklatura koja se primjenjuje u postupku javne nabave, a istodobno osigurava usklađenost s ostalim postojećim nomenklaturama; r) elektroničko sredstvo odnosi se na korištenje elektroničke opreme za obradu i arhiviranje podataka koji se šalju, prenose i primaju žičanom ili radiovezom, optičkim ili drugim elektromagnetskim sredstvima; s) pisani ili u pisanom obliku podrazumijeva svaki izraz koji se sastoji od riječi ili brojeva koji se mogu pročitati, umnožiti i naknadno priopćiti, a također i informacije koje se prenose i arhiviraju uz pomoć elektroničkih sredstava, pod uvjetom da je sadržaj osiguran i da se potpis može identificirati; t) lot (grupa) je dio predmeta nabave nastao kao rezultat dijeljenja predmeta nabave u posebne, srodne cjeline, koje se kao takve označuju u tenderskoj dokumentaciji. Članak 3. (Opća načela) (1) Ugovorno tijelo dužno je postupati transparentno, u postupku javne nabave ponašati se prema kandidatima/ponuditeljima jednako i nediskriminirajuće na način da osigura pravičnu i aktivnu konkurenciju, u cilju najučinkovitijeg korištenja javnih sredstava u vezi s predmetom nabave i njegovom svrhom. (2) Opća načela obvezno se primjenjuju i poštuju i u postupku pravne zaštite. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 35 Članak 4. (Ugovorno tijelo) (1) Ugovorno tijelo u smislu ovoga Zakona je: a) svaka institucija vlasti u Bosni i Hercegovini, entitetima, Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine, na razini kantona, grada ili općine (u daljnjem tekstu: institucija vlasti na državnoj, entitetskoj ili lokalnoj razini); b) pravna osoba koja je osnovana za određenu svrhu u cilju zadovoljavanja potreba od općeg interesa, a koja nema industrijski ili komercijalni karakter i ispunjava najmanje jedan od sljedećih uvjeta: 1) financirana je, najvećim dijelom, iz javnih sredstava ili 2) nadzor nad upravljanjem provodi ugovorno tijelo utvrđeno u toč. a) i b) ovoga stavka ili 3) više od polovine članova skupštine, upravnog ili nadzornog odbora čine imenovani ili izabrani predstavnici ugovornih tijela iz toč. a) i b) ovoga stavka; c) udruga koju je formirala jedna ili više institucija vlasti ili pravnih osoba koje su utvrđene u toč. a) i b) ovoga stavka. (2) Ugovorna tijela mogu donijeti odluku da zajednički provode postupak javne nabave ili osnovati središnje nabavno tijelo. Pravila provedbe zajedničke nabave i osnivanja središnjeg nabavnog tijela podzakonskim aktom propisuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće ministara BiH). (3) Agencija donosi pravilnik koji sadrži popis ugovornih tijela po kategorijama koja su obvezna primjenjivati ovaj Zakon. Sva ugovorna tijela uvrštena u definiciju iz ovoga članka dužna su primjenjivati ovaj Zakon i u slučaju kada nisu navedena na popisu ugovornih tijela. Članak 5. (Sektorsko ugovorno tijelo) (1) Sektorsko ugovorno tijelo je obveznik primjene ovoga Zakona ako obavlja djelatnosti iz područja vodoopskrbe, energetike, prometa i poštanskih usluga, i to: a) ugovorno tijelo iz članka 4. ovoga Zakona kada nabavlja robe, usluge ili radove za potrebe obavljanja djelatnosti navedenih u čl. 78. - 83. ovoga Zakona; b) gospodarsko društvo u kojemu ugovorno tijelo ili više ugovornih tijela ima ili može imati neposredan ili posredan prevladavajući utjecaj na temelju vlasništva, financijskog udjela ili na temelju propisa koji vrijede za društvo i koje obavlja jednu ili više djelatnosti navedenih u čl. 78. - 83. ovoga Zakona kada nabavlja robu, usluge ili radove za potrebe obavljanja tih djelatnosti. Prevladavajući utjecaj u smislu ove točke postoji u slučaju kada ugovorno tijelo izravno ili neizravno: 1) ima natpolovičnu većinu osnovnog kapitala tog gospodarskog društva ili 2) ima natpolovičnu većinu glasova koji su povezani s ulozima u tom gospodarskom društvu ili 3) može imenovati više od polovine članova uprave, upravnog ili nadzornog odbora tog gospodarskog društva. (2) Gospodarsko društvo koje na temelju posebnog ili isključivog prava obavlja jednu ili više djelatnosti navedenih u čl. 78. – 83. ovoga Zakona i kada nabavlja robu, usluge ili radove za potrebe obavljanja tih djelatnosti, a nije ugovorno tijelo u smislu ovoga Zakona ili gospodarsko društvo u smislu stavka (1) točke b) ovoga članka, obveznik je primjene ovoga Zakona. (3) U slučaju da neku od djelatnosti utvrđenih u ovom članku obavlja više gospodarskih društava koja nisu obuhvaćena st. (1) i (2) ovoga članka, Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, na zahtjev Agencije, a po zahtjevu dotičnog ugovornog tijela, ocjenit će je li relevantno tržište za danu djelatnost otvoreno za konkurenciju. U slučaju da je odlukom Konkurencijskog vijeća Bosne i Hercegovine to relevantno tržište proglašeno otvorenim za konkurenciju, gospodarsko društvo koje obavlja konkretnu djelatnost nije obvezno primjenjivati ovaj Zakon za obavljanje te djelatnosti. Članak 6. (Ugovori koji su predmetom ovoga Zakona) Ugovorno tijelo dužno je dodjeljivati ugovore o javnoj nabavi roba, usluga i radova primjenjujući postupke utvrđene ovim Zakonom i podzakonskim aktima. Članak 7. (Subvencionirani ugovori) (1) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i za ugovore koje ugovorno tijelo izravno subvencionira s više od 50%: a) ako ti ugovori uključuju radove u smislu Aneksa I. ovoga Zakona; b) ako ti ugovori uključuju radove na bolnicama, objektima namijenjenim za sport, rekreaciju i odmor, školskim i sveučilišnim zgradama i zgradama koje se koriste u administrativne svrhe. (2) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i za ugovore koje ugovorno tijelo izravno subvencionira s više od 50% u slučaju pružanja usluga koje su vezane uz radove u smislu stavka (1) ovog članka. (3) Ugovorno tijelo koje daje takve subvencije dužno je osigurati poštivanje odredaba ovoga Zakona u slučajevima kada subvencionirani ugovor dodjeljuje neka druga fizička ili pravna osoba, odnosno dužno je i samo poštivati odredbe ovoga Zakona u slučajevima kada dodjeljuje subvencionirani ugovor za ili u ime tih fizičkih ili pravnih osoba. Članak 8. (Ugovori na čiju se dodjelu primjenjuje poseban režim) (1) Na dodjelu ugovora koji za predmet javne nabave ima usluge iz Aneksa II. Dijela B., koji je sastavni dio ovoga Zakona, primjenjuju se odredbe ovoga Zakona, i to: odredbe koje se odnose na opća načela, pripremu tehničke specifikacije, razdoblje na koje se zaključuje ugovor, pravnu zaštitu, objavu obavijesti o dodjeli ugovora i dobrovoljnu ex ante obavijest o transparentnosti. (2) Postupak dodjele ugovora iz stavka (1) ovoga članka uredit će se pravilnikom, koji donosi Vijeće ministara BiH. (3) Postupci, uvjeti, zahtjevi, definicije pojmova, izuzeća i ostala bitna pitanja u vezi s dodjelom ugovora iz područja obrane i sigurnosti uredit će se pravilnikom, koji donosi Vijeće ministara BiH na prijedlog Agencije. (4) Ugovori iz područja obrane i sigurnosti iz stavka (3) ovoga članka odnose se na nabavu: a) vojne opreme, uključujući bilo koji njen dio, sastav i/ili sklop; b) sigurnosno osjetljive opreme, uključujući bilo koji njen dio, sastav i/ili sklop; c) radova, roba i usluga izravno povezanih s opremom iz toč. a) i b) ovoga stavka za bilo koji i za sve elemente njenog trajanja; d) radova i usluga za izričito vojne namjene; http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 36 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. e) sigurnosno osjetljivih radova i sigurnosno osjetljivih usluga. (5) Ugovori koje dodjeljuju diplomatsko-konzularna predstavništva i misije Bosne i Hercegovine, a čija je vrijednost manja od vrijednosnih razreda iz članka 14. st. (2) i (3) ovoga Zakona, uredit će se posebnim pravilnikom koji će donijeti Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i uz prethodnu suglasnost Agencije. Članak 9. (Rezervirani ugovori) (1) Ugovorno tijelo može u planu nabava odrediti postupke javne nabave rezervirane samo za kandidate odnosno ponuditelje koji zapošljavaju, u odnosu na ukupan broj zaposlenika, više od 50% osoba s invaliditetom, a koji ne mogu obavljati poslove u normalnim uvjetima. (2) U obavijesti o javnoj nabavi ugovorno tijelo mora naznačiti da je postupak javne nabave rezerviran isključivo za gospodarske subjekte iz stavka (1) ovoga članka. Članak 10. (Izuzeća od primjene odredaba ovoga Zakona) (1) Od primjene ovoga Zakona izuzimaju se: a) ugovor o javnoj nabavi koji je zakonima u Bosni i Hercegovini proglašen državnom tajnom; b) ugovor o javnoj nabavi čija provedba zahtijeva posebne mjere sigurnosti sukladno zakonima u Bosni i Hercegovini; c) ugovor koji se dodjeljuje sukladno međunarodnom sporazumu prema kojemu se primjenjuje posebna procedura međunarodnih, kreditnih ili donatorskih aranžmana ili ugovor o javnoj nabavi koji je zaključen sukladno posebnim pravilima utvrđenim međunarodnim ugovorom između Bosne i Hercegovine i jedne ili više zemalja za projekte koje će ugovorne stranke zajednički izvoditi ili koristiti, ili na temelju međunarodnih sporazuma o stacioniranju postrojbi koje zaključi Bosna i Hercegovina; d) ugovor o javnoj nabavi prirodnih i zakonskih monopola, a koji mogu uključiti nabavu vode, električne energije, plina, toplinske energije i drugih usluga do otvaranja relevantnog tržišta za konkurenciju; e) ugovor o kupnji ili zakupu postojećih zgrada, druge nepokretne imovine, zemljišta ili prava koja iz njih proizlaze bilo kojim financijskim sredstvima, uz obvezu ugovornog tijela da osigura transparentnost te procedure, s tim što nabava financijskih usluga za kupnju ili zakup postojećih zgrada, druge nepokretne imovine, zemljišta ili prava koja iz njih proizlaze istodobno, prije ili nakon ugovora o kupnji ili zakupu, u bilo kojem obliku, podliježe provedbi jednog od postupaka utvrđenih ovim Zakonom; f) ugovor koji za predmet ima usluge iz Aneksa II. Dijela C. ovoga Zakona. (2) Koncesijski ugovori dodjeljuju se sukladno zakonima o koncesijama u Bosni i Hercegovini. (3) Ugovori o javno-privatnom partnerstvu dodjeljuju se sukladno zakonskim propisima o javno-privatnom partnerstvu. Članak 11. (Povjerljivost) (1) Povjerljivim podatcima ne mogu se smatrati: a) ukupne i pojedinačne cijene iskazane u ponudi; b) predmet nabave odnosno ponuđena roba, usluga ili rad, o kojem ovisi poredba s tehničkom specifikacijom i ocjena je li određeni ponuditelj ponudio robu, usluge ili rad sukladno s tehničkom specifikacijom; c) potvrde, uvjerenja o kojima ovisi kvalifikacija vezana uz osobno stanje kandidata/ ponuditelja. (2) Ako kandidat/ponuditelj označi povjerljivim podatke koji, prema odredbama stavka (1) ovoga članka, ne mogu biti proglašeni povjerljivim podatcima, oni se neće smatrati povjerljivima. (3) Nakon javnog otvaranja ponuda ni jedna informacija vezana uz ispitivanje, pojašnjenje ili ocjenu ponuda ne smije se otkrivati nijednom sudioniku postupka ili trećoj osobi prije nego što se odluka o rezultatu postupka ne priopći sudionicima postupka. (4) Sudionici u postupku javne nabave ni na koji način ne smiju neovlašteno prisvajati, koristiti za vlastite potrebe niti proslijediti trećim osobama podatke, rješenja ili dokumentaciju (informacije, planove, crteže, nacrte, modele, uzorke, računalne programe i dr.) koji su im stavljeni na raspolaganje ili do kojih su došli na bilo koji način tijekom postupka javne nabave. (5) Nakon zaprimanja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja ili odluke o poništenju postupka nabave, a najkasnije do isteka roka za žalbu, ugovorno tijelo će po primitku zahtjeva ponuditelja, a najkasnije u roku od dva dana od dana zaprimanja zahtjeva, omogućiti uvid u svaku ponudu, uključujući dokumente podnesene sukladno članku 45. stavku (2) ovoga Zakona, kao i pojašnjenja izvornika dokumenata sukladno članku 68. stavku (3) ovoga Zakona, s iznimkom informacija koje je ponuditelj označio kao povjerljive sukladno ovome članku. Članak 12. (Uporaba jezika) (1) Ugovorno tijelo dužno je pripremiti tendersku dokumentaciju u vezi s postupcima javne nabave na jednom od jezika u službenoj uporabi u Bosni i Hercegovini. (2) Ugovorno tijelo može dodatno pripremiti tendersku dokumentaciju i na engleskom ili drugom stranom jeziku, s tim što je dužno sačuvati cjelovitost sadržaja informacija iz tenderske dokumentacije pripremljene na jednom od jezika u službenoj uporabi u Bosni i Hercegovini. (3) Ponuditelj podnosi ponudu na jednom od jezika u službenoj uporabi u Bosni i Hercegovini. Tiskana literatura, brošure, katalozi ili slično prilažu se bez prijevoda, osim ako ugovorno tijelo tenderskom dokumentacijom ne zahtjeva prijevod i tih dijelova. Članak 13. (Povjerenstvo za nabave) (1) Za provedbu otvorenog postupka, ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s objavom obavijesti i bez objave obavijesti, natječaja za izradu idejnog rješenja, natjecateljskog dijaloga i konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda ugovorno tijelo obvezno je imenovati povjerenstvo za nabave. (2) Uspostava i rad povjerenstva za nabave uredit će se podzakonkim aktom koji donosi Vijeće ministara BiH. DIO DRUGI - TIJEK POSTUPKA JAVNE NABAVE POGLAVLJE I. POČETAK, VRSTE I IZBOR POSTUPKA JAVNE NABAVE Odjeljak A. Početak postupka javne nabave Članak 14. (Vrijednosni razredi) (1) Za nabave čija je vrijednost manja od 50.000,00 KM u slučaju roba i usluga ili 80.000,00 KM u slučaju radova, ugovorno tijelo može primijeniti jedan od postupaka http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 37 utvrđenih ovim Zakonom, izuzev izravnog sporazuma, uz obvezu ispunjenja propisanih uvjeta za svaki postupak. (2) Obvezna je primjena otvorenog ili ograničenog postupka, ili pregovaračkog postupka s objavom obavijesti ili bez objave obavijesti, ili natječaja za izradu idejnog rješenja, ili natjecateljskog dijaloga u slučaju kada je vrijednost nabave za robe i usluge jednaka ili veća od: a) 250.000,00 KM za ugovorna tijela iz članka 4. stavka (1) toč. a) i c) ovoga Zakona; b) 400.000,00 KM za ugovorna tijela iz članka 4. stavka (1) točke b) ovoga Zakona; c) 800.000,00 KM za sektorska ugovorna tijela iz članka 5. ovoga Zakona. (3) Kada je u slučaju radova vrijednost nabave jednaka ili veća od 9.000.000,00 KM, ugovorno tijelo dužno je provesti otvoreni ili ograničeni postupak, ili pregovarački postupak s objavom obavijesti ili bez objave obavijesti, ili natječaj za izradu idejnog rješenja, ili natjecateljski dijalog. (4) Kada je vrijednost nabave roba, usluga i radova jednaka ili veća od vrijednosti iz stavka (1) ovoga članka, a manja od vrijednosti iz st. (2) i (3) ovog članka, ugovorno tijelo obvezno je primijeniti otvoreni ili ograničeni postupak, ili pregovarački postupak s objavom obavijesti ili bez objave obavijesti, ili natječaj za izradu idejnog rješenja, ili natjecateljski dijalog. (5) Kada je vrijednost javne nabave jednaka ili veća od vrijednosnih razreda iz st. (2) i (3) ovoga članka, ugovorno tijelo dužno je dodatno oglasiti i sažetak obavijesti na engleskom jeziku na portalu Agencije i URŽ-a (u daljnjem tekstu: portal javnih nabava). (6) Inicijativu za izmjenu i dopunu ovoga Zakona po žurnom postupku, u pogledu promjene iznosa vrijednosnih razreda, pokreće Agencija uz prethodnu suglasnost Odbora Agencije u slučajevima znatnih promjena, i to: a) inflacijske stope i/ili b) ekonomskih uvjeta u BiH i/ili c) zakonodavstva u EU o javnim nabavama. Članak 15. (Procijenjena vrijednost javne nabave) (1) Ugovorno tijelo temelji računanje procijenjene vrijednosti ugovora o javnoj nabavi na ukupnome iznosu koji će platiti, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV). (2) Određivanje procijenjene vrijednosti javne nabave obavlja se na sljedeći način: a) procijenjena vrijednost nabave roba, usluga ili radova jednaka je novčanom iznosu koje ugovorno tijelo plaća, bez obračunatog poreza na dodanu vrijednost. Ova vrijednost, u slučaju ugovora o radovima, uključuje i objekte potrebne za provedbu takvog ugovora, a koje je ugovorno tijelo dužno osigurati ili ustupiti izvođaču radova; b) procijenjenu vrijednost roba, usluga ili radova čini njihova procijenjena tržišna vrijednost u vrijeme objave obavijesti o javnoj nabavi ili u slučajevima kada takva obavijest nije potrebna, a u trenutku kada ugovorno tijelo započinje postupak javne nabave; c) u određivanje procijenjene vrijednosti javne nabave roba, usluga ili radova ugovorno tijelo dužno je uključiti sve elemente cijene koju plaća za nabavu te robe, usluge ili radova; d) ako je javna nabava roba, usluga ili radova podijeljena u nekoliko lotova, procijenjenu vrijednost čini zbroj svih takvih lotova i ona se koristi za određivanje vrijednosnog razreda te nabave; e) pri određivanju procijenjene vrijednosti okvirnog sporazuma ugovorno tijelo uzet će u obzir maksimalnu procijenjenu vrijednost, bez obračunatog poreza na dodanu vrijednost, svih predviđenih ugovora za cijelo razdoblje trajanja okvirnog sporazuma. (3) U slučaju ugovora o leasingu, najmu, zakupu ili unajmljivanju na otplatu raznih roba, vrijednost koju treba uzeti kao osnovu za izračun procijenjene vrijednosti nabave je: a) u slučaju ugovora o javnoj nabavi na određeni rok, ako je rok kraći od 12 mjeseci ili je 12 mjeseci - ukupna procijenjena vrijednost za ugovor, ili ako je rok ugovora dulji od 12 mjeseci - ukupna vrijednost, uključujući procijenjenu preostalu vrijednost; b) u slučaju ugovora o javnoj nabavi bez određenih rokova ili u kojima se rokovi ne mogu utvrditi - mjesečna vrijednost pomnožena s 48. (4) U slučaju ugovora o javnoj nabavi roba ili usluga koji su po prirodi redoviti ili koji se namjeravaju obnoviti unutar danog vremena, kalkulacija procijenjene vrijednosti ugovora bit će izračunata na osnovi sljedećeg: a) ili ukupne stvarne vrijednosti uzastopnih ugovora iste vrste koji su dodijeljeni tijekom prethodnih 12 mjeseci ili, ako je moguće, tijekom financijske godine kako bi se uzele u obzir izmjene u iznosu ili vrijednosti koje bi se mogle pojaviti tijekom 12 mjeseci nakon zaključivanja temeljnog ugovora; b) ili ukupne procijenjene vrijednosti uzastopnih ugovora dodijeljenih tijekom 12 mjeseci koji su uslijedili nakon prve isporuke, ili tijekom financijske godine ako je to dulje od 12 mjeseci. (5) U slučaju ugovora o javnoj nabavi usluga, vrijednost koju treba uzeti kao osnovu za izračun procijenjene vrijednosti ugovora će, ako je potrebno, biti procijenjena kako slijedi: a) za sljedeće vrste usluga: 1) usluge osiguranja: plaćanje premija i drugi oblici plaćanja, 2) bankarstvo i druge financijske usluge: naknade, provizije, kamate i drugi oblici plaćanja, 3) ugovori o izradi idejnog rješenja: isplata naknada, provizija i drugi oblici plaćanja; b) za ugovore o uslugama, pri čemu nije naznačena ukupna cijena: 1) u slučaju ugovora s određenim rokom, ako je rok jednak ili kraći od 48 mjeseci: ukupna vrijednost za njihov puni rok, 2) u slučaju ugovora bez određenog roka ili s rokom duljim od 48 mjeseci: mjesečna vrijednost pomnožena s 48. (6) Ugovorno tijelo ne smije dijeliti predmet nabave s namjerom izbjegavanja primjene odgovarajućeg postupka utvđenog ovim Zakonom. (7) Ako predloženi ugovor sadrži alternativnu ponudu, osnova za utvrđivanje procijenjene vrijednosti ugovora je maksimalni mogući ukupni iznos javne nabave. Članak 16. (Podjela predmeta nabave na lotove) (1) Ako ugovorno tijelo podijeli predmet nabave na lotove, onda svi lotovi moraju biti naznačeni u tenderskoj dokumentaciji na način kojim se ponuditeljima može omogućiti da dostave ponude za jedan lot ili više lotova ili za sve lotove. (2) U tenderskoj dokumentaciji ugovorno tijelo jasno i precizno određuje uvjete i način dostave ponuda za lotove. (3) Ugovor o javnoj nabavi zaključuje se posebno za svaki lot. Ako je jedan ponuditelj najuspješniji za dva ili više lotova, može se zaključiti jedan ugovor. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 38 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. Članak 17. (Uvjeti za početak postupka javne nabave) (1) Ugovorno tijelo može započeti postupak javne nabave ako je nabava predviđena planom nabava ili kada ugovorno tijelo donese posebnu odluku o pokretanju postupka javne nabave. (2) Ugovorno tijelo mora objaviti plan nabava čija je vrijednost veća od vrijednosti utvrđenih u članku 14. stavku (1) ovoga Zakona na svojoj internetskoj stranici, i to najkasnije u roku od 60 dana od dana usvajanja proračuna odnosno financijskog plana. (3) Ako se ugovor dodjeljuje na razdoblje dulje od jedne godine, obveze koje dospijevaju u slijedećim godinama moraju biti ugovorene u iznosima predviđenim propisima kojima se uređuje izvršenje proračuna ili financijskog plana za svaku godinu posebno. Članak 18. (Odluka o pokretanju postupka javne nabave) (1) Ugovorno tijelo pokreće postupak javne nabave donošenjem odluke ili rješenja u pisanom obliku koje obvezno sadrži: a) zakonsku osnovu za provedbu postupka javne nabave; b) predmet javne nabave; c) procijenjenu vrijednost javne nabave; d) podatke o izvoru – načinu financiranja; e) vrstu postupka javne nabave. (2) U slučaju izuzeća od primjene iz članka 10. ovoga Zakona ili dodjele ugovora o nabavi usluga iz Aneksa II. Dijela B., ugovorno tijelo dužno je donijeti odluku koja, uz zakonsku osnovu za izuzeće od primjene ovoga Zakona, sadrži osnovne elemente iz stavka (1) toč. b), c) i d) ovoga članka. Odjeljak B. Postupci nabave Članak 19. (Postupci javne nabave) (1) Ugovorno tijelo iz članka 4. ovoga Zakona primjenjuje otvoreni ili ograničeni postupak za dodjelu ugovora o javnoj nabavi kao temeljne i redovite postupke. Pregovarački postupak s objavom obavijesti ili bez objave obavijesti, kao i natjecateljski dijalog, mogu se primijeniti kao iznimka samo ako su za to ispunjeni uvjeti utvrđeni ovim Zakonom. (2) Sektorsko ugovorno tijelo iz članka 5. ovoga Zakona primjenjuje otvoreni ili ograničeni ili pregovarački postupak s objavom obavijesti na ravnopravnoj osnovi. Pregovarački postupak bez objave obavijesti, kao i natjecateljski dijalog mogu se primijeniti kao iznimka samo ako su za to ispunjeni uvjeti utvrđeni ovim Zakonom. (3) Ugovorno tijelo može dodijeliti ugovor nakon provođenja natječaja za izradu idejnog rješenja za poslove prostornog planiranja, arhitekture, građenja, obrade podataka, izrade plana ili dizajna. Članak 20. (Uvjeti za primjenu pregovaračkog postupka s objavom obavijesti) (1) Ugovor o javnoj nabavi roba, usluga ili radova može se dodijeliti u pregovaračkom postupku s objavom obavijesti: a) ako u otvorenom ili ograničenom postupku ili u postupku natjecateljskog dijaloga dobije sve ponude koje ne ispunjavaju uvjete kvalifikacije, a osnovni uvjeti za dodjelu ugovora nisu se bitno promjenili, ugovorno tijelo nije obvezno ponovno objaviti obavijest o nabavi, pod uvjetom da pozove sve ponuditelje odnosno kandidate da otklone nedostatke u svojim ponudama te svoje ponude učine prihvatljivim; b) u iznimnim slučajevima, kada zbog prirode roba, usluga ili radova ili zbog rizika povezanih s izvršavanjem predmeta nabave nije moguće prethodno odrediti ukupnu cijenu. (2) Ugovor o javnoj nabavi usluga može se zaključiti u pregovaračkom postupku s objavom obavijesti ako su predmet nabave intelektualne usluge, kao što je usluga projektiranja, i usluge iz Aneksa II. Dijela A. kategorije 6 ovoga Zakona čiji se opis predmeta nabave ne može odrediti s dovoljnom preciznošću, pa ugovor nije moguće zaključiti izborom najpovoljnije ponude u otvorenom ili ograničenom postupku nabave. (3) Ugovor o javnoj nabavi radova može se zaključiti u pregovaračkom postupku s objavom obavijesti ako su predmetom nabave radovi koji se izvode isključivo u istraživačke, testne ili razvojne svrhe, a ne s ciljem stjecanja dobiti ili povrata troškova istraživanja i razvoja. Članak 21. (Uvjeti za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavijesti) Ugovorno tijelo iznimno može dodjeljivati ugovor o nabavi putem pregovaračkog postupka bez objave obavijesti o nabavi u sljedećim slučajevima: a) kada nije dostavljena nijedna ponuda ili nijedna prihvatljiva ponuda u otvorenom ili ograničenom postupku i kada uvjeti ugovora nisu bitno promijenjeni u odnosu na uvjete iz prethodnog postupka; b) kada nije dostavljen nijedan zahtjev za sudjelovanje u ograničenom postupku ili nijedan kvalificirani kandidat nije zatražio sudjelovanje u ograničenom postupku i kada uvjeti ugovora nisu bitno promijenjeni u odnosu na uvjete iz prethodnog postupka; c) kada se, zbog suštinskih, dokazivih tehničkih ili umjetničkih razloga ili iz razloga koji se odnose na zaštitu ekskluzivnih prava, ugovor može dodijeliti samo određenom dobavljaču; d) kada se iznimno, zbog dokazivih razloga krajnje hitnosti prouzrokovane događajima nepredvidivim za ugovorno tijelo, ne mogu ispoštovati ovim Zakonom utvrđeni minimalni rokovi za otvoreni, ograničeni ili pregovarački postupak s objavom obavijesti. Okolnosti kojima se opravdava iznimna hitnost postupka ni u kojem se slučaju ne smiju dovesti u vezu s ugovornim tijelom. Članak 22. (Posebni uvjeti za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavijesti za nabavu roba) Ugovor o javnoj nabavi roba može se zaključiti u pregovaračkom postupku bez objave obavijesti u sljedećim slučajevima: a) kada je roba koja se nabavlja proizvedena isključivo za svrhe: istraživanja, eksperimenata, proučavanja ili razvoja; ova odredba ne odnosi se na serijsku proizvodnju s ciljem ostvarivanja zarade ili nadoknade troškova istraživanja i razvoja; b) za dodatne isporuke od dobavljača iz temeljnog ugovora koje su namijenjene ili za djelomičnu zamjenu redovnih isporuka ili ugradnje ili za proširenje postojećih isporuka ili ugradnje, ako bi promjena dobavljača obvezala ugovorno tijelo da nabavi robu koja ima drukčije tehničke osobine, što bi rezultiralo neskladom i nesrazmjerom i dovelo do značajnih tehničkih poteškoća u funkcioniranju i http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 39 održavanju, pod uvjetom da vrijeme trajanja temeljnog ugovora, kao i ugovora koji se ponavljaju, ne smije biti dulje od jedne godine i ne može premašiti 10% od vrijednosti temeljnog ugovora; c) za robe koje se prodaju i kupuju na burzovnom tržištu; d) za robe pod iznimno povoljnim uvjetima kada se nabavljaju ili od gospodarskog subjekta koji je u postupku likvidacije svojih poslovnih aktivnosti ili od stečajnog vjerovnika ili stečajnog upravitelja u postupku stečaja, ili od vjerovnika na temelju poslovnog aranžmana ili u sličnim postupcima. Članak 23. (Posebni uvjeti za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavijesti za nabavu usluga) Ugovor o javnoj nabavi usluga može se zaključiti u pregovaračkom postupku bez objave obavijesti u sljedećim slučajevima: a) u slučaju ugovora o javnoj nabavi usluga kada postupak dodjele ugovora slijedi nakon postupka natječaja za izradu idejnog rješenja, provedenog sukladno odredbama čl. 33. i 34. ovoga Zakona, a ugovor se dodjeljuje pobjedniku odnosno jednom od pobjednika natječaja, a u slučaju više pobjednika, svi pobjednici natječaja pozivaju se na sudjelovanje u pregovorima; b) u slučaju ugovora o javnoj nabavi usluga za dodatne usluge koje nisu uključene u prvotno razmatrani projekt ili u prvotno zaključeni ugovor, ali koji uslijed nepredviđenih okolnosti postanu nužne za obavljanje ili izvođenje u njima opisanih usluga, i kada se takve dodatne usluge ne mogu, tehnički ili ekonomski, odvojiti od temeljnog ugovora bez većih nepogodnosti za ugovorno tijelo. Takav ugovor može se zaključiti s dobavljačem kojemu je dodijeljen temeljni ugovor, a ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za dodatne usluge ne može premašiti 30% od vrijednosti temeljnog ugovora; c) za nove usluge koje su ponavljanje sličnih usluga povjerenih dobavljaču kojemu je ugovorno tijelo dodijelilo raniji ugovor, uz uvjet da su takve usluge sukladne osnovnom projektu za koji je bio dodijeljen temeljni ugovor, nakon provođenja otvorenog ili ograničenog postupka. Ugovorno tijelo dužno je ukazati na mogućnost provedbe ovoga postupka pri provedbi otvorenog ili ograničenog postupka za osnovni projekt, a ukupne procijenjene troškove kasnijih usluga ugovorno tijelo uzima u razmatranje prilikom procjenjivanja vrijednosti javne nabave. Ovaj postupak može se primjeniti samo u razdoblju od tri godine od dana zaključivanja temeljnog ugovora. Članak 24. (Posebni uvjeti za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavijesti za nabavu radova) Ugovor o javnoj nabavi radova može se zaključiti u pregovaračkom postupku bez objave obavijesti u sljedećim slučajevima: a) u slučaju ugovora o javnoj nabavi radova za dodatne radove koji nisu uključeni u prvotno razmatrani projekt ili u prvotno zaključeni ugovor, ali koji, uslijed nepredviđenih okolnosti, postanu nužni za obavljanje ili izvođenje u njima opisanih radova i kada se takvi dodatni radovi ne mogu, tehnički ili ekonomski, odvojiti od temeljnog ugovora bez većih nepogodnosti za ugovorno tijelo. Takav ugovor može se zaključiti s dobavljačem kojemu je dodijeljen temeljni ugovor, a ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za dodatne radove ne može premašiti 20% od vrijednosti temeljnog ugovora; b) za nove radove koji su ponavljanje sličnih radova povjerenih dobavljaču kojemu je ugovorno tijelo dodijelilo raniji ugovor, uz uvjet da su takvi radovi sukladni s osnovnim projektom za koji je bio dodijeljen temeljni ugovor nakon provođenja otvorenog ili ograničenog postupka. Ugovorno tijelo dužno je ukazati na mogućnost provedbe ovog postupka pri provedbi otvorenog ili ograničenog postupka za temeljni ugovor, a ukupne procijenjene troškove novih radova ugovorno tijelo uzima u razmatranje prilikom procjenjivanja vrijednosti javne nabave. Ovaj postupak može se primijeniti samo u razdoblju od tri godine od dana zaključivanja temeljnog ugovora. Odjeljak C. Vrste postupaka Članak 25. (Otvoreni postupak) U provedbi otvorenog postupka ugovorno tijelo dužno je: a) pripremiti tendersku dokumentaciju; b) objaviti obavijest o javnoj nabavi; c) staviti na raspolaganje gospodarskim subjektima tendersku dokumentaciju; d) provesti javno otvaranje pravovremeno primljenih ponuda; e) provjeriti kvalifikacije ponuditelja prema uvjetima sudjelovanja u tenderskoj dokumentaciji i ocijeniti ponude prema kriterijima za dodjelu ugovora; f) obavijestiti ponuditelje o rezultatu postupka javne nabave; g) ponuditi ugovor najuspješnijem ponuditelju; h) objaviti obavijest i dostaviti izvješće Agenciji sukladno članku 75. ovoga Zakona. Članak 26. (Ograničeni postupak) (1) U provedbi ograničenog postupka ugovorno tijelo dužno je pripremiti tendersku dokumentaciju. Tenderska dokumentacija priprema se i dostavlja u dva dijela, i to: a) u fazi pretkvalifikacije i b) u fazi poziva za dostavu ponuda, koja obvezno sadrži i kriterije za dodjelu ugovora. (2) Ograničeni postupak provodi se na sljedeći način: a) objavljuje se obavijest o nabavi, kojom ugovorno tijelo poziva sve zainteresirane kandidate da zatraže dokumentaciju za fazu pretkvalifikacije; b) kandidatima se ustupi ili učini dostupnom dokumentacija za fazu pretkvalifikacije; c) obavlja se provjera kvalifikacija kandidata; d) obavještavaju se kandidati koji se nisu kvalificirali; e) istodobno se dostavlja tenderska dokumentacija s pozivom za dostavu ponuda svim kvalificiranim kandidatima; f) provodi se javno otvaranje pravovremeno primljenih ponuda; g) ocjenjuju se ponude prema kriterijima za dodjelu ugovora utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji; h) obavještavaju se ponuditelji o rezultatu postupka javne nabave; i) ponudi se ugovor najuspješnijem ponuditelju; j) objavljuje se obavijest i dostavlja izvješće Agenciji sukladno članku 75. ovoga Zakona. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 40 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. Članak 27. (Pregovarački postupak s objavom obavijesti o nabavi) U provedbi pregovaračkog postupka s objavom obavijesti o nabavi ugovorno tijelo dužno je: a) objaviti obavijest o nabavi; b) kandidatima ustupiti pretkvalifikacijsku dokumentaciju; c) obaviti provjeru kvalifikacija kandidata i obavijestiti sudionike u postupku o rezultatima kvalifikacija; d) istodobno uputiti poziv izabranim kandidatima da sudjeluju u pregovorima o tehničkim, ekonomskim, pravnim i drugim aspektima ugovora; e) pregovarati sa svakim kandidatom/ponuditeljem posebno. Svim kandidatima/ponuditeljima postaviti iste zahtjeve i dati im iste informacije. Ugovorno tijelo dužno je voditi zapisnike o postupku pregovora sa svakim ponuditeljem, a koji će potpisati obje stranke nakon okončanja pregovora. Nijedna informacija koja se dobije od kandidata/ponuditelja niti informacije o rješenjima koja su predložili kandidati/ponuditelji ne mogu se otkriti trećim osobama bez prethodne suglasnosti tog kandidata/ponuditelja; f) na temelju rezultata obavljenih pregovora dostaviti tendersku dokumentaciju za konačnu ponudu i pozivati ponuditelje da podnesu svoje konačne ponude; g) provesti javno otvaranje pravovremeno primljenih ponuda; h) provesti izbor najuspješnijeg ponuditelja sukladno kriterijima za dodjelu ugovora utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji; i) objaviti obavijest i dostaviti izvješće Agenciji sukladno članku 75. ovoga Zakona. Članak 28. (Pregovarački postupak bez objave obavijesti o nabavi) (1) Ako je na temelju uvjeta za izbor pregovaračkog postupka bez objave obavijesti o nabavi propisanim u čl. 21. – 24. ovoga Zakona moguće, postupak se vodi s jednim ponuditeljem uz poštivanje načela ovoga Zakona, izuzev u slučajevima iz članka 21. stavka (1) toč. a) i b) ovoga Zakona kada se postupak može voditi s više ponuditelja. (2) U pregovaračkom postupku bez objave obavijesti o nabavi moraju se unaprijed utvrditi uvjeti za kvalifikaciju. Nakon provjere kvalificiranosti kandidata, u daljnjem tijeku postupka mogu sudjelovati samo kvalificirani kandidati. O rezultatu kvalificiranosti kandidata sastavlja se zapisnik, u koji se unose sve bitne činjenice, a on se dostavlja onim kandidatima koji se nisu kvalificirali. (3) Za slučajeve iz članka 21. stavka (1) točke d) i članka 22. stavka (1) točke d) ovoga Zakona ugovorno tijelo nije obvezno tražiti dokumentaciju koja se odnosi na provjeru osobne sposobnosti kandidata iz članka 45. stavka (1) toč. b), c) i d) ovoga Zakona. (4) Ugovorno tijelo objavljuje na svojoj internetskoj stranici informacije o pregovaračkom postupku bez objave obavijesti o nabavi koji namjerava provoditi na način što će tendersku dokumentaciju učiniti dostupnom svim zainteresiranim kandidatima/ponuditeljima. (5) Kvalificirani kandidati pozivaju se da dostave početne ponude. Dostavljanje početnih ponuda je osnova za pregovore. Ugovorno tijelo dužno je voditi zapisnike o postupku pregovora sa svakim ponuditeljem, a koji će potpisati obje stranke nakon okončanja pregovora. Konačnu ponudu mogu dostaviti samo jedan ili više pozvanih ponuditelja. Ugovorno tijelo odabire ponude prema kriterijima za dodjelu ugovora utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji. (6) U slučaju da je pozvano dva ili više ponuditelja da dostave konačne ponude, ugovorno tijelo dužno je provesti javno otvaranje konačnih ponuda. (7) Ugovorno tijelo može, nakon izbora ponude, objaviti dobrovoljnu ex ante obavijest o transparentnosti u kojoj obrazlaže ispunjenost uvjeta utvrđenih ovim Zakonom koji opravdavaju primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavijesti i izražava svoju namjeru o zaključenju ugovora s najuspješnijim ponuditeljem. Ako objavi dobrovoljnu ex ante obavijest o transparentnosti, ugovorno tijelo ne može potpisati ugovor o javnoj nabavi u roku 15 dana od dana objave obavijesti. (8) Nakon okončanja postupka ugovorno tijelo dužno je: a) zaključiti ugovor s najuspješnijim ponuditeljem ili poništiti postupak javne nabave; b) objaviti obavijest o rezultatu postupka; c) dostaviti izvješće Agenciji sukladno članku 75. ovoga Zakona, a po zahtjevu Agencije i detaljno obrazloženje. Članak 29. (Natjecateljski dijalog) (1) Ugovorno tijelo obvezno je u pozivu za dostavu ponuda putem natjecateljskog dijaloga i/ili u opisnoj dokumentaciji navesti svoje potrebe i zahtjeve u vezi s predmetnom nabavom. (2) Kandidatima koji su na temelju objave pravovremeno dostavili zahtjeve za sudjelovanje i koji su sukladno ovome Zakonu dokazali svoju sposobnost, dostavlja se poziv na sudjelovanje kao ponuditelju u postupku natjecateljskog dijaloga. (3) O ocjeni sposobnosti kandidata sastavlja se zapisnik, u koji se unose sve okolnosti bitne za ocjenu zahtjeva za sudjelovanje. Zapisnik mora biti sastavljen tako da kandidatu omogućuje uvid u onaj dio zapisnika koji se odnosi na njegov zahtjev za sudjelovanje. (4) Kandidatima koji neće biti pozvani na sudjelovanje u natjecateljskom dijalogu ugovorno tijelo obvezno je dostaviti odluku o nedopuštenosti sudjelovanja najkasnije sedam dana od dana donošenja. Odluka o nedopuštenosti sudjelovanja mora sadržavati razloge za nedopuštenost sudjelovanja. (5) Ugovorno tijelo obvezno je izabranim kandidatima istodobno poslati pisani poziv za sudjelovanje u natjecateljskom dijalogu. Pozivu se mora priložiti opisna dokumentacija i moguća dodatna dokumentacija, ili poziv treba sadržavati obavijest da se opisna dokumentacija stavlja na raspolaganje elektroničkim putem. (6) Poziv za sudjelovanje u natjecateljskom dijalogu mora sadržavati podatke o: a) objavi na temelju koje se upućuje poziv za sudjelovanje u dostavi ponuda odnosno u natjecateljskom dijalogu; b) dodatnim dokumentima koje treba predati; c) rangiranju ili redoslijedu značaja kriterija za dodjelu ugovora – od najvažnijeg prema manje važnom, ako nisu sadržani u objavi; d) datumu i mjestu početka faze dijaloga, te o jeziku ili jezicima koji se koriste. (7) Ugovorno tijelo vodi dijalog s kandidatima s ciljem pronalaženja jednog ili više rješenja koja udovoljavaju potrebama i zahtjevima ugovornog tijela. U dijalogu s kandidatima ugovorno tijelo može raspraviti sve aspekte ugovora o javnoj nabavi. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 41 (8) Ugovorno tijelo ne smije dostavljati podatke na diskriminirajući način kojim bi se u postupku dijaloga moglo pogodovati određenim kandidatima. (9) Tijekom dijaloga ugovorno tijelo raspravlja sa svakim kandidatom samo o njegovom rješenju ili rješenjima koja je dostavio. O rješenju ili rješenjima drugih kandidata smije se raspravljati samo ako je ispunjen uvjet iz stavka (10) ovoga članka. (10) Ugovorno tijelo smije, samo uz suglasnost kandidata, njegova rješenja ili dijelove rješenja ili povjerljive informacije proslijediti drugim kandidatima. (11) Ako ugovorno tijelo koristi mogućnost odvijanja postupka natjecateljskog dijaloga u više faza koje slijede jedna za drugom, tada se broj rješenja o kojima se raspravlja u pojedinoj fazi može smanjiti na temelju kriterija za dodjelu ugovora, a koji su navedeni u objavi ili u opisnoj dokumentaciji. Ugovorno tijelo predvidjet će tu mogućnost u objavi ili u opisnoj dokumentaciji. Ugovorno tijelo obvezno je odluku kojom se ne uvažava neko rješenje u fazi dijaloga, uz navođenje razloga, dostaviti kandidatu preporučenom poštom ili elektroničkim putem, uz obvezu da je takav način dostave dokaziv, najkasnije u roku sedam dana od dana završetka navedene faze. (12) Ugovorno tijelo može nastaviti dijalog sve dok ne pronađe rješenje ili rješenja najprimjerenija za ispunjavanje njegovih potreba i zahtjeva. Na kraju faze dijaloga mora postojati još toliko rješenja da je osigurano tržišno natjecanje. (13) Odluku o zaključenju faze dijaloga, uz navođenje temeljnih odrednica odabranog rješenja ili odabranih rješenja, ugovorno tijelo obvezno je bez odgode dostaviti svim kandidatima u dijalogu preporučenom poštom ili elektroničkim putem, uz obvezu da je takav način dostave dokaziv. (14) Nakon završetka dijaloga pozivom na predaju konačne ponude, ugovorno tijelo obvezno je pozvati preostalog kandidata ili kandidate da na osnovi temeljnih odrednica odabranog rješenja ili odabranih rješenja u fazi dijaloga dostave svoju konačnu ponudu. U tom pozivu ugovorno tijelo obvezno je navesti krajnji rok za primanje ponuda, adresu na koju se ponude moraju poslati i jezik ili jezike na kojima ponude moraju biti sastavljene. (15) Ponuda mora sadržavati sve potrebne elemente sukladno potrebama i zahtjevima predmeta nabave ugovornog tijela. (16) Na zahtjev ugovornog tijela ponuditelj može svoju ponudu objasniti, precizirati i nadopuniti ako se time ne mijenjaju osnovni elementi ponude, ali ne na način koji bi mogao biti suprotan načelima tržišnog natjecanja ili koji bi mogao imati diskriminirajući učinak. (17) Ugovorno tijelo obvezno je prema kriterijima za dodjelu ugovora, koji su određeni u pozivu za sudjelovanje ili opisnoj dokumentaciji i koji su tijekom poziva za sudjelovanje u natjecateljskom dijalogu nadopunjeni ili prilagođeni, odabrati ekonomski najpovoljniju ponudu. Članak 30. (Uvjeti za primjenu natjecateljskog dijaloga) (1) Izbor natjecateljskog dijaloga dopušten je ako je riječ o naročito složenom predmetu nabave i ako nije moguće zaključiti ugovor putem otvorenog ili ograničenog postupka javne nabave. (2) Predmet nabave se, u smislu odredbe stavka (1) ovoga članka, smatra naročito složenim ako ugovorno tijelo objektivno nije u mogućnosti navesti: a) tehničke specifikacije (tehničke opise predmeta nabave) kojima može zadovoljiti svoje potrebe i zahtjeve i/ili b) pravne i/ili financijske uvjete ugovora. (3) Prilikom zaključivanju ugovora na temelju natjecateljskog dijaloga, odluka o izboru donosi se isključivo prema kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude. Članak 31. (Sudionici u natjecateljskom dijalogu) (1) Ugovorno tijelo mora navesti u objavi broj kandidata kojima će se dostaviti poziv za sudjelovanje u natjecateljskom dijalogu, a određuje se sukladno predmetu nabave i ne smije biti manji od tri. Pravila moraju biti objektivna i nediskriminirajuća i moraju se objaviti. (2) Ako ugovorno tijelo utvrdi da je broj sposobnih kandidata veći od objavljenog broja kandidata kojima će biti upućen poziv za sudjelovanje u natjecateljskom dijalogu, može ih sve pozvati ili između sposobnih kandidata odabrati najbolje kandidate u skladu s brojem i pravilima navedenima u objavi. Razlozi za izbor navode se u zapisniku. (3) Ugovorno tijelo može nastaviti postupak pozivanjem jednog ili više sposobnih kandidata ako utvrdi da je broj sposobnih kandidata manji od objavljenog broja kandidata kojima će biti upućen poziv za sudjelovanje u natjecateljskom dijalogu, a ako nema niti jednog sposobnog kandidata, ugovorno tijelo mora poništiti postupak. Članak 32. (Okvirni sporazum) (1) Okvirni sporazum može se zaključiti nakon provođenja otvorenog, ograničenog, pregovaračkog postupka s objavom obavijesti i konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda. Iznimno, okvirni sporazum može se zaključiti i nakon pregovaračkog postupka bez objave obavijesti nakon poništenja otvorenog ili ograničenog postupka zbog toga što nije zaprimljena nijedna ili nijedna prihvatljiva ponuda. Jedan ili više ponuditelja s kojima će biti zaključen okvirni sporazum biraju se sukladno kriterijima za dodjelu utvrđenim u članku 64. ovoga Zakona. (2) Nakon što se zaključi okvirni sporazum, njegove odredbe ne mogu se mijenjati. (3) Trajanje okvirnog sporazuma ne može biti dulje od četiri godine, osim, ako postoje opravdani razlozi, posebice u vezi s predmetom nabave iz okvirnog sporazuma. (4) Okvirni sporazum zaključuje se s više ponuditelja za isti predmet nabave i broj ponuditelja s kojima se zaključuje okvirni sporazum ne može biti manji od tri, pod uvjetom da postoji dovoljan broj ponuditelja. Okvirni sporazum može se zaključiti i s dva ponuditelja u slučaju ponavljanja postupka zbog nedovoljnog broja primljenih ponuda. (5) Ugovori koji se zaključuju s ponuditeljima s kojima je zaključen okvirni sporazum mogu se dodijeliti: a) primjenom uvjeta utvrđenih u okvirnom sporazumu bez ponovnog zahtjeva za dostavu ponude, pri čemu se ugovor dodjeljuje najpovoljnijem ponuditelju, osim u slučaju kada najpovoljniji ponuditelj nije u mogućnosti isporučiti robu ili usluge ili izvesti radove, ugovor se može dodijeliti sljedećem najpovoljnijem ponuditelju s kojim je zaključen okvirni sporazum ili b) ako nisu utvrđeni svi uvjeti u okvirnom sporazumu i kada se ponuditelji pozivaju da ponovno dostave ponude na temelju istih ili preciznije definiranih uvjeta unutar uvjeta iz okvirnog sporazuma, postupak se provodi sukladno sljedećem: 1) za svaki se ugovor ugovorno tijelo u pisanom obliku obraća svim ponuditeljima s kojim ima zaključen okvirni sporazum, http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 42 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. 2) ugovorno tijelo određuje rok za podnošenje ponuda, uzimajući u obzir složenost predmeta nabave i vrijeme potrebno za dostavu ponuda, 3) ponude se podnose u pisanom obliku, a njihov sadržaj ostaje tajan sve do isteka roka predviđenog za dostavu ponuda, 4) ugovorno tijelo javno otvara ponude i dostavlja zapisnik s otvaranja ponuda svim ponuditeljima koji su dostavili ponude, 5) ugovorno tijelo dodjeljuje ugovor ponuditelju koji je dostavio najpovoljniju ponudu sukladno uvjetima iz okvirnog sporazuma, odnosno sukladno precizno utvrđenim uvjetima unutar uvjeta iz okvirnog sporazuma. (6) Ugovorno tijelo može predvidjeti zaključivanje okvirnog sporazuma u postupku konkuretskog zahtjeva za dostavu ponuda. Odjeljak D. Natječaj za izradu idejnog rješenja Članak 33. (Provedba natječaja za izradu idejnog rješenja) (1) Natječaj za izradu idejnog rješenja (u daljnjem tekstu: natječaj) provodi se kako bi ugovorno tijelo izabralo sudionika ili sudionike koji su ponudili najbolje rješenje odnosno idejno rješenje s ciljem: a) dodjele ugovora o javnoj nabavi usluga pobjedniku natječaja ili jednom od pobjednika natječaja za izradu idejnog rješenja ili b) dodjele nagrade pobjedniku ili pobjednicima natječaja za izradu idejnog rješenja. (2) U slučaju iz stavka (1) točke a) ovoga članka, ugovorno tijelo nakon uspješne provedbe natječaja provodi pregovarački postupak bez objave obavijesti, sukladno članku 23. stavku (1) točki a) ovoga Zakona, tako što poziva pobjednika ili sve pobjednike natječaja na pregovore o uvjetima ugovora. (3) Ugovorno tijelo u odluci o pokretanju postupka i u obavijesti o nabavi utvrđuje cilj natječaja za izradu idejnog rješenja. (4) Natječaj se provodi na temelju natječajne dokumentacije koja obvezno sadrži podatke o: a) predmetu natječaja/opisu projekta; b) krijeterijima za ocjenjivanje prema redoslijedu njihovog značaja; c) rokovima; d) broju pobjednika natječaja (jedan ili više); e) pravu primjene i korištenja natječajnih radova; f) novčanim nagradama, ako se dodjeljuju; g) vraćanju dokumentacije; h) načinu rada natječajnog povjerenstva. (5) Na natječaj za izradu idejnog rješenja mogu se prijaviti sve zainteresirane i pravne i fizičke osobe u smislu članka 2. stavka (3) ovoga Zakona, kao i fizičke osobe koje nisu registrirane kao gospodarski subjekti. (6) Ugovorno tijelo može se odlučiti za provedbu pretkvalifikacijskog izbora kandidata, koje će pozvati da dostave svoja idejna rješenja. U tom slučaju, ugovorno tijelo određuje nediskriminatorne kvalifikacijske uvjete kojima se osigurava stvarna konkurencija, te ih navodi u tenderskoj dokumentaciji. Članak 34. (Natječajno povjerenstvo) (1) Natječajno povjerenstvo provodi postupak i donosi odluku o izboru jednog ili više najpovoljnijih rješenja sukladno odgovarajućoj ovlasti koju je ugovorno tijelo dužno pravovremeno osigurati. (2) Ugovorno tijelo imenuje članove natječajnog povjerenstva. U njegov sastav ulaze isključivo fizičke osobe priznate stručne reputacije. U sastav povjerenstva za natječaj ne mogu se birati članovi čiji privatni interes utječe ili može utjecati na nepristranost njihova rada u povjerenstvu. Ako se od sudionika u natječaju zahtijeva određena profesionalna kvalifikacija, onda većina članova natječajnog povjerenstva mora imati istu ili jednako vrijednu kvalifikaciju. (3) Sadržaj prispjelih natječajnih radova ne smije se otvarati prije isteka roka za njihovu dostavu, uz obvezno osiguranje anonimnosti, i to sve do donošenja odluke. (4) Natječajno povjerenstvo potpuno je neovisno pri izboru jednog ili više pobjednika između natječajnih radova, koji se predaju anonimno. Natječajno povjerenstvo može saznati imena sudionika u natječaju isključivo nakon donošenja odluke o izboru. (5) Pravovremeno prispjeli radovi ocjenjuju se i rangiraju sukladno kriterijima za ocjenjivanje utvrđenim u natječajnoj dokumentaciji. Ti kriteriji ne moraju obvezno podrazumijevati najnižu cijenu ili ekonomski najpovoljnije ponuđeno rješenje. (6) Natječajno povjerenstvo obvezno je voditi zapisnike o radu na svojim sastancima, koje potpisuju svi nazočni članovi i koji su sastavni dio njegovog konačnog izvješća o postupku. (7) Natječajno povjerenstvo donosi odluku o izboru jednog ili više najpovoljnijih rješenja u izvješću o postupku, koje također potpisuju svi njegovi članovi i koju povjerenstvo po okončanju postupka dostavlja ugovornom tijelu na daljnje postupanje. Odjeljak E. Obavijest o nabavi i rokovi u postupku javne nabave Članak 35. (Obavijest o nabavi) (1) Ugovorno tijelo objavljuje obavijest o nabavi za otvoreni postupak, ograničeni postupak, pregovarački postupak s objavom obavijesti, natječaj za izradu idejnog rješenja, natjecateljski dijalog i konkurentski zahtjev za dostavu ponuda. (2) Obavijest o nabavi svim zainteresiranim gospodarskim subjektima treba pružiti dovoljno informacija koje će im omogućiti da ocijene imaju li interes za sudjelovanje u postupku javne nabave i dostave zahtjev za sudjelovanje odnosno ponudu. (3) Obavijest o nabavi sadrži kraće informacije sukladne bitnim elementima iz tenderske dokumentacije. (4) Sažetak koji se objavljuje na engleskom jeziku sadrži samo minimum podataka iz obavijesti o nabavi iz stavka (3) ovoga članka. Članak 36. (Objava obavijesti) (1) Sve obavijesti o nabavi, o dodjeli ugovora, o poništenju postupka javne nabave, dobrovoljna ex ante obavijest o transparentnosti i prethodna informacijska obavijest, kao i sažetak obavijesti o nabavi na engleskom jeziku, ugovorno tijelo objavljuje na portalu javnih nabava. Sažetak svih obavijesti objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". (2) Obavijesti iz stavka (1) ovoga članka pripremaju se i šalju na objavu elektronički, u obliku, na način i u rokovima utvrđenim podzakonskim aktom, koji donosi Agencija. (3) Obavijesti iz stavka (1) ovoga članka ugovorno tijelo može dodatno objaviti i u drugim publikacijama ili na drugoj internetskoj stranici, pod uvjetom da te obavijesti ne smiju biti objavljene prije dana njihove objave na portalu javnih http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 43 nabava. Takve dodatno objavljene obavijesti ne smiju sadržavati druge informacije, osim onih objavljenih na portalu javnih nabava. (4) U slučaju postupka javne nabave čija je vrijednost određena u članku 14. stavku (5) ovoga Zakona, sažetak obavijesti o nabavi na engleskom jeziku obvezno se objavljuje na portalu javnih nabava. (5) Ugovorno tijelo može koristiti dodatnu objavu iz stavka (4) ovoga članka i u slučaju kada je vrijednost javne nabave manja od iznosa iz članka 14. stavak (5) ovoga Zakona. Članak 37. (Prethodna informacijska obavijest) (1) Ugovorno tijelo može u prethodnoj informacijskoj obavijesti objaviti: a) pri nabavi roba - ukupnu procijenjenu vrijednost ugovora ili okvirnih sporazuma po grupama proizvoda koje ugovorno tijelo namjerava dodijeliti u sljedećih 12 mjeseci. Ugovorno tijelo utvrđuje grupe proizvoda sukladno oznakama iz Jedinstvenog rječnika javne nabave; b) pri nabavi usluga - ukupnu procijenjenu vrijednost ugovora ili okvirnih sporazuma u svakoj od kategorija iz Aneksa II. Dijela A. koje ugovorno tijelo namjerava dodijeliti u sljedećih 12 mjeseci; c) pri nabavi radova - bitna obilježja ugovora ili okvirnih sporazuma koje ugovorno tijelo namjerava dodijeliti. (2) Obavijest iz stavka (1) toč. a) i b) ovoga članka objavljuje se na početku kalendarske godine. (3) Obavijest navedena u stavku (1) točki c) ovoga članka objavljuje se odmah nakon donošenja odluke kojom se odobravaju planirani ugovori o radovima ili okvirni sporazumi koje ugovorno tijelo namjerava dodijeliti. Članak 38. (Korištenje Jedinstvenog rječnika javne nabave – JRJN) (1) Ugovorno tijelo obvezno je u obavijesti o nabavi i tenderskoj dokumentaciji, u dijelu opisa predmeta nabave, pozvati se na oznake i nazive iz Jedinstvenog rječnika javne nabave (u daljnjem tekstu: JRJN). (2) Vijeće ministara BiH posebnom odlukom propisuje JRJN i uvjete njegove primjene, na prijedlog Agencije. Odjeljak F. Rokovi Članak 39. (Način određivanja rokova) (1) Ugovorno tijelo dužno je odrediti rokove za primanje zahtjeva za sudjelovanje i ponuda, uzimajući u obzir složenost predmeta nabave i vrijeme potrebno za pripremu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda, koji ne mogu biti kraći od rokova utvrđenih ovim Zakonom. (2) Rok za primanje ponuda u otvorenom postupku odnosno zahtjeva za sudjelovanje u ograničenom postupku, pregovaračkom postupku s objavom obavijesti i natjecateljskom dijalogu računa se od dana slanja na objavu obavijesti o nabavi na portalu javnih nabava. Rok za primanje ponuda u ograničenom i pregovaračkom postupku s i bez objave obavijesti računa se od dana upućivanja poziva za dostavu ponuda kvalificiranim kandidatima. (3) U slučaju ispravka ili izmjene obavijesti o nabavi odnosno tenderske dokumentacije, rok za primanje ponuda odnosno zahtjeva za sudjelovanje računa se od dana slanja na objavu ispravka na portalu javnih nabava, odnosno upućivanja ispravka tenderske dokumentacije svim ponuditeljima koji su do tog dana preuzeli tendersku dokumentaciju. Članak 40. (Redoviti rokovi za podnošenje zahtjeva za sudjelovanje i ponuda) (1) Ugovorno tijelo dužno je u otvorenom postupku za vrijednosni razred iz članka 14. st. (2) i (3) ovoga Zakona utvrditi minimalni rok za primanje ponuda od 45 dana od dana slanja na objavu obavijesti o nabavi na portalu javnih nabava. (2) U slučaju ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s objavom obavijesti o nabavi i natjecateljskog dijaloga za vrijednosne razrede iz članka 14. st. (2) i (3) ovoga Zakona, ugovorno tijelo je dužno utvrditi: a) minimalni rok za primanje zahtjeva za sudjelovanje ne kraći od 30 dana od dana slanja na objavu obavijesti na portalu javnih nabava i b) u slučaju ograničenog postupka, minimalni rok za primanje ponuda ne kraći od 35 dana od dana upućivanja poziva kvalificiranim kandidatima za dostavu ponuda. (3) U otvorenom postupku nabave za vrijednosni razred iz članka 14. stavka (4) ovoga Zakona, rok za primanje ponuda ne može biti kraći od 20 dana od dana slanja na objavu obavijesti o nabavi na portalu javnih nabava. (4) U ograničenom postupku, pregovaračkom postupku s objavom obavijesti i natjecateljskom dijalogu za vrijednosni razred iz članka 14. stavak (4) ovoga Zakona, rok za primanje zahtjeva za sudjelovanje ne može biti kraći od 15 dana od dana slanja na objavu obavijesti o nabavi na portal javnih nabava, a rok za primanje ponuda u ograničenom postupku ne može biti kraći od 15 dana od dana upućivanja zahtjeva za dostavu ponuda. Članak 41. (Skraćeni rokovi za podnošenje ponuda) (1) Ako je ugovorno tijelo objavilo prethodnu informacijsku obavijest, može utvrditi: a) rok za primanje ponuda iz članka 40. stavka (1) i stavka (2) točke b) ovoga Zakona koji nije kraći od 25 dana od dana slanja na objavu obavijesti o nabavi na portalu javnih nabava u otvorenom postupku, odnosno upućivanja poziva kvalificiranim kandidatima za dostavu ponuda u ograničenom postupku i b) rok za primanje ponuda iz članka 40. st. (3) i (4) ovoga Zakona koji nije kraći od 13 dana od dana slanja na objavu obavijesti o nabavi na portalu javnih nabava u otvorenom postupku, odnosno upućivanja poziva kvalificiranim kandidatima za dostavu ponuda u ograničenom postupku. (2) Ugovorno tijelo smije koristiti skraćene rokove iz stavka (1) ovoga članka pod uvjetom: a) da su u prethodnoj informacijskoj obavijesti bile sadržane sve informacije koje trebaju biti sadržane u obavijesti o nabavi, ako su te informacije bile poznate u trenutku objave prethodne informacijske obavijesti i b) da je prethodna informacijska obavijest poslana na objavu najkraće 52 dana, ali najdulje 12 mjeseci prije dana slanja obavijesti o nabavi portalu javnih nabava. (3) Rokovi za primanje ponuda iz članka 40. stavka (1) i stavka (2) točke b) i st. (3) i (4) ovoga Zakona mogu se skratiti za pet dana ako ugovorno tijelo omogući neograničen i izravan pristup tenderskoj dokumentaciji i drugim dodatnim dokumentima putem elektroničkog sredstva, ne zahtijevajući naknadu, i to od dana objave obavijesti na portalu javnih nabava. U obavijesti o nabavi ugovorno tijelo mora navesti internetsku adresu na kojoj je dostupna ova dokumentacija. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 44 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. Članak 42. (Ostali rokovi) Ostale rokove u pregovaračkom postupku s i bez objave obavijesti, natjecateljskom dijalogu i u natječaju za izradu idejnog rješenja određuje ugovorno tijelo tako da kandidati/ponuditelji na koje se ti rokovi odnose imaju dovoljno vremena za poduzimanje odgovarajućih radnji i pripremu ponuda, ovisno o složenosti predmeta nabave. Članak 43. (Računanje rokova) Na rokove koji nisu posebno određeni ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku. POGLAVLJE II. PROVEDBA POSTUPKA JAVNE NABAVE Odjeljak A. Kvalifikacija kandidata i ponuditelja Članak 44. (Provjera kvalifikacija kandidata ili ponuditelja) (1) Ugovorno tijelo provjerava i ocjenjuje je li kandidat/ponuditelj pouzdan i sposoban provesti ugovor sukladno uvjetima utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji. (2) Ugovorno tijelo određuje u tenderskoj dokumentaciji uvjete za kvalifikaciju tako što utvrdi minimum zahtjeva za kvalifikaciju kandidata/ponuditelja u pogledu njihove osobne sposobnosti, ekonomskog i financijskog stanja, te njihove tehničke i/ili profesionalne sposobnosti. (3) Minimum kvalifikacijskih uvjeta koje ugovorno tijelo odredi za kandidate/ ponuditelje, kao i dokumenti koji su im potrebni za dokazivanje toga, obvezno trebaju biti razmjerni predmetu javne nabave i sukladni s njim. Postavljeni uvjeti ne smiju biti ograničavajući za konkurenciju i moraju biti jasni i precizni. (4) Ugovorno tijelo zahtijeva od kandidata/ponuditelja samo one dokaze koji su nužni da bi se utvrdilo ispunjava li kandidat/ponuditelj kvalifikacijske uvjete koje je postavilo ugovorno tijelo. (5) Ugovornom tijelu nije dozvoljeno odbiti zahtjev za sudjelovanje ili ponudu isključivo na temelju toga što su podneseni ili od pravne ili od fizičke osobe iz članka 2. stavka (1) točke c) ovoga Zakona ili skupine kandidata/ponuditelja. (6) Samo onim kandidatima/ponuditeljima čije kvalifikacije ispunjavaju uvjete utvrđene u tenderskoj dokumentaciji dopušteno je nastaviti postupak javne nabave. Članak 45. (Osobna sposobnost) (1) Ugovorno tijelo, osim u slučajevima iz članka 21. stavka (1) točke d) i članka 22. stavka (1) točke d) ovoga Zakona, dužno je odbaciti zahtjev za sudjelovanje ili ponudu ako kandidat/ponuditelj: a) u kaznenom postupku je osuđen pravomoćnom presudom za kaznena djela organiziranog kriminala, korupciju, prijevaru ili pranje novca, sukladno važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registriran; b) pod stečajem je ili je predmetom stečajnog postupka, osim u slučaju postojanja važeće odluke o potvrdi stečajnog plana ili je predmetom likvidacijskog postupka, odnosno u postupku je obustavljanja poslovne djelatnosti, sukladno važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registriran; c) nije ispunio obveze u vezi s plaćanjem mirovinskog i invalidskog osiguranja i zdravstvenog osiguranja, sukladno važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili propisima zemlje u kojoj je registriran; d) nije ispunio obveze u vezi s plaćanjem izravnih i neizravnih poreza, sukladno važećim propisima u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registriran. (2) Kandidat/ponuditelj kojemu bude dodijeljen ugovor obvezan je dostaviti sljedeće dokumente kojima će potvrditi da se slučajevi navedeni u stavku (1) ovoga članka ne odnose na njega: a) uvjerenje nadležnog suda kojim dokazuje da u kaznenom postupku nije izrečena pravomoćna presuda kojom je osuđen za kazneno djelo sudjelovanja u kriminalnoj organizaciji, za korupciju, prijevaru ili pranje novca; b) uvjerenje nadležnog suda ili tijela uprave kod kojeg je registriran kandidat/ponuditelj kojim se potvrđuje da nije pod stečajem niti je predmetom stečajnog postupka, da nije predmet likvidacijskog postupka, odnosno da nije u postupku obustavljanja poslovne djelatnosti; c) uvjerenja nadležnih institucija kojima se potvrđuje da je kandidat/ponuditelj izmirio dospjele obveze, a koje se odnose na doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje; d) uvjerenja od nadležnih institucija da je kandidat/ponuditelj izmirio dospjele obveze u vezi s plaćanjem izravnih i neizravnih poreza. (3) Kao dokaz za ispunjavanje uvjeta iz stavka (2) toč. c) i d) ovoga članka prihvaća se i sporazum ponuditelja s nadležnim poreznim institucijama o reprogramiranom, odnosno odgođenom plaćanju obveza ponuditelja po osnovi poreza i doprinosa i neizravnih poreza, uz potvrdu poreznih tijela da ponuditelj izmiruje svoje reprogramirane obveze po predviđenoj dinamici. (4) Kandidat/ponuditelj u svrhu dokaza o ispunjavanju uvjeta iz stavka (1) ovoga članka dužan je dostaviti izjavu ovjerenu kod nadležnog tijela, u obliku i na način koji podzakonskim aktom propisuje Agencija. (5) Zahtjev za sudjelovanje ili ponuda odbija se ako je kandidat/ponuditelj bio kriv za težak profesionalni propust počinjen u razdoblju od tri godine prije početka postupka, koji ugovorno tijelo može dokazati na bilo koji način, naročito značajni i/ili nedostatci koji se ponavljaju u provođenju bitnih zahtjeva ugovora koji su doveli do njegovog prijevremenog raskida, nastanka štete ili drugih sličnih posljedica zbog namjere ili nemara gospodarskog subjekta određene težine. (6) Ako ugovorno tijelo ima sumnje o postojanju okolnosti koje su navedene u st. (1) i (4) ovoga članka, može se obratiti nadležnim tijelima u cilju pribavljanja potrebnih informacija u predmetnom postupku. (7) Ugovorno tijelo dužno je u tenderskoj dokumentaciji odrediti dokumente koje zahtijeva od kandidata/ponuditelja koje on, kao fizička osoba registrirana za obavljanje predmetne djelatnosti, dostavlja uz ponudu, a koji su dokazi o ispunjavanju uvjeta iz ovoga članka. (8) Za kandidate/ponuditelje čije je sjedište izvan Bosne i Hercegovine ne traži se posebna nadovjera dokumenata koji se zahtjevaju u stavku (2) ovoga članka. (9) U postupku natječaja za izradu idejnog rješenja, od fizičkih osoba traži se samo uvjerenje nadležnog suda kojim se dokazuje da u kaznenom postupku nije izrečena pravomoćna presuda kojom je osuđen za kazneno djelo sudjelovanja u kriminalnoj organizaciji, za korupciju, prijevaru ili pranje novca. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 45 Članak 46. (Sposobnost obavljanja profesionalne djelatnosti) (1) Ugovorno tijelo može zahtijevati u tenderskoj dokumentaciji od kandidata/ ponuditelja da dokažu svoju registraciju u odgovarajućim profesionalnim ili drugim registrima zemlje u kojoj su registrirani ili da osiguraju posebnu izjavu ili potvrdu nadležnog tijela kojom se dokazuje njihovo pravo na obavljanje profesionalne djelatnosti koja je u vezi s predmetom nabave. (2) Dokumenti iz stavka (1) ovoga članka priznaju se na teritoriju Bosne i Hercegovine, bez obzira na to koja razina vlasti ih je izdala. Članak 47. (Ekonomska i financijska sposobnost) (1) Ugovorno tijelo može utvrditi u tenderskoj dokumentaciji minimalne uvjete u pogledu ekonomske i financijske sposobnosti kandidata/ponuditelja, kao i dokaze koji se zahtijevaju, a koji mogu biti: a) odgovarajući dokument koji izdaje banka ili druga financijska institucija, a kojim se dokazuje ekonomsko-financijska sposobnost u pogledu činjenica koje se mogu dokazati iz dokumenata koje izdaje banka ili druga financijska institucija sukladno pozitivnim propisima; b) jamstvo za pokriće osiguranja od odgovornosti za realizaciju predmetnog ugovora iz područja njegove registrirane djelatnosti; c) poslovne bilance ili izvode iz poslovnih bilanca za razdoblje ne dulje od posljednje tri financijske godine ili od dana registracije, odnosno početka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je ponuditelj odnosno kandidat registriran, odnosno počeo raditi prije manje od tri godine, ukoliko je objava poslovne bilance zakonska obveza u zemlji u kojoj je kandidat/ponuditelj registriran; u slučaju kada ne postoji zakonska obveza u zemlji u kojoj je kandidat/ponuditelj registriran, dužan je dostaviti izjavu ovjerenu od nadležnog tijela; d) izjavu o ukupnom prometu kandidata/ponuditelja i, kada je to primjereno, o prometu u segmentu poslovanja koji je predmetom ugovora za razdoblje ne dulje od posljednje tri financijske godine ili od dana registracije, odnosno početka poslovanja, ako je kandidat/ponuditelj registriran, odnosno počeo raditi prije manje od tri godine; izjava koja se prilaže ovjerava se kod nadležnog tijela. (2) Ako ugovorno tijelo zahtijeva jedan ili više dokumenata iz stavka (1) ovoga članka, dužno je u tenderskoj dokumentaciji jasno i precizno odrediti dokaze koje je kandidat/ponuditelj dužan dostaviti u svrhu dokazivanja ekonomske i financijske sposobnosti. (3) Kandidat/ponuditelj može, kad je to odgovarajuće i za određeni ugovor, u ponudi naznačiti da raspolaže kapacitetima drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu odnosa koji s njima ima. U tom slučaju, mora dokazati ugovornom tijelu da će imati na raspolaganju potrebne resurse. Pod jednakim uvjetima, skupina kandidata/ponuditelja može se osloniti na kapacitete sudionika skupine ili drugih gospodarskih subjekata. (4) Dokumenti navedeni u stavku (1) ovoga članka dostavljaju se kao obične preslike zajedno s izjavom, koju ovjerava kandidat/ponuditelj, u obliku i na način koji podzakonskim aktom propisuje Agencija. Članak 48. (Opći uvjeti za tehničku i profesionalnu sposobnost) (1) Ugovorno tijelo može, ovisno o vrsti, količini ili opsegu ili namjeni predmeta nabave, zahtijevati dokaze koji se odnose na tehničku i profesionalnu sposobnost. (2) Ako ugovorno tijelo zahtijeva dokaz o uredno provedenim ugovorima, taj se dokaz podnosi u obliku popisa provedenih ugovora uz potvrdu koju daje druga ugovorna stranka o njihovoj realizaciji. U slučaju da takvu potvrdu iz objektivnih razloga ne može dobiti od ugovorne stranke koja nije ugovorno tijelo, vrijedi izjava gospodarskog subjekta o uredno provedenim ugovorima uz predočavanje dokaza o učinjenim pokušajima da se takve potvrde osiguraju. (3) Potvrda o uredno provedenim ugovorima mora sadržavati sljedeće podatke: a) naziv i sjedište ugovornih stranaka ili gospodarskih subjekata; b) predmet ugovora; c) vrijednost ugovora; d) vrijeme i mjesto provedbe ugovora; e) navode o uredno provedenim ugovorima. (4) Kandidat/ponuditelj može, kad je to odgovarajuće i za određeni ugovor, u ponudi naznačiti da raspolaže kapacitetima drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu odnosa koji s njima ima. U tom slučaju, mora dokazati ugovornom tijelu da će imati na raspolaganju potrebne resurse. Pod jednakim uvjetima, skupina ponuditelja može se osloniti na kapacitete sudionika skupine ili drugih gospodarskih subjekata. (5) Ugovorno tijelo može tražiti od kandidata/ponuditelja da u pisanom obliku pojasne dostavljene referencije. (6) Ako se u tenderskoj dokumentaciji zahtijeva osiguranje certifikata koje izdaju neovisna tijela, a kojima se potvrđuje da kandidat/ponuditelj ispunjava određene standarde osiguranja kvalitete, ugovorno tijelo dužno je pozvati se na sustave osiguranja kvalitete koji se temelje na odgovarajućim europskim serijama standarda što su ih potvrdila tijela koja su sukladna s europskim serijama standarda koje se tiču izdavanja certifikata. Ugovorno tijelo dužno je prihvatiti i druge dokaze o istovrijednim mjerama osiguranja kvalitete od kandidata/ponuditelja koji nemaju pristupa takvim certifikatima. (7) Ako ugovorno tijelo zahtijeva jedan ili više dokumenata kojima kandidat/ponuditelj dokazuje tehničku i profesionalnu sposobnost, dužno je u tenderskoj dokumentaciji jasno i precizno utvrditi te zahtjeve. Članak 49. (Tehnička i profesionalna sposobnost u postupku nabave roba) U postupku javne nabave roba ugovorno tijelo može zahtijevati jedan ili više dokaza o tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti kandidata/ponuditelja, i to: a) popis provedenih ugovora sukladno članku 48. stavku (2) ovoga Zakona, a koji su u vezi s predmetnom nabavom, za razdoblje ne dulje od tri godine ili od dana registracije, odnosno početka poslovanja, ako je kandidat/ponuditelj registriran, odnosno počeo raditi prije manje od tri godine; b) opis tehničke opremljenosti i osposobljenosti kandidata/ponuditelja, mjere za osiguranje kvalitete i njegovu opremljenost i osposobljenost za ispitivanja i istraživanja; c) navode o angažiranom tehničkom osoblju i tehničkim tijelima za poslove postavljanja i instalacije robe koja se nabavlja, a za koje se ne može zahtijevati da su zaposleni kod kandidata/ponuditelja; http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 46 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. d) uzorke, opise i/ili fotografije roba koje su predmetom isporuke, a čiju je vjerodostojnost kandidat/ponuditelj obvezan potvrditi ako to zahtijeva ugovorno tijelo; e) uvjerenje koje izdaje nadležna institucija ili agencija za kontrolu kvalitete, a kojim se potvrđuje da na odgovarajući način točno označena roba odgovara određenim specifikacijama ili normama; f) potvrdu kandidata/ponuditelja o prihvaćanju postupka kontrole robe složenije vrste ili robe koja iznimno treba služiti nekoj posebnoj svrsi, koju provodi ugovorno tijelo ili u njegovo ime nadležno tijelo zemlje sjedišta gospodarskog subjekta, a koja se odnosi na proizvodne kapacitete gospodarskog subjekta i, ako je potrebno, na način izrade studija i istraživanja, te mjere za kontrolu kvalitete koje primjenjuje gospodarski subjekt. Članak 50. (Tehnička i profesionalna sposobnost u postupku nabave usluga) U postupku javne nabave usluga ugovorno tijelo može zahtijevati jedan ili više dokaza o tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti kandidata/ponuditelja, i to: a) popis provedenih ugovora sukladno članku 48. stavku (2) ovoga Zakona, a koji su u vezi s predmetnom nabavom, za razdoblje ne dulje od tri godine ili od dana registracije, odnosno početka poslovanja, ako je kandidat/ponuditelj registriran, odnosno počeo raditi prije manje od tri godine; b) obrazovne i profesionalne kvalifikacije pružatelja usluga i/ili kvalifikacije njegovog rukovodećeg osoblja, a naročito kvalifikacije osobâ koje su odgovorne za obavljanje konkretnih usluga; c) izjavu o angažiranom tehničkom osoblju ili tehničkim tijelima, a za koje se ne može zahtijevati da su zaposleni kod kandidata/ponuditelja; d) izjavu pružatelja usluga o prosječnom godišnjem broju zaposlenika i o broju rukovodećeg osoblja u posljednje tri godine; e) izjavu o tehničkoj opremljenosti i osposobljenosti te mjerama kojima raspolaže pružatelj usluga za obavljanje konkretnih usluga i osiguranje kvalitete; f) potvrdu kandidata/ponuditelja o prihvaćanju postupka kontrole usluga složenije vrste ili usluge koja iznimno treba služiti nekoj posebnoj svrsi, koju provodi ugovorno tijelo ili u njegovo ime nadležno tijelo zemlje sjedišta gospodarskog subjekta, a koja se odnosi na proizvodne kapacitete gospodarskog subjekta i, ako je potrebno, na način izrade studija i istraživanja, te mjere za kontrolu kvalitete koje primjenjuje gospodarski subjekt; g) izjavu kandidata/ponuditelja da prihvaća poduzimanje mjera za upravljanje zaštitom okoliša i mjera energetske učinkovitosti koje će gospodarski subjekt primjenjivati prilikom obavljanja usluga. Članak 51. (Tehnička i profesionalna sposobnost u postupku nabave radova) U postupku javne nabave radova ugovorno tijelo može zahtijevati jedan ili više dokaza o tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti kandidata/ponuditelja, i to: a) popis provedenih ugovora sukladno članku 48. stavku (2) ovoga Zakona, a koji su u vezi s predmetnom nabavom, za razdoblje ne dulje od pet godina ili od dana registracije, odnosno početka poslovanja, ako je kandidat/ponuditelj registriran, odnosno počeo raditi prije manje od pet godina; b) obrazovne i profesionalne kvalifikacije izvođača radova i/ili kvalifikacije njegovog rukovodećeg osoblja, a naročito kvalifikacije osobâ koje su odgovorne za izvođenje konkretnih radova; c) izjavu o angažiranom tehničkom osoblju ili tehničkim tijelima, naročito onom osoblju koje je angažirano na poslovima nadzora i kontrole kvalitete, a za koje se ne može zahtijevati da su zaposleni kod kandidata/ponuditelja; d) izjavu izvođača radova o prosječnom godišnjem broju zaposlenika i broju rukovodećeg osoblja u posljednje tri godine; e) potvrdu o građevinskim strojevima i tehničkoj opremi kojom izvođač raspolaže u svrhu provođenja ugovora; f) izjavu kandidata/ponuditelja da prihvaća poduzimanje mjera za upravljanje zaštitom okoliša i mjera energetske učinkovitosti koje će gospodarski subjekt primjenjivati prilikom izvođenja radova. Članak 52. (Diskvalifikacija na temelju sukoba interesa ili korupcije) (1) Sukladno važećim propisima u Bosni i Hercegovini, ugovorno tijelo dužno je odbiti zahtjev za sudjelovanje u postupku javne nabave ili ponudu ako je kandidat/ponuditelj sadašnjem ili bivšem zaposleniku ugovornog tijela dao ili je spreman dati mito, u obliku novčanih sredstava ili u bilo kojem nenovčanom obliku, s ciljem ostvarivanja utjecaja na radnju, odluku ili tijek postupka javne nabave. Ugovorno tijelo u pisanom obliku informira ponuditelja i Agenciju o odbijanju takvog zahtjeva ili ponude i o razlozima odbijanja. (2) Svaki kandidat/ponuditelj dužan je uz ponudu dostaviti i posebnu pisanu izjavu da nije nudio mito niti sudjelovao u bilo kakvim radnjama koje imaju za cilj korupciju u predmetnoj javnoj nabavi. (3) U slučaju da zahtjev ili ponuda koju ugovorno tijelo primi tijekom postupka javne nabave prouzroči ili može prouzročiti sukob interesa sukladno važećim propisima o sukobu interesa u Bosni i Hercegovini, ugovorno tijelo dužno je postupiti sukladno propisima u Bosni i Hercegovini. (4) Ugovorno tijelo ne smije zaključivati ugovore o javnoj nabavi s gospodarskim subjektom ako rukovoditelj ugovornog tijela ili član upravnog ili nadzornog odbora tog ugovornog tijela istodobno: a) obavlja upravljačke poslove u tom gospodaskom subjektu ili b) je vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu tog gospodarskog subjekta s više od 20%. (5) Ako je određeni gospodarski subjekt izravno ili neizravno sudjelovao u tehničkim konzultacijama za vrijeme pripreme postupka javne nabave, ugovorno tijelo mora poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osiguralo da konkurencija ne bude narušena sudjelovanjem tog gospodarskog subjekta kao kandidata/ponuditelja u postupku javne nabave u odnosu na ostale kandidate/ponuditelje. Takve mjere uključuju davanje svih informacija ostalim kandidatima/ponuditeljima koje su priopćene za vrijeme tehničkih konzultacija ili su nastale kao rezultat tehničkih konzultacija i određivanje primjerenih rokova za primanje zahtjeva za sudjelovanje i ponuda. Ugovorno tijelo navodi mjere koje su poduzete u Zapisniku o ocjeni ponuda iz članka 65. ovoga Zakona. (6) Gospodarski subjekt iz stavka (5) ovoga članka ne može sudjelovati u tom postupku javne nabave kao http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 47 kandidat/ponuditelj samo ako ne postoji drugi način osiguranja poštivanja načela jednakog tretmana. (7) Prije odbacivanja zahtjeva za sudjelovanje odnosno njegove ponude, kandidat/ponuditelj mora imati priliku dokazati da njegovo sudjelovanje u tehničkim konzultacijama ne ograničava konkurenciju. Odjeljak B. Tenderska dokumentacija Članak 53. (Nužne informacije) (1) Ugovorno tijelo dužno je pripremiti tendersku dokumentaciju sukladno odredbama ovoga Zakona i podzakonskim aktima. Ugovorno tijelo u tenderskoj dokumentaciji daje potpune informacije o uvjetima ugovora i postupku dodjele ugovora, a koji su kandidatima/ponuditeljima dovoljni za pripremu zahtjeva za sudjelovanje odnosno ponuda na stvarno konkurentskoj osnovi. (2) Obavijest o nabavi pripremljena sukladno članku 35. ovoga Zakona čini sastavni dio tenderske dokumentacije. (3) Tenderska dokumentacija sadrži minimalno sljedeće informacije: a) naziv i adresu ugovornog tijela, te osobu za kontaktiranje od koje kandidati/ponuditelji mogu tražiti informacije ili pojašnjenje; b) izabrani postupak dodjele ugovora i podatak o tome predviđa li se zaključivanje okvirnog sporazuma; c) opis roba, usluga ili radova te navođenje oznake i naziva iz JRJN-a; d) količinske specifikacije za robe ili opis posla ili zadatka za usluge i radove te tehničke specifikacije; e) mjesto isporuke robe ili obavljanja usluge ili izvođenja radova; f) naznaku mogućnosti za podnošenje ponuda po lotovima; g) rokove za isporuke roba, obavljanje usluga, izvođenje radova; h) navođenje mogućnosti za podnošenje alternativnih ponuda i minimalne zahtjeve koji moraju biti ispunjeni u slučaju alternativnih ponuda; i) minimalne uvjete za kvalifikaciju kandidata odnosno ponuditelja, kao i dokaze na temelju kojih se obavlja ocjena; j) kriterij za dodjelu ugovora utvrđen kao "ekonomski najpovoljnija ponuda" s potkriterijima ili "najniža cijena"; k) razdoblje važenja ponuda; l) jamstvo za ozbiljnost ponude, jamstvo za dobro obavljanje posla i svako drugo traženo osiguranje za privremena plaćanja; m) mjesto, datum i vrijeme primanja zahtjeva za sudjelovanje odnosno ponuda; n) mjesto, datum i vrijeme otvaranja ponuda; o) informaciju o kalkulaciji cijene, ako je primjenjivo; p) zahtjev u pogledu uporabe jezika; r) nacrt ugovora ili osnovne elemente ugovora. (4) Tenderska dokumentacija priprema se sukladno modelima standardne tenderske dokumentacije, koje propisuje Agencija. (5) Prilikom pripreme tenderske dokumentacije, ugovorno tijelo dužno je poštivati načela jednakog tretmana i nediskriminacije kandidata/ponuditelja. Ugovorno tijelo ne smije koristiti savjete bilo koje osobe koja može imati bilo kakav izravni ili neizravni interes za rezultat postupka dodjele ugovora, ako je vjerovatno da to može utjecati na stvarnu konkurenciju za predmetni ugovor. (6) Ugovorno tijelo može izraditi izmjene i dopunite tenderske dokumentacije pod uvjetom da se one dostave zainteresiranim kandidatima/ponuditeljima istoga dana, a najkasnije pet dana prije isteka utvrđenog roka za primanje zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda. U slučaju da takve izmjene podrazumijevaju suštinsku promjenu predmeta nabave, ugovorno tijelo produljit će rok za primanje zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda ovisno o složenosti predmeta nabave. Rok za produljenje ne može biti kraći od sedam dana. Članak 54. (Tehničke specifikacije) (1) Tehničke specifikacije moraju omogućiti svim kandidatima/ponuditeljima jednak i nediskriminirajući pristup nadmetanju. Tehničke specifikacije će uključivati, kad god je to moguće, kriterij pristupačnosti za osobe s invaliditetom ili kriterij dizajna za sve korisnike. (2) Tehničke specifikacije, uz poštivanje obveznih bosanskohercegovačkih tehničkih pravila, određuju se: a) pozivanjem na tehničke specifikacije i, uz uvažavanje sljedećeg redoslijeda, na bosanskohercegovačke standarde kojima se preuzimaju europski standardi, europska tehnička odobrenja, zajedničke tehničke specifikacije, međunarodni standardi, drugi tehnički referentni sustavi koje su utemeljila europska tijela za standardizaciju ili, ako oni ne postoje, na bosanskohercegovačke standarde, bosanskohercegovačka tehnička odobrenja ili bosanskohercegovačke tehničke specifikacije koje se odnose na projektiranje, izračun i izvođenje radova te upotrebu proizvoda, pri čemu se svaka uputa mora označiti riječima "ili ekvivalent" ili b) u obliku izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva koji mogu uključivati ekološke elemente i elemente energetske učinkovitosti ili c) u obliku izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva iz stavka (2) točke b) ovoga članka, uz poziv na tehničke specifikacije iz stavka (2) točke a) ovoga članka kao sredstvo za pretpostavku usklađenosti s izvedbenim ili funkcionalnim zahtjevima ili d) pozivanjem na tehničke specifikacije iz stavka (2) točke a) ovoga članka u pogledu određenih obilježja i pozivanjem na izvedbene ili funkcionalne zahtjeve iz stavka (2) točke b) ovoga članka u pogledu drugih obilježja. (3) Ako se tehničke specifikacije odrede sukladno stavku (2) točki a) ovoga članka, ugovorno tijelo ne smije odbiti ponudu uz obrazloženje da ponuđena roba i usluge ne odgovaraju specifikacijama koje je ono navelo ako ponuditelj odgovarajućim sredstvima (tehnički dosje, izvješće ovlaštenog tijela o provedenom testiranju i drugi slični dokumenti izdani od nadležnih institucija) u svojoj ponudi dokaže da rješenja koja je on u ponudi predložio u jednakoj mjeri odgovaraju tehničkim specifikacijama na koje se poziva. (4) Ako se tehničke specifikacije odrede u obliku izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva sukladno stavku (2) točki b) ovoga članka, ugovorno tijelo ne smije odbiti ponudu koja odgovara bosanskohercegovačkom standardu kojim se preuzima europski standard ili europskom tehničkom odobrenju, zajedničkoj tehničkoj specifikaciji, međunarodnom standardu ili tehničkom sustavu standarda koji je izradilo europsko tijelo za standardizaciju ako se te specifikacije odnose na izvedbene ili funkcionalne zahtjeve koje ugovorno tijelo zahtijeva. Ponuditelj mora u svojoj ponudi odgovarajućim sredstvima dokazati da ponuđena roba, usluge ili radovi koji odgovaraju standardu, http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 48 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. odgovaraju izvedbenim ili funkcionalnim zahtjevima ugovornog tijela. (5) Ovlašteno tijelo za ocjenjivanje usklađenosti u smislu ovoga članka je neovisni laboratorij, tijelo koji će potvrditi usklađenosti, nadzorno ili drugo tijelo koje sudjeluje u postupku ocjenjivanja usklađenosti, koje je tijelo državne uprave ovlastilo za provođenje postupaka ocjenjivanja usklađenosti prema odgovarajućim standardima kojima se preuzimaju europski standardi. Ugovorno tijelo prihvatit će certifikate koje su izdala ovlaštena tijela u drugim zemljama, ako su izdani sukladno međunarodnim ugovorima koje je zaključila Bosna i Hercegovina. (6) Odgovarajućim sredstvom, u smislu ovoga članka, smatraju se tehnički dosjei koje izrađuje proizvođač ili izvješće o ispitivanju koje sastavlja ovlašteno tijelo za ocjenjivanje usklađenosti. (7) Ako su ekološki zahtjevi za predmet nabave određeni u obliku izvedbenih zahtjeva ili funkcionalnih zahtjeva sukladno stavku (2) točki b) ovoga članka, ugovorno tijelo može se pozivati, u svrhu opisa predmeta nabave, na tehničke specifikacije ili njihove dijelove određene europskim, bosanskohercegovačkim, multinacionalnim ili drugim ekološkim oznakama kvalitete: a) ako su specifikacije prikladne za definiciju obilježja robe ili usluga koje su predmetom ugovora o javnoj nabavi; b) ako se zahtjevi postavljeni za ekološku oznaku kvalitete temelje na informacijama sa znanstvenom podlogom; c) ako su ekološke oznake kvalitete izrađene i donesene u postupku u kojemu mogu sudjelovati svi zainteresirani kao što su potrošači, proizvođači, trgovci i organizacije za zaštitu okoliša te d) ako je ekološka oznaka kvalitete dostupna i stoji na raspolaganju svim zainteresiranima. (8) Ugovorno tijelo može navesti u tenderskoj dokumentaciji pretpostavku da roba i usluge označene određenom ekološkom oznakom kvalitete odgovaraju tehničkim specifikacijama utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji. (9) Osim ako nije opravdano predmetom nabave, u tehničkoj specifikaciji ne smije se uputiti na određenog proizvođača, na podrijetlo ili na poseban postupak, na marke, patente, tipove ili određeno podrijetlo ako bi se time pogodovalo ili isključili određeni gospodarski subjekti ili određeni proizvodi. Takve napomene iznimno su dopuštene ako se predmet nabave ne može dovoljno precizno i razumljivo opisati, ali se bez iznimke moraju označiti dodatkom "ili ekvivalent". Nepoznavanje predmeta nabave ne oslobađa ugovorno tijelo obveze definiranja predmeta nabave na stvarno konkurentskoj osnovi. (10) Ako se iznimno objavi poziv za određeni proizvod s dodatkom "ili ekvivalent", ponuditelj mora na za to predviđenim praznim mjestima, prema odgovarajućim stavkama, navesti podatke o proizvodu i tipu odgovarajućeg proizvoda koji nudi te, ako se to traži, i ostale podatke koji se odnose na taj proizvod. Kriteriji mjerodavni za ocjenjivanje ekvivalentnosti navode se u opisu predmeta nabave. Dokaz o ekvivalentnosti, u smislu ispunjenja zahtjeva vezanih uz predmet nabave, dužan je osigurati ponuditelj sukladno zahtjevima utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji. Proizvodi koji su u tenderskoj dokumentaciji navedeni kao primjeri smatraju se ponuđenima ako ponuditelj ne navede nikakve druge proizvode na predviđenom mjestu. (11) Ugovorno tijelo može utvrditi posebne uvjete vezane uz izvršenje ugovora, pod uvjetom da su oni sukladni s mjerodavnim propisima u Bosni i Hercegovini i da su navedeni u objavi ili u tehničkim specifikacijama. Uvjeti kojima se uređuje provođenje ugovora mogu se posebno ticati socijalnih i ekoloških pitanja. Članak 55. (Preuzimanje tenderske dokumentacije) (1) Ugovorno tijelo, osim u slučaju iz točke d) ovoga stavka, mora učiniti dostupnom tendersku dokumentaciju kandidatima/ponuditeljima na način za koji se opredijeli kandidat/ponuditelj, i to: a) osobno preuzimanje u prostorijama ugovornog tijela; b) na pisani zahtjev kandidata/ponuditelja; c) zajedno s pozivom za dostavu ponuda; d) objavom tenderske dokumentacije na portalu javnih nabava, na što će ukazati u obavijesti o nabavi sukladno podzakonskom aktu koji donosi Agencija. (2) Kada kandidat/ponuditelj uputi zahtjev za dostavu tenderske dokumentacije, ugovorno tijelo otprema tendersku dokumentaciju odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana zaprimanja zahtjeva. Ako je ugovorno tijelo odredilo skraćene rokove za dostavu ponuda odnosno zahtjeva za sudjelovanje sukladno ovome Zakonu, krajnji rok za otpremu tenderske dokumentacije je dva dana. (3) Ugovorno tijelo ne može učiniti dostupnom tendersku dokumentaciju nijednom kandidatu/ponuditelju prije objave obavijesti o nabavi. (4) Ugovorno tijelo za sve kandidate/ponuditelje može odrediti jednaku novčanu naknadu koja se plaća za tendersku dokumentaciju. U tom slučaju novčana naknada uključuje samo stvarne troškove za papir, ispis, umnožavanje, za nosač podataka, kao i naknadu mogućih poštanskih troškova. Ukoliko je određena novčana naknada za tendersku dokumentaciju, tada je kandidat/ponuditelj dužan uz zahtjev za sudjelovanje, odnosno ponudu dostaviti i dokaz o uplati tenderske dokumentacije, osim u slučajevima iz stavka (1) toč. c) i d) ovoga članka. (5) Svi zainteresirani kandidati/ponuditelji imaju pravo uvida u tendersku dokumentaciju prije otkupa, osim u slučaju iz stavka (1) točke d) ovoga članka. Ugovorno tijelo dužno je, na pisani zahtjev gospodarskog subjekta, omogućiti uvid u tendersku dokumentaciju na način za koji se opredijeli kandidat/ponuditelj, i to: a) u prostorijama ugovornog tijela ili b) dostavljanjem poštom preporučeno s povratnicom zainteresiranom kandidatu/ponuditelju ili c) dostavljanjem elektroničkom poštom u zaštićenom nepromjenjivom obliku zainteresiranom kandidatu/ ponuditelju. Članak 56. (Pojašnjenja tenderske dokumentacije) (1) Zainteresirani kandidati/ponuditelji mogu tražiti od ugovornog tijela, u pisano obliku, pojašnjenja tenderske dokumentacije pravovremeno, ali najkasnije deset dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda. (2) Ugovorno tijelo dužno je odgovoriti u pisanom obliku, a odgovor s pojašnjenjem dostaviti svim kandidatima/ ponuditeljima koji su otkupili tendersku dokumentaciju ili za koje ima saznanja da su je preuzeli na jedan od načina iz članka 55. ovoga Zakona u roku od tri dana, a najkasnije pet dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda. (3) Ako odgovor ugovornog tijela dovodi do izmjena tenderske dokumentacije i te izmjene od kandidata/ponuditelja zahtijevaju da znatno izmijene i/ili prilagode njihove http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 49 ponude, ugovorno tijelo dužno je produljiti rok za podnošenje zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda najmanje za sedam dana. (4) Ako se nakon osiguranja tenderske dokumentacije pokaže da se ponude mogu pripremiti samo nakon posjeta mjestu obavljanja usluga ili radova ili nakon pregleda dokumenata na temelju kojih je pripremljena tenderska dokumentacija, rokovi za primanje ponuda produljuju se za najmanje sedam dana, kako bi se omogućilo da se svi ponuditelji upoznaju sa svim informacijama koje su nužne za pripremu ponuda. (5) U slučaju da je tenderska dokumentacija objavljena na portalu javnih nabava, pojašnjenja tenderske dokumentacije iz ovoga članka utvrdit će se podzakonskim aktom iz članka 55. stavka (1) točke d) ovoga Zakona. Odjeljak C. Ponuda Članak 57. (Priprema ponude) (1) U postupku javne nabave kandidat/ponuditelj pridržava se zahtjeva i uvjeta iz tenderske dokumentacije. (2) Ponuditelj može prije isteka roka za dostavu ponuda izmijeniti, dopuniti ili odustati od svoje ponude. Ako zbog izmjene ili dopune dođe do promjene ukupne cijene ponude, nova cijena mora se obvezno navesti. Izmjena ili dopuna ponude dostavlja se na isti način kao i ponuda, i to u roku koji je naznačen u obavijesti o nabavi i tenderskoj dokumentaciji. U slučaju povlačenja ponude prije isteka roka za dostavu ponuda, ponuditelj može u pisanom obliku zahtijevati povrat svoje neotvorene ponude. (3) Svaki ponuditelj može podnijeti samo jednu ponudu. Članak 58. (Sadržaj ponude) (1) Svaka ponuda obvezno sadrži sljedeće elemente: a) ime i sjedište ponuditelja, a za skupinu ponuditelja podatke o svakom članu skupine ponuditelja, kao i jasno određenje člana skupine koji je ovlašteni predstavnik skupine ponuditelja za sudjelovanje u postupku javne nabave, za komunikaciju i za zaključivanje ugovora; b) dokaz o jamstvu, ako se traži; c) cijena sa svim elementima koji je čine, kao i potrebnim objašnjenjima, na način kako je određeno u tenderskoj dokumentaciji; d) dokaze o osobnoj, poslovnoj, financijskoj, tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti, osim u fazi dostave ponuda u ograničenom, pregovaračkom postupku s ili bez objave obavijesti i natjecateljskom dijalogu, prema zahtjevima iz tenderske dokumentacije; e) navode da se radi o alternativnoj ponudi, ako je ona dopuštena; f) datum ponude; g) potpis podnositelja ponude ili ovlaštene osobe na temelju punomoći koja u tom slučaju mora biti priložena u izvorniku ili ovjerenom prijepisu; h) ponuda mora biti ovjerena pečatom podnositelja ponude ako, prema zakonu zemlje u kojoj je sjedište podnositelja ponude, podnositelj ponude ima pečat ili dokaz da, prema zakonu zemlje u kojoj je sjedište podnositelja ponude, podnositelj ponude nema pečat; i) popis dokumentacije koja je priložena uz ponudu. (2) Ponuda mora biti čvrsto uvezana i sve stranice ponude obrojčene (izuzev dokaza o jamstvu iz stavka (1) točke b) ovoga članka, te tiskane literature, brošura, kataloga i sl.). Članak 59. (Alternativna ponuda) (1) Alternativna ponuda je ponuda kojom ponuditelj daje alternativni prijedlog za predmet javne nabave. Ugovorno tijelo obvezno je u tenderskoj dokumentaciji naznačiti odobrava li alternativnu ponudu. Alternativna ponuda dopuštena je samo onda kada je kriterij za dodjelu ugovora ekonomski najpovoljnija ponuda. Ako tenderska dokumentacija ne sadrži odredbu kojom se dopušta dostava alternativnih ponuda, onda one nisu dopuštene i kao takve se odbacuju. (2) Ugovorno tijelo dužno je u tenderskoj dokumentaciji navesti minimum zahtjeva koje alternativna ponuda obvezno treba ispunjavati, kao i ostale zahtjeve za njeno podnošenje. Ugovorno tijelo uzima u razmatranje samo one alternativne ponude koje ispunjavaju minimum postavljenih zahtjeva i osiguravaju realizaciju odgovarajućeg predmeta nabave. (3) Ponuditelj je dužan dostaviti dokaz da alternativna ponuda u svim elementima ispunjava minimum postavljenih zahtjeva iz tenderske dokumentacije. (4) Ugovorno tijelo koje daje mogućnost podnošenja alternativnih ponuda ne može odbiti alternativnu ponudu samo na temelju činjenice da bi ona vodila k promjeni vrste i karaktera ugovora. Članak 60. (Razdoblje važenja ponude) (1) Razdoblje važenja ponude određuje ugovorno tijelo u tenderskoj dokumentaciji. Razdoblje važenja ne može biti kraće od roka navedenog u tenderskoj dokumentaciji, ali ugovorno tijelo ne može utvrditi rok kraći od 30 dana. Ako ponuditelj ne navede u ponudi razdoblje njenog važenja, smatra se da ponuda važi za razdoblje naznačeno u tenderskoj dokumentaciji. (2) Tijekom razdoblja važenja ponude ugovorno tijelo može zahtijevati od ponuditelja, u pisanom obliku, da produži razdoblje važenja do određenoga roka. Svaki ponuditelj ima pravo odbiti takav zahtjev i u tom slučaju ne gubi pravo na povrat jamstva za ozbiljnost ponude. (3) Ako ponuditelj ne odgovori na pisani zahtjev ugovornog tijela u pogledu produženja razdoblja važenja ponude ili ne pristane produžiti rok važenja ponude ili ne osigura produženje jamstva za ozbiljnost ponude, smatra se da je ponuditelj odbio zahtjev ugovornog tijela i njegova se ponuda ne razmatra u daljnjem tijeku postupka. (4) Ponuditelj koji pristane produžiti razdoblje važenja ponude i o tome u pisanom obliku obavijesti ugovorno tijelo, produžava razdoblje važenja ponude i dužan je osigurati produženje jamstva za ozbiljnost ponude. Ponuda se ne može mijenjati tijekom razdoblja produženja važenja ponude. Članak 61. (Jamstvo uz ponudu) (1) Vrste jamstava su: a) jamstvo za ozbiljnost ponude je jamstvo za slučaj da ponuditelj odustane od svoje ponude u razdoblju važenja ponude; b) jamstvo za urednu provedbu ugovora je jamstvo za slučaj da ponuditelj kojemu je dodijeljen ugovor ne ispunjava svoje obveze iz ugovora ili ih neuredno ispunjava. (2) Ugovorno tijelo može zahtijevati da se ponuda jamči odgovarajućim jamstvom za ozbiljnost ponude. Jamstvo za ozbiljnost ponude ne može se zahtijevati ako je vrijednost nabave niža od 100.000,00 KM. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 50 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. (3) U slučaju kada je vrijednost nabave jednaka ili viša od vrijednosti iz stavka (2) ovoga članka, jamstvo za ozbiljnost ponude neće premašiti 1,5% procijenjene vrijednosti ugovora. Skupina ponuditelja dostavlja jamstvo koje odgovara traženome iznosu, bez obzira na to dostavlja li je jedan član, više ili svi članovi skupine ponuditelja. (4) Ugovorno tijelo može zahtijevati jamčenje provedbe ugovora odgovarajućim jamstvom za provedbu ugovora. Jamtvo za provedbu ne može se zahtijevati u iznosu višem od 10% od vrijednosti ugovora. Skupina ponuditelja dostavlja jamstvo koje odgovara traženome iznosu, bez obzira na to dostavlja li je jedan član, više ili svi članovi skupine ponuditelja. (5) Ugovorno tijelo ne može odbaciti jamstvo za ozbiljnost ponude ili jamstvo za urednu provedbu ugovora na temelju činjenice da jamstvo nije izdano u Bosni i Hercegovini, pod uvjetom da jamstvo za ozbiljnost ponude i jamstvo za urednu provedbu ugovora, ispunjavaju uvjete postavljene u tenderskoj dokumentaciji. (6) Oblici jamstva za ozbiljnost ponude i provedbu ugovora bit će utvrđeni podzakonskim aktom koji donosi Agencija. Članak 62. (Skupina kandidata/ponuditelja) (1) Ugovorno tijelo precizira u tenderskoj dokumentaciji dokumente koje dostavlja skupina kandidata/ponuditelja odnosno svaki član skupine. (2) Ugovorno tijelo ne može zahtijevati da skupina kandidata/ponuditelja osnuje novu pravnu osobu kako bi dostavila zahtjev ili ponudu, ali može poslije izbora zahtijevati od skupine ponuditelja određeni pravni oblik u mjeri u kojoj je to potrebno za zadovoljavajuću provedbu ugovora. Skupina kandidata/ponuditelja dužna je dostaviti podatke koje ugovorno tijelo zahtijeva u tenderskoj dokumentaciji. (3) Kandidat/ponuditelj koji je samostalno podnio zahtjev za sudjelovanje odnosno ponudu ne može biti član skupine kandidata/ponuditelja u istom postupku javne nabave. Član skupine kandidata/ponuditelja ne može biti član druge skupine kandidata/ponuditelja u istom postupku javne nabave. (4) Skupina kandidata/ponuditelja solidarno odgovara za sve obveze. POGLAVLJE III. POSTUPANJE UGOVORNOG TIJELA Odjeljak A. Evaluacija ponuda Članak 63. (Otvaranje ponuda) (1) Ponude se otvaraju na javnom otvaranju ponuda, neposredno nakon isteka roka za primanje ponuda. Ponude zaprimljene nakon isteka roka određenog za primanje ponuda vraćaju se neotvorene ponuditeljima. (2) Ponude se otvaraju na sjednici povjerenstva za nabave na dan i u vrijeme koji su navedeni u tenderskoj dokumentaciji. Svi ponuditelji koji su na vrijeme dostavili ponude ili njihovi ovlašteni predstavnici, kao i sve druge zainteresirane osobe, imaju pravo biti nazočni postupku otvaranja ponuda. Izmjena krajnjeg roka za primanje ponuda utjecat će na promjenu datuma otvaranja ponuda. (3) Kuverte otvara predsjedatelj povjerenstva za nabave na otvorenoj sjednici ili drugi član povjerenstva, bez obzira na to jesu li nazočni sastanku ponuditelji ili njihovi ovlašteni predstavnici. (4) Prilikom otvaranja ponuda nazočnim ponuditeljima priopćava se: a) naziv ponuditelja; b) ukupna cijena navedena u ponudi; c) popust naveden u ponudi, koji mora biti posebno iskazan; ako popust nije posebno iskazan, smatra se da nije ni ponuđen; d) potkriteriji koji se vrednuju unutar kriterija ekonomski najpovoljnije ponude. (5) Rezultati postupka javnog otvaranja ponuda unose se u zapisnik, koji obvezno sadrži sve elemente iz stavka (4) ovoga članka. Oblik zapisnika podzakonskim aktom propisuje Agencija. (6) Preslika zapisnika o otvaranju ponuda dostavlja se svim ponuditeljima odmah ili najkasnije u roku od tri dana od dana otvaranja ponuda. (7) Postupak provjere kvalifikacije kandidata odnosno ponuditelja i ocjena ponuda provode se na zatvorenim sjednicama povjerenstva za nabave. Članak 64. (Kriteriji za dodjelu ugovora) (1) Ugovorno tijelo dodjeljuje ugovor na temelju jednog od sljedećih kriterija: a) ekonomski najpovoljnija ponuda ili b) najniža cijena. (2) Ugovorno tijelo dužno je kriterij ekonomski najpovoljnije ponude razraditi u tenderskoj dokumentaciji, na način da utvrdi i detaljno razradi potkriterije za ocjenu sukladno s prirodom i svrhom konkretnog predmeta nabave. Potkriteriji mogu biti: kvaliteta predmeta nabave, cijena, tehnička sposobnost predmeta nabave, funkcionalne i ekološke osobine, operativni troškovi, ekonomičnost, postprodajni servis i tehnička pomoć, rok isporuke ili rok za izvršenje i sl., uz obvezu da se u tenderskoj dokumentaciji utvrdi precizna metodologija vrednovanja svakog potkriterija. (3) Uvjeti za kvalifikaciju kandidata odnosno ponuditelja iz čl. 45. - 51. ovoga Zakona ne mogu biti potkriteriji za ocjenu ponuda. Članak 65. (Ocjena ponuda) (1) Ugovorno tijelo ocjenjuje ponude koje su podnijeli kvalificirani ponuditelji, primjenjujući kriterij za dodjelu ugovora utvrđen u tenderskoj dokumentaciji. (2) Nakon ocjene ponuda ugovorno tijelo dužno je sastaviti zapisnik o ocjeni ponuda, koji sadrži najmanje sljedeće podatke: a) naziv ugovornog tijela; b) predmet javne nabave; c) naziv ponuditelja čije su ponude odbijene i razloge njihovog odbijanja; d) dodijeljene bodove po potkriterijima za ocjenu ponuda, ako je kriterij ekonomski najpovoljnija ponuda, prema metodologiji utvrđenoj u tenderskoj dokumentaciji; e) rang-listu ocijenjenih ponuda, počevši od najuspješnije k najmanje uspješnoj; f) naziv ponuditelja čija je ponuda ocjenjena najpovoljnijom; g) vrijednost ugovora ili okvirnog sporazuma. (3) U otvorenom i ograničenom postupku nisu dozvoljeni pregovori između ugovornog tijela i ponuditelja. Članak 66. (Neprirodno niska ponuđena cijena) (1) Ako ugovorno tijelo ocijeni da je ponuđena cijena neprirodno niska, u pisanom obliku će od ponuditelja zahtijevati da obrazloži ponuđenu cijenu. Ako ponuditelj ugovornom tijelu ne ponudi osnovano obrazloženje koje http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 51 može, među ostalim, sadržavati i usporedbu s cijenama na tržištu, ugovorno tijelo će odbaciti ponudu. (2) Ponuditelj je dužan u pisanom obliku dostaviti detaljne informacije o bitnim sastavnim elementima ponude, uključujući elemente cijene, odnosno razloge za ponuđenu cijenu. Ugovorno tijelo uzima u razmatranje objašnjenja koja se na primjeren način mogu odnositi na: a) ekonomičnost proizvodnog procesa, pruženih usluga ili građevinske metode; b) izabrana tehnička rješenja i/ili izuzetno pogodne uvjete koje ponuditelj ima za dostavu roba ili usluga ili za izvođenje radova; c) izvornost roba, usluga ili radova koje je ponuditelj ponudio; d) usklađenost s važećim odredbama koje se odnose na zaštitu na radu i uvjete rada na mjestu isporuke roba, obavljanja usluga ili izvođenja radova; e) mogućnost da ponuditelj prima državnu potporu. (3) Ako ugovorno tijelo utvrdi da je ponuda neprirodno niska zato što ponuditelj prima državnu potporu, ponuda može biti odbačena samo ukoliko ponuditelj nije u mogućnosti dokazati, u razumnom vremenu koje odredi ugovorno tijelo, da je državna potpora dodijeljena sukladno važećem zakonu. Članak 67. (Preferencijalni tretman domaćeg) Primjena preferencijalnog tretmana domaćeg utvrđuje se posebnim podzakonskim aktom koji donosi Vijeće ministara BiH u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 68. (Razlozi za odbacivanje zahtjeva za sudjelovanje ili ponude) (1) Ugovorno tijelo odbacuje zahtjev za sudjelovanje ili ponudu ako kandidat/ponuditelj nije dostavio tražene dokaze ili je dostavio nepotpune dokaze ili je lažno predstavio informacije koje su dokaz ispunjenja uvjeta iz čl. 45. – 51. ovoga Zakona. (2) Zahtjev za sudjelovanje odnosno ponuda kandidata/ ponuditelja ili skupine kandidata/ponuditelja koji su izravno ili neizravno sudjelovali u pripremi postupka javne nabave bit će odbačena u slučaju iz članka 52. stavka (7) ovoga Zakona. (3) Ugovorno tijelo može pozvati kandidate/ponuditelje da u roku od tri dana pojasne dokumente koje su dostavili sukladno čl. 45. - 51. ovoga Zakona ili da dostave izvornike dokumenata radi poredbe s preslikom koja je dostavljena uz ponudu, a u cilju otklanjanja formalnog nedostatka dokumenata. (4) Ugovorno tijelo dužno je odbaciti zahtjev za sudjelovanje ili ponudu i u sljedećim slučajevima kad: a) ponuditelj u svojoj ponudi ne navede cijenu nego samo navede da će ponuditi cijenu koja je za određeni postotak ili vrijednost niža od ponude s najnižom cijenom, ili ponudu u kojoj cijena nije iskazana u ukupnome iznosu sukladno zahtjevima iz tenderske dokumentacije; b) se uz ponudu zahtijeva jamstvo za ozbiljnost ponude, a ono nije dostavljeno uz ponudu; c) nije otklonjen nedostatak iz stavka (3) ovoga članka; d) se ponuda odnosi na više lotova nego što je ugovorno tijelo dopustilo u tenderskoj dokumentaciji i obavijesti o nabavi; e) je u ponudi dana alternativna ponuda, a ona nije dopuštena; f) u ponudi pisanim objašnjenjem ponuditelja nije otklonjen nedostatak ili nejasnoća; g) za ponudu ponuditelj nije pisanim putem prihvatio ispravak računske pogreške; i) ponuda nije potpuna i ne ispunjava zahtjeve iz tenderske dokumentacije, j) i u drugim opravdanim slučajevima. Odjeljak B. Ishod postupka javne nabave Članak 69. (Prestanak postupka javne nabave) (1) Postupak javne nabave može se okončati: a) zaključenjem ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma ili b) poništenjem postupka javne nabave. (2) Ugovorno tijelo obvezano je poništiti postupak javne nabave u slučajevima kad: a) nije dostavljena nijedna ponuda u određenom krajnjem roku; b) nije dostavljen nijedan zahtjev za sudjelovanje u ograničenom postupku, u pregovaračkom postupku s ili bez objavljivanja obavijesti ili u natjecateljskom dijalogu; c) nije dostavljen broj ponuda određen u članku 32. stavku (4) ovoga Zakona, ako je bilo predviđeno zaključenje okvirnog sporazuma; d) nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva; e) su cijene svih prihvatljivih ponuda znatno više od osiguranih sredstava za predmetnu nabavu. (3) Ugovorno tijelo može otkazati postupak javne nabave samo zbog dokazivih razloga koji su izvan nadzora ugovornog tijela i koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka javne nabave. Članak 70. (Odluka o izboru i odluka o poništenju) (1) Ugovorno tijelo donosi odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja ili odluku o poništenju postupka nabave u roku koji je određen u tenderskoj dokumentaciji kao rok važenja ponude, a najkasnije u roku od sedam dana od dana isteka važenja ponude, odnosno u produženom razdoblju roka važenja ponuda sukladno članku 60. stavku (2) ovoga Zakona. (2) Odluke iz ovoga članka dostavljaju se kandidatima/ ponuditeljima u roku od tri dana, a najkasnije u roku od sedam dana od dana donošenja odluke, i to: elektroničkim sredstvom ili poštom ili neposredno. (3) Odluka o izboru sadrži: podatke o ugovornom tijelu, broj i datum donošenja odluke, podatke o javnom oglašavanju, vrstu postupka nabave, broj zaprimljenih ponuda, naziv i podatke o izabranom ponuditelju, detaljno obrazloženje razloga za izbor, pouku o pravnom lijeku, potpis ovlaštene osobe i pečat ugovornog tijela. (4) Odluka o poništenju postupka nabave sadrži: podatke o ugovornom tijelu, broj i datum donošenja odluke, podatke o javnom oglašavanju, vrstu postupka nabave, zakonsku osnovu za poništenje postupka nabave, detaljno obrazloženje poništenja, pouku o pravnom lijeku, potpis ovlaštene osobe i pečat ugovornog tijela. (5) Ugovorno tijelo donosi odluku o rezultatu pretkvalifikacije kandidata u postupku koji se sastoji od dvije ili više faza nakon okončanja faze pretkvalifikacije. Ova odluka sadrži: podatke o ugovornom tijelu, broj i datum donošenja odluke, podatke o javnom oglašavanju, vrstu postupka nabave, broj zaprimljenih zahtjeva za sudjelovanje, naziv i podatke o kvalificiranim kandidatima, podatke i obrazloženje o nekvalificiranim kandidatima, pouku o pravnom lijeku, potpis ovlaštene osobe i pečat ugovornog tijela. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 52 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. (6) Odluke iz st. (3) i (4) ovoga članka ugovorno tijelo objavljuje na svojoj internetskoj stranici, ako ima, i to istodobno s upućivanjem odluka ponuditeljima koji su sudjelovali u postupku javne nabave. Članak 71. (Obavještavanje kandidata i ponuditelja o rezultatima) (1) Ugovorno tijelo dužno je istodobno, a najkasnije u roku od sedam dana od dana donošenja odluke, u pisanom obliku obavijestiti kandidate/ponuditelje koji su pravovremeno podnijeli zahtjeve ili ponude o donesenim odlukama u pogledu pretkvalifikacije, ocjene ponuda ili poništenja postupka. (2) Ugovorno tijelo dužno je uz obavijest o rezultatima postupka dostaviti i odgovarajuću odluku iz članka 70. ovoga Zakona i zapisnik o ocjeni ponuda iz članka 65. stavka (2) ovoga Zakona. Članak 72. (Ugovori) (1) Ugovorno tijelo dostavlja na potpis izabranom ponuditelju prijedlog ugovora, i to nakon isteka roka od 15 dana računajući od dana kada su svi ponuditelji obaviješteni o izboru najpovoljnije ponude. Izabrani ponuditelj prihvaća prijedlog ugovora i zaključuje ugovor. (2) Ugovor o javnoj nabavi zaključuje se sukladno zakonima o obveznim odnosima u Bosni i Hercegovini. Ugovori koji se dodjeljuju u otvorenom postupku, ograničenom postupku, pregovaračkom postupku s objavom ili bez objave obavijesti, natječaju za izradu idejnog rješenja ili natjecateljskom dijalogu, osim ugovora iz članka 21. stavka (1) točke d) ovoga Zakona, ne mogu se zaključiti u razdoblju od 15 dana od dana kada su ponuditelji obaviješteni o ishodu postupka nabave. (3) Ugovorno tijelo dostavlja prijedlog ugovora onome ponuditelju čija je ponuda na rang-listi odmah iza ponude najuspješnijeg ponuditelja u slučaju da najuspješniji ponuditelj: a) propusti dostaviti izvornike ili ovjerene preslike dokumentacije iz čl. 45. i 47. ovoga Zakona, ne starije od tri mjeseca od dana dostave ponude ili zahtjeva za sudjelovanje, u roku koji odredi ugovorno tijelo ili b) propusti dostaviti dokumentaciju koja je bila uvjet za potpisivanje ugovora, a koju je bio dužan pribaviti sukladno propisima u Bosni i Hercegovini ili c) u pisanom obliku odbije dodjelu ugovora ili d) propusti dostaviti jamstvo za provedbu ugovora sukladno s uvjetima iz tenderske dokumentacije i u roku koji mu je odredilo ugovorno tijelo ili e) propusti potpisati ugovor o nabavi u roku koji mu je odredilo ugovorno tijelo ili f) odbije zaključiti ugovor pod uvjetima navedenim u tenderskoj dokumentaciji i ponudi koju je dostavio. (4) Ako izabrani ponuditelj ne dostavi jamstvo za provedbu ugovora u ostavljenom roku nakon zaključivanja ugovora, zaključeni ugovor smatra se apsolutno ništavim. (5) Prilikom dodjele ugovora o nabavi, cijena navedena u najpovoljnijoj ponudi, kao i uvjeti utvrđeni u tenderskoj dokumentaciji, ne mogu se mijenjati. Iznimno, ako se u tenderskoj dokumentaciji predviđa odredba o promjenjivosti cijena s objektivno utvrđenim pravilima o promjenjivosti cijene, takva se odredba unosi u ugovor o javnoj nabavi. (6) Ugovorno tijelo u ugovoru obvezno postavlja uvjet da ponuditelj kojemu je dodijeljen ugovor o javnoj nabavi nema pravo zapošljavati, u svrhu provedbe ugovora o javnoj nabavi, fizičke ili pravne osobe koje su sudjelovale u pripremi tenderske dokumentacije ili su bile u svojstvu člana ili stručne osobe koju je angažiralo povjerenstvo za nabave najmanje šest mjeseci po zaključenju ugovora, odnosno od početka realizacije ugovora. Članak 73. (Podugovaranje) (1) Ugovorno tijelo ne može zabraniti podugovaranje, ali može tražiti od kandidata/ponuditelja da se izjasni namjerava li dio ugovora podugovaranjem prenijeti na treće strane. (2) Ako se kandidat/ponuditelj izjasni da namjerava dio ugovora podugovaranjem prenijeti na treće strane, ugovorno tijelo dužno je u ugovor o javnoj nabavi unijeti tu odredbu kao osnovu za zaključivanje podugovora između izabranog ponuditelja i podugovarača. (3) Ponuditelj kojemu je dodijeljen ugovor neće sklapati podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora bez prethodnog pisanog odobrenja ugovornog tijela. Elementi ugovora koji se podugovaraju i identitet podugovarača obvezno se priopćavaju ugovornom tijelu pravovremeno, prije sklapanja podugovora. Ugovorno tijelo može provjeriti kvalifikacije podugovarača sukladno članku 44. ovoga Zakona i obavijestiti dobavljača o svojoj odluci najkasnije u roku od 15 dana od dana primanja obavijesti o podugovaraču. U slučaju odbijanja podugovarača, ugovorno tijelo dužno je navesti objektivne razloge odbijanja. (4) Nakon što ugovorno tijelo odobri podugovaranje sukladno stavku (3) ovoga članka, dobavljač kojemu je dodijeljen ugovor dužan je prije početka realizacije podugovora dostaviti ugovornom tijelu podugovor zaključen s podugovaračem kao osnovu za neposredno plaćanje podugovaraču i koji, kao obvezne elemente, mora sadržavati sljedeće: a) robe, usluge ili radove koje će isporučiti, pružiti ili izvesti podugovarač; b) predmet, količinu, vrijednost, mjesto i rok isporuke robe, pružanja usluga ili izvođenja radova; c) podatke o podugovaraču, i to: naziv podugovarača, sjedište, JIB/IDB, broj transakcijskog računa i naziv banke kod koje se vodi. (5) Dobavljač kojemu je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora. Odjeljak C. Obveze ugovornog tijela nakon završetka postupka Članak 74. (Obavijest o dodjeli ugovora) (1) Ugovorno tijelo dužno je za otvoreni postupak, ograničeni postupak, pregovarački postupak s objavom ili bez objave obavijesti, natječaj za izradu idejnog rješenja ili natjecateljski dijalog objaviti obavijest o dodjeli ugovora na temelju rezultata postupka dodjele ugovora najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključivanja ugovora ili okvirnog sporazuma. (2) U slučaju dodjele ugovora iz članka 8. ovoga Zakona i zaključivanja okvirnih sporazuma, ugovorno tijelo objavljuje obavijest o dodjeli svih ugovora tijekom jedne godine, i to najkasnije 30 dana od isteka kalendarske godine. (3) Obavijest o dodjeli ugovora iz st. (1) i (2) ovoga članka sadrži informacije koje podzakonskim aktom utvrđuje Agencija. Članak 75. (Izvješće o postupku javne nabave) (1) Ugovorno tijelo obvezano je dostavljati Agenciji izvješća za otvoreni postupak, ograničeni postupak, pregovarački http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 53 postupak s objavom ili bez objave obavijesti, natječaj za izradu idejnog rješenja, natjecateljski dijalog, konkurentski zahtjev za dostavu ponuda i izravni sporazum, kao i u slučaju dodjele ugovora iz čl. 8. i 10. ovoga Zakona, u obliku, na način i u rokovima koje podzakonskim aktom utvrđuje Agencija. (2) Nakon što ugovorno tijelo dostavi izvješće Agenciji, dužno je na svojoj internetskoj stranici, ako je ima, objaviti osnovne elemente ugovora za sve postupke javne nabave, kao i sve izmjene ugovora do kojih dođe tijekom realizacije ugovora, na način i u obliku koji će podzakonskim aktom propisati Vijeće ministara BiH. Članak 76. (Arhiviranje) Zaključeni ugovori o nabavi, zahtjevi, ponude, tenderska dokumentacija i dokumenti koji se odnose na ispitivanje i ocjenjivanje zahtjeva i ponuda, kao i drugi dokumenti vezani uz nabavu, čuvaju se sukladno zakonima Bosne i Hercegovine koji se odnose na arhiviranje. POGLAVLJE IV. POSEBNE ODREDBE ZA SEKTORSKA UGOVORNA TIJELA KOJA OBAVLJAJU DJELATNOST IZ PODRUČJA VODOOPSKRBE, ENERGETIKE, PROMETA I POŠTANSKIH USLUGA Odjeljak A. Opće odredbe Članak 77. (Područje primjene) (1) Ovo poglavlje Zakona sadrži posebne odredbe koje primjenjuje sektorsko ugovorno tijelo koje obavlja djelatnosti iz područja vodoopskrbe, energetike, transporta i poštanskih usluga te sektorsko ugovorno tijelo kada zaključuje ugovore za potrebe djelatnosti iz navedenih područja. (2) Ovo poglavlje Zakona ne primjenjuje se na ugovore što ih sektorsko ugovorno tijelo zaključi u svrhe koje ne uključuju obavljanje njihovih djelatnosti opisanih u čl. 78. – 84. ovoga Zakona ili radi obavljanja takvih djelatnosti u drugoj zemlji u uvjetima koji ne uključuju fizičku upotrebu mreže ili zemljopisnog područja u Bosni i Hercegovini. Članak 78. (Vodoopskrba) (1) Djelatnosti iz područja vodoopskrbe u smislu ovoga Zakona su: a) stavljanje na raspolaganje (pružanje) ili upravljanje nepokretnim (fiksnim) mrežama za javnu opskrbu u vezi s proizvodnjom, prijevozom (transportom) ili distribucijom pitke vode, b) opskrba (napajanje) tih mreža pitkom vodom. (2) Sektorsko ugovorno tijelo primjenjuje odredbe ovoga Zakona za javne nabave ili natječaje za projekte koje provodi odnosno organizira za obavljanje djelatnosti iz stavka (1) ovoga članka i koji je: a) povezan s projektima vodogradnje te s projektima navodnjavanja ili odvodnjavanja (isušivanja), pod uvjetom da količina vode koja će se koristiti za opskrbu pitkom vodom iznosi više od 20% od ukupne količine vode stavljene na raspolaganje takvim projektima ili instalacijama za navodnjavanje ili odvodnjavanje (isušivanje) ili b) povezan s odvodnjom ili pročišćavanjem otpadnih voda. (3) Sektorsko ugovorno tijelo obvezano je primijeniti odredbe ovoga Zakona kada obavlja djelatnosti koje se odnose na opskrbu (napajanje) mreža pitkom vodom u svrhu javne opskrbe od subjekta koje nije ugovorno tijelo i ne smatra se djelatnošću u smislu stavka (1) ovoga članka ako: a) taj subjekt proizvodi pitku vodu jer mu je ona potrebna za obavljanje neke djelatnosti koja nije djelatnost iz čl. 78. - 84. ovoga Zakona te b) napajanje (opskrbu) javne mreže ovisi samo o vlastitoj potrošnji tog subjekta i ne iznosi više od 30% od ukupne proizvodnje pitke vode, u odnosu na prosjek u prethodne tri godine, uključujući i tekuću godinu. Članak 79. (Plin, toplinska i električna energija) (1) Djelatnosti iz područja plina i toplinske energije na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona su: a) stavljanje na raspolaganje (pružanje) ili upravljanje nepokretnim (fiksnim) mrežama za javnu uslugu u vezi s proizvodnjom, prijenosom i distribucijom plina i toplinske energije; b) opskrba (napajanje) te mreže plinom ili toplinskom energijom. (2) Ukoliko opskrbu (napajanje) mreža plinom ili toplinskom energijom u svrhu javne usluge obavlja subjekt koji nije ugovorno tijelo, onda se ne smatra djelatnošću u smislu stavka (1) ovoga članka: a) ako subjekt proizvodi plin ili toplinsku energiju tako što to nastaje kao neizbježna posljedica obavljanja djelatnosti koja ne pripada djelatnostima iz stavka (1) ili stavka (3) ovoga članka ili iz čl. 78. – 84. ovoga Zakona i b) ako je opskrba javne mreže posljedica gospodarskog iskorištavanja napajanja i ako u odnosu na prosjek u posljednje tri godine, uključujući i tekuću godinu, ne čini više od 20% prihoda subjekta. (3) Sektorsko ugovorno tijelo obvezno je primijeniti odredbe ovoga Zakona kada obavlja djelatnosti iz područja električne energije, i to kada: a) stavlja na raspolaganje (pružanje) ili upravlja nepokretnim (fiksnim) mrežama za javnu uslugu u vezi s proizvodnjom, prijenosom i distribucijom električne energije; b) opskrbljuje (napaja) tu mrežu električnom energijom. (4) Ukoliko opskrbu (napajanje) mreža električnom energijom u svrhu javne usluge obavlja subjekt koji nije ugovorno tijelo, onda se ne smatra djelatnošću u smislu odredbe stavka (3) ovoga članka: a) ako subjekt proizvodi električnu energiju zbog toga što je njena potrošnja potrebna u svrhu obavljanja neke djelatnosti koja nije djelatnost iz stavka (1) ili stavka (3) ovoga članka ili iz čl. 78. - 84. ovoga Zakona i b) ako opskrba (napajanje) javne mreže ovisi samo o vlastitoj potrošnji tog subjekta i ne iznosi više od 30% ukupne proizvodnje energije, u odnosu na prosjek u prethodne tri godine, uključujući i tekuću godinu. Članak 80. (Istraživanje i vađenje nafte, plina, ugljena i ostalih krutih goriva) Sektorsko ugovorno tijelo obvezno je primjenjivati odredbe ovoga Zakona kada obavlja djelatnosti istraživanja i vađenja nafte, plina, ugljena i ostalih krutih goriva, i to kada se obavljanje te djelatnosti odnosi na iskorištavanje zemljopisnog područja u svrhu istraživanja ili vađenja nafte, plina, ugljena ili drugih krutih goriva. Članak 81. (Transportne usluge) (1) Djelatnosti iz područja transporta u smislu ovoga Zakona su: a) kada se stavlja na raspolaganje (pružanje) ili upravljanje mrežom za usluge javnog prometa http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 54 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. željeznicom, automatiziranim sustavima, tramvajem, autobusom, trolejbusom ili žičarama; b) mreža iz područja transporta postoji ako se usluge u prometu obavljaju sukladno s uvjetima, primjerice, za linije, transportne kapacitete, redove vožnje i slično, a koje je utvrdilo nadležno tijelo. (2) Pružanje javnih usluga autobusnog prijevoza nije djelatnost u smislu odredaba ovoga članka ako i drugi subjekti mogu pružati te usluge općenito ili na određenom zemljopisnom području pod istim uvjetom kao i sektorsko ugovorno tijelo. Članak 82. (Zračne, pomorske i riječne luke) Sektorsko ugovorno tijelo koje obavlja djelatnosti zračnih, pomorskih i riječnih luka i koje se odnose na iskorištavanje zemljopisnog područja u svrhu stavljanja na raspolaganje zračnih luka, pomorskih luka, riječnih luka ili drugih prometnih terminala prijevoznicima u zračnom, pomorskom ili riječnom prijevozu obveznik je primjene ovoga Zakona. Članak 83. (Poštanske usluge) (1) Poštanske ili druge usluge koje ne uključuju poštanske usluge su djelatnosti koje se obavljaju pod uvjetima određenim ovim člankom. (2) Poštanske usluge u smislu stavka (1) ovoga članka su usluge primanja, prijenosa i uručenja poštanskih pošiljaka. Te usluge obuhvaćaju: a) rezervirane poštanske usluge, a to su poštanske usluge koje sukladno zakonima o pošti obavlja jedino javni operater; b) poštanske usluge koje se obavljaju na slobodnom tržištu sukladno odredbama zakona o pošti. (3) Poštanska pošiljka je pismovna pošiljka, poštanska i brzojavna uputnica i paket koji sadrži robu s ili bez komercijalne vrijednosti, bez obzira na težinu, adresirana na određenog primatelja kojemu treba uručiti pošiljku. Poštanska pošiljka, u smislu stavka (2) ovoga članka, odnosi se i na knjige, kataloge i tisak. (4) Druge usluge koje ne uključuju poštanske usluge jesu usluge koje se obavljaju na sljedećim područjima, pod uvjetom da te usluge obavlja subjekt koji obavlja poštanske usluge u smislu stavka (2) ovoga članka i pod uvjetom da te usluge nisu izravno izložene tržišnom natjecanju, a to su: a) usluge upravljanja poštanskom službom (usluge i prije i poslije otpreme, kao što su usluge upravljanja urudžbenim uredom); b) usluge dodane vrijednosti u vezi s elektroničkim sredstvima i koje se u cijelosti pružaju putem elektroničkih sredstava (uključujući sigurno slanje šifriranih dokumenata elektroničkim sredstvima, usluge vođenja adresa i slanje preporučene elektroničke pošte); c) usluge koje se odnose na pošiljke drukčije od onih pošiljaka naznačenih u stavku (3) ovoga članka (npr. neadresirane pošiljke, reklamne pošiljke, promidžbene pošiljke i sl.); d) financijske usluge prema definiciji iz Aneksa II. Dijela A. Kategorije 6. ovoga Zakona; e) filatelističke usluge; f) logističke usluge koje su kombinacija fizičke dostave i/ili skladištenja i drugih nepoštanskih djelatnosti. Članak 84. (Nabava koja se odnosi na više djelatnosti) (1) Na predmet nabave koji se odnosi na obavljanje više djelatnosti iz ovoga poglavlja primjenjuju se odredbe ovoga dijela Zakona za onu djelatnost koja je glavni dio predmeta nabave. (2) Ako se na dio predmeta nabave planiranog za obavljanje jedne od djelatnosti primjenjuju odredbe ovoga poglavlja Zakona, a na drugi dio predmeta nabave se ne primjenjuju odredbe niti ovoga poglavlja niti poglavlja II. i III. ovoga Zakona, te ako nije moguće objektivno utvrditi za koju je djelatnost namijenjen pretežiti dio predmeta nabave, onda se postupak javne nabave provodi sukladno odredbama ovoga dijela Zakona. (3) Ako dio predmeta nabave planiran za obavljanje jedne od djelatnosti podliježe odredbama ovoga poglavlja Zakona, a drugi dio predmeta nabave podliježe odredbama poglavlja II. i III. ovoga Zakona, te ako nije moguće objektivno utvrditi za koju je djelatnost namijenjen pretežiti dio predmeta nabave, onda se postupak javne nabave provodi sukladno odredbama poglavlja II. i III. ovoga Zakona. Odjeljak B. Posebne odredbe Članak 85. (Sustav kvalifikacije) (1) Sektorsko ugovorno tijelo može uspostaviti i voditi sustav kvalifikacije kandidata/ponuditelja. Sektorsko ugovorno tijelo koje uspostavi ili vodi sustav kvalifikacije obvezan je u objavi navesti svrhu sustava kvalifikacije i način na koji se mogu zatražiti pravila kvalifikacije, te osigurati da gospodarski subjekt u svakom trenutku može zahtijevati kvalifikaciju. Ako sustav kvalifikacije traje dulje od tri godine, uspostava sustava kvalifikacije objavljuje se svake godine. Pri kraćem trajanju sustava kvalifikacije dovoljna je objava na početku postupka. (2) Sustav kvalifikacije, sukladno stavku (1) ovoga članka, može obuhvaćati različite stupnjeve, a vodi se na temelju objektivnih kvalifikacijskih kriterija i kvalifikacijskih pravila koje postavlja sektorsko ugovorno tijelo. Kvalifikacijski kriteriji i pravila mogu se po potrebi ažurirati. (3) Kvalifikacijski kriteriji i pravila, sukladno stavku (2) ovoga članka, mogu obuhvaćati uvjete financijske i ekonomske i/ili tehničke i profesionalne sposobnosti. Sektorsko ugovorno tijelo obvezno je predvidjeti kriterije i pravila kvalifikacije, kao i razloge isključenja. (4) Ako kvalifikacijski kriteriji i pravila sadrže uvjete financijske i ekonomske i/ili tehničke i profesionalne sposobnosti, gospodarski subjekt se, u svrhu dokaza zahtijevane sposobnosti, može u datom slučaju osloniti na resurse drugih gospodarskih subjekata, neovisno o pravnom odnosu između njega i tog gospodarskog subjekta. U tom slučaju on mora dokazati da doista raspolaže tim resursima za sve vrijeme trajanja sustava kvalifikacije. (5) Pod istim pretpostavkama kao i u stavku (4) ovoga članka, i skupine ponuditelja mogu se osloniti na resurse svojih članova ili drugih gospodarskih subjekata. (6) Kvalifikacijski kriteriji i pravila, sukladno odredbi stavka (2) ovoga članka, stavljaju se na raspolaganje zainteresiranim gospodarskim subjektima na njihov zahtjev. Sektorsko ugovorno tijelo obavještava svakog zainteresiranog gospodarskog subjekta o izmjeni i dopuni kvalifikacijskih kriterija i pravila. Ako sektorsko ugovorno tijelo smatra da sustav kvalifikacije drugih sektorskih ugovornih tijela odgovara zahtjevima i uvjetima ponuditelja, odnosno kandidata koji su kvalificirani, učinit će dostupnima nazive tih drugih sektorskih ugovornih tijela kvalificiranim kandidatima. (7) Sektorsko ugovorno tijelo dužno je podnositelje zahtjeva u primjerenom roku obavijestiti o odluci koju je donijelo o http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 55 kvalifikaciji podnositelja zahtjeva. Ako se odluka ne može donijeti u roku od četiri mjeseca nakon zaprimanja zahtjeva za kvalifikaciju, sektorsko ugovorno tijelo dužno je obavijestiti podnositelja zahtjeva najkasnije dva mjeseca nakon zaprimanja zahtjeva za kvalifikaciju o razlozima produljenja obrade i navesti kada će se donijeti odluka o prihvaćanju ili odbijanju njegova zahtjeva. Podnositelj zahtjeva obavještava se o odluci o zahtjevu za kvalifikaciju najkasnije u roku šest mjeseci nakon zaprimanja zahtjeva za kvalifikaciju. (8) Podnositelja zahtjeva obavještava se bez odgode o negativnim odlukama o kvalifikaciji, uz navođenje razloga, a najkasnije 15 dana nakon donošenja odluke. Razlozi se moraju temeljiti na kvalifikacijskim kriterijima koje je uspostavilo sektorsko ugovorno tijelo sukladno stavku (3) ovoga članka. (9) Uspješni podnositelji zahtjeva uvrštavaju se u popis, pri čemu je moguća daljnja podjela prema predmetu nabave za koji su pojedini podnositelji zahtjeva kvalificirani. (10) Sektorsko ugovorno tijelo može osporiti gospodarskom subjektu priznanje kvalifikacije samo iz razloga koji se temelje na kriterijima što ih je utvrdilo sektorsko ugovorno tijelo sukladno stavku (3) ovoga članka. Sektorsko ugovorno tijelo osporava priznatu kvalifikaciju gospodarskom subjektu, o čemu ga obavještava u pisanom obliku, uz navođenje razloga, i to u roku ne kraćem od 15 dana od dana osporavanja kvalifikacije. (11) Ako se poziv na nadmetanje objavljuje putem uspostave sustava kvalifikacije, ponuditelji odnosno kandidati odabiru se u ograničenom postupku javne nabave ili u pregovaračkom postupku javne nabave između gospodarskih subjekata koji su se kvalificirali unutar sustava kvalifikacije. (12) Uspostava sustava kvalifikacije objavljuje se sukladno članku 36. ovoga Zakona, u obliku koji će podzakonskim aktom utvrditi Vijeće ministara BiH. Članak 86. (Izuzeća za sektorska ugovorna tijela) (1) Sektorsko ugovorno tijelo, uz izuzeća iz članka 10. ovoga Zakona, izuzeto je od primjene ovoga Zakona i kada dodjeljuje: a) ugovor o nabavi roba ili usluga za daljnju prodaju ili davanje u zakup trećim osobama, pod uvjetom da sektorskom ugovornom tijelu ne pripada posebno ili isključivo pravo na prodaju ili davanje u zakup predmeta takvih ugovora, te da i drugi subjekti mogu slobodno prodavati ili davati u najam pod jednakim uvjetima kao i sektorsko ugovorno tijelo ili sektorska ugovorna tijela; b) ugovor koji zaključi sektorsko ugovorno tijelo u svrhe koje ne uključuju obavljanje djelatnosti utvrđenih čl. 78. – 84. ovoga Zakona. (2) Sektorsko ugovorno tijelo koje obavlja djelatnosti utvrđene zakonom izuzeto je od primjene odredaba ovoga Zakona za ugovore koje dodjeljuje povezanom poduzeću, poslovnom partnerstvu ili sektorskom ugovornom tijelu koje je sastavni dio poslovnog partnerstva. Uvjeti i način dodjele ovih ugovora bit će određeni naputkom koji donosi Vijeće ministara BiH u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona. POGLAVLJE V. OSTALI POSTUPCI JAVNE NABAVE Odjeljak A. Dodjela ugovora male vrijednosti Članak 87. (Vrste postupka za dodjelu ugovora male vrijednosti) (1) Postupci javne nabave za dodjelu ugovora male vrijednosti su: a) konkurentski zahtjev za dostavu ponuda i b) izravni sporazum. (2) Ugovorno tijelo provodi postupak konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda u slučaju kada je procijenjena vrijednost nabave robe ili usluge manja od iznosa od 50.000,00 KM, odnosno kada je procijenjena vrijednost nabave radova manja od iznosa od 80.000,00 KM. (3) Ugovorno tijelo provodi postupak izravnog sporazuma za nabavu roba, usluga ili radova čija je procijenjena vrijednost jednaka ili manja od iznosa od 6.000,00 KM. (4) Ugovorno tijelo može za vrijednosti nabave iz st. (2) i (3) ovoga članka provesti jedan od postupaka iz čl. 25. – 35. ovoga Zakona. Članak 88. (Konkurentski zahtjev za dostavu ponuda) (1) Konkurentski zahtjev za dostavu ponuda je postupak u kojemu ugovorno tijelo upućuje zahtjev za dostavu ponuda za nabavu roba, usluga ili radova određenome broju ponuditelja, pri čemu taj broj ne može biti manji od tri i obvezno objavljuje dodatnu obavijest o nabavi na portalu javnih nabava. (2) Prilikom pripreme ove vrste postupka, ugovorno tijelo dužno je donijeti odluku o pokretanju postupka i koristiti model konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda, koji propisuje Agencija. (3) Zahtjev za dostavu ponuda obuhvaća primjerene i dovoljne informacije na temelju kojih ponuditelji mogu pripremiti svoje ponude na stvarno konkurentnoj osnovi. Ugovorno tijelo dužno je u zahtjevu navesti: precizan rok i mjesto primanja ponuda, minimum dokumenata kojima se dokazuje kvalificiranost ponuditelja (ukoliko ih zahtijeva) i sl. (4) Ugovorno tijelo dužno je predvidjeti javno otvaranje ponuda. Članak 89. (Dodjela ugovora u postupku konkurentskog zahtjeva) (1) Dodjela ugovora u postupku konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda temelji se na kriteriju najniže cijene ili kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude, sukladno odredbama članka 64. ovoga Zakona. (2) Svaki ponuditelj može ponuditi samo jednu cijenu, i to ukupnu cijenu, koju ne može mijenjati nakon isteka roka za dostavu ponuda. Ugovorno tijelo ne može pregovarati o ponudi, kao ni o cijeni. (3) Kada ugovorno tijelo primi jednu prihvatljivu ponudu, dodjeljuje ugovor tome ponuditelju, i to najkasnije u roku od deset dana od dana okončanja postupka javne nabave. Članak 90. (Izravni sporazum) Izravni postupak je postupak u kojemu ugovorno tijelo nakon ispitivanja tržišta traži pisani prijedlog cijene ili ponudu od jednog ili više ponuditelja i pregovara ili prihvaća tu cijenu, kao uvjet za konačni sporazum. Ugovorno tijelo dužno je donijeti interni pravilnik o postupku izravnog sporazuma, koji treba biti usuglašen s modelom pravilnika o postupku izravnog sporazuma, koji propisuje Agencija. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 56 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. POGLAVLJE VI. INSTITUCIJE ZA PRAĆENJE PRIMJENE ZAKONA Članak 91. (Institucije) Agencija i URŽ su institucije nadležne za praćenje primjene ovoga Zakona i podzakonskih akata. Članak 92. (Agencija za javne nabave Bosne i Hercegovine) (1) Agencija je samostalna upravna organizacija sa statusom pravne osobe. Agencija ima sjedište u Sarajevu i posjeduje pečat sukladno Zakonu o pečatu institucija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o pečatu institucija BiH). (2) Agencija ima dvije podružnice sa sjedištima u Banjoj Luci i Mostaru. Podružnice nemaju status pravnih osoba. Podružnice imaju pečate istovjetne pečatu Agencije, koji dodatno sadrže naziv i sjedište podružnice. (3) Uloga Agencije je osigurati pravilnu provedbu ovoga Zakona. Za ostvarivanje uloge Agencije utvrđuju se sljedeće nadležnosti: a) priprema i izrada nacrta zakona, nacrta izmjena i dopuna zakona i pratećih podzakonskih akata, u svrhu osiguranja njihove djelotvornosti i svrhovitosti; b) unaprjeđenje informiranosti ugovornih tijela i ponuditelja o propisima o javnim nabavama i njihovim ciljevima, postupcima i metodama; c) objavljivanje priručnika i naputaka, kao i izrada i ažuriranje standardnih obrazaca i modela sukladno odredbama ovoga Zakona; d) pružanje tehničke pomoći i savjetodavnih mišljenja ugovornim tijelima i ponudieljima u vezi s pravilnom primjenom ovoga Zakona i podzakonskih akata; e) uspostava sustava praćenja postupaka koje provode ugovorna tijela za nabavu roba, usluga i radova, u cilju edukacije i otklanjanja uočenih nepravilnosti u pojedinačnim postupcima javnih nabava; f) prikupljanje podataka, analiza i objava informacija u vezi s postupcima javnih nabava i dodijeljenim ugovorima o javnim nabavama; g) razvijanje i uspostava elektroničkih informacijskih sustava u području javnih nabava u Bosni i Hercegovini; h) pokretanje, podržavanje i stvaranje pretpostavki za razvoj prakse elektroničkih nabava i komunikacija u području javnih nabava; i) organiziranje i održavanje obuka za ovlaštene predavače i službenike za javne nabave, objavljivanje informacija u vezi s obukama, te priprema priručnika i drugih pratećih materijala za profesionalni razvoj u području javnih nabava sukladno podzakonskom aktu koji donosi Vijeće ministara BiH; j) praćenje rada ovlaštenih predavača i vođenje evidencije o akreditiranim predavačima iz područja javnih nabava i službenicima za javne nabave; k) izrada godišnjih izvješća za Vijeće ministara BiH. (4) Agencija ima ravnatelja i Odbor Agencije. (5) Ravnatelj Agencije ima status tajnika s posebnim zadatkom. Izbor i imenovanje ravnatelja Agencije, s mogućnošću jednog ponovnog imenovanja, kao i razrješenje s dužnosti u nadležnosti je Vijeća ministara BiH, sukladno odredbama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH. (6) Ravnatelj Agencije predstavlja i zastupa Agenciju, rukovodi radom Agencije, organizira i osigurava zakonito i učinkovito obavljanje poslova iz nadležnosti Agencije, donosi podzakonske i druge akta kojima se osigurava zakonito i učinkovito obavljanje poslova i odgovoran je za rad Agencije. (7) Odbor Agencije nadležan je za razmatranje pitanja u vezi s funkcioniranjem i unaprjeđenjem sustava javnih nabava, te daje prethodnu suglasnost na akte kojim se uređuje sustav javnih nabava, a koje donosi Vijeće ministara BiH ili ravnatelj Agencije. (8) Odbor Agencije ima pet članova. Članovi Odbora Agencije su predstavnici: Ministarstva financija i trezora BiH, ministarstava financija entiteta, Direkcije za europske integracije i predstavnik Vlade Brčko Distrikta BiH. Promatrači u Odboru Agencije su predstavnici: Vanjskotrgovinske komore BiH, udruga poslodavaca BiH i entiteta, te nevladinog sektora, ravnatelj Agencije i predsjedatelj URŽ-a. Vijeće ministara BiH imenuje članove Odbora Agencije, i to na mandat od pet godina. Odbor Agencije donosi svoj poslovnik u roku od 30 dana od dana objave odluke o imenovanju u "Službenom glasniku BiH". (9) Članovi Odbora Agencije, većinom glasova, između sebe biraju predsjedatelja i zamjenika predsjedatelja na razdoblje od dvije godine. Odbor Agencije održava sjednice najmanje dva puta godišnje. Za rad članova Odbora Agencije isplaćuje se naknada sukladno odluci Vijeća ministara BiH. (10) Odbor Agencije na sjednicama vodi zapisnike, te priprema informacije i inicijative koje putem Agencije upućuje Vijeću ministara BiH na usvajanje. (11) Sva ugovorna tijela u Bosni i Hercegovini dužna su surađivati s Agencijom i Odborom Agencije kada oni obavljaju svoje aktivnosti koje proizlaze iz okvira nadležnosti utvrđenih ovim Zakonom i podzakonskim aktima. Članak 93. (Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine) (1) URŽ je samostalna neovisna institucija sa statusom pravne osobe, sa sjedištem u Sarajevu. URŽ posjeduje pečat sukladno Zakonu o pečatu institucija BiH. (2) URŽ ima sedam članova, od kojih po dva iz reda naroda u BiH, jedan iz reda ostalih, pri čemu su dva člana iz reda naroda u BiH iz Republike Srpske, četiri iz reda naroda iz Federacije Bosne i Hercegovine, a jedan iz reda ostalih alternativno se bira iz jednog ili drugog entiteta. (3) Tri člana URŽ-a, između kojih se bira predsjedatelj, moraju imati sveučilišno obrazovanje pravnog smjera i položen pravosudni ispit. Ostala tri člana URŽ-a su stručnjaci s visokom stručnom spremom iz područja izvođenja radova, javnih nabava, transporta ili strateškog poslovnog upravljanja. (4) URŽ će imati dvije podružnice, sa sjedištima u Banjoj Luci i Mostaru. Podružnice neće imati status pravnih osoba. Podružnice će imati pečate istovjetne pečatu URŽ-a koji će, kao jedinu dopuštenu razliku, sadržavati naziv i lokaciju podružnice. (5) Podružnice u Banjoj Luci i Mostaru imaju po pet članova, od kojih su tri člana priznati stručnjaci upravnog prava i/ili upravnog postupka, a dva člana su stručnjaci iz područja izvođenja radova, javnih nabava, transporta i strateškog poslovnog upravljanja i biraju se putem javnog natječaja. (6) URŽ sa sjedištem u Sarajevu nadležan je za donošenje odluka povodom žalbi za vrijednosti nabave iznad 800.000,00 KM, kao i za sve nabave institucija Bosne i Hercegovine i institucija Brčko Distrikta BiH i drugih ugovornih tijela Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta BiH. (7) Podružnice URŽ-a u Banjoj Luci i Mostaru nadležne su za donošenje odluka povodom žalbi za vrijednosti nabave do http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 57 800.000,00 KM. Nadležnost podružnice određuje se prema entitetskom sjedištu ugovornog tijela. (8) URŽ rješava povodom žalbi u postupcima javne nabave. (9) Članovi URŽ-a su u obavljanju svoje funkcije neovisni, jednaki i vezani isključivo za Ustav BiH i zakone u Bosni i Hercegovini. (10) Članove URŽ-a imenuje Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: PSBiH). PSBiH donosi odluku o pokretanju i provođenju procedure izbora i imenovanja, imenovanju ad hoc povjerenstva za izbor i imenovanje članova URŽ-a. Ad hoc povjerenstvo sastavlja listu uspješnijih kandidata i dostavlja je PSBiH, koja imenuje na dužnost i razrješuje dužnosti članove URŽ-a. (11) Mandat članova URŽ-a je pet godina, s mogućnošću jednog ponovnog imenovanja. U slučaju prijevremenog razrješenja jednog od članova URŽ-a, novi član URŽ-a imenuje se na ostatak mandata. (12) Ako PSBiH pravovremeno ne imenuje članove URŽ-a, članovima URŽ-a produljuje se mandat do imenovanja novih članova, ne dulje od osam mjeseci. (13) Funkcija članova URŽ-a nespojiva je s bilo kojom drugom izravnom ili neizravnom, stalnom ili povremenom dužnošću, s iznimkom akademskih, znanstvenih ili publicističkih aktivnosti. (14) PSBiH može prijevremeno razriješiti dužnosti člana URŽ-a samo u slučajevima kada član URŽ-a: a) podnese ostavku PSBiH; b) je pravomoćno osuđen za kazneno djelo na kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci; c) trajno izgubi radnu sposobnost za obavljanje svoje funkcije. (15) URŽ ima Pravilnik o unutarnjoj organizaciji, koji se usvaja na općoj sjednici URŽ-a i za koji glasuje natpolovična većina svih članova URŽ-a. (16) URŽ ima Poslovnik o radu URŽ-a, koji usvaja na općoj sjednici URŽ-a i za koji glasuje natpolovična većina svih članova URŽ-a. (17) Članovi URŽ-a i svi zaposlenici URŽ-a dužni su u svome radu čuvati tajnost podataka sukladno zakonu. (18) URŽ podnosi godišnje izvješće o radu PSBiH, koje usvoji natpolovična većina svih članova URŽ-a. DIO TREĆI – PRAVNA ZAŠTITA POGLAVLJE I. POSTUPAK PRAVNE ZAŠTITE Odjeljak A. Opće odredbe Članak 94. (Stranke u postupku) (1) Stranke u postupku pravne zaštite su: žalitelj, ugovorno tijelo i odabrani ponuditelj, a svojstvo stranke mogu imati i drugi gospodarski subjekti koji imaju pravni interes u predmetnom postupku javne nabave. (2) URŽ obavještava odabranog ponuditelja o vođenju postupka povodom žalbe, po službenoj dužnosti, dok se ostale osobe sa svojstvom stranke mogu prijaviti za sudjelovanje u postupku povodom žalbe. (3) Svaka stranka ima pravo izjasniti se o zahtjevima i navodima druge strane i predložiti dokaze. URŽ svakoj stranci u postupku dostavlja podneske koje zaprimi u predmetu, o kojima se raspravlja o glavnoj stvari ili predlažu nove činjenice i dokazi. (4) Svaka stranka ovlaštena je razgledati spis predmeta, osim onoga dijela ponude i dokumentacije koji je sukladno zakonom utvrđen tajnim ili povjerljivim. (5) Ugovorno tijelo dužno je u postupku povodom žalbe, na zahtjev URŽ-a, dostaviti dokumentaciju u roku koji odredi URŽ. Članak 95. (Dostavljanje pismena u inozemstvo) Stranci koja sudjeluje u postupku povodom žalbe pred URŽ-om, a čije je sjedište, prebivalište ili boravište izvan Bosne i Hercegovine, URŽ može poštom dostaviti pismeno. Članak 96. (Jezik postupka) Postupak pravne zaštite vodi se na jednom od jezika koji su u službenoj uporabi u Bosni i Hercegovini te latiničnim ili ćiriličnim pismom. Članak 97. (Aktivna legitimacija) Žalbu može podnijeti svaki gospodarski subjekt koji ima ili je imao interes za dodjelu ugovora o javnoj nabavi i koji učini vjerojatnim da je bila ili je u konkretnom postupku javne nabave mogla biti prouzrokovana šteta zbog postupanja ugovornog tijela, a koje se u žalbi navodi kao povreda ovoga Zakona i podzakonskih akata od strane ugovornog tijela u postupku javne nabave. Članak 98. (Zabrana zaključenja ugovora) (1) Ugovorno tijelo ne može potpisati ugovor o javnoj nabavi u roku od 15 dana od dana kada su ponuditelji obaviješteni o izboru najpovoljnijeg ponuditelja. (2) Zabrana potpisivanja ugovora iz stavka (1) ovoga članka ne primjenjuje se: a) ako je samo jedan ponuditelj sudjelovao u otvorenom postupku, pregovaračkom postupku bez objave obavijesti i u postupku dodjele ugovora o nabavi usluga iz Aneksa II. Dijela B. i njegova je ponuda izabrana; b) ako je samo jedan ponuditelj sudjelovao u drugoj fazi ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s objavom obavijesti i natjecateljskog dijaloga i njegova je ponuda izabrana; c) u slučaju dodjele ugovora unutar okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava kupnje. (3) Zabrana potpisivanja ugovora iz stavka (2) točke a) ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju kada ugovorno tijelo objavi dobrovoljno ex ante obavijest o transparentnosti u pregovaračkom postupku bez objave obavijesti i u postupku dodjele ugovora o nabavi usluga iz Aneksa II. Dijelu B. (4) Uložena žalba ne sprječava potpisivanje ugovora o javnoj nabavi za lotove na koje nije uložena žalba. (5) U slučaju da na odluku o dodjeli ugovora u postupku nabave male vrijednosti nije uložena žalba, ugovorno tijelo dužno je zaključiti ugovor u roku od deset dana od dana obavještavanja sudionika u postupku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja. Odjeljak B. Ulaganje žalbe Članak 99. (Način ulaganja žalbe) (1) Žalba se ulaže ugovornom tijelu u pisanom obliku izravno, elektroničkim putem, ako je elektroničko sredstvo određeno za način komunikacije u tenderskoj dokumentaciji, ili preporučenom poštanskom pošiljkom. (2) Žalba se podnosi u dovoljnome broju primjeraka, a koji ne može biti manji od tri, kako bi mogla biti uručena kvalificiranom kandidatu ili izabranom ponuditelju, kao i drugim strankama u postupku. (3) Datum zaprimanja žalbe izravno u ugovornom tijelu, odnosno datum zaprimanja žalbe elektroničkim putem uz osiguranje dokaza o upućivanju odnosno zaprimanju žalbe, http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 58 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. ili datum predaje na poštu preporučene poštanske pošiljke smatra se danom uručivanja žalbe. (4) U slučaju izravne predaje žalbe, ugovorno tijelo dužno je izdati žalitelju potvrdu o vremenu zaprimanja žalbe. (5) Ako ugovorno tijelo odbije izdati potvrdu o vremenu zaprimanja, smatrat će se da je žalba podnesena u roku, osim ako ugovorno tijelo ne dokaže suprotno. Članak 100. (Postupak ugovornog tijela povodom žalbe) (1) Ugovorno tijelo dužno je u roku od pet dana od zaprimanja žalbe utvrditi pravovremenost, dopuštenost i je li žalba uložena od ovlaštene osobe. (2) Ako ugovorno tijelo utvrdi da je žalba nepravovremena, nedopuštena ili uložena od neovlaštene osobe, odbacit će je zaključkom. Protiv ovoga zaključka žalitelj ima mogućnost podnijeti žalbu URŽ-u, i to u roku od 10 dana od dana zaprimanja zaključka. (3) Ako je žalba pravovremena, dopuštena i uložena od ovlaštene osobe, ugovorno tijelo, razmatrajući žalbu, može utvrditi da je ona djelomično ili u cijelosti osnovana i svojim rješenjem ispraviti radnju, poduzeti činjenje ili može postojeću odluku ili rješenje staviti izvan snage i zamijeniti je drugom odlukom ili rješenjem, ili poništiti postupak javne nabave, te o tome obavijestiti sudionike u postupku javne nabave na način određen ovim Zakonom u roku od pet dana od dana zaprimanja žalbe. (4) Protiv rješenja ugovornog tijela iz stavka (3) ovoga članka može se uložiti žalba URŽ-u, putem ugovornog tijela, u roku od pet dana od dana zaprimanja rješenja. (5) Ako ugovorno tijelo postupajući povodom žalbe utvrdi da je žalba pravovremena, dopuštena i uložena od ovlaštene osobe, ali je neosnovana, dužan je u roku od pet dana od dana zaprimanja žalbe proslijediti je URŽ-u, sa svojim izjašnjenjem o navodima žalbe, kao i potpunom dokumentacijom vezanom uz postupak protiv kojeg je uložena žalba. Članak 101. (Rokovi za ulaganje žalbe ugovornom tijelu) (1) Žalba se može uložiti: a) najkasnije sedam dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda u odnosu na podatke iz obavijesti; b) najkasnije 10 dana od dana preuzimanja tenderske dokumentacije; c) najkasnije 10 dana nakon zaprimanja zapisnika o otvaranju ponuda u odnosu na radnje, postupanje, nečinjenja ili propuštanja u postupku otvaranja ponuda; d) najkasnije 10 dana nakon zaprimanja odluke kojom se odlučuje o pojedinačnom pravu iz javne nabave u odnosu na postupak pregleda i ocjene sposobnosti, te postupak pregleda, ocjene i izbora najpovoljnijeg ponuditelja; e) najkasnije 10 dana nakon isteka roka za donošenje odluke o pojedinačnim pravima iz javne nabave iz točke d) ovoga stavka. (2) Žalba se ulaže najkasnije 30 dana nakon saznanja da je ugovor zaključen bez provođenja postupka javne nabave u suprotnosti s ovim Zakonom, a najkasnije u roku od jedne godine od dana zaključenja ugovora u tom postupku. (3) U slučaju dodjele ugovora unutar okvirnog sporazuma iz članka 32. stavka (5) ovoga Zakona ili unutar dinamičkog sustava kupnje iz članka 123. ovoga Zakona, žalba se ulaže najkasnije 30 dana ako ugovorno tijelo obavijesti ponuditelje da je zaključen ugovor na temelju okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava kupnje u odnosu na postupak dodjele ugovora unutar okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava kupnje. (4) U slučaju pregovaračkog postupka bez objave obavijesti i postupka dodjele ugovora o nabavi usluga iz Aneksa II. Dijela B., žalba se izjavljuje najkasnije: a) 10 dana od dana objave dobrovoljne ex ante obavijesti o transparentnosti, ako je ova obavijest objavljena; b) 30 dana od dana objave obavijesti o dodjeli ugovora, ako dobrovoljna ex ante obavijest o transparentnosti nije objavljena. (5) U postupcima nabave male vrijednosti iz članka 88. stavka (1) točke a) ovoga Zakona, žalba se ulaže u roku od pet dana od dana zaprimanja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja. (6) Žalitelj koji je propustio uložiti žalbu prema odredbama st. od (1) do (5) ovoga članka, gubi pravo tražiti ispitivanje zakonitosti po istoj osnovi u kasnijoj fazi postupka. Odjeljak C. Pravna zaštita pred URŽ-om Članak 102. (Dokazivanje u postupku povodom žalbe) (1) Stranke u postupku dužne su iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve ili odluke, postupke, radnje ili nečinjenja, te predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. (2) U postupku pravne zaštite ugovorno tijelo dužno je dokazati postojanje činjenica i okolnosti na osnovi kojih je donijelo odluku o pravima, poduzelo radnje ili propuštanje te provelo postupke, koji su predmetom postupka po žalbi. (3) U postupku pravne zaštite žalitelj je dužan dokazati ili barem učiniti vjerojatnim postojanje činjenica i razloga koji se tiču pravnog interesa za podnošenje žalbe, povreda postupka ili povreda primjene materijalnog prava koje su istaknute u žalbi, za koje zna ili bi trebao znati. Članak 103. (Bitne povrede zakona) (1) U postupcima javne nabave apsolutno bitne povrede zakona su one povrede o kojima URŽ vodi računa po službenoj dužnosti i koje mogu dovesti do poništenja postupka u potpunosti ili djelomično, i to: a) neusklađenost tenderske dokumentacije s ovim Zakonom ili podzakonskim aktima, koja je dovela do nemogućnosti utvrđivanja osnovanosti žalbenih navoda ili koja je dovela do narušavanja temeljnih načela ovoga Zakona, odnosno nezakonite dodjele ugovora; b) provođenje postupka javne nabave bez donošenja odluke o početku postupka javne nabave, sa sadržajem određenim člankom 18. ovoga Zakona; c) objavljivanje obavijesti o postupku javne nabave koje nisu sukladne ovome Zakonu ili podzakonskim aktima i tenderskoj dokumentaciji; d) povrede postupka prilikom otvaranja ponuda, odnosno propuštanje roka za ocjenu zahtjeva za sudjelovanje. (2) Relativno bitne povrede zakona su povrede koje mogu dovesti do poništenja postupka javne nabave ako se uspostavi izravna veza između povrede i ishoda postupka. Članak 104. (Ovlasti URŽ-a) (1) URŽ u postupku pravne zaštite postupa u granicama zahtjeva iz žalbe, a po službenoj dužnosti u odnosu na povrede opisane u članku 103. stavku (1) ovoga Zakona. (2) URŽ nije dužan kontrolirati činjenično i pravno stanje koje je bilo predmetom prethodne žalbe u istom postupku javne nabave. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 59 Odjeljak D. Žalba Članak 105. (Sadržaj žalbe) Žalba sadrži: a) ime ili naziv žalitelja, prebivalište ili sjedište žalitelja, ime zastupnika ili punomoćnika žalitelja ako ga ima; b) naziv ugovornog tijela protiv kojega se podnosi žalba; c) broj i datum postupka javne nabave i podatke o objavljivanju obavijesti o javnoj nabavi, ako je obavijest objavljena; d) broj i datum odluke o izboru ponude, poništenju postupka ili druge odluke ugovornog tijela; e) druge podatke o radnji, propuštanju radnje ili postupcima ugovornog tijela koji su predmetom postupka ili o predmetu nabave; f) pis činjeničnog stanja; g) oopis povreda ovoga Zakona i podzakonskih akata i obrazloženje; h) prijedlog dokaza; i) dokaz o plaćenoj administrativnoj pristojbi na žalbu u iznosu propisanom člankom 108. ovoga Zakona; j) potpis žalitelja ili potpis ovlaštene osobe odnosno punomoćnika (ako ga žalitelj ima) i pečat (ako ga žalitelj ima). Članak 106. (Postupak s neurednom žalbom) (1) Ako dostavljena žalba ne sadrži podatke iz članka 105. stavka (1) toč. a), b), c), d) e), h) i j) ovoga Zakona, URŽ poziva žalitelja da upotpuni žalbu i određuje rok koji ne može biti dulji od tri dana od dana zaprimanja zahtjeva za dopunu. (2) Ako žalitelj ne postupi prema zahtjevu URŽ-a sukladno stavku (1) ovoga članka, žalba će se odbaciti kao neuredna, osim ako bi se iz njenog sadržaja moglo postupati i ako žalba ima postavljen žalbeni zahtjev i dokaz o plaćenoj administrativnoj pristojbi na žalbu. Članak 107. (Ulaganje žalbe URŽ-u) Žalitelj ulaže žalbu URŽ-u putem ugovornog tijela u rokovima i na način propisan ovim Zakonom. Članak 108. (Naknada na žalbu) (1) Žalitelj je obvezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od: a) 500,00 KM za procijenjenu vrijednost nabave do 50.000,00 KM; b) 800,00 KM za procijenjenu vrijednost nabave od 50.001,00 KM do 80.000,00 KM; c) 2.000,00 KM za procijenjenu vrijednost nabave od 80.001,00 KM do 250.000,00 KM; d) 3.500,00 KM za procijenjenu vrijednost nabave od 250.001,00 KM do 400.000,00 KM; e) 5.000,00 KM za procijenjenu vrijednost nabave od 400.001,00 KM do 800.000,00 KM; f) 7.500,00 KM za procijenjenu vrijednost nabave od 800.001,00 KM do 9.000.000,00 KM; g) 10.000,00 KM kada je vrijednost nabave jednaka ili veća od 9.000.000,00 KM. (2) Žalitelj uplaćuje odgovarajući iznos naknade iz stavka (1) ovoga članka na temelju podataka o procijenjenoj vrijednosti nabave iz tenderske dokumentacije. (3) Prije razmatranja žalbi URŽ je dužan utvrditi je li žalitelj uplatio naknadu sukladno st. (1) i (2) ovoga članka. (4) Ako procijenjena vrijednost nabave nije poznata u trenutku ulaganja žalbe URŽ-u ili nije objavljena, naknada za pokretanje žalbenog postupka plaća se u iznosu od 2.000,00 KM. URŽ će pozvati žalitelja na plaćanje razlike naknade u određenom roku ako se tijekom žalbenog postupka utvrdi da je naknada plaćena u nedovoljnom iznosu. (5) Kada se žalba ulaže na odluku o izboru ili poništenju, a ne odnosi se na nabavu u cjelini nego na jedan ili više lotova nabave, naknada iznosi trećinu iznosa iz stavka (1) ovoga članka. (6) Naknada se uplaćuje u korist proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine i ona je nepovratna u slučaju neosnovane žalbe. (7) Ministarstvo financija i trezora BiH donijeti će instrukciju o načinu uplate, kontrole i povrata naknada propisanih ovim člankom. Članak 109. (Postupanje URŽ-a povodom žalbe) (1) URŽ nakon zaprimanja žalbe utvrđuje pravovremenost, dopuštenost i je li žalba uložena od ovlaštene osobe. (2) Kada URŽ utvrdi da je žalba pravovremena, dopuštena i uložena od ovlaštene osobe, nastavit će razmatrati žalbene navode. Članak 110. (Suspenzivno djelovanje žalbe) Uložena žalba odgađa nastavak postupka javne nabave, zaključenje i/ili provođenje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma do donošenja odluke URŽ-a. Odjeljak E. Odlučivanje povodom žalbe Članak 111. (Odluke povodom žalbe) (1) U postupku pravne zaštite URŽ može: a) obustaviti postupak povodom žalbe zbog odustanka od žalbe; b) odbaciti žalbu zaključkom zbog nenadležnosti, nedopuštenosti, neurednosti, nepravovremenosti i zbog toga što je uložena od osobe koja nema aktivnu legitimaciju; c) odbiti žalbu zbog neosnovanosti; d) poništiti odluku, postupak ili radnju u dijelu u kojemu je povrijeđen zakon ili podzakonski akti; e) odlučiti o zahtjevu ugovornog tijela za nastavak postupka javne nabave; f) poništiti ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u okolnostima iz stavka (2) ovoga članka. (2) URŽ će poništiti ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum ako je ugovorno tijelo: a) primjenilo pregovarački postupak bez objave obavijesti ili postupak dodjele ugovora o nabavi usluga iz Aneksa II. Dijela B. u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona; b) propustilo objaviti obavijest o nabavi na portalu javnih nabavi ako se to zahtijeva ovim Zakonom; c) zaključilo ugovor ili okvirni sporazum u suprotnosti s člankom 98. ovoga Zakona ako to sprječava URŽ da razmotri žalbu prije zaključenja ugovora ili okvirnog sporazuma; d) zaključilo ugovor ili okvirni sporazum bez primjene postupka javne nabave, osim u slučajevima kada je to ovim Zakonom dopušteno. (3) Ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum neće biti predmetom poništenja ako je, u slučajevima iz stavka (2) toč. a), b) i d) ovoga članka, ugovorno tijelo imalo opravdane razloge smatrati da postupa sukladno ovome Zakonu, ako je dobrovoljno objavilo ex ante obavijest o transparentnosti i ugovor ili okvirni sporazum nije http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 60 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. zaključen prije isteka razdoblja od 15 dana nakon objavljivanja te obavijesti. (4) U opravdanim slučajevima navedenim u stavku (5) ovoga članka, URŽ može ostaviti na snazi ugovor ili okvirni sporazum koji je predmetom poništenja, u opsegu u kojemu je ugovor ili okvirni sporazum već proveden. U tom slučaju URŽ će ugovornom tijelu odrediti novčanu kaznu u iznosu naznačenom u stavku (8) ovoga članka. (5) URŽ neće poništiti ugovor ili okvirni sporazum ako, nakon što je razmotrio sve bitne okolnosti, utvrdi da prevladavajući razlozi u vezi s općim interesom zahtijevaju da ugovor treba ostati na snazi. (6) Opći interes u smislu stavka (5) ovoga članka ne odnosi se na ekonomski interes u izravnoj vezi s ugovorom ili okvirnim sporazumom, što posebno obuhvaća troškove koji mogu nastati zbog zakašnjenja u provedbi ugovora ili okvirnog sporazuma, troškove koji proizlaze iz provođenja novog postupka javne nabave, troškove koji mogu nastati zbog promjene gospodarskog subjekta koji provodi ugovor ili okvirni sporazum i troškove pravnih obveza koje su rezultat poništenja ugovora ili okvirnog sporazuma. Ekonomski interes za ostanak ugovora na snazi može se smatrati važnim općim interesom samo kada bi poništenje ugovora ili okvirnog sporazuma dovelo do nesrazmjernih posljedica. (7) Poništenje ugovora ili okvirnog sporazuma ima učinak od trenutka zaključenja ugovora. (8) Novčane kazne iz stavka (4) ovoga članka nameću se ugovornom tijelu u iznosu do 5% vrijednosti ugovora, uzimajući u obzir vrstu i opseg povrede, kao i okolnosti pod kojima je počinjena povreda. (9) Kazna određena prema odredbama ovoga članka uplaćuje se u korist proračuna državne, entitetske ili lokalne razine u kojoj ugovorno tijelo ima sjedište. (10) URŽ rješenjem odlučuje o glavnoj stvari, a u ostalim slučajevima zaključkom. (11) URŽ je dužan donijeti zaključak ili rješenje povodom žalbe u roku od 15 dana od dana kompletiranja žalbe ugovornog tijela, ali ne kasnije od 30 dana nakon zaprimanja žalbe od ugovornog tijela. (12) U iznimno složenim slučajevima, predsjedatelj URŽ-a može zaključkom produljiti rok iz stavka (3) ovoga članka, ali ne dulje od 30 dana. Ovaj zaključak dostavlja se svim strankama u postupku. (13) Rješenje ili zaključak URŽ-a iz ovoga članka je konačno i izvršno. Članak 112. (Spajanje postupaka) (1) Ako postoji više žalbi koje se odnose na isti postupak javne nabave, predsjedatelj URŽ-a može donijeti zaključak o spajanju postupaka bez utvrđivanja postojanja bilo kakvih drugih uvjeta za spajanje postupaka. U tom slučaju donosi se jedno rješenje povodom žalbi u tom postupku javne nabave. Rokovi se računaju od dana zaprimanja posljednje žalbe. (2) Protiv zaključka URŽ-a iz stavka (1) ovoga članka nije dopušten pravni lijek sukladno ovome Zakonu. Članak 113. (Odlučivanje URŽ-a) (1) URŽ u postupcima povodom žalbe odlučuje u vijećima sastavljenim od predsjedatelja vijeća i dva člana vijeća. (2) U složenim slučajevima i slučajevima međunarodnih vrijednosnih razreda, predsjedatelj vijeća predlaže rješavanje slučaja na plenarnoj sjednici. (3) Zasjeda se u plenumu u slučajevima kada se donosi novi stav u odnosu na ranije zauzete stavove. (4) U slučajevima iz st. (2) i (3) ovoga članka predsjedatelj vijeća donosi poseban zaključak. (5) Članovi URŽ-a ne mogu se suzdržati od glasovanja. (6) Rješenje odnosno zaključak iz članka 112. stavka (2) ovoga Zakona potpisuje predsjedatelj vijeća i akt se ovjerava pečatom URŽ-a. (7) Sastav vijeća za odlučivanje povodom žalbe posebnim rješenjem utvrđuje predsjedatelj URŽ-a. Predsjedatelj URŽa može predsjedati vijećem za odlučivanje povodom žalbe. (8) Zaključci i rješenja URŽ-a, kao i presude Suda Bosne i Hercegovine po njima, javno se objavljuju na portalu javnih nabava. Članak 114. (Izuzeće zbog sukoba interesa) (1) Član URŽ-a ili druga osoba koja je uključena u postupanje u određenom predmetu ne može donositi odluku o njemu ili biti uključena u postupak odlučivanja ako je s ponuditeljem ili ugovornim tijelom, pravnim predstavnikom ili osobom koju su ovlastili ponuditelj, ugovorno tijelo ili njihovi pravni predstavnici, članovi uprave ili odgovorni predstavnici: u poslovnoj vezi, u izravnoj ili neizravnoj (uključujući rodbinsku vezu, zaključno s četvrtim stupnjem) rodbinskoj vezi, u bračnoj (čak i ako je došlo do prekida braka) ili izvanbračnoj zajednici ili u tazbinskoj vezi, zaključno s trećim stupnjem. (2) Član URŽ-a odnosno druga osoba koja je bila u radnom odnosu odnosno zaposlena kod ponuditelja ili ugovornog tijela, a od prestanka radnog odnosa nisu protekle dvije godine sukladno stavku (1) ovoga članka, ne može donositi odluke o određenom predmetu niti biti uključena u postupak rješavanja istog predmeta URŽ-a. (3) U slučaju postojanja razloga iz st. (1) i (2) ovoga članka, kao i drugih razloga za izuzeće, član URŽ-a mora bez odgode obavijestiti predsjedatelja URŽ-a, koji je dužan donijeti odluku o izuzeću člana URŽ-a. Protiv ove odluke nije dopuštena žalba sukladno ovome Zakonu. Odredbe ovoga stavka primjenjuju se i na drugu osobu koja je uključena u rješavanje određenog predmeta ako, prema odredbama ovoga članka, ne može biti uključena u postupak njgovog rješavanja. (4) U slučaju da kod predsjedatelja URŽ-a postoje razlozi iz st. (1) i (2) ovoga članka, predsjedatelj URŽ-a dužan je bez odgode o tome obavijestiti ostale članove URŽ-a, koji donose odluku o izuzeću. (5) Protiv odluke iz st. (3) i (4) ovoga članka nije dopušteno posebno uložiti pravni lijek sukladno ovome Zakonu. POGLAVLJE II. PRAVNA ZAŠTITA PROTIV ODLUKA URŽ-a Odjeljak A. Sudska zaštita Članak 115. (Upravni spor) (1) Protiv odluke URŽ-a, ugovorna tijela i sudionici u postupku mogu pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) u roku od 30 dana od dana zaprimanja odluke. (2) Upravni spor povodom tužbe koju podnesu stranke u postupku javne nabave vodi se po žurnom postupku. (3) Ugovorno tijelo ili sudionik u postupku može podnijeti i zahtjev za odgodu konačnog rješenja ili zaključka URŽ-a zajedno s tužbom kojom se pokreće upravni spor u roku iz stavka (1) ovoga članka. (4) Cijeneći javni interes i štetu koju bi odgoda konačne odluke URŽ-a mogle izazvati, o zahtjevu iz stavka (3) ovoga http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 61 članka rješava Sud BiH posebnim rješenjem, kojim odgađa izvršenje konačne odluke URŽ-a na određeno vrijeme ili do donošenja odluke suda povodom tužbe u upravnom sporu. Članak 116. (Prekršajne odredbe) (1) URŽ podnosi prekršajnu prijavu kod nadležnog suda za prekršaje kada utvrdi da je bilo povreda postupka javne nabave koje predstavljaju prekršaj u smislu odredaba ovoga Zakona. U slučajevima kada nije bilo postupka povodom žalbe, Agencija podnosi prekršajnu prijavu nadležnom sudu za prekršaje kada utvrdi povrede ovoga Zakona koje su u njenoj nadležnosti. (2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj ugovorno tijelo: a) ako nabavi robu, radove ili usluge bez provođenja postupaka javne nabave propisanih ovim Zakonom, osim u slučajevima kada je to zakonom dopušteno; b) ako ne zaštiti podatke koje mu proslijedi gospodarski subjekt, označivši ih kao povjerljive, a koji prema odredbama ovoga Zakona mogu biti proglašeni povjerljivima; c) ako se ne pridržava uvjeta i načina javne nabave prema procijenjenim vrijednostima i dijeli vrijednost nabave s namjerom izbjegavanja primjene propisanog postupka nabave; d) ako primijeni pregovarački postupak bez objave obavijesti suprotno odredbama čl. 21., 22., 23., 24. i 28. ovoga Zakona; e) ako ne stavi na raspolaganje tendersku dokumentaciju svim gospodarskim subjektima koji su je tražili, sukladno obavijesti o javnoj nabavi, odnosno ne omogući uvid u nju; f) ako ne poštuje rokove za primanje zahtjeva za sudjelovanje i ponuda; g) ako pri pripremi tehničke specifikacije ne poštuje važeće tehničke standarde, propise ili norme; h) ako ne dostavi odluke za koje je ovim Zakonom propisana obveza dostavljanja ponuditeljima u postupku javne nabave; i) ako ne dovrši postupak javne nabave zaključivanjem ugovora o javnoj nabavi ili odlukom o poništenju; j) ako zaključi ugovor o javnoj nabavi koji nije sukladan s odabranom ponudom i uvjetima određenima u tenderskoj dokumentaciji; k) ako ne čuva dokumentaciju o javnoj nabavi, sukladno s propisima o arhiviranju dokumenata; l) ako ustupi postupak nabave ili za provedbu nabave ovlasti treću osobu ili osobu koja nije ugovorno tijelo u smislu ovoga Zakona da bi na taj način izbjegao njegovu primjenu; m) ako na zahtjev URŽ-a ne dostavi traženu dokumentaciju ili onemogući uvid u dokumentaciju; n) ako ne izvrši rješenje URŽ-a; o) ako predmet ugovora, natječajne uvjete, tehničke specifikacije ili druge elemente javnog poziva prilagodi konkretnom ponuditelju ili ako dodijeli ugovor ponuditelju koji je sudjelovao u pripremi natječajne dokumentacije ili nekog njenog dijela, a nije u postupku dokazao da nije bio u povoljnijem položaju; p) ako ne dostavi izvješće o dodijeljenom ugovoru; r) ako ne donese plan nabava i ne objavi ga na internetskoj stranici ugovornog tijela. (3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 3.000,00 KM kaznit će se odgovorna osoba u ugovornom tijelu za prekršaj iz stavka (2) ovoga članka. (4) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj ponuditelj ako je dao netočne podatke u dokumentima kojima dokazuje osobnu, poslovnu, financijsku, tehničku i profesionalnu sposobnost. (5) Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 2.000,00 KM kaznit će se i odgovorna osoba ponuditelja za prekršaj iz stavka (4) ovoga članka. (6) URŽ podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu prema sjedištu ugovornog tijela. (7) URŽ, rješavajući u postupku povodom žalbe, a na osnovi stanja u spisu, može podnijeti kaznenu prijavu. Odjeljak B. Supsidijarna primjena Članak 117. (Supsidijarna primjena pravila upravnog postupka) Na postupak pred URŽ-om koji nije uređen odredbama ovoga Zakona primijenit će se odredbe Zakona o upravnom postupku. Članak 118. (Odnos prema ostalim propisima) Na odgovornost ugovornih stranaka za ispunjenje obveza iz ugovora o javnoj nabavi primjenjuju se odgovarajuće odredbe zakona o obveznim odnosima. Odjeljak C. Naknada troškova postupka Članak 119. (Pravo na naknadu troškova u postupku javne nabave) (1) Ako ugovorno tijelo povrijedi odredbe ovoga Zakona ili podzakonskih akata, gospodarski subjekt ima pravo zahtijevati od ugovornog tijela naknadu troškova za pripremu ponude i troškova sudjelovanja u postupku javne nabave. (2) Pravo iz odredbe stavka (1) ovoga članka ne postoji ako je, nakon donošenja odluke o izboru ili nakon odluke o poništenju postupka javne nabave, URŽ utvrdio da kandidat/ponuditelj čija ponuda nije razmatrana, ni uz poštivanje odredaba ovoga Zakona i podzakonskih akata, ne bi imao stvarne izglede za izbor njegove ponude ili čija je žalba odbijena. Članak 120. (Nadležnost u postupku naknade troškova) (1) Za rješavanje zahtjeva za naknadu troškova u postupku javne nabave iz članka 119. stavka (1) ovoga Zakona nadležan je URŽ. (2) Zahtjev za naknadu troškova dopušten je samo ako je URŽ utvrdio da: a) zbog postupanja suprotno odredbama ovoga Zakona ili podzakonskih akata, odluka nije donesena prema navodima iz obavijesti o nabavi za ponudu s najnižom cijenom ili za ekonomski najpovoljniju ponudu ili b) je izbor postupka javne nabave bez objave obavijesti bio suprotan ovome Zakonu ili c) je odluka o poništenju postupka javne nabave bila suprotna odredbama ovoga Zakona ili podzakonskih akata ili d) je odluka o izboru, koja je donesena u korist jednog gospodarskog subjekta bez sudjelovanja drugih subjekata u postupku, na temelju odredaba ovoga Zakona ili podzakonskih akata bila nedopustiva; ili e) ugovorno tijelo, nakon znatnog prekoračivanja roka za donošenje odluke i suprotno zahtjevu ponuditelja za nastavak postupka javne nabave, postupak nije nastavio niti ga je okončao odlukom o izboru najpovoljnijeg ponuditelja, odnosno odlukom o poništenju. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 62 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. Članak 121. (Naknada štete) Svaki od sudionika u postupku javne nabave koji je pretrpio štetu zbog povrede ovoga Zakona ima mogućnost pokrenuti postupak za ostvarivanje prava na naknadu štete zbog izmakle dobiti pred nadležnim sudom, prema općim propisima o naknadi štete. DIO ČETVRTI – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 122. (Prijelazne odredbe) (1) Postupci javne nabave pokrenuti do početka primjene ovoga Zakona u kojima nisu zaključeni ugovori o javnoj nabavi bit će okončani prema odredbama Zakona o javnim nabavama koji je na snazi u vrijeme pokretanja postupka javne nabave. (2) Ako se protiv odluke ugovornog tijela koja je donesena sukladno stavku (1) ovoga članka vodi postupak povodom žalbe, odluka URŽ-a je konačna i izvršna. Protiv odluke URŽ-a može se pokrenuti upravni spor kod Suda BiH u roku od 30 dana. (3) Postupci za naknadu štete pokrenuti prije početka primjene ovoga Zakona bit će okončani prema odredbama Zakona o javnim nabavama koji je na snazi u vrijeme pokretanja postupka javne nabave. (4) U slučaju da su različitim propisima u Bosni i Hercegovini uređena ista pitanja kao ovim Zakonom, primjena ovoga Zakona imat će prednost u odnosu na ostale propise. (5) Ako ovim Zakonom nisu posebno određeni rokovi za podzakonske akte koje donose Vijeće ministara BiH i Agencija, oni će biti doneseni u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona. (6) Ravnatelj Agencije čiji je mandat u tijeku ostaje na mjestu ravnatelja do isteka mandata od pet godina, računajući od dana imenovanja. Članovi Odbora Agencije čiji je mandat u tijeku ostaju na mjestu člana Odbora Agencije do isteka mandata od pet godina, računajući od dana imenovanja. (7) Članovi URŽ-a koji su imenovani i čiji je mandat u tijeku ostaju na mjestu člana URŽ-a do isteka mandata od pet godina, računajući od dana imenovanja. Ako je protekao rok od pet godina od imenovanja, članovi URŽ-a dužni su obavljati poslove iz nadležnosti URŽ-a do izbora novih članova. PSBiH će raspisati natječaj najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (8) Do uspostave i početka rada podružnica, sve žalbe rješava sjedište URŽ-a u Sarajevu. Vijeće ministara BiH dužno je osigurati financijska sredstva i uvjete za početak rada podružnica najkasnije u roku od tri mjeseca od dana primjene ovoga Zakona. Članak 123. (Elektroničke nabave, elektroničke aukcije i dinamički sustav kupnje) (1) Način objavljivanja obavijesti u postupcima javnih nabavi propisan je Naputkom o načinu objavljivanja obavijesti u postupcima javnih nabava. (2) Elektroničke nabave, elektronička aukcija i dinamički sustav kupnje, način, rokovi i početak primjene bit će utvrđeni podzakonskim aktom, koji donosi Vijeće ministara BiH najkasnije u roku od jedne godine od početka primjene ovoga Zakona. Članak 124. (Prestanak važenja) (1) Danom početka primjene ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o javnim nabavama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09, 60/10 i 87/13). (2) Danom početka primjene ovoga Zakona prestaju važiti podzakonski akti doneseni na temelju Zakona iz stavka (1) ovoga članka, i to: a) Naputak o primjeni Zakona o javnim nabavama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 3/05 i 24/09); b) Naputak o načinu vođenja zapisnika o otvaranju ponuda ("Službeni glasnik BiH", br. 17/05 i 27/08); c) Lista ugovornih tijela, po kategorijama, koja su obvezna primjenjivati Zakon o javnim nabavama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 3/05 i 86/06); d) Pravilnik o postupku izravnog sporazuma ("Službeni glasnik BiH", br. 53/06 i 20/09); e) Naputak o primjeni i korištenju modela standardne tenderske dokumentacije za postupke javne nabave za robe, usluge i radove ("Službeni glasnik BiH", broj 56/07). Članak 125. (Završne odredbe) (1) Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH", a primjenjivat će se protekom šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Ovaj Zakon objavljuje se i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta BiH. Broj 01,02-02-1-59/13 29. travnja 2014. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Dr. Milorad Živković, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dr. Dragan Čović, v. r. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 63 ANEKS I. POPIS RADOVA NA KOJE SE PRIMJENJUJE ZAKON O JAVNIM NABAVAMA Ovi radovi uključuju izgradnju novih objekata, rekonstrukciju postojećih objekata, kao i uobičajene popravke i redovito održavanje: Grupa Klasa Predmet Opis radova 1 Priprema gradilišta 11 Rušenje zgrada, odvoz zemlje, demontaža objekata Ova klasa uključuje: - rušenje zgrada i drugih građevina; - raščišćavanje gradilišta; - izmještanje i prebacivanje zemlje: a) kopanje zemlje, b) punjenje zemljom, c) poravnanje i gradiranje gradilišta, d) kopanje rovova, kanala, e) razbijanje i uklanjanje stijena, f) rušenje eksplozivima itd. - priprema gradilišta za miniranje: a) uklanjanje viška tereta, naslaga minerala b) ostali radovi na razvoju i pripremi lokacije za izvođenje. - drenažu gradilišta; - drenaža poljoprivrednog i šumskog zemljišta. 12 Bušenje i burgijanje Ova klasa uključuje: - probno bušenje, probno burgijanje, uzimanje uzoraka jezgre u svrhu gradnje, te u geofizičke, geološke ili slične svrhe. Ova klasa isključuje: - bušenje izvora sirove nafte ili plina za proizvodnju (vidjeti klasu 25); - bušenje izvorišta vode (vidjeti klasu 25); - potapanje jama i okna; - kopanje okomitih rovova; - iskorištavanje naftnih i plinskih polja, geofizičko, geološko i seizmičko mjerenje. 2 Izgradnja cijele građevine ili njenih dijelova, građevinarstvo 21 Izgradnja zgrada i građevinski radovi Ova klasa uključuje: - gradnju svih tipova zgrada; - gradnju građevina u građevinarstvu i to: a) mostova, nadvožnjaka, podvožnjaka, b) vijadukte, c) tunele i metroe, d) dugačke cjevovode, e) komunikacijske i elektrovodove, d) gradske cjevovode, e) gradske komunikacijske i elektrovodove; - pomoćne gradske radove; - montažu i podizanje montažnih građevina na gradilištu; Ova klasa isključuje: - uslužne aktivnosti vezane za vađenje nafte i plina; - građevinske radove, osim zgrada, za stadione, bazene, sportske dvorane, teniske terene, terene za golf i druge sportske objekte (vidjeti klasu 23); - instalacije u zgradama (vidjeti grupu 3); - završavanje zgrada (vidjeti grupu 4); - arhitektonske i inženjerske usluge za građenje; - vođenje građevinskog projekta. 22 Podizanje krovnih pokrova i okvira Ova klasa uključuje: - podizanje krovova; - pokrivanje krovova; - hidroizolaciju. 23 Gradnja autoputeva, cesta, aerodroma i sportskih objekata Ova klasa uključuje: - gradnju autoputeva, cesta, svih puteva za vozila i pješake, ulica; - gradnju željeznica; - gradnju aerodromskih pista; - građevinske radove, izuzev zgrada, za stadione, bazene, sportske dvorane, teniske terene, terene za golf i druge sportske objekte; - bojenje oznaka na autocestama, cestama, ulicama, na površini i na parkirališnim prostorima. Ova klasa isključuje prethodne zemljane radove. 24 Gradnja vodoprivrednih objekata Ova klasa uključuje gradnju: - vodenih puteva; - luka i riječnih radova; - marina; - gatova; - brana i nasipa; - bagerovanje; - radove ispod površine. 25 Drugi građevinski radovi koji uključuju posebne zanatske radove Ova klasa uključuje specifične građevinske poslove koji su zajednički za različite vrste objekata, a koje zahtjevaju posebne vještine ili opremu: - izgradnju temelja, uključujući i odvoz zemlje; - bušenje i gradnju vodenih izvorišta, potapanje jama i okna; http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 64 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. - podizanje gotovih čeličnih elemenata; - savijanje čelika; - polaganje cigle i kamena ili drugih materijala; - podizanje i skidanje skela i radnih platformi, uključujući najam skela i radnih platformi; - podizanje dimnjaka i industrijskih peći; Ova klasa isključuje najam skele bez podizanja i demontaže (skidanja). 3 Građevinske instalacije 31 Instaliranje električnih instalacija i priključaka (sklopova) Ova klasa uključuje instalacije u zgradama ili drugim građevinskim objektima i projektima: - električnih žica i sklopova; - telekomunikacijskih sustava; - električnih grijnih sustava; - rezidencijalnih antena; - protupožarnih sustava i alarma; - alarmnih protuprovalnih sustava; - dizala i eskalatora; - gromobrana i sl. 32 Aktivnosti izolacijskih radova Ova klasa uključuje: - toplinske instalacije; - zvučne ili vibracijske izolacije u zgradama i drugim građevinskim projektima. Ova klasa isključuje hidroizolaciju (vidjeti klasu 22.). 33 Vodovodne instalacije Ova klasa uključuje instalacije u zgradama ili drugim građevinskim projektima: - vodovodne instalacije i sanitarnu opremu; - plinske instalacije i priključke; - opremu za grijanje, ventilaciju, hlađenje ili klimu; - sustave za prskanje. Ova klasa isključuje instalaciju električnih sustava za grijanje (vidjeti klasu 31.) 34 Druge instalacije u zgradama Ova klasa uključuje: - instalaciju rasvjete i signalnih sustava na cestama, željeznicama, aerodromima i lukama; - instalaciju u zgradama ili drugim građevinskim projektima ostalih instalacija, kablova i vodova. 4 Završni građevinski radovi 41 Gipsani radovi Ova klasa uključuje: - postavljanje u zgradama ili drugim građevinskim projektima unutarnjeg ili vanjskog gipsa ili štukature, žbukanje uključujući slične materijale. 42 Vrata i prozore (stolariju) Ova klasa uključuje: - montažu gotovih vrata, prozora, te okvira za vrata i prozore, ugradbene kuhinje, stube, opremu za prodavaonice i prodajne objekte, kao i slične elemente od drva ili drugih materijala; - unutarnje završne radove (npr. stropove, oblaganje površina lamperijom, montažu pokretnih pregrada i dr.). Ova klasa isključuje postavljanje parketa i drugih drvenih podloga (vidjeti klasu 43.). 43 Podne i zidne obloge Ova klasa uključuje: - postavljanje, polaganje, vješanje ili uklapanje u zgradama ili drugim građevinskim projektima; - zidova ili podnih ploča od keramike ili rezanog kamena; - parketa ili drugih drvenih podnih podloga; - tepiha ili linoleumskih podnih obloga, uključujući i gumene i plastične obloge; - teraco, mramorne, granitne ili škriljčane podne ili zidne obloge; - tapete. 44 Bojenje i ustakljivanje Ova klasa uključuje: - unutarnje ili vanjsko bojenje zgrada; - bojenje građevina; - montaža stakla, ogledala i drugih staklenih površina; Ova klasa isključuje montažu prozora (vidjeti klasu 42.). 45 Ostali radovi za dovršetak gradnje Ova klasa uključuje: - instalaciju privatnih bazena; - instalaciju parnih praonica; - razbijanje pijeska i slični radovi za gradnju eksterijera; - druge radove završavanja gradnje i završne radove. Ova klasa isključuje čišćenje zgrada i drugih građevina. 5 Najam opreme 50 Najam opreme za gradnju ili rušenje s radnikom/cima koji upravlja opremom Ova klasa isključuje najam strojeva i opreme za gradnju ili rušenje bez radnika koji upravljaju opremom. ANEKS II. Ovaj popis usluga odnosi se na kategorije usluga koje su vezane uz postupke javnih nabava, i to: DIO A. - koji za predmet javne nabave ima usluge koje se dodjeljuju sukladno postupcima javnih nabava, osim ugovora iz članka 7. ovoga Zakona, definiranim u Poglavlju I. i Poglavlju IV. ovoga Zakona. Kategorija Predmet javne nabave 1 Usluge održavanja i popravaka 2 Usluge prijevoza kopnom putnika i roba, uključujući usluge oklopnih vozila, i usluge dostave, osim usluga prijevoza pošte 3 Usluge aviotransporta putnika i tereta, osim prijevoza pošte 4 Usluge prijevoza pošte kopnom i zrakom, osim usluga željezničkog transporta 5 Telekomunikacijske usluge 6 Financijske usluge, i to: a) usluge osiguranja, b) bankarske i investicijske usluge. Financijske usluge koje su isključene su: - izdavanje, prodaja, kupovina ili transfer vrijednosnih papira i obveznica, kao i drugih financijskih instrumenata; - usluge Centralne banke. 7 Računalne i uz njih vezane usluge 8 Istraživačke i razvojne usluge, osim usluga u kojima dobrobit od njihovog korištenja pri obavljanju svojih aktivnosti koristi ugovorno tijelo ili sektorsko ugovorno tijelo, uz uvjet da naknadu za osiguranje tih usluga u cjelini plaća ugovorno tijelo ili sektorsko ugovorno tijelo. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 65 9 Računovodstvene usluge, revizorske i knjigovodstvene usluge 10 Usluge istraživanja tržišta i ispitivanja javnog mnijenja 11 Usluge konzaltinga u menadžmentu i uz njih vezane usluge, osim usluga arbitraže i mirenja 12 Arhitektonske usluge: a) inženjerske usluge i integralne injženjerske usluge, b) usluge prostornog planiranja i uređenja krajolika, c) slične znanstvene i tehničke konzultantske usluge, d) usluge tehničkog ispitivanja i analiza. 13 Reklamne usluge i marketinške usluge 14 Usluge čišćenja zgrada i upravljanje imovinom 15 Usluge izdavaštva i tiskanja na osnovi tarife ili ugovora 16 Usluge odlaganja otpada, kanalizacijske usluge i druge sanitarne usluge. DIO B. - koji za predmet javne nabave ima usluge koje se dodjeljuju sukladno članku 8. ovoga Zakona: Kategorija Predmet javne nabave 1 Hotelske i ugostiteljske usluge 2 Usluge željezničkog transporta 3 Usluge vodenog transporta 4 Pomoćne transportne usluge i usluge podrške 5 Pravne usluge 6 Usluge zapošljavanja i osiguranja osoblja, osim ugovora o radu i rješenja o imenovanju 7 Usluge istrage i osiguranja, osim usluga oklopnih vozila 8 Obrazovne usluge i usluge stručnog usavršavanja 9 Zdravstvene i socijalne usluge 10 Rekreacijske usluge, kulturne i sportske usluge 11 Ostale usluge DIO C. - koji za predmet ugovora ima usluge koje su izuzete od primjene postupaka utvrđenih ovim Zakonom. Kategorija Predmet javne nabave 1 Ugovori o radu i rješenja o imenovanju 2 Ugovori o financijskim uslugama koji za predmet imaju: a) izdavanje, prodaja, kupovina ili transfer vrijednosnih papira i obveznica, kao i drugih finansijskih instrumenata; b) usluge Centralne banke. 3 Ugovori o arbitraži i pomirenju 4 Ugovori o pribavljanju, razvoju, produkciji ili kooprodukciji programa za radijsko i TV emitiranje 5 Ugovori o pružanju usluga istraživanja i razvoja, osim onih od kojih korist imaju isključivo ugovorna tijela ili sektorska ugovorna tijela za svoju upotrebu pri obavljanju svojih aktivnosti i za koje naknadu u cjelini plaća ugovorno tijelo ili sektorsko ugovorno tijelo. На основу члана IV 4. а) Устава Босне и Херцеговине, Парламентарна скупштина Босне и Херцеговине, на 64. сједници Представничког дома, одржаној 13. марта 2014. године, и на 37. сједници Дома народа, одржаној 29. априла 2014. године, донијела је ЗАКОН О ЈАВНИМ НАБАВКАМА ДИО ПРВИ – ОПШТЕ ОДРЕДБЕ Члан 1. (Предмет закона) (1) Овим законом уређује се систем јавних набавки у Босни и Херцеговини, утврђују правила за поступке јавних набавки, и то на начин да се дефинишу права, дужности, одговорности и правна заштита учесника у поступку јавне набавке, те надлежности Агенције за јавне набавке Босне и Херцеговине (у даљем тексту: Агенција) и Канцеларије за разматрање жалби Босне и Херцеговине (у даљем тексту: КРЖ). (2) Поступак јавне набавке односи се на поступке набавке робе, услуга или радова које спроводи уговорни орган или секторски уговорни орган из чл. 4. и 5. овог закона, у складу с одредбама овог закона и подзаконских аката. Члан 2. (Дефиниције појмова) (1) Поједини појмови који се користе у овом закону имају сљедећа значења: а) уговор о јавној набавци је уговор са финансијским интересом који се закључује у писаној форми између једног или више добављача и једног или више уговорних органа с циљем набавке робе, услуга или извођења радова у оквиру значења овог закона, и то: 1) уговор о јавној набавци робе је уговор о јавној набавци чији су предмет куповина, најам и закуп робе или лизинг са или без опције куповине робе, као и уговор који као успутну ствар укључује и уградњу и/или постављање и/или монтажу уз робу; 2) уговор о јавној набавци услуга је уговор о јавној набавци чији је предмет набавка услуга из Анекса II Дио А и Б који су саставни дио овог закона. Услуге које су изузете од овог закона наведене су у Анексу II Дио Ц, који је саставни дио овог закона. Уговором о јавној набавци услуга сматра се: - уговор о јавној набавци, чији су предмет и роба и услуге, јесте уговор о јавној набавци услуга ако вриједност предметних услуга прелази вриједност робе обухваћене тим уговором или - уговор о јавној набавци, чији су предмет услуге и радови, јесте уговор о јавној набавци услуга ако укључује и радове у смислу Анекса I који је саставни дио овог закона, а који су споредни у односу на главни предмет уговора; 3) уговор о јавној набавци радова је уговор чији је предмет пројектовање и извођење радова или извођење радова који се односе на једну или више дјелатности утврђених у Анексу I, који је саставни дио овог закона или радова или извођење радова, било којим http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 66 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. средствима, који одговарају захтјевима које је навео уговорни орган или секторски уговорни орган. Појам "радови" подразумијева резултат градње или грађевинских радова узет у цјелини, а који је сам по себи довољан за испуњење неке економске или техничке функције; б) уговорни орган у смислу овог закона је: 1) уговорни орган из члана 4. овог закона који спроводи поступак јавне набавке робе, услуга и/или радова; 2) секторски уговорни орган из члана 5. овог закона који обавља дјелатност у области водоснабдијевања или енергетике или промета или поштанских услуга, и који спроводи поступак јавне набавке робе, услуга и/или радова; ц) привредни субјекат је правно или физичко лице или група таквих лица, који на тржишту нуде робу, услуге и/или радове, а регистровани су за обављање предметне дјелатности, те могу учествовати у поступку јавне набавке као: 1) понуђач који је доставио понуду; 2) кандидат који је доставио захтјев за учешће у ограниченом, преговарачком поступку или такмичарском дијалогу; 3) група кандидата/понуђача (два или више кандидата/понуђача) који су доставили заједнички захтјев за учешће или заједничку понуду; 4) добављач којем је након поступка јавне набавке додијељен уговор о јавној набавци; д) тендерска документација је документација која садржи минимум јасних и одговарајућих информација у односу на изабрани поступак додјеле уговора, а објављује је или кандидатима/понуђачима представља уговорни орган; ова документација укључује обавјештење о набавци, позив за достављање захтјева за учешће/понуда (почетних и коначних), техничке спецификације, критеријуме за квалификацију и избор најповољније понуде, нацрт или основне елементе уговора и друге релевантне документе и објашњења; е) отворени поступак је поступак у којем сваки заинтересовани понуђач може доставити понуду; ф) захтјев за учешће је писани документ који привредни субјекат подноси у првој фази у ограниченом поступку, преговарачком поступку или такмичарском дијалогу; г) претквалификација је фаза поступка у којој уговорни орган, на основу квалификационих критеријума дефинисаних у тендерској документацији, врши избор квалификованих кандидата који ће бити позвани да доставе понуде у ограниченом поступку, преговарачком поступку или такмичарском дијалогу; х) ограничени поступак је поступак у којем привредни субјекат може захтијевати учешће и у којем уговорни орган након обављене квалификације позива све квалификоване кандидате да поднесу понуде; и) преговарачки поступак је поступак у којем уговорни орган преговара о условима уговора с једним или више позваних понуђача. Овај поступак се може спроводити са или без претходног објављивања обавјештења о набавци, искључиво према условима утврђеним у овом закону; ј) такмичарски дијалог је поступак у којем сваки заинтересовани привредни субјекaт може затражити да учествује у поступку, при чему уговорни орган са учесницима позваним у тај поступак води дијалог с циљем развијања једног или више одговарајућих рјешења која могу испунити његове захтјеве, и на основу којих су изабрани понуђачи позвани да поднесу понуде; к) конкурс за израду идејног рјешења је поступак који уговорном органу омогућава да обезбиједи, у областима просторног уређења, урбанизма, архитектуре и грађења или обраде података план или рјешење које изабира конкурсна комисија у поступку јавног надметања са или без додјеле награда; л) понуда је документ који подноси понуђач, при чему нуди испоруку робе, пружање услуге или извођење радова, под условима које одређује уговорни орган у тендерској документацији. Понуда може бити: 1) прихватљива - ако испуњава све услове који се траже тендерском документацијом, 2) неприхватљива - ако не испуњава услове који се траже тендерском документацијом; м) алтернативна понуда је понуда у којој се нуде другачије карактеристике предмета уговора у односу на оне које су наведене у тендерској документацији, при чему та понуда мора испуњавати минималне услове које је поставио уговорни орган; н) оквирни споразум је споразум између једног или више уговорних органа и више добављача, закључен у писаној форми, којим се дефинишу услови под којим се могу додијелити уговори током одређеног временског периода, у складу са предвиђеном цијеном и, гдје је могуће, предвиђеним количинама; о) ексклузивно или искључиво право је право на обављање дјелатности из члана 5. овог закона, које надлежни орган у Босни и Херцеговини посебним законом, другим прописом или одговарајућим уговором додијели једном или више правних субјеката, што значајно утиче на могућност других субјеката да обављају те дјелатности. Носилац тог ексклузивног или искључивог права дужан је да при набавци робе, услуга или радова неопходних за обављање тих дјелатности, које су додијељене као ексклузивно или искључиво право, примјењује одредбе овог закона; п) Јединствени рјечник јавне набавке (Common Procurement Vocabulary) јесте референтна номенклатура која се примјењује у поступку јавне набавке, а истовремено обезбјеђује усклађеност са осталим постојећим номенклатурама; р) електронско средство односи се на коришћење електронске опреме за обраду и архивирање података који се шаљу, преносе и примају жичаном или радио-везом, оптичким или другим електромагнетским средствима; с) писани или у писаној форми подразумијева сваки израз који се састоји од ријечи или бројева који се могу прочитати, умножити и накнадно саопштити, а такође и информације које се http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 67 преносе и архивирају помоћу електронских средстава, под условом да је садржај осигуран и да се потпис може идентификовати; т) лот (група) јесте дио предмета набавке, настао као резултат дијељења предмета набавке у посебне, сродне цјелине, које се као такве означавају у тендерској документацији. Члан 3. (Општи принципи) (1) Уговорни орган дужан је да поступа транспарентно, да се у поступку јавне набавке према кандидатима/ понуђачима понаша једнако и недискриминирајуће, на начин да обезбиједи праведну и активну конкурен-цију, с циљем најефикаснијег коришћења јавних средстава, у вези са предметом набавке и његовом сврхом. (2) Општи принципи обавезно се примјењују и поштују и у поступку правне заштите. Члан 4. (Уговорни орган) (1) Уговорни орган у смислу овог закона је: а) свака институција власти у Босни и Херцеговини, ентитетима, Брчко Дистрикту Босне и Херцеговине, на нивоу кантона, града или општине (у даљем тексту: институција власти на државном, ентитетском или локалном нивоу); б) правно лице које је основано за одређену сврху с циљем задовољавања потреба од општег интереса, а које нема индустријски или комерцијални карактер, и испуњава најмање један од сљедећих услова: 1) финансиран је, највећим дијелом, из јавних средстава, или 2) надзор над управљањем врши уговорни орган дефинисан у тач. а) и б) овог става, или 3) више од половине чланова скупштине, управног или надзорног одбора чине именовани или изабрани представници уговорних органа из тач. а) и б) овог става; ц) асоцијација коју су формирали једна или више институција власти или правних лица дефинисани у тач. а) и б) овог става. (2) Уговорни органи могу донијети одлуку да заједнички спроводе поступак јавне набавке или основати централни набавни орган. Правила спровођења заједничке набавке и оснивања централног набавног органа прописује подзаконским актом Савјет министара Босне и Херцеговине (у даљем тексту: Савјет министара БиХ). (3) Агенција доноси правилник који садржи листу уговорних органа по категоријама који су обавезни да примјењују овај закон. Сви уговорни органи који су уврштени у дефиницију из овог члана дужни су да примјењују овај закон и у случају када нису наведени у листи уговорних органа. Члан 5. (Секторски уговорни орган) (1) Секторски уговорни орган је обвезник примјене овог закона ако обавља дјелатности у области водоснабдијевања, енергетике, промета и поштанских услуга, и то: а) уговорни орган из члана 4. овог закона када набавља робу, услуге или радове за потребе обављања дјелатности наведених у чл. 78-83. овог закона; б) привредно друштво у којем уговорни орган или више уговорних органа има или може имати непосредан или посредан превладавајући утицај на основу власништва, финансијског учешћа или на основу прописа који вриједе за друштво и које обавља једну или више дјелатности наведених у чл. 78-83. овог закона, када набавља робу, услуге или радове за потребе обављања тих дјелатности. Преовладавајући утицај у смислу ове тачке постоји у случају када уговорни орган директно или индиректно: 1) има натполовичну већину основног капитала тог привредног друштва; или 2) има натполовичну већину гласова који су повезани са улозима у том привредном друштву; или 3) може именовати више од половине чланова управе, управног или надзорног одбора тог привредног друштва. (2) Привредно друштво које на основу посебног или искључивог права обавља једну или више дјелатности наведених у чл. 78-83. овог закона и када набавља робу, услуге или радове за потребе обављања тих дјелатности, а није уговорни орган у смислу овог закона или привредно друштво у смислу става (1) тачка б) овог члана, обавезан је да примјењује овај закон. (3) У случају да неку од дјелатности дефинисаних у овом члану обавља више привредних друштава која нису обухваћена ст. (1) и (2) овог члана, Конкуренцијски савјет Босне и Херцеговине, на захтјев Агенције, а по захтјеву односног уговорног органа, оцијениће да ли је релевантно тржиште за дату дјелатност отворено за конкуренцију. У случају да је одлуком Конкуренциј- ског савјета Босне и Херцеговине то релевантно тржиште проглашено отвореним за конкуренцију, привредно друштво које обавља конкретну дјелатност није обавезно да примјењује овај закон за обављање те дјелатности. Члан 6. (Уговори који су предмет овог закона) Уговорни орган дужан је да додјељује уговоре о јавној набавци робе, услуга и радова примјењујући поступке дефинисане овим законом и подзаконским актима. Члан 7. (Субвенционисани уговори) (1) Одредбе овог закона примјењују се и за уговоре које уговорни орган директно субвенционише са више од 50%: а) ако ти уговори укључују радове у смислу Анекса I овог закона; б) ако ти уговори укључују радове на болницама, објектима намијењеним за спорт, рекреацију и одмор, школским и универзитетским зградама и зградама које се користе у административне сврхе. (2) Одредбе овог закона примјењују се и за уговоре које уговорни орган директно субвенционише са више од 50% за уговоре за пружање услуга које су везане за радове у смислу става (1) овог члана. (3) Уговорни орган који даје такве субвенције дужан је да обезбиједи поштовање одредаба овог закона у случајевима када субвенционисани уговор додјељује неко друго физичко или правно лице, односно дужан је да и сам поштује одредбе овог закона у случајевима када додјељује субвенционисани уговор за или у име тих физичких или правних лица. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 68 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. Члан 8. (Уговори на чију додјелу се примјењује посебан режим) (1) На додјелу уговора који за предмет јавне набавке има услуге из Анекса II Дио Б, који је саставни дио овог закона, примјењују се одредбе овог закона, и то: одредбе које се односе на опште принципе, припрему техничке спецификације, период на који се закључује уговор, правну заштиту, објављивање обавјештења о додјели уговора и добровољно ex ante обавјештење о транспарентности. (2) Поступак додјеле уговора из става (1) овог члана уредиће се правилником, који доноси Савјет министара БиХ. (3) Поступци, услови, захтјеви, дефиниције појмова, изузеци и остала битна питања у вези с додјелом уговора у области одбране и безбједности уредиће се правилником, који доноси Савјет министара БиХ на предлог Агенције. (4) Уговори у области одбране и безбједности из става (3) овог члана односе се на набавку: а) војне опреме, укључујући било који њен дио, састав и/или склоп; б) безбједносно осјетљиве опреме, укључујући било који њен дио, састав и/или склоп; ц) радова, робе и услуга директно повезаних с опремом из тач. а) и б) овог става за било који и за све елементе њеног трајања; д) радова и услуга за изричито војне намјене; е) безбједносно осјетљивих радова и безбједносно осјетљивих услуга. (5) Уговори који додјељују дипломатско-конзуларна представништва и мисије Босне и Херцеговине, а чија је вриједност мања од вриједносних разреда из члана 14. ст. (2) и (3) овог закона, уредиће се посебним правилником који ће донијети Савјет министара БиХ, на предлог Министарства иностраних послова Босне и Херцеговине и уз претходну сагласност Агенције. Члан 9. (Резервисани уговори) (1) Уговорни орган може у плану набавки дефинисати поступке јавне набавке резервисане само за кандидате, односно понуђаче који запошљавају, у односу на укупан број запослених, више од 50% особа са инвалидитетом, а који не могу обављати послове у нормалним условима. (2) У обавјештењу о јавној набавци уговорни орган мора назначити да је поступак јавне набавке резервисан искључиво за привредне субјекте из става (1) овог члана. Члан 10. (Изузеци од примјене одредаба овог закона) (1) Од примјене овог закона изузимају се: а) уговор о јавној набавци који је законима у Босни и Херцеговини проглашен државном тајном; б) уговор о јавној набавци чије извршење захтијева посебне мјере безбједности у складу са законима у Босни и Херцеговини; ц) уговор који се додјељује у складу са међународним споразумом према којем се примјењује посебна процедура међународних, кредитних или донаторских аранжмана или уговор о јавној набавци који је закључен у складу са посебним правилима дефинисаним међународним уговором између Босне и Херцеговине и једне или више држава за пројекте које ће уговорне стране заједнички изводити или користити, или на основу међународних споразума о стационирању трупа које закључи Босна и Херцеговина; д) уговор о јавној набавци природних и законских монопола, а који могу укључити набавку воде, електричне енергије, гаса, топлотне енергије и других услуга, до отварања релевантног тржишта за конкуренцију; е) уговор о куповини или закупу постојећих зграда, друге непокретне имовине, земљишта или права која из њих проистичу, било којим финансијским средствима, уз обавезу уговорног органа да обезбиједи транспарентност те процедуре, с тим што набавка финансијских услуга за куповину или закуп постојећих зграда, друге непокретне имовине, земљишта или права која из њих проистичу, истовремено, прије или након уговора о куповини или закупу, у било којем облику, подлијеже спровођењу једног од поступака дефинисаних овим законом; ф) уговор који за предмет има услуге из Анекса II Дио Ц овог закона. (2) Концесиони уговори додјељују се у складу са законима о концесијама у Босни и Херцеговини. (3) Уговори о јавно-приватном партнерству додјељују се у складу са законским приписима о јавно-приватном партнерству. Члан 11. (Повјерљивост) (1) Повјерљивим подацима не могу се сматрати: а) укупне и појединачне цијене исказане у понуди; б) предмет набавке, односно понуђена роба, услуга или рад, од које зависи поређење са техничком спецификацијом и оцјена да ли је одређени понуђач понудио робу, услуге или рад у складу са техничком спецификацијом; ц) потврде, увјерења од којих зависи квалификација везана за личну ситуацију кандидата/понуђача. (2) Ако кандидат/понуђач, као повјерљиве, означи податке који према одредбама става (1) овог члана не могу бити проглашени повјерљивим подацима, они се неће сматрати повјерљивим. (3) Након јавног отварања понуда ниједна информација везана за испитивање, појашњење или оцјену понуда не смије се откривати ниједном учеснику у поступка или трећем лицу прије него што се одлука о резултату поступка не саопшти учесницима поступка. (4) Учесници у поступку јавне набавке ни на који начин не смију неовлашћено присвајати, користити за своје потребе нити прослиједити трећим лицима податке, рјешења или документацију (информације, планове, цртеже, нацрте, моделе, узорке, компјутерске програме и др.) који су им стављени на располагање или до којих су дошли на било који начин у току поступка јавне набавке. (5) Након пријема одлуке о избору најповољнијег понуђача или одлуке о поништењу поступка набавке, а најкасније до истека рока за жалбу, уговорни орган ће по пријему захтјева понуђача, а најкасније у рoку oд два дана од дана пријема захтјева, омогућити увид у сваку понуду, укључујући документе поднесене у складу са чланом 45. став (2) овог закона, као и појашњења оргиналних докумената у складу са чланом 68. став (3) овог закона, с изузетком информација http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 69 понуђача означених као повјерљиве у складу с овим чланом. Члан 12. (Употреба језика) (1) Уговорни орган дужан је да припреми тендерску документацију у вези са поступцима јавне набавке на једном од језика у службеној употреби у Босни и Херцеговини. (2) Уговорни орган може додатно припремити тендерску документацију и на енглеском или другом страном језику, с тим да је дужан да сачува цјеловитост садржаја информација из тендерске документације припремљене на једном од језика у службеној употреби у Босни и Херцеговини. (3) Понуђач подноси понуду на једном од језика у службеној употреби у Босни и Херцеговини. Штампана литература, брошуре, каталози или слично прилажу се без превода, осим ако уговорни орган тендерском документацијом не захтијева да се и ти дијелови преведу. Члан 13. (Комисија за набавке) (1) За спровођење отвореног поступка, ограниченог поступка, преговарачког поступка са објавом и без објаве обавјештења, конкурса за израду идејног рјешења, такмичарског дијалога и конкурентског захтјева за достављање понуда уговорни орган је обавезан да именује комисију за набавке. (2) Успостављање и рад комисије за набавке регулише се подзаконким актом који доноси Савјет министара БиХ. ДИО ДРУГИ - ТОК ПОСТУПКА ЈАВНЕ НАБАВКЕ ГЛАВА I - ПОЧЕТАК, ВРСТЕ И ИЗБОР ПОСТУПКА ЈАВНЕ НАБАВКЕ Одјељак А. Почетак поступка јавне набавке Члан 14. (Вриједносни разреди) (1) За набавке вриједности мање од 50.000,00 КМ у случају робе и услуга, или 80.000,00 КМ у случају радова, уговорни орган може примијенити један од поступака утврђених овим законом, осим директног споразума, уз обавезу испуњења услова прописаних за сваки поступак. (2) Примјена отвореног или ограниченог поступка, или преговарачког поступка са објавом или без објаве обавјештења, или конкурса за израду идејног рјешења, или такмичарског дијалога обавезна је у случају када је вриједност набавке за робе и услуге једнака или већа од: а) 250.000,00 КМ за уговорне органе из члана 4. став (1) тач. а) и ц) овог закона; б) 400.000,00 КМ за уговорне органе из члана 4. став (1) тачка б) овог закона; ц) 800.000,00 КМ за секторске уговорне органе из члана 5. овог закона. (3) Када је вриједност набавке, у случају радова, једнака или већа од 9.000.000,00 КМ, уговорни орган дужан је да спроведе отворени или ограничени поступак, или преговарачки поступак са објавом или без објаве обавјештења, или конкурс за израду идејног рјешења, или такмичарски дијалог. (4) Када је вриједност набавке робе, услуга и радова једнака или већа од вриједности из става (1) овог члана, а мања од вриједности из ст. (2) и (3) овог члана, уговорни орган је обавезан да примијени отворени или ограничени поступак, или преговарачки поступак са објавом или без објаве обавјештења, или конкурс за израду идејног рјешења, или такмичарски дијалог. (5) Када је вриједност јавне набавке једнака или већа од вриједносних разреда из ст. (2) и (3) овог члана, уговорни орган дужан је да додатно огласи и сажетак обавјештења на енглеском језику на порталу Агенције и КРЖ-а (у даљем тексту: портал јавних набавки). (6) Иницијативу за измјену и допуну овог закона по хитном поступку, у погледу промјене износа вриједносних разреда, покреће Агенција, уз претходну сагласност Одбора Агенције у случајевима значајних промјена, и то: а) стопе инфлације; и/или б) економских услова у БиХ; и/или ц) законодавства у ЕУ о јавним набавкама. Члан 15. (Процијењена вриједност јавне набавке) (1) Уговорни орган заснива рачунање процијењене вриједности уговора о јавној набавци на укупном износу који ће платити, без пореза на додату вриједност (ПДВ). (2) Одређивање процијењене вриједности јавне набавке врши се на сљедећи начин: а) процијењена вриједност набавке робе, услуга или радова једнака је новчаном износу који уговорни орган плаћа, без обрачунатог пореза на додату вриједност. Ова вриједност, у случају уговора о радовима, укључује и објекте потребне за извршење таквог уговора, а које је уговорни орган дужан да обезбиједи или уступи извођачу радова; б) процијењену вриједност робе, услуга или радова чини њихова процијењена тржишна вриједност у вријеме објављивања обавјештења о јавној набавци, или, у случајевима када такво обавјештење није потребно, у тренутку када уговорни орган започиње поступак јавне набавке; ц) у одређивању процијењене вриједности јавне набавке робе, услуга или радова, уговорни орган је дужан да укључи све елементе цијене коју плаћа за набавку те робе, услуге или радова; д) ако је јавна набавка робе, услуга или радова подијељена у неколико лотова, процијењена вриједност представља збир свих таквих лотова и користи се за одређивање вриједносног разреда те набавке; е) у одређивању процијењене вриједности оквирног споразума, уговорни орган ће узети у обзир максималну процијењену вриједност, без обрачунатог пореза на додатну вриједност, свих предвиђених уговора за цијели период трајања оквирног споразума. (3) У случају уговора о лизингу, најму, закупу или унајмљивању на отплату разне робе, вриједност која треба да се узме као основа за израчунавање процијењене вриједности набавке је: а) у случају уговора о јавној набавци на одређени рок, ако је рок краћи од 12 мјесеци, или је 12 мјесеци - укупна процијењена вриједност за уговор, или, ако је рок уговора дужи од 12 мјесеци - укупна вриједност, укључујући процијењену преосталу вриједност; б) у случају уговора о јавној набавци без одређених рокова или код којих се рокови не могу дефинисати - мјесечна вриједност помножена са 48. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 70 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. (4) У случају уговора о јавној набавци робе или услуга који су по природи редовни или који се намјеравају обновити у оквиру датог времена, калкулација процијењене вриједности уговора биће израчуната на основу сљедећег: а) или укупна стварна вриједност узастопних уговора исте врсте који су додијељени током претходних 12 мјесеци или, уколико је могуће, током финансијске године како би се узеле у обзир измјене у износу или вриједности које би се могле појавити током 12 мјесеци након закључивања основног уговора; б) или укупна процијењена вриједност узастопних уговора додијељених током 12 мјесеци који су услиједили након прве испоруке, или током финансијске године, ако је то дуже од 12 мјесеци. (5) У случају уговора о јавној набавци услуга, вриједност која треба да се узме као основа за израчунавање процијењене вриједности уговора ће, ако је потребно, бити процијењена како слиједи: а) за сљедеће врсте услуга: 1) услуге осигурања: плаћање премија и друге форме плаћања; 2) банкарство и друге финансијске услуге: накнаде, провизије, камате и друге форме плаћања; 3) уговори за израду идејног рјешења: исплата накнада, провизија и друге форме плаћања; б) за уговоре о услугама при чему није назначена укупна цијена: 1) у случају уговора са одређеним роком, ако је рок једнак или мањи од 48 мјесеци: укупна вриједност за њихов пуни рок; 2) у случају уговора без одређеног рока или са роком већим од 48 мјесеци, мјесечна вриједност помножена са 48. (6) Уговорном органу није дозвољено дијељење предмета набавке с намјером избјегавања примјене одговарајућег поступка дефинисаног овим законом. (7) Ако предложени уговор садржи алтернативну понуду, основа за утврђивање процијењене вриједности уговора је максимални могући укупни износ јавне набавке. Члан 16. (Подјела предмета набавке на лотове) (1) Ако уговорни орган подијели предмет набавке на лотове, онда сви лотови морају бити назначени у тендерској документацији тако да се понуђачима може омогућити да доставе понуде за један лот или више лотова или све лотове. (2) Уговорни орган у тендерској документацији јасно и прецизно дефинише услове и начин достављања понуда за лотове. (3) Уговор о јавној набавци закључује се посебно за сваки лот. Ако је један понуђач најуспјешнији за два или више лотова, може се закључити један уговор. Члан 17. (Услови за почетак поступка јавне набавке) (1) Уговорни орган може започети поступак јавне набавке ако је набавка предвиђена у плану набавки или када уговорни орган донесе посебну одлуку о покретању поступка јавне набавке. (2) Уговорни орган мора објавити план набавки чија је вриједност већа од вриједности утврђених у члану 14. став (1) овог закона на својој вeб-страници, и то најкасније у року од 60 дана од дана усвајања буџета односно финансијског плана. (3) Ако се уговор додјељује на период дужи од једне године, обавезе које доспијевају у наредним годинама морају бити уговорене у износима предвиђеним прописима којима се уређује извршење буџета или финансијског плана за сваку годину посебно. Члан 18. (Одлука о покретању поступка јавне набавке) (1) Уговорни орган покреће поступак јавне набавке доношењем одлуке или рјешења у писаној форми које обавезно садржи: а) законски основ за спровођење поступка јавне набавке; б) предмет јавне набавке; ц) процијењену вриједност јавне набавке; д) податке о извору – начину финансирања; е) врсту поступка јавне набавке. (2) У случају изузећа од примјене из члана 10. овог закона или за додјелу уговора о набавци услуга из Анекса II Дио Б, уговорни орган дужан је да донесе одлуку која, осим законског основа за изузеће од примјене овог закона, садржи основне елементе из става (1) тач. б), ц) и д) овог члана. Одјељак Б. Поступци набавке Члан 19. (Поступци јавне набавке) (1) Уговорни орган из члана 4. овог закона за додјелу уговора о јавној набавци примјењује отворени или ограничени поступак, као основне и редовне поступке. Преговарачки поступак са објавом или без објаве обавјештења, као и такмичарски дијалог могу се примијенити као изузетак, само ако су за то испуњени услови утврђени овим законом. (2) Секторски уговорни орган из члана 5. овог закона примјењује отворени или ограничени или преговарачки поступак са објавом обавјештења на равноправној основи. Преговарачки поступак без објаве обавјештења, као и такмичарски дијалог могу се примијенити као изузетак, само ако су за то испуњени услови утврђени овим законом. (3) Уговорни орган може додијелити уговор након спроведеног конкурса за израду идејног рјешења, за послове просторног планирања, архитектуре, грађења, обраде података, израде плана или дизајна. Члан 20. (Услови за примјену преговарачког поступка са објавом обавјештења) (1) Уговор о јавној набавци робе, услуга или радова може се додијелити у преговарачком поступку са објавом обавјештења: а) ако у отвореном или ограниченом поступку или у поступку такмичарског дијалога добије све понуде које не испуњавају услове квалификације, а основни услови за додјелу уговора се нису битно промијенили, уговорни орган није обавезан да поново објави обавјештење о набавци, под условом да позове све понуђаче, односно кандидате да отклоне недостатке у својим понудама, те своје понуде учине прихватљивим; б) у изузетним случајевима, када због природе робе, услуга или радова или због ризика повезаних с извршавањем предмета набавке није могуће претходно одређивање укупне цијене. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 71 (2) Уговор о јавној набавци услуга може се закључити у преговарачком поступку с објавом обавјештења ако су предмет набавке интелектуалне услуге, као што је услуга пројектовања, и услуге из Анекса II Дио А категорије 6 овог закона чији се опис предмета набавке не може одредити са довољном прецизношћу, па уговор није могуће закључити избором најповољније понуде у отвореном или ограниченом поступку набавке. (3) Уговор о јавној набавци радова може се закључити у преговарачком поступку с објавом обавјештења ако су предмет набавке радови који се изводе искључиво у истраживачке, тестне или развојне сврхе, а не с циљем стицања добити или поврата трошкова истраживања и развоја. Члан 21. (Услови за примјену преговарачког поступка без објаве обавјештења) Уговорни орган изузетно може уговор о набавци додјељивати путем преговарачког поступка без објаве обавјештења о набавци, у сљедећим случајевима: а) када ниједна понуда или ниједна прихватљива понуда није достављена у отвореном или ограниченом поступку и када услови за уговор нису битно промијењени у односу на услове из претходног поступка; б) када ниједан захтјев за учешће у ограниченом поступку није достављен или ниједан квалификовани кандидат није затражио учешће у ограниченом поступку, и када услови за уговор нису битно промијењени у односу на услове из претходног поступка; ц) када се због суштинских, доказивих техничких или умјетничких разлога, или због разлога који се односе на заштиту ексклузивних права, уговор може додијелити само одређеном добављачу; д) када изузетно, због доказивих разлога крајње хитности, проузроковане догађајима непредвидивим за уговорни орган, не могу испоштовати овим законом утврђени минимални рокови за отворени, ограничени или преговарачки поступак са објављивањем обавјештења. Околности којима се оправдава изузетна хитност поступка ни у ком случају не смију се довести у везу са уговорним органом. Члан 22. (Посебни услови за примјену преговарачког поступка без објаве обавјештења за набавку робе) Уговор о јавној набавци робе може се закључити у преговарачком поступку без објаве обавјештења у сљедећим случајевима: а) када је роба која се набавља произведена искључиво за сврхе: истраживања, експерименти- сања, проучавања или развоја, ова одредба не односи се на серијску производњу, с циљем остварења зараде или надокнаде трошкова истраживања и развоја; б) за додатне испоруке од добављача из основног уговора, које су намијењене или као дјелимична замјена редовних испорука или уградње или као проширење постојећих испорука или уградње, уколико би промјена добављача обавезала уговорни орган да набави робу која има другачије техничке карактеристике, што би резултирало нескладом и несразмјером и изазвало значајне техничке тешкоће у функционисању и одржавању, под условом да вријеме трајања основног уговора као и уговора који се понављају не смије бити дуже од једне године и не може прећи 10% од вриједности основног уговора; ц) за робу која се продаје и купује на берзовном тржишту; д) за робу под изузетно повољним условима када се набавља или од привредног субјекта који је у поступку ликвидације својих пословних активности или од стечајног повјериоца или стечајног управника у поступку стечаја, или од повјериоца по основу пословног аранжмана или у сличним поступцима. Члан 23. (Посебни услови за примјену преговарачког поступка без објаве обавјештења за набавку услуга) Уговор о јавној набавци услуга може се закључити у преговарачком поступку без објаве обавјештења у сљедећим случајевима: а) у случају уговора о јавној набавци услуга, када поступак додјеле уговора слиједи након поступка конкурса за израду идејног рјешења, спроведеног у складу са одредбама чл. 33. и 34. овог закона, а уговор се додјељује побједнику, односно једном од побједника конкурса; у случају више побједника, сви побједници конкурса позивају се на учешће у преговорима; б) у случају уговора о јавној набавци услуга за додатне услуге које нису укључене у првобитно разматрани пројекат или у првобитно закључени уговор али који усљед непредвиђених околности постану неопходне за извршење или извођење у њима описаних услуга, и када се такве додатне услуге не могу, технички или економски, одвојити од основног уговора без већих непогодности за уговорни орган. Такав уговор може се закључити са добављачем којем је додијељен основни уговор, а укупна вриједност уговора додијељених за додатне услуге не може прећи 30% од вриједности основног уговора; ц) за нове услуге које представљају понављање сличних услуга повјерених добављачу којем је уговорни орган додијелио ранији уговор, уз услов да су такве услуге у складу са основним пројектом за који је био додијељен основни уговор, након спроведеног отвореног или ограниченог поступка. Уговорни орган је дужан да укаже на могућност спровођења овог поступка приликом спровођења отвореног или ограниченог поступка за основни пројекат, а укупне процијењене трошкове каснијих услуга уговорни орган узима у разматрање приликом процјењивања вриједности јавне набавке. Овај поступак може се примијенити само у периоду од три године од дана закључивања основног уговора. Члан 24. (Посебни услови за примјену преговарачког поступка без објаве обавјештења за набавку радова) Уговор о јавној набавци радова може се закључити у преговарачком поступку без објаве обавјештења у сљедећим случајевима: а) у случају уговора о јавној набавци радова за додатне радове који нису укључени у првобитно разматрани пројекат или у првобитно закључени http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 72 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. уговор али који, усљед непредвиђених околности, постану неопходни за извршење или извођење у њима описаних радова, и када се такви додатни радови не могу, технички или економски, одвојити од основног уговора без већих непогодности за уговорни орган. Такав уговор може се закључити са добављачем којем је додијељен основни уговор, а укупна вриједност уговора додијељених за додатне радове не може прећи 20% од вриједности основног уговора; б) за нове радове који представљају понављање сличних радова повјерених добављачу којем је уговорни орган додијелио ранији уговор, уз услов да су такви радови у складу са основним пројектом за који је био додијељен основни уговор, након спроведеног отвореног или ограниченог поступка. Уговорни орган дужан је да укаже на могућност спровођења овог поступка приликом спровођења отвореног или ограниченог поступка за основни уговор, а укупне процијењене трошкове нових радова уговорни орган узима у разматрање приликом процјењивања вриједности јавне набавке. Овај поступак може се примијенити само у периоду од три године од дана закључивања основног уговора. Одјељак Ц. Врсте поступака Члан 25. (Отворени поступак) У спровођењу отвореног поступка уговорни орган дужан је да: а) припреми тендерску документацију; б) објави обавјештење о јавној набавци; ц) привредним субјектима стави на располагање тендерску документацију; д) обави јавно отварање благовремено примљених понуда; е) обави провјеру квалификација понуђача према условима учешћа у тендерској документацији и оцијени понуде према критеријумима за додјелу уговора; ф) обавијести понуђаче о исходу поступка јавне набавке; г) понуди уговор најуспјешнијем понуђачу; х) објави обавјештење и достави извјештај Агенцији у складу са чланом 75. овог закона. Члан 26. (Ограничени поступак) (1) У спровођењу ограниченог поступка уговорни орган дужан је да припреми тендерску документацију. Тендерска документација се припрема и доставља у два дијела, и то: а) у фази претквалификације; и б) у фази позива за достављање понуда која обавезно садржи и критеријуме за додјелу уговора. (2) Ограничени поступак спроводи се на сљедећи начин: а) објављује се обавјештење о набавци, којим уговорни орган позива све заинтересоване кандидате да затраже документацију за фазу претквалификације; б) кандидатима се уступи или учини доступном документација за фазу претквалификације; ц) изврши се провјера квалификација кандидата; д) обавијесте се кандидати који се нису квалификовали; е) достави се тендерска документација са позивом за достављање понуда свим квалификованим кандидатима истовремено; ф) обави се јавно отварање благовремено примљених понуда; г) оцијене се понуде према критеријумима за додјелу уговора утврђеним у тендерској документацији; х) обавијесте се понуђачи о исходу поступка јавне набавке; и) понуди се уговор најуспјешнијем понуђачу; ј) објави се обавјештење и достави извјештај Агенцији у складу са чланом 75. овог закона. Члан 27. (Преговарачки поступак са објавом обавјештења о набавци) У спровођењу преговарачког поступка са објавом обавјештења о набавци уговорни орган дужан је да: а) објави обавјештење о набавци; б) кандидатима уступи претквалификациону документацију; ц) изврши провјеру квалификација кандидата и о резултатима квалификација обавијести учеснике у поступку; д) истовремено упути позив изабраним кандидатима да учествују у преговорима о техничким, економским, правним и другим аспектима уговора; е) преговара са сваким кандидатом/понуђачем посебно. Свим кандидатима/понуђачима треба да постави исте захтјеве и да им исте информације. Уговорни орган дужан је да води записнике о поступку преговора са сваким понуђачем које ће потписати обје стране након окончаних преговора. Ниједна информација која се добије од кандидата/ понуђача, нити информације о рјешењима која су предложили кандидати/понуђачи не могу се открити трећим лицима без претходне сагласно- сти тог кандидата/понуђача; ф) на основу резултата обављених преговора достави тендерску документацију за коначну понуду и позива понуђаче да поднесу своје коначне понуде; г) обави јавно отварање благовремено примљених понуда; х) изабере најуспјешнијег понуђача у складу са критеријумима за додјелу уговора утврђеним у тендерској документацији; и) објави обавјештење и достави извјештај Агенцији у складу са чланом 75. овог закона. Члан 28. (Преговарачки поступак без објаве обавјештења о набавци) (1) Ако је на основу услова за избор преговарачког поступка без објаве обавјештења о набавци прописаним у чл. 21-24. овог закона могуће, поступак се води са једним понуђачем, уз поштовање принципа овог закона, изузев у случајевима из члана 21. став (1) тач. а) и б) овог закона, када се поступак може водити са више понуђача. (2) У преговарачком поступку без објаве обавјештења о набавци услови за квалификацију морају се унапријед утврдити. Након провјере квалификованости кандидата, у даљем току поступка могу учествовати само квалификовани кандидати. О исходу квалификованости кандидата саставља се записник у који се уносе све битне чињенице и који се доставља оним кандидатима који се нису квалификовали. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 73 (3) За случајеве из члана 21. став (1) тачка д) и члана 22. став (1) тачка д) овог закона уговорни орган није обавезан да тражи документацију која се односи на провјеру личне способности кандидата из члана 45. став (1) тач. б), ц) и д) овог закона. (4) Уговорни орган објављује на својој вeб-страници информације о преговарачком поступку без објављивања обавјештења о набавци који намјерава да спроводи, на начин да тендерску документацију учини доступном за све заинтересоване кандидате/понуђаче. (5) Квалификовани кандидати се позивају да доставе почетне понуде. Достављање почетних понуда је основ за преговарање. Уговорни орган дужан је да води записнике о поступку преговора са сваким понуђачем које ће потписати обје стране након окончаних преговора. Коначну понуду могу доставити само један или више позваних понуђача. Уговорни орган бира понуду према критеријумима за додјелу уговора утврђеним у тендерској документацији. (6) У случају да су позвани два или више понуђача да доставе коначне понуде, уговорни орган дужан је да обави јавно отварање коначних понуда. (7) Уговорни орган може након избора понуде објавити добровољно ex ante обавјештење о транспарентности у којем образлаже испуњење услова утврђених овим законом који оправдавају примјену преговарачког поступка без објављивања обавјештења и изражава своју намјеру о закључењу уговора с најуспјешнијим понуђачем. Ако објави добровољно ex ante обавјештење о транспарентности, уговорни орган не може потписати уговор о јавној набавци у року од 15 дана од дана објављивања обавјештења. (8) Након окончаног поступка уговорни орган дужан је да: а) закључи уговор са најуспјешнијим понуђачем или поништи поступак јавне набавке; б) објави обавјештење о исходу поступка; ц) достави извјештај Агенцији у складу са чланом 75. овог закона, а на захтјев Агенције и детаљно образложење. Члан 29. (Такмичарски дијалог) (1) Уговорни орган обавезан је да у позиву за достављање понуда путем такмичарског дијалога и/или у описној документацији наведе своје потребе и захтјеве у вези са предметном набавком. (2) Кандидатима који су на основу објаве благовремено доставили захтјеве за учешће и који су у складу са овим законом доказали своју способност доставља се позив за учешће као понуђачу у поступку такмичарског дијалога. (3) О оцјени способности кандидата саставља се записник, у који се уносе све околности битне за оцјену захтјева за учешће. Записник мора бити састављен тако да кандидату омогућава увид у онај дио записника који се односи на његов захтјев за учешће. (4) Уговорни орган обавезан је да кандидатима који неће бити позвани да учествују у такмичарском дијалогу одлуку о недопустивости учешћа достави најкасније седам дана од дана њеног доношења. Одлука о недопустивости учешћа мора садржавати разлоге за недопустивост учешћа. (5) Уговорни орган обавезан је да изабраним кандидатима истовремено пошаље писани позив за учешће у такмичарском дијалогу. Позиву се мора приложити описна документација и могућа додатна документација, или позив мора садржавати обавјештење да се описна документација ставља на располагање електронским путем. (6) Позив за учешће у такмичарском дијалогу мора садржавати податке о: а) објави на основу које се упућује позив за учешће у достављању понуда, односно у такмичарском дијалогу; б) додатним документима које треба предати; ц) рангирању или редослиједу значаја критеријума за додјелу уговора – од најважнијег према мање важном, ако нису садржани у објави; д) датуму и мјесту почетка фазе дијалога, те о језику или језицима који се користе. (7) Уговорни орган води дијалог са кандидатима с циљем проналажења једног или више рјешења која задовољавају потребе и захтјеве уговорног органа. У дијалогу са кандидатима уговорни орган може расправити све аспекте уговора о јавној набавци. (8) Уговорни орган не смије податке достављати на дискриминирајући начин којим би се у поступку дијалога могло погодовати одређеним кандидатима. (9) Током дијалога уговорни орган расправља са сваким кандидатом само о његовом рјешењу или рјешењима која је доставио. О рјешењу или рјешењима других кандидата смије се расправљати само ако је испуњен услов из става (10) овог члана. (10) Уговорни орган смије, само уз сагласност кандидата, његова рјешења или дијелове рјешења или повјерљиве информације прослиједити другим кандидатима. (11) Ако уговорни орган користи могућност одвијања поступка такмичарског дијалога у више фаза које слиједе једна за другом, тада се број рјешења о којима се расправља у појединој фази може смањити на основу критеријума за додјелу уговора, а који су наведени у објави или у описној документацији. Уговорни орган ће у објави или у описној документацији предвидјети ту могућност. Уговорни орган обавезан је да одлуку којом се не уважава неко рјешење у фази дијалога, уз навођење разлога, достави кандидату препорученом поштом или електронским путем уз обавезу да је такав начин доставе доказив, најкасније у року седам дана од дана завршетка наведене фазе. (12) Уговорни орган може наставити дијалог све док не пронађе рјешење или рјешења најпримјеренија за испуњавање његових потреба и захтјева. На крају фазе дијалога мора постојати још толико рјешења да је осигурано тржишно такмичење. (13) Одлуку о закључењу фазе дијалога, с навођењем основних одредница одабраног рјешења или одабраних рјешења, уговорни орган обавезан је да без одгађања достави свим кандидатима у дијалогу, препорученом поштом или електронским путем, уз обавезу да је такав начин достављања доказив. (14) Након завршетка дијалога, позивом на предају коначне понуде, уговорни орган обавезан је да позове преосталог кандидата или кандидате да на основу основних одредница одабраног рјешења или одабраних рјешења у фази дијалога доставе своју коначну понуду. У том позиву уговорни орган обавезан је да наведе крајњи рок за пријем понуда, адресу на коју се понуде морају послати и језик или језике на којима понуде морају бити састављене. (15) Понуда мора садржавати све потребне елементе у складу са потребама и захтјевима предмета набавке уговорног органа. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 74 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. (16) На захтјев уговорног органа, понуђач може своју понуду објаснити, прецизирати и надопунити ако се тиме не мијењају основни елементи понуде, али не на начин који би могао бити супротан принципима тржишног такмичења или који би могао имати дискриминирајући учинак. (17) Уговорни орган обвезан је да према критеријумима за додјелу уговора, који су одређени у позиву за учешће или описној документацији и који су током позива за учешће у такмичарском дијалогу надопуњени или прилагођени, одабере економски најповољнију понуду. Члан 30. (Услови за примјену такмичарског дијалога) (1) Избор такмичарског дијалога допуштен је ако је ријеч о нарочито сложеном предмету набавке и ако закључивање уговора није могуће путем отвореног или ограниченог поступка јавне набавке. (2) Предмет набавке се у смислу одредбе става (1) овог члана сматра нарочито сложеним ако уговорни орган објективно није у могућности да наведе: а) техничке спецификације (техничке описе предмета набавке) којима може задовољити своје потребе и захтјеве; и/или б) правне и/или финансијске услове уговора. (3) Приликом закључивања уговора на основу такмичар- ског дијалога, одлука о избору доноси се искључиво према критеријуму економски најповољније понуде. Члан 31. (Учесници у такмичарском дијалогу) (1) Уговорни орган мора у објави навести број кандидата којима ће се доставити позив за учешће у такмичарском дијалогу, а што се одређује у складу са предметом набавке и не смије бити мањи од три. Правила морају бити објективна и недискриминирајућа и морају се објавити. (2) Ако уговорни орган утврди да је број способних кандидата већи од објављеног броја кандидата којима ће бити упућен позив за учешће у такмичарском дијалогу, може их позвати све или између способних кандидата одабрати најбоље кандидате у складу са бројем и правилима наведенима у објави. Разлози за избор наводе се у записнику. (3) Уговорни орган може наставити поступак позивањем једног или више способних кандидата ако утврди да је број способних кандидата мањи од објављеног броја кандидата којима ће бити упућен позив за учешће у такмичарском дијалогу, а ако нема ниједног способног кандидата, уговорни орган мора поништити поступак. Члан 32. (Оквирни споразум) (1) Оквирни споразум се може закључити након спроведеног отвореног, ограниченог, преговарачког поступка са објавом обавјештења и конкурентског захтјева за достављање понуда. Изузетно, оквирни споразум се може закључити и након преговарачког поступка без објаве обавјештења након поништеног отвореног или ограниченог поступка због тога што није запримљена ниједна или ниједна прихватљива понуда. Један или више понуђача са којима ће бити закључен оквирни споразум бирају се у складу са критеријумима за додјелу, утврђеним у члану 64. овог закона. (2) Након закључења оквирног споразума, његове одредбе не могу се мијењати. (3) Трајање оквирног споразума не може бити дуже од четири године, осим ако постоје оправдани разлози посебно у вези са предметом набавке оквирног споразума. (4) Оквирни споразум се закључује са више понуђача за исти предмет набавке, те број понуђача са којима се закључује оквирни споразум не може бити мањи од три, под условом да постоји довољан број понуђача. Оквирни споразум се може закључити и са два понуђача у случају понављања поступка због недовољног броја примљених понуда. (5) Уговори који се закључују са понуђачима са којима је закључен оквирни споразум могу се додијелити: a) примјеном услова утврђених у оквирном споразуму без поновљеног захтјева за достављање понуде, гдје се уговор додјељује најповољнијем понуђачу, изузев у случају да најповољнији понуђач није у могућности да изврши испоруку робе или услуге, или изведе радове, уговор се може додијелити наредном најповољнијем понуђачу са којим је закључен оквирни споразум; или б) уколико сви услови нису утврђени у оквирном споразуму и када се понуђачи позивају да поново доставе понуде на основу истих или прецизније дефинисаних услова у оквиру услова из оквирног споразума, поступак се спроводи у складу са сљедећим: 1) за сваки уговор уговорни орган се писмено обраћа свим понуђачима са којим има закључен оквирни споразум; 2) уговорни орган одређује временски рок за подношење понуда, узимајући у обзир сложеност предмета набавке и вријеме потребно за достављање понуда; 3) понуде се подносе у писаној форми а њихов садржај остаје тајан све до истека рока предвиђеног за достављање понуда; 4) уговорни орган јавно отвара понуде и доставља записник са отварања понуда свим понуђачима који су доставили понуде; 5) уговорни орган додјељује уговор понуђачу који је доставио најповољнију понуду, у складу са условима из оквирног споразума, односно у складу са прецизно дефинисаним условима, у оквиру услова из оквирног споразума. (6) Уговорни орган може предвидјети закључивање оквирног споразума у поступку конкуретског захтјева за достављање понуда. Одјељак Д. Конкурс за израду идејног рјешења Члан 33. (Спровођење конкурса за израду идејног рјешења) (1) Конкурс за израду идејног рјешења (у даљем тексту: конкурс) спроводи се како би уговорни орган изабрао учесника или учеснике који су понудили најбоље рјешење односно идејно рјешење с циљем: а) додјеле уговора о јавној набавци услуга побједнику конкурса или једном од побједника конкурса за израду идејног рјешења; или б) додјеле награде побједнику или побједницима конкурса за израду идејног рјешења. (2) У случају из става (1) тачке а) овог члана, уговорни орган, након успјешно спроведеног конкурса, спроводи преговарачки поступак без објаве обавјештења у складу са чланом 23. став (1) тачка а) овог закона, тако што http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 75 позива побједника или све побједнике конкурса на преговоре о условима уговора. (3) Уговорни орган у одлуци о покретању поступка и у обавјештењу о набавци утврђује циљ конкурса за израду идејног рјешења. (4) Конкурс се спроводи на основу конкурсне документације која обавезно садржи податке о: а) предмету конкурса/опису пројекта; б) кријетеријумима за оцјењивање према редослиједу њиховог значаја; ц) роковима; д) броју побједника конкурса (један или више); е) праву примјене и коришћења конкурсних радова; ф) новчаним наградама, ако се додјељују; г) враћању документације; х) начину рада конкурсне комисије. (5) На конкурс за израду идејног рјешења могу се пријавити сва заинтересована и правна и физичка лица у смислу члана 2. став (3) овог закона, као и физичка лица која нису регистрована као привредни субјекти. (6) Уговорни орган може се одлучити на спровођење претквалификационог избора кандидата, које ће позвати да доставе своја идејна рјешења. У том случају, уговорни орган одређује недискриминирајуће квалификационе услове којима се обезбјеђује стварна конкуренција, те их наводи у тендерској документацији. Члан 34. (Конкурсна комисија) (1) Конкурсна комисија спроводи поступак и доноси одлуку о избору једног или више најповољнијих рјешења у складу са одговарајућим овлашћењем које је уговорни орган дужан да благовремено обезбиједи. (2) Конкурсну комисију именује уговорни орган. У њен састав улазе искључиво физичка лица признате стручне репутације. У састав конкурсне комисије не могу се бирати чланови чији приватни интерес утиче или може утицати на непристрасност њиховог рада у комисији. Ако се од учесника конкурса захтијева одређена професионална квалификација, онда већина чланова конкурсне комисије мора имати исту или једнако вриједну квалификацију. (3) Садржај приспјелих конкурсних радова не смије се отварати прије истека рока за њихову доставу, уз обавезно обезбјеђење анонимности и то све до доношења одлуке. (4) Конкурсна комисија је потпуно независна при избору једног или више побједника између конкурсних радова, који се предају анонимно. Имена учесника у конкурсу конкурсна комисија може сазнати искључиво након доношења одлуке о избору. (5) Благовремено приспјели радови се оцјењују и рангирају у складу са критеријумима за оцјењивање утврђеним у конкурсној документацији. Ови критеријуми не морају обавезно подразумијевати најнижу цијену или економски најповољније понуђено рјешење. (6) Конкурсна комисија је обавезна да о раду на својим састанцима води записнике, које потписују сви присутни чланови и који су саставни дио њеног коначног извјештаја о поступку. (7) Одлуку о избору једног или више најповољнијих рјешења конкурсна комисија доноси у извјештају о поступку који такође потписују сви њени чланови и коју комисија по окончању поступка доставља уговорном органу на даље поступање. Одјељак Е. Обавјештење о набавци и рокови у поступку јавне набавке Члан 35. (Обавјештење о набавци) (1) Уговорни орган објављује обавјештење о набавци за отворени поступак, ограничени поступак, преговарачки поступак са објавом обавјештења, конкурс за израду идејног рјешења, такмичарски дијалог и конкурентски захтјев за достављање понуда. (2) Обавјештење о набавци свим заинтересованим привредним субјектима треба да пружи довољно информација које ће им омогућити да оцијене да ли имају интерес да учествују у поступку јавне набавке и доставе захтјев за учешће, односно понуду. (3) Обавјештење о набавци садржи кратке информације у складу са битним елементима из тендерске документације. (4) Сажетак који се објављује на енглеском језику садржи само минимум података из обавјештења о набавци из става (3) овог члана. Члан 36. (Објављивање обавјештења) (1) Сва обавјештења о набавци, о додјели уговора, о поништењу поступка јавне набавке, добровољно ex ante обавјештење о транспарентности и претходно инфор- мационо обавјештење, као и сажетак обавјештења о набавци на енглеском језику, уговорни орган објављује на порталу јавних набавки. Сажетак свих обавјештења објављује се у "Службеном гласнику БиХ". (2) Обавјештења из става (1) овог члана припремају се и шаљу на објављивање електронски, у форми, на начин и у роковима дефинисаним подзаконским актом, који доноси Агенција. (3) Обавјештења из става (1) овог члана уговорни орган може додатно објавити и у другим публикацијама или на другој веб-страници, под условом да се та обавјештења не смију објавити прије дана њиховог објављивања на порталу јавних набавки. Таква додатно објављена обавјештења не смију садржавати друге информације, осим оних објављених на порталу јавних набавки. (4) У случају поступка јавне набавке чија је вриједност дефинисана у члану 14. став (5) овог закона, сажетак обавјештења о набавци на енглеском језику обавезно се објављује на порталу јавних набавки. (5) Додатно објављивање из става (4) овог члана уговорни орган може користити и у случају када је вриједност јавне набавке мања од износа из члана 14. став (5) овог закона. Члан 37. (Претходно информационо обавјештење) (1) Уговорни орган може у претходном информационом обавјештењу објавити: а) приликом набавке робе - укупну процијењену вриједност уговора или оквирних споразума по групама производа које уговорни орган намјерава да додијели у сљедећих 12 мјесеци. Групе производа уговорни орган утврђује у складу са ознакама из Јединственог рјечника јавне набавке; б) приликом набавке услуга – укупну процијењену вриједност уговора или оквирних споразума у свакој од категорија из Анекса II Дио А које уговорни орган намјерава да додијели у сљедећих 12 мјесеци; http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 76 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. ц) приликом набавке радова - битна обиљежја уговора или оквирних споразума које уговорни орган намјерава да додијели. (2) Обавјештење из става (1) тач. а) и б) овог члана објављује се на почетку календарске године. (3) Обавјештење наведено у ставу (1) тачки ц) овог члана објављује се одмах након доношења одлуке којом се одобравају планирани уговори о радовима или оквирни споразуми које уговорни орган намјерава да додијели. Члан 38. (Коришћење Јединственог рјечника јавне набавке – ЈРЈН) (1) Уговорни орган обавезан је да се у обавјештењу о набавци и тендерској документацији, приликом описа предмета набавке, позове на ознаке и називе из Јединственог рјечника јавне набавке (у даљем тексту: ЈРЈН). (2) ЈРЈН и услове његове примјене, на предлог Агенције, прописује Савјет министара БиХ посебном одлуком. Одјељак Ф. Рокови Члан 39. (Начин одређивања рокова) (1) Уговорни орган дужан је да одреди временске рокове за пријем захтјева за учешће и понуда, узимајући у обзир сложеност предмета набавке и вријеме потребно за припрему захтјева за учешће и понуда, који не могу бити краћи од временских рокова утврђених овим законом. (2) Рок за пријем понуда у отвореном поступку, односно захтјева за учешће у ограниченом поступку, преговарачком поступку са објавом обавјештења и такмичарском дијалогу рачуна се од дана слања на објаву обавјештења о набавци на порталу јавних набавки. Рок за пријем понуда у ограниченом и преговарачком поступку са објавом и без објаве обавјештења рачуна се од дана упућивања позива за доставу понуда квалификованим кандидатима. (3) У случају исправке или измјене обавјештења о набавци, односно тендерске документације, рок за пријем понуда, односно захтјева за учешће рачуна се од дана слања на објаву исправке на порталу јавних набавки, односно упућивања исправке тендерске документације свим понуђачима који су до тог датума преузели тендерску документацију. Члан 40. (Редовни рокови за подношење захтјева за учешће и понуда) (1) Уговорни орган дужан је да у отвореном поступку за вриједносни разред из члана 14. ст. (2) и (3) овог закона утврди минимални рок за пријем понуда од 45 дана од дана слања на објаву обавјештења о набавци на порталу јавних набавки. (2) У случају ограниченог поступка, преговарачког поступка са објавом обавјештења о набавци и такмичарског дијалога за вриједносне разреде из члана 14. ст. (2) и (3) овог закона уговорни орган дужан је да утврди: а) минимални временски рок за пријем захтјева за учешће не краћи од 30 дана од дана слања на објаву обавјештења на порталу јавних набавки; и б) у случају ограниченог поступка, минимални временски рок за пријем понуда не краћи од 35 дана од дана упућивања позива квалификованим кандидатима за достављање понуда. (3) У отвореном поступку набавке за вриједносни разред из члана 14. став (4) овог закона, рок за пријем понуда не може бити краћи од 20 дана од дана слања на објаву обавјештења о набавци на порталу јавних набавки. (4) У ограниченом поступку, преговарачком поступку са објавом обавјештења и такмичарском дијалогу, за вриједносни разред из члана 14. став (4) овог закона, рок за пријем захтјева за учешће не може бити краћи од 15 дана од дана слања на објаву обавјештења о набавци на порталу јавних набавки, а рок за пријем понуда у ограниченом поступку не може бити краћи од 15 дана од дана упућивања захтјева за достављање понуда. Члан 41. (Скраћени рокови за подношење понуда) (1) Ако је уговорни орган објавио претходно инфор- мационо обавјештење, може утврдити: а) рок за пријем понуда из члана 40. став (1) и став (2) тачка б) овог закона који није краћи од 25 дана од дана слања на објаву обавјештења о набавци на порталу јавних набавки у отвореном поступку, односно упућивања позива квалификованим кандидатима за достављање понуда у ограниче- ном поступку; и б) рок за пријем понуда из члана 40. ст. (3) и (4) овог закона који није краћи од 13 дана од дана слања на објаву обавјештења о набавци на порталу јавних набавки у отвореном поступку, односно упући- вања позива квалификованим кандидатима за доставу понуда у ограниченом поступку. (2) Уговорни орган смије користити скраћене рокове из става (1) овог члана под условом: а) да су у претходном информационом обавјештењу биле садржане све информације које треба да буду садржане у обавјештењу о набавци, ако су те информације биле познате у тренутку објављи- вања претходног информационог обавјештења; и б) да је претходно информационо обавјештење послано на објављивање најмање 52 дана, али највише 12 мјесеци прије дана слања обавјештења о набавци на порталу јавних набавки. (3) Временски рокови за пријем понуда из члана 40. ст. (1), ст. (2) тачка б) и ст. (3) и (4) овог закона могу се скратити за пет дана ако уговорни орган омогући неограничен и директан приступ тендерској документацији и другим додатним документима путем електронског средства, не захтијевајући накнаду, и то од дана објаве обавјештења на порталу јавних набавки. У обавјештењу о набавци уговорни орган мора навести интернетску адресу на којој је доступна ова документација. Члан 42. (Остали рокови) Остале рокове у преговарачком поступку са објавом и без објаве обавјештења, такмичарском дијалогу и у конкурсу за израду идејног рјешења дефинише уговорни орган на начин да кандидати/понуђачи на које се ти рокови односе имају довољно времена за предузимање одговарајућих радњи и припрему понуда, у зависности од сложености предмета набавке. Члан 43. (Рачунање рокова) На рокове који нису посебно дефинисани овим законом примјењују се одредбе Закона о управном поступку. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 77 ГЛАВА II - СПРОВОЂЕЊЕ ПОСТУПКА ЈАВНЕ НАБАВКЕ Одјељак А. Квалификација кандидата и понуђача Члан 44. (Провјера квалификација кандидата или понуђача) (1) Уговорни орган провјерава и оцјењује да ли је кандидат/понуђач поуздан и способан да изврши уговор, у складу са условима утврђеним у тендерској документацији. (2) Уговорни орган у тендерској документацији дефинише услове за квалификацију на начин да утврди минимум захтјева за квалификацију кандидата/понуђача у погледу њихове личне способности, економског и финансијског стања, те њихове техничке и/или професионалне способности. (3) Минимум квалификационих услова које уговорни орган одреди за кандидате/ понуђаче, као и документи који су потребни за њихово доказивање обавезно треба да буду сразмјерни предмету јавне набавке и у складу с њим. Постављени услови не смију имати ограничавајући карактер на конкуренцију и морају бити јасни и прецизни. (4) Уговорни орган од кандидата/понуђача захтијева само оне доказе који су неопходни да би се утврдило да ли кандидат/понуђач задовољава квалификационе услове које је поставио уговорни орган. (5) Уговорном органу није дозвољено да одбије захтјев за учешће или понуду искључиво на основу тога што су поднесени или од правног или од физичког лица из члана 2. став (1) тачка ц) овог закона или групе кандидата/понуђача. (6) Само оним кандидатима/понуђачима чије квалифика- ције задовољавају услове утврђене у тендерској документацији дозвољено је да наставе поступак јавне набавке. Члан 45. (Лична способност) (1) Уговорни орган, изузев у случајевима из члана 21. став (1) тачка д) и члана 22. став (1) тачка д) овог закона дужан је да одбаци захтјев за учешће или понуду ако кандидат/понуђач: а) је у кривичном поступку осуђен правоснажном пресудом за кривична дјела организованог криминала, корупцију, превару или прање новца, у складу са важећим прописима у Босни и Херцеговини или земљи у којој је регистрован; б) је под стечајем или је предмет стечајног поступка, осим у случају постојања важеће одлуке о потврди стечајног плана или је предмет поступка ликвидације, односно у поступку је обустављања пословне дјелатности, у складу са важећим прописима у Босни и Херцеговини или земљи у којој је регистрован; ц) није испунио обавезе у вези са плаћањем пензионог и инвалидског осигурања и здравственог осигурања, у складу са важећим прописима у Босни и Херцеговини или прописима земље у којој је регистрован; д) није испунио обавезе у вези са плаћањем директних и индиректних пореза, у складу са важећим прописима у Босни и Херцеговини или земљи у којој је регистрован. (2) Кандидат/понуђач којем буде додијељен уговор обавезан је да достави сљедеће документе којима ће потврдити да се случајеви наведени у ставу (1) овог члана не односе на њега: а) увјерење надлежног суда којим доказује да у кривичном поступку није изречена правоснажна пресуда којом је осуђен за кривично дјело учешћа у криминалној организацији, за корупцију, превару или прање новца; б) увјерење надлежног суда или органа управе код којег је регистрован кандидат/понуђач којим се потврђује да није под стечајем нити је предмет стечајног поступка, да није предмет поступка ликвидације, односно да није у поступку обустављања пословне дјелатности; ц) увјерења надлежних институција којим се потврђује да је кандидат/понуђач измирио доспјеле обавезе, а које се односе на доприносе за пензијско и инвалидско осигурање и здравствено осигурање; д) увјерења од надлежних институција да је кандидат/понуђач измирио доспјеле обавезе у вези са плаћањем директних и индиректних пореза. (3) Као доказ за испуњавање услова из става (2) тач. ц) и д) овог члана, прихвата се и споразум понуђача са надлежним пореским институцијама о репрограмираном, односно одложеном плаћању обавеза понуђача по основу пореза и доприноса и индиректних пореза, уз потврду пореских органа да понуђач у предвиђеној динамици измирује своје репрограмиране обавезе. (4) Кандидат/понуђач, у сврху доказа о испуњавању услова из става (1) овог члана, дужан је да достави изјаву овјерену код надлежног органа, у форми и на начин који прописује Агенција подзаконским актом. (5) Захтјев за учешће или понуда одбија се ако је кандидат/понуђач био крив за тежак професионални пропуст почињен током периода од три године прије почетка поступка који уговорни орган може доказати на било који начин, посебно, значајни и/или недостаци који се понављају у извршењу битних захтјева уговора који су довели до његовог пријевременог раскида, настанка штете или других сличних посљедица због намјере или немара привредног субјекта одређене тежине. (6) Ако уговорни орган има сумње о постојању околности које су наведене у ст. (1) и (4) овог члана, може се обратити надлежним органима с циљем прибављања потребних информација у предметном поступку. (7) Уговорни орган је дужан да у тендерској документацији дефинише документе које захтијева од кандидата/понуђача који, као физичко лице регистровано за обављање предметне дјелатности, доставља уз понуду, а који су докази о испуњавању услова из овог члана. (8) За кандидате/понуђаче чије је сједиште изван Босне и Херцеговине не тражи се посебна надовјера докумената који се захтијевају у ставу (2) овог члана. (9) У поступку тендера за израду идејног рјешења, од физичког лица се тражи само увјерење надлежног суда којим доказује да у кривичном поступку није изречена правоснажна пресуда којом је осуђено за кривично дјело учешћа у криминалној организацији, за корупцију, превару или прање новца. Члан 46. (Способност обављања професионалне дјелатности) (1) Уговорни орган у тендерској документацији може од кандидата/понуђача захтијевати да докажу своју http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 78 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. регистрацију у одговарајућим професионалним или другим регистрима земље у којој су регистровани или да обезбиједе посебну изјаву или потврду надлежног органа којом се доказује њихово право да обављају професионалну дјелатност, која је у вези са предметом набавке. (2) Документи из става (1) овог члана признају се на територији Босне и Херцеговине, без обзира на којем нивоу власти су издати. Члан 47. (Економска и финансијска способност) (1) Уговорни орган у тендерској документацији може утврдити минималне услове у погледу економске и финансијске способности кандидата/понуђача, као и доказе који се захтијевају, а који могу бити: а) одговарајући документ који издаје банка или друга финансијска институција, а којим се доказује економско-финансијска способност у погледу чињеница које се могу доказати из докумената које издаје банка или друга финансијска институција у складу са позитивним прописима; б) гаранција за покриће осигурања од одговорности за реализацију предметног уговора из области његове регистроване дјелатности; ц) пословни биланси или изводи из пословних биланса, за период не дужи од посљедње три финансијске године, или од датума регистрације, односно почетка пословања у предметном сегменту, ако је понуђач односно кандидат регистрован, односно почео са радом прије мање од три године, уколико је објављивање пословног биланса законска обавеза у земљи у којој је кандидат/понуђач регистован; у случају када не постоји законска обавеза у земљи у којој је кандидат/понуђач регистрован, дужан је да достави изјаву овјерену од надлежног органа; д) изјава о укупном промету кандидата/понуђача и, када је то примјерено, о промету у сегменту пословања који је предмет уговора, за период не дужи од три посљедње финансијске године, или од датума регистрације, односно почетка пословања, ако је кандидат/понуђач регистрован, односно почео са радом прије мање од три године; изјава која се прилаже овјерава се код надлежног органа. (2) Уговорни орган, уколико захтијева један или више докумената из става (1) овог члана, дужан је да у тендерској документацији јасно и прецизно дефинише доказе које је кандидат/понуђач дужан да достави у сврху доказивања економске и финансијске способности. (3) Кандидат/понуђач може, гдје је то одговарајуће и за одређени уговор, у понуди назначити да располаже капацитетима других субјеката, без обзира на правну природу односа који има с њима. У том случају мора доказати уговорном органу да ће на располагању имати потребне ресурсе. Под истим условима, група кандидата/понуђача може се ослонити на капацитете учесника групе или других привредних субјеката. (4) Документи наведени у ставу (1) овог члана достављају се као обичне копије заједно са изјавом коју овјерава кандидат/понуђач, у форми и на начин који прописује Агенција подзаконским актом. Члан 48. (Општи услови за техничку и професионалну способност) (1) Уговорни орган може, зависно од врсте, количине или обима, или намјене предмета набавке, захтијевати доказе који се односе на техничку и професионалну способност. (2) Ако уговорни орган захтијева доказ о уредно извршеним уговорима, тај доказ се подноси у форми списка извршених уговора уз потврду о њиховој реализацији коју даје друга уговорна страна. У случају да се таква потврда из објективних разлога не може добити од уговорне стране која није уговорни орган, важи изјава привредног субјекта о уредно извршеним уговорима, уз предочавање доказа о учињеним покушајима да се такве потврде обезбиједе. (3) Потврда о уредно извршеним уговорима мора садржавати сљедеће податке: а) назив и сједиште уговорних страна или привредих субјеката; б) предмет уговора; ц) вриједност уговора; д) вријеме и мјесто извршења уговора; е) наводе о уредно извршеним уговорима. (4) Кандидат/понуђач може, гдје је то одговарајуће и за одређени уговор, у понуди назначити да располаже капацитетима других субјеката, без обзира на правну природу односа који има с њима. У том случају мора доказати уговорном органу да ће на располагању имати потребне ресурсе. Под истим условима, група понуђача може се ослонити на капацитете учесника групе или других привредних субјеката. (5) Уговорни орган може тражити од кандидата/понуђача да писмено појасне достављене референце. (6) Ако се у тендерској документацији захтијева обезбјеђење цертификата које издају независна тијела, а којима се потврђује да кандидат/понуђач задовољава одређене стандарде обезбјеђења квалитета, уговорни орган дужан је да се позове на системе обезбјеђења квалитета који се заснивају на одговарајућим европским серијама стандарда које су потврдила тијела која су у складу с европским серијама стандарда које се тичу издавања цертификата. Уговорни орган дужан је да прихвати и друге доказе о еквивалентним мјерама обезбјеђења квалитета од кандидата/понуђача који немају приступа таквим цертификатима. (7) Уговорни орган, ако захтијева један или више докумената којим кандидат/понуђач доказује техничку и професионалну способност, дужан је да у тендерској документацији јасно и прецизно дефинише те захтјеве. Члан 49. (Техничка и професионална способност у поступку набавке робе) У поступку јавне набавке робе, уговорни орган може захтијевати један или више доказа о техничкој и професионалној способности кандидата/понуђача, и то: а) списак извршених уговора у складу са чланом 48. став (2) овог закона, а који су у вези са предметном набавком, за период не дужи од три године, или од датума регистрације, односно почетка пословања, ако је кандидат/понуђач регистрован, односно почео да ради прије мање од три године; б) опис техничке опремљености и оспособљености кандидата/понуђача, мјере за обезбјеђење квалите- та и његову опремљеност и оспособљеност за испитивања и истраживања; http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 79 ц) наводе о ангажованом техничком особљу и техничким органима, за послове постављања и инсталације робе која се набавља, а за које се не може захтијевати да су запослени код кандидата/понуђача; д) узорке, описе и/или фотографије робе која је предмет испоруке, а чију вјеродостојност је кандидат/понуђач обавезан да потврди ако то уговорни орган захтијева; е) увјерење које издаје надлежна институција или агенција за контролу квалитета, а којим се пот- врђује да на одговарајући начин тачно означена роба одговара одређеним спецификацијама или нормама; ф) потврду кандидата/понуђача о прихватању поступка контроле робе сложеније врсте или робе која изузетно треба да служи некој посебној сврси, коју спроводи уговорни орган или у његово име надлежни орган земље сједишта привредног субјекта, а која се односи на производне капацитете привредног субјекта и, ако је потребно, на начин израде студија и истраживања, те мјере за контролу квалитета које користи привредни субјект. Члан 50. (Техничка и професионална способност у поступку набавке услуга) У поступку јавне набавке услуга, уговорни орган може захтијевати један или више доказа о техничкој и професионалној способности кандидата/понуђача, и то: а) списак извршених уговора у складу са чланом 48. став (2) овог закона, а који су у вези са предметном набавком, за период не дужи од три године, или од датума регистрације, односно почетка пословања, ако је кандидат/понуђач регистрован, односно почео са радом прије мање од три године; б) образовне и професионалне квалификације пружаоца услуга и/или квалификације његовог руководећег особља, и нарочито квалификације лица која су одговорна за пружање конкретних услуга; ц) изјаву о ангажованом техничком особљу или техничким органима, а за које се не може захтијевати да су запослени код кандидата/ понуђача; д) изјаву пружаоца услуга о просјечном годишњем броју запослених и о броју руководећег особља у посљедње три године; е) изјаву о техничкој опремљености и оспособљености и мјерама којима располаже пружалац услуга за извршење конкретних услуга и обезбјеђење квалитета; ф) потврду кандидата/понуђача о прихватању поступка контроле услуга сложеније врсте или услуге која изузетно треба да служи некој посебној сврси, коју спроводи уговорни орган или у његово име надлежни орган земље сједишта привредног субјекта, а која се односи на производне капацитете привредног субјекта и, ако је потребно, на начин израде студија и истраживања, те мјере за контролу квалитете које користи привредни субјекат; г) изјаву кандидата/понуђача да прихвата предузимање мјера за управљање заштитом животне средине и мјера енергетске ефикасности које ће привредни субјекат примјењивати приликом пружања услуга. Члан 51. (Техничка и професионална способност у поступку набавке радова) У поступку јавне набавке радова, уговорни орган може захтијевати један или више доказа о техничкој и професионалној способности кандидата/понуђача, и то: а) списак извршених уговора у складу са чланом 48. став (2) овог закона, а који су у вези са предметном набавком, за период не дужи од пет година, или од датума регистрације, односно почетка пословања, ако је кандидат/понуђач регистрован, односно почео да ради прије мање од пет година; б) образовне и професионалне квалификације извођача радова и/или квалификације његовог руководећег особља, и нарочито квалификације лица која су одговорна за извођење конкретних радова; ц) изјаву о ангажованом техничком особљу или техничким органима, нарочито оном особљу које је ангажовано за послове надзора и контроле квалитета, а за које се не може захтијевати да су запослени код кандидата/понуђача; д) изјаву извођача радова о просјечном годишњем броју запослених и броју руководећег особља у посљедње три године; е) потврду о грађевинским машинама и техничкој опреми којом извођач располаже у сврху извршења уговора; ф) изјаву кандидата/понуђача да прихвата предузимање мјера за управљање заштитом животне средине и мјера енергетске ефикасности које ће привредни субјект примјењивати приликом извођења радова. Члан 52. (Дисквалификација по основу сукоба интереса или корупције) (1) У складу са важећим прописима у Босни и Херцеговини, уговорни орган дужан је да одбије захтјев за учешће у поступку јавне набавке или понуду уколико је кандидат/понуђач садашњем или бившем запосленику уговорног органа дао или је спреман да да мито, у облику новчаних средстава или у било којем неновчаном облику, с циљем остваривања утицаја на радњу, одлуку или ток поступка јавне набавке. Уговорни орган у писаној форми информише понуђача и Агенцију о одбијању таквог захтјева или понуде и о разлозима одбијања. (2) Сваки кандидат/понуђач дужан је да уз понуду достави и посебну писмену изјаву да није нудио мито нити учествовао у било каквим радњама чији је циљ корупција у предметној јавној набавци. (3) У случају да захтјев или понуда коју уговорни орган прими у току поступка јавне набавке проузрокује или може да проузрокује сукоб интереса у складу са важећим прописима о сукобу интереса у Босни и Херцеговини, уговорни орган дужан је да поступи у складу са прописима у Босни и Херцеговини. (4) Уговорни орган не смије закључивати уговоре о јавној набавци са привредним субјектом ако руководилац уговорног органа или члан управног или надзорног одбора тог уговорног органа истовремено: http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 80 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. а) обавља управљачке послове у том привредном субјекту; или б) је власник пословног удјела, дионица односно других права на основу којих учествује у управљању односно у капиталу тог привредног субјекта са више од 20%. (5) Ако је одређени привредни субјект директно или индиректно учествовао у техничким консултацијама у припреми поступка јавне набавке, уговорни орган мора предузети одговарајуће мјере како би обезбиједио да конкуренција не буде нарушена учествовањем тог привредног субјекта као кандидата/понуђача у поступку јавне набавке у односу на остале кандидате/понуђаче. Такве мјере укључују давање свих информација осталим кандидатима/понуђачима које су саопштене за вријеме техничких консултација или су настале као резултат техничких консултација и одређивање адекватних временских рокова за пријем захтјева за учешће и понуда. Мјере које су предузете уговорни орган наводи у записнику о оцјени понуда из члана 65. овог закона. (6) Привредни субјекат из става (5) овог члана не може учествовати у том поступку јавне набавке као кандидат/понуђач само ако не постоји други начин да се обезбиједи поштовање принципа једнаког третмана. (7) Прије одбацивања захтјева за учешће, односно његове понуде, кандидат/понуђач мора имати прилику да докаже да његово учествовање у техничким консултацијама не ограничава конкуренцију. Одјељак Б. Тендерска документација Члан 53. (Неопходне информације) (1) Уговорни орган дужан је да припреми тендерску документацију у складу са одредбама овог закона и подзаконским актима. У тендерској документацији уговорни орган даје потпуне информације о условима уговора и поступку додјеле уговора, а који су кандидатима/понуђачима довољни за припрему захтјева за учешће, односно понуда на стварно конкурентској основи. (2) Обавјештење о набавци припремљено у складу са чланом 35. овог закона чини саставни дио тендерске документације. (3) Тендерска документација садржи минимално сљедеће информације: а) назив и адресу уговорног органа, те особу за контакт од које кандидати/понуђачи могу тражити информације или појашњење; б) изабрани поступак додјеле уговора и податак о томе да ли се предвиђа закључивање оквирног споразума; ц) опис робе, услуга или радова, те навођење ознаке и назива из ЈРЈН-а; д) количинске спецификације за робу или опис посла или задатка за услуге и радове и техничке спецификације; е) мјесто испоруке робе или извршења услуге или извођења радова; ф) назнаку могућности за подношење понуда по лотовима; г) рокове за испоруке робе; извршење услуга; извођење радова; х) навођење могућности за подношење алтернативних понуда и минималних захтјева који морају бити испуњени у случају алтернативних понуда; и) минималне услове за квалификацију кандидата, односно понуђача, као и доказе на основу којих се врши оцјена; ј) критеријум за додјелу уговора утврђен као "економски најповољнија понуда" са поткритеријумима или "најнижа цијена"; к) период важења понуда; л) гаранцију за озбиљност понуде, гаранцију за добро извршење посла и свако друго тражено обезбјеђење за привремена плаћања; м) мјесто, датум и вријеме за пријем захтјева за учешће, односно понуда; н) мјесто, датум и вријеме отварања понуда; о) информацију о калкулацији цијене, ако је примјењиво; п) захтјев у погледу употребе језика; р) нацрт уговора или основне елементе уговора. (4) Тендерска документација се припрема у складу са моделима стандардне тендерске документације, које прописује Агенција. (5) Приликом припреме тендерске документације, уговор- ни орган дужан је да поштује принципе једнаког третмана и недискриминације кандидата/понуђача. Уговорни орган не смије да користи савјете било којег лица које може да има било какав директни или индиректни интерес за исход поступка додјеле уговора, ако је вјероватно да то може утицати на стварну конкуренцију за предметни уговор. (6) Уговорни орган може направити измјене и допуне тендерске документације под условом да се оне доставе заинтересованим кандидатима/понуђачима истог дана, а најкасније пет дана прије истека утврђеног рока за пријем захтјева за учешће или понуда. У случају да такве измјене подразумијевају суштинску промјену предмета набавке, уговорни орган ће продужити рок за пријем захтјева за учешће или понуда у зависности од сложености предмета набавке. Рок за продужење не може бити краћи од седам дана. Члан 54. (Техничке спецификације) (1) Техничке спецификације морају свим кандидатима/ понуђачима омогућити једнак и недискриминирајући приступ надметању. Техничке спецификације ће укључивати, кад год је то могуће, критеријум приступачности за особе са инвалидитетом или критеријум дизајна за све кориснике. (2) Техничке спецификације, уз поштовање обавезних босанскохерцеговачких техничких правила, одређују се: а) позивањем на техничке спецификације и, уз уважавање сљедећег редослиједа, на босанскохер- цеговачке стандарде којима се преузимају европски стандарди, европска техничка одобрења, заједничке техничке спецификације, међународни стандарди, друге техничке референтне системе које су успоставила европска тијела за стандарди- зацију или, ако они не постоје, на босанскохерце- говачке стандарде, босанскохерцеговачка техни- чка одобрења или босанскохерцеговачке техничке спецификације које се односе на пројектовање, израчун и извођење радова те употребу производа, при чему свака упута мора бити означена ријечи- ма "или еквивалент"; или http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 81 б) у форми изведбених или функционалних захтјева који могу укључивати еколошке елементе и елементе енергетске ефикасности; или ц) у форми изведбених или функционалних захтјева из става (2) тачка б) овог члана, уз позив на техничке спецификације из става (2) тачка а) овог члана као средство за претпоставку усклађености са изведбеним или функционалним захтјевима; или д) позивањем на техничке спецификације из става (2) тачка а) овог члана у погледу одређених обиљежја и позивањем на изведбене или функционалне захтјеве из става (2) тачке б) овог члана у погледу других обиљежја. (3) Ако се техничке спецификације одреде у складу са ставом (2) тачка а) овог члана, уговорни орган не смије одбити понуду с образложењем да понуђена роба и услуге не одговарају спецификацијама које је он навео, ако понуђач одговарајућим средствима (технички досије, извјештај о тестирању које је обавило овлашћено тијело и други слични документи издати од надлежних институција) у својој понуди докаже да рјешења која је он у понуди предложио у једнакој мјери одговарају техничким спецификацијама на које се позива. (4) Ако се техничке спецификације одреде у форми изведбених или функционалних захтјева у складу са ставом (2) тачке б) овог члана, уговорни орган не смије одбити понуду која одговара босанскохерцеговачком стандарду којим се преузима европски стандард, или европском техничком одобрењу, заједничкој техничкој спецификацији, међународном стандарду или техничком систему стандарда који је израдило европско тијело за стандардизацију, ако се те спецификације односе на изведбене или функционалне захтјеве које уговорни орган захтијева. Понуђач мора у својој понуди одговарајућим средствима доказати да понуђена роба, услуге или радови који одговарају стандарду одговарају изведбеним или функционалним захтјевима уговорног органа. (5) Овлашћено тијело за оцјењивање усклађености у смислу овог члана је независна лабораторија, тијело које ће потврдити усклађеност, надзорно или друго тијело које учествује у поступку оцјењивања усклађености, које је од органа државне управе овлашћено да спроводи поступке оцјењивања усклађености према одговарајућим стандардима којима се преузимају европски стандарди. Уговорни орган ће прихватити цертификате које су издала овлашћена тијела у другим државама, ако су издати у складу са међународним уговорима које је закључила Босна и Херцеговина. (6) Одговарајућим средством, у смислу овог члана, сматрају се технички досијеи које израђује произвођач или извјештај о испитивању које саставља овлашћено тијело за оцјењивање усклађености. (7) Ако су еколошки захтјеви за предмет набавке одређени у форми изведбених захтјева или функционалних захтјева у складу са ставом (2) тачка б) овог члана, уговорни орган може се у сврху описа предмета набавке позивати на техничке спецификације или њихове дијелове одређене европским, босанскохерцеговачким, мултинационалним или другим еколошким ознакама квалитета: а) ако су спецификације прикладне за дефиницију обиљежја робе или услуга које су предмет уговора о јавној набавци; б) ако се захтјеви постављени за еколошку ознаку квалитета заснивају на информацијама са научном подлогом; ц) ако су еколошке ознаке квалитета израђене и донесене у оквиру поступка у којем могу учествовати сви заинтересовани као што су потрошачи, произвођачи, трговци и организације за заштиту животне средине; те д) ако је еколошка ознака квалитета доступна и стоји на располагању свим заинтересованим. (8) Уговорни орган може у тендерској документацији навести претпоставку да роба и услуге означене одређеном еколошком ознаком квалитета одговарају техничким спецификацијама утврђеним у тендерској документацији. (9) Осим ако није оправдано предметом набавке, у техничкој спецификацији не смије се упутити на одређеног произвођача, на поријекло или на посебан поступак, на марке, патенте, типове или одређено поријекло, ако би се тиме погодовало или би се искључили одређени привредни субјекте или одређени производи. Такве напомене допуштене су само ако се предмет набавке не може довољно прецизно и разумљиво описати, али се без изузетка морају означити са додатком "или еквивалент". Непознавање предмета набавке не ослобађа уговорни орган обавезе за дефинисање предмета набавке на стварно конкурентској основи. (10) Ако се изузетно објави позив за одређени производ са додатком "или еквивалент", понуђач мора на за то предвиђеним празним мјестима, према одговарајућим ставкама, навести податке о производу и типу одговарајућег производа који нуди те, ако се то тражи, и остале податке који се односе на тај производ. Критеријуми мјеродавни за оцјењивање еквивалентности наводе се у опису предмета набавке. Понуђач је дужан да обезбиједи доказ еквивалентности у смислу испуњења захтјева везано за предмет набавке у складу са захтјевима дефинисаним у тендерској документацији. Производи који су у тендерској документацији наведени као примјери сматрају се понуђенима ако понуђач не наведе никакве друге производе на предвиђеном мјесту. (11) Уговорни орган може утврдити посебне услове у вези са извршењем уговора, под условом да су они у складу са релевантним прописима у Босни и Херцеговини и да су наведени у објави или у техничким спецификацијама. Услови којима се уређује извршење уговора могу се посебно тицати социјалних и еколошких питања. Члан 55. (Преузимање тендерске документације) (1) Уговорни орган, изузев у случају из тачке д) овог става, кандидатима/понуђачима мора тендерску документацију учинити доступном, на начин за који се опредијели кандидат/понуђач, и то: а) личним преузимањем у просторијама уговорног органа; б) на писмени захтјев кандидата/понуђача; ц) заједно са позивом за достављање понуда; д) објављивањем тендерске документације на порталу јавних набавки, на шта ће указати у http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 82 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. обавјештењу о набавци, у складу са подзаконским актом који доноси Агенција. (2) Када кандидат/понуђач упути захтјев за достављање тендерске документације, уговорни орган отпрема тендерску документацију одмах, а најкасније у року од три дана од дана пријема захтјева. Ако је уговорни орган одредио скраћене рокове за достављање понуда, односно захтјева за учешће, у складу са овим законом, крајњи рок за отпремање тендерске документације је два дана. (3) Уговорни орган не може учинити доступном тендерску документацију ниједном кандидату/понуђачу прије објаве обавјештења о набавци. (4) Уговорни орган за све кандидате/понуђаче може одредити једнаку новчану накнаду која се плаћа за тендерску документацију. У том случају новчана накнада укључује само стварне трошкове за папир, испис, умножавање, за носач података, као и накнаду могућих поштанских трошкова. Ако је одређена новчана накнада за тендерску документацију, тада је кандидат/понуђач дужан да уз захтјев за учешће, односно понуду достави и доказ о уплати тендерске документације, изузев у случајевима из става (1) тач. ц) и д) овог члана. (5) Сви заинтересовани кандидати/понуђачи имају право увида у тендерску документацију прије откупа, осим у случају из става (1) тачка д) овог члана. Уговорни орган је дужан да, на писмени захтјев привредног субјекта, омогући увид у тендерску документацију на начин за који се опредијели кандидат/понуђач, и то: а) у просторијама уговорног органа; или б) достављањем поштом препоручено са поврат- ницом заинтересованом кандидату/понуђачу; или ц) доставиљањем електронском поштом у зашти- ћеном непромјењивом облику заинтересованом кандидату/понуђачу. Члан 56. (Појашњења тендерске документације) (1) Заинтересовани кандидати/понуђачи могу, у писаној форми, тражити од уговорног органа појашњења тендерске документације благовремено, али најкасније десет дана прије истека рока за подношење захтјева за учешће или понуда. (2) Уговорни орган дужан је да одговори у писаној форми, а одговор са појашњењем доставља свим кандидатима/понуђачима који су откупили тендерску документацију, или за које има сазнања да су је преузели на један од начина из члана 55. овог закона, у року од три дана, а најкасније пет дана прије истека рока за подношење захтјева за учешће или понуда. (3) Ако одговор уговорног органа доводи до измјена тендерске документације, и те измјене од кандидата/понуђача захтијевају да изврше знатне измјене и/или да прилагоде њихове понуде, уговорни орган дужан је да продужи рок за подношење захтјева за учешће или понуда најмање за седам дана. (4) Ако се након обезбјеђења тендерске документације покаже да се понуде могу припремити само након посјете мјесту извођења услуга или радова, или након прегледа докумената на основу којих је припремљена тендерска документација, рокови за пријем понуда продужавају се за најмање седам дана, како би се омогућило да се сви понуђачи упознају са свим информацијама које су неопходне за припрему понуда. (5) У случају да је тендерска документација објављена на порталу јавних набавки, појашњења тендерске документације из овог члана дефинисаће се подзаконским актом из члана 55. став (1) тачка д) овог закона. Одјељак Ц. Понуда Члан 57. (Припрема понуде) (1) У поступку јавне набавке кандидат/понуђач се придржава захтјева и услова из тендерске документације. (2) Понуђач може прије истека рока за достављање понуда своју понуду измијенити, допунити је или од ње одустати. Уколико због измјене или допуне дође до промјене укупне цијене понуде, нова цијена се мора обавезно навести. Измјена или допуна понуде се доставља на исти начин као и понуда и то у року који је назначен у обавјештењу о набавци и тендерској документацији. У случају повлачења понуде, прије истека рока за достављање понуда, понуђач може писмено захтијевати поврат своје неотворене понуде. (3) Сваки понуђач може поднијети само једну понуду. Члан 58. (Садржај понуде) (1) Свака понуда обавезно садржи сљедеће елементе: а) име и сједиште понуђача, а за групу понуђача податке о сваком члану групе понуђача, као и јасно одређење члана групе који је овлашћени представник групе понуђача за учешће у поступку јавне набавке, за комуникацију и за закључивање уговора; б) доказ о гаранцији, ако се тражи; ц) цијену са свим елементима који је чине, као и потребним објашњењима, на начин како је дефинисано у тендерској документацији; д) доказе о личној, пословној, финансијској, техничкој и професионалној способности, осим у фази достављања понуда у ограниченом, преговарачком поступку са или без објаве обавјештења и такмичарском дијалогу, према захтјевима из тендерске документације; е) наводе да се ради о алтернативној понуди, ако је она дозвољена; ф) датум понуде; г) потпис подносиоца понуде или овлашћеног лица на основу пуномоћи која у том случају мора бити приложена у оригиналу или овјереној копији; х) понуда мора бити овјерена печатом подносиоца понуде, ако по закону државе у којој је сједиште подносиоца понуде подносилац понуде има печат или доказ да по закону државе у којој је сједиште подносиоца понуде подносилац понуде нема печат; и) попис документације која је приложена уз понуду. (2) Понуда мора бити чврсто увезана и све стране понуде нумерисане (изузев доказа о гаранцији из става (1) тачке б) овог члана, те штампане литературе, брошура, каталога и сл.). Члан 59. (Алтернативна понуда) (1) Алтернативна понуда је понуда којом понуђач даје алтернативни предлог за предмет јавне набавке. Уговорни орган обавезан је да у тендерској документацији назначи да ли одобрава алтернативну понуду. Алтернативна понуда је дозвољена само онда када је критеријум за додјелу уговора економски најповољнија понуда. Ако тендерска документација не http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 83 садржи одредбу којом се дозвољава достављање алтернативних понуда, онда оне нису дозвољене, и као такве се одбацују. (2) Уговорни орган дужан је да у тендерској документацији наведе минимум захтјева које алтернативна понуда обавезно треба да испуњава, као и остале захтјеве за њено подношење. Уговорни орган разматра само оне алтернативне понуде које испуњавају минимум постављених захтјева и обезбјеђују реализацију одговарајућег предмета набавке. (3) Понуђач је дужан да достави доказ да алтернативна понуда у свим елементима задовољава минимум постављених захтјева из тендерске документације. (4) Уговорни орган који даје могућност подношења алтернативних понуда не може да одбије алтернативну понуду само на основу чињенице да би она водила ка промјени врсте и карактера уговора. Члан 60. (Период важења понуде) (1) Период важења понуде одређује уговорни орган у тендерској документацији. Период важења не може бити краћи од рока наведеног у тендерској документацији, али уговорни орган не може да утврди рок краћи од 30 дана. Ако понуђач у понуди не наведе период њеног важења, сматра се да понуда важи за период назначен у тендерској документацији. (2) У периоду важења понуде, уговорни орган може захтијевати од понуђача да, у писаној форми, продужи период важења до одређеног рока. Сваки понуђач има право да одбије такав захтјев, и у том случају не губи право на поврат гаранције за озбиљност понуде. (3) Ако понуђач не одговори на писмени захтјев уговорног органа у погледу продужења периода важења понуде или не пристане да продужи рок важења понуде или не обезбиједи продужење гаранције за озбиљност понуде, сматра се да је понуђач одбио захтјев уговорног органа, те се његова понуда не разматра у даљем току поступка. (4) Понуђач који пристане да продужи период важења понуде, и о томе у писаној форми обавијести уговорни орган, продужава период важења понуде и дужан је да обезбиједи продужење гаранције за озбиљност понуде. У периоду продужења важења понуде, понуда се не може мијењати. Члан 61. (Гаранције уз понуду) (1) Врсте гаранција су: а) гаранција за озбиљност понуде је гаранција у случају да понуђач одустане од своје понуде у року важења понуде; б) гаранција за уредно извршење уговора је гаранција у случају да понуђач којем је додијељен уговор не извршава своје обавезе из уговора или их неуредно извршава. (2) Уговорни орган може захтијевати да се понуда гарантује одговарајућом гаранцијом за озбиљност понуде. Гаранција за озбиљност понуде не може се захтијевати уколико је вриједност набавке мања од 100.000,00 КМ. (3) У случају када је вриједност набавке једнака или већа од вриједности из става (2) овог члана, гаранција за озбиљност понуде неће прећи 1,5% процијењене вриједности уговора. Група понуђача доставља гаранцију која одговара траженом износу, без обзира да ли је доставља један члан, више или сви чланови групе понуђача. (4) Уговорни орган може захтијевати да се извршење уговора гарантује одговарајућом гаранцијом за извршење уговора. Гаранција за извршење не може се захтијевати у износу већем од 10% од вриједности уговора. Група понуђача доставља гаранцију која одговара траженом износу, без обзира да ли је доставља један члан, више или сви чланови групе понуђача. (5) Уговорни орган не може одбацити гаранцију за озбиљност понуде или гаранцију за уредно извршење уговора на основу чињенице да гаранција није издата у Босни и Херцеговини, под условом да гаранција за озбиљност понуде и гаранција за уредно извршење уговора испуњавају услове постављене у тендерској документацији. (6) Форме гаранције за озбиљност понуде и извршење уговора биће дефинисане подзаконским актом који доноси Агенција. Члан 62. (Група кандидата/понуђача) (1) Уговорни орган у тендерској документацији прецизира документе које доставља група кандидата/понуђача, односно сваки члан групе. (2) Уговорни орган не може захтијевати да група кандидата/понуђача оснује ново правно лице како би доставила захтјев или понуду, али може послије избора од групе понуђача захтијевати одређени правни облик у мјери у којој је то потребно за задовољавајуће извршење уговора. Група кандидата/понуђача дужна је да достави податке које уговорни орган захтијева у тендерској документацији. (3) Кандидат/понуђач који је самостално поднио захтјев за учешће, односно понуду, не може бити члан групе кандидата/понуђача у истом поступку јавне набавке. Члан групе кандидата/понуђача не може бити члан друге групе кандидата/понуђача у истом поступку јавне набавке. (4) Група кандидата/понуђача солидарно одговара за све обавезе. ГЛАВА III - ПОСТУПАЊЕ УГОВОРНОГ ОРГАНА Одјељак А. Евалуација понуда Члан 63. (Отварање понуда) (1) Понуде се отварају на јавном отварању понуда, непосредно након истека рока за пријем понуда. Понуде примљене након истека рока одређеног за пријем понуда неотворене се враћају понуђачима. (2) Понуде се отварају на сједници комисије за набавке на дан и вријеме који су наведени у тендерској документацији. Сви понуђачи који су на вријеме доставили понуде или њихови овлашћени представници, као и сва друга заинтересована лица имају право да присуствују поступку отварања понуда. Измјена крајњег рока за пријем понуда утицаће на промјену датума отварања понуда. (3) Коверте отвара предсједавајући комисије за набавке на отвореној сједници, или други члан комисије, без обзира на то да ли састанку присуствују понуђачи или њихови овлашћени представници. (4) Приликом отварања понуда присутним понуђачима се саопштава: а) назив понуђача; б) укупна цијена наведена у понуди; http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 84 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. ц) попуст наведен у понуди који мора бити посебно исказан; уколико попуст није посебно исказан, сматра се да није ни понуђен; д) поткритеријуми који се вреднују у оквиру критеријума економски најповољније понуде. (5) Резултати поступка јавног отварања понуда уносе се у записник, који обавезно садржи све елементе из става (4) овог члана. Форму записника прописује Агенција подзаконским актом. (6) Копија записника о отварању понуда доставља се свим понуђачима одмах или најкасније у року од три дана од дана отварања понуда. (7) Поступак провјере квалификације кандидата, односно понуђача и оцјена понуда спроводе се на затвореним сједницама комисије за набавке. Члан 64. (Критеријуми за додјелу уговора) (1) Уговорни орган додјељује уговор на основу једног од сљедећих критеријума: а) економски најповољнија понуда; или б) најнижа цијена. (2) Уговорни орган је дужан да критеријум економски најповољније понуде разради у тендерској документацији, на начин да дефинише и детаљно разради поткритеријуме за оцјену у складу са природом и сврхом конкретног предмета набавке. Поткритеријуми могу бити: квалитет предмета набавке, цијена, техничка способност предмета набавке, функционалне и еколошке карактеристике, оперативни трошкови, економичност, постпродајни сервис и техничка помоћ, рок испоруке или рок за извршење и сл., уз обавезу да се у тендерској документацији утврди прецизна методологија вредновања сваког поткритеријума. (3) Услови за квалификацију кандидата, односно понуђача из чл. 45. до 51. овог закона не могу бити поткритеријуми за оцјену понуда. Члан 65. (Оцјена понуда) (1) Уговорни орган оцјењује понуде које су поднијели квалификовани понуђачи, примјењујући критеријум за додјелу уговора утврђен у тендерској документа-цији. (2) Након оцјене понуда, уговорни орган дужан је да сачини записник о оцјени понуда који садржи најмање сљедеће податке: а) назив уговорног органа; б) предмет јавне набавке; ц) назив понуђача чије су понуде одбијене и разлоге за њихово одбијање; д) додјелу бодова по поткритеријумима за оцјену понуда, уколико је критеријум економски најповољнија понуда, према методологији утврђеној у тендерској документацији; е) ранг-листу оцијењених понуда, почев од најуспјешније ка најмање успјешној; ф) назив понуђача чија је понуда оцијењена најповољнијом; г) вриједност уговора или оквирног споразума. (3) У отвореном и ограниченом поступку, преговори између уговорног органа и понуђача нису дозвољени. Члан 66. (Неприродно ниска понуђена цијена) (1) Уколико уговорни орган оцијени да је понуђена цијена неприродно ниска, писмено ће од понуђача захтијевати да образложи понуђену цијену. Ако понуђач уговорном органу не понуди основано образложење, које може између осталог садржавати и поређење са цијенама на тржишту, уговорни орган ће одбацити понуду. (2) Понуђач је дужан да писмено достави детаљне информације о релевантним саставним елементима понуде, укључујући елементе цијене, односно разлоге понуђене цијене. Уговорни орган узима у разматрање објашњења која се на примјерен начин могу односити на: а) економичност производног процеса, пружених услуга или грађевинске методе; б) изабрана техничка рјешења и/или изузетно погодне услове које понуђач има за достављање робе или услуга или за извођење радова; ц) оригиналност робе, услуга или радова које је понуђач понудио; д) усклађеност са важећим одредбама које се односе на радну заштиту и услове рада на мјесту гдје се испоручује роба, пружа услуга или изводи рад; е) могућност да понуђач прима државну помоћ. (3) Ако уговорни орган утврди да је понуда неприродно ниска зато што понуђач прима државну помоћ, понуда може бити одбачена само ако понуђач није у могућности да докаже, у оквиру разумног временског рока који одреди уговорни орган, да је државна помоћ додијељена у складу са важећим законом. Члан 67. (Преференцијални третман домаћег) Примјена преференцијалног третмана домаћег дефинише се посебним подзаконским актом који доноси Савјет министара БиХ у року од 30 дана од дана ступања на снагу овог закона. Члан 68. (Разлози за одбацивање захтјева за учешће или понуде) (1) Уговорни орган одбацује захтјев за учешће или понуду, ако кандидат/понуђач није доставио тражене доказе или је доставио непотпуне доказе или је лажно представио информације које су доказ испуњења услова из чл. од 45. до 51. овог закона. (2) Захтјев за учешће, односно понуда кандидата/ понуђача или групе кандидата/понуђача који су директно или индиректно учествовали у припреми поступка јавне набавке биће одбачена у случају из члана 52. става (7) овог закона. (3) Уговорни орган може позвати кандидате/понуђаче да у року од три дана појасне документе које су доставили у складу са чл. од 45. до 51. овог закона или да доставе оригиналне документе ради поређења са копијом, која је достављена уз понуду, а с циљем отклањања формалног недостатка докумената. (4) Уговорни орган дужан је да одбаци захтјев за учешће или понуду у случајевима кад: а) понуђач у својој понуди не наведе цијену, него само наведе да ће понудити цијену која је за одређени проценат или вриједност нижа од понуде са најнижом цијеном, или понуду у којој цијена није исказана у укупном износу, у складу са захтјевима из тендерске документације; б) се уз понуду захтијева гаранција за озбиљност понуде, а она није достављена уз понуду; ц) није отклоњен недостатак из става (3) овог члана; д) се понуда односи на више лотова него што је уговорни орган дозволио тендерском документацијом и обавјештењем о набавци; http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 85 е) је у понуди дата алтернативна понуда, а она није допуштена; ф) у понуди писаним објашњењем понуђача није отклоњен недостатак или нејасноћа; г) за понуду понуђач није писаним путем прихватио исправку рачунске грешке; и) понуда није потпуна и не испуњава захтјеве из тендерске документације, ј) и у другим оправданим случајевима. Одјељак Б. Исход поступка јавне набавке Члан 69. (Престанак поступка јавне набавке) (1) Поступак јавне набавке може се окончати: а) закључењем уговора о јавној набавци или оквирног споразума; или б) поништењем поступка јавне набавке. (2) Уговорни орган је обавезан да поништи поступак јавне набавке у сљедећим случајевима: а) није достављена ниједна понуда у одређеном крајњем року; б) није достављен ниједан захтјев за учешће у ограниченом поступку, у преговарачком поступку са објавом или без објаве обавјештења или у такмичарском дијалогу; ц) није достављен број понуда одређен у члану 32. став (4) овог закона, уколико је било предвиђено закључење оквирног споразума; д) ниједна од примљених понуда није прихватљива; е) цијене свих прихватљивих понуда су знатно веће од обезбијеђених средстава за предметну набавку. (3) Уговорно тијело може отказати поступак јавне набавке само због доказивих разлога који су ван контроле уговорног органа и који се нису могли предвидјети у вријеме покретања поступка јавне набавке. Члан 70. (Одлука о избору и одлука о поништењу) (1) Уговорни орган доноси одлуку о избору најповољнијег понуђача или одлуку о поништењу поступка набавке у року који је одређен у тендерској документацији као рок важења понуде, а најкасније у року од седам дана од дана истека важења понуде, односно у продуженом периоду рока важења понуда у складу са чланом 60. став (2) овог закона. (2) Одлуке из овог члана достављају се кандидатима/понуђачима у року од три дана, а најкасније у року од седам дана од дана доношења одлуке, и то: електронским средством, или поштом, или непосредно. (3) Одлука о избору садржи: податке о уговорном органу, број и датум доношења одлуке, податке о јавном оглашавању, врсту поступка набавке, број запримљених понуда, назив и податке о изабраном понуђачу, детаљно образложење разлога за избор, поуку о правном лијеку, потпис овлашћеног лица и печат уговорног органа. (4) Одлука о поништењу поступка набавке садржи: податке о уговорном органу, број и датум доношења одлуке, податке о јавном оглашавању, врсту поступка набавке, законски основ за поништење поступка набавке, детаљно образложење поништења, поуку о правном лијеку, потпис овлашћеног лица и печат уговорног органа. (5) Одлуку о резултату претквалификације кандидата у поступку који се састоји од двије или више фаза уговорни орган доноси након окончања фазе претквалификације. Ова одлука садржи: податке о уговорном органу, број и датум доношења одлуке, податке о јавном оглашавању, врсту поступка набавке, број запримљених захтјева за учешће, назив и податке о квалификованим кандидатима, податке и образложење о неквалификованим кандидатима, поуку о правном лијеку, потпис овлашћеног лица и печат уговорног органа. (6) Одлуке из ст. (3) и (4) овог члана уговорни орган објављује на својој веб-страници, ако је има, и то истовремено са њиховим упућивањем понуђачима који су учествовали у поступку јавне набавке. Члан 71. (Обавјештавање кандидата и понуђача о резултатима) (1) Уговорни орган дужан је да истовремено, а најкасније у року од седам дана од дана доношења одлуке, писмено обавијести кандидате/понуђаче који су благовремено поднијели захтјеве или понуде о одлукама које су донесене у погледу претквалификације, оцјене понуда или поништења поступка. (2) Уговорни орган дужан је да уз обавјештење о резултатима поступка достави и одговарајућу одлуку из члана 70. овог закона и записник о оцјени понуда из члана 65. став (2) овог закона. Члан 72. (Уговори) (1) Уговорни орган доставља на потпис изабраном понуђачу предлог уговора, и то након истека рока од 15 дана, рачунајући од дана када су сви понуђачи обавијештени о избору најповољније понуде. Изабрани понуђач прихвата предлог уговора и закључује уговор. (2) Уговор о јавној набавци закључује се у складу са законима о облигационим односима у Босни и Херцеговини. Уговори који се додјељују у отвореном поступку, ограниченом поступку, преговарачком поступку са објавом или без објаве обавјештења, конкурсу за израду идејног рјешења или такмичарском дијалогу, изузев уговора из члана 21. став (1) тачка д) овог закона, не могу се закључити у периоду од 15 дана од дана када су понуђачи обавијештени о исходу поступка набавке. (3) Уговорни орган доставља предлог уговора оном понуђачу чија је понуда по ранг-листи одмах након понуде најуспјешнијег понуђача, у случају да најуспјешнији понуђач: а) пропусти да достави оригинале или овјерене копије документације из чл. 45. и 47. овог закона, не старије од три мјесеца од дана достављања понуде или захтјева за учешће, у року који одреди уговорни орган; или б) пропусти да достави документацију која је била услов за потписивање уговора, а коју је био дужан да прибави у складу са прописима у Босни и Херцеговини; или ц) у писаној форми одбије додјелу уговора, или д) пропусти да достави гаранцију за извршење уговора у складу са условима из тендерске документације и у року који му је одредио уговорни орган; или е) пропусти да потпише уговор о набавци у року који му је одредио уговорни орган; или ф) одбије да закључи уговор под условима наведеним у тендерској документацији и понуди коју је доставио. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 86 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. (4) Ако изабрани понуђач не достави гаранцију за извршење уговора у остављеном року, након закључивања уговора, закључени уговор се сматра апсолутно ништавим. (5) Приликом додјеле уговора о набавци, цијена наведена у најповољнијој понуди, као и услови утврђени у тендерској документацији, не могу се мијењати. Изузетно, ако се у тендерској документацији предвиђа одредба о промјењивости цијена са објективно утврђеним правилима о промјењивости цијене, таква одредба се уноси у уговор о јавној набавци. (6) Уговорни орган у уговору обавезно поставља услов да понуђач којем је додијељен уговор о јавној набавци нема право да запошљава, у сврху извршења уговора о јавној набавци, физичка или правна лица која су учествовала у припреми тендерске документације или су била у својству члана или стручног лица које је ангажовала комисија за набавке, најмање шест мјесеци по закључењу уговора, односно од почетка реализације уговора. Члан 73. (Подуговарање) (1) Уговорни орган не може забранити подуговарање, али може тражити од кандидата/понуђача да се изјасни да ли намјерава дио уговора подуговарањем пренијети на треће стране. (2) Ако се кандидат/понуђач изјасни да намјерава да дио уговора подуговарањем пренесе на треће стране, уговорни орган је дужан да у уговор о јавној набавци унесе ту одредбу, као основ за закључивање подуговора између изабраног понуђача и подуговарача. (3) Понуђач којем је додијељен уговор неће склапати подуговор ни о једном битном дијелу уговора без претходног писменог одобрења уговорног органа. Елементи уговора који се подуговарају и идентитет подуговарача обавезно се саопштавају уговорном органу благовремено, прије склапања подуговора. Уговорни орган може извршити провјеру квалификација подуговарача у складу са чланом 44. овог закона и обавијестити добављача о својој одлуци најкасније у року од 15 дана од дана пријема обавјештења о подуговарачу. У случају одбијања подуговарача, уговорни орган је дужан да наведе објективне разлоге одбијања. (4) Након што уговорни орган одобри подуговарање у складу са ставом (3) овог члана, добављач којем је додијељен уговор дужан је да прије почетка реализације подуговора достави уговорном органу подуговор закључен са подуговарачем, као основ за непосредно плаћање подуговарачу, и који као обавезне елементе мора садржавати сљедеће: a) робу, услуге или радове које ће испоручити, пружити или извести подуговарач; б) предмет, количину, вриједност, мјесто и рок испоруке робе, пружања услуга или извођења радова; ц) податке о подуговарачу, и то: назив подуговарача, сједиште, ЈИБ/ИДБ, број трансакционог рачуна и назив банке код које се води. (5) Добављач којем је додијељен уговор сноси пуну одговорност за реализацију уговора. Одјељак Ц. Обавезе уговорног органа по завршеном поступку Члан 74. (Обавјештење о додјели уговора) (1) Уговорни орган дужан је да за отворени поступак, ограничени поступак, преговарачки поступак са објавом или без објаве обавјештења, конкурс за израду идејног рјешења или такмичарски дијалог објави обавјештење о додјели уговора на основу резултата поступка додјеле уговора, најкасније у року од 30 дана од дана закључивања уговора или оквирног споразума. (2) У случају додјеле уговора из члана 8. овог закона и закључених оквирних споразума, уговорни орган објављује обавјештење о додјели свих уговора у току једне године, и то најкасније 30 дана од истека календарске године. (3) Обавјештење о додјели уговора из ст. (1) и (2) овог члана садржи информације које утврђује Агенција подзаконским актом. Члан 75. (Извјештај о поступку јавне набавке) (1) Уговорни орган обавезан је да Агенцији доставља извјештаје за отворени поступак, ограничени поступак, преговарачки поступак са објавом или без објаве обавјештења, конкурс за израду идејног рјешења, такмичарски дијалог, конкурентски захтјев за достављање понуда и директни споразум, као и у случају додјеле уговора из чл. 8. и 10. овог закона, у форми, на начин и у роковима које утврђује Агенција подзаконским актом. (2) Након што уговорни орган достави извјештај Агенцији, дужан је да на својој веб-страници, уколико је има, објави основне елементе уговора за све поступке јавне набавке, као и све измјене уговора до којих дође у току реализације уговора, на начин и у форми који ће прописати подзаконским актом Савјет министара БиХ. Члан 76. (Архивирање) Закључени уговори о набавци, захтјеви, понуде, тендерска документација и документи који се односе на испитивање и оцјењивање захтјева и понуда, као и други документи везани за набавку чувају се у складу са законима Босне и Херцеговине који се односе на архивирање. ГЛАВА IV - ПОСЕБНЕ ОДРЕДБЕ ЗА СЕКТОРСКЕ УГОВОРНЕ ОРГАНЕ КОЈИ ОБАВЉАЈУ ДЈЕЛАТНОСТ У ОБЛАСТИ ВОДОСНАБДИЈЕВАЊА, ЕНЕРГЕТИКЕ, ПРОМЕТА И ПОШТАНСКИХ УСЛУГА Одјељак А. Опште одредбе Члан 77. (Област примјене) (1) Ова глава закона садржи посебне одредбе које примјењује секторски уговорни орган који обавља дјелатности у области водоснабдијевања, енергетике, транспорта и поштанских услуга те секторски уговорни орган када закључује уговоре за потребе дјелатности у наведеним областима. (2) Ова глава закона не примјењује се на уговоре које секторски уговорни орган закључи у сврхе које не укључују обављање њихових дјелатности описаних у чл. 78-84. овог закона или ради обављања таквих дјелатности у другој земљи у условима који не укључују физичку употребу мреже или географског подручја унутар Босне и Херцеговине. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 87 Члан 78. (Водоснабдијевање) (1) Дјелатности у области водоснабдијевања у смислу овог закона су: а) стављање на располагање (пружање) или управљање непокретним (фиксним) мрежама за јавно снабдијевање у вези с производњом, превозом (транспортом) или дистрибуцијом питке воде; б) снабдијевање (напајање) тих мрежа питком водом. (2) Секторски уговорни орган примјењује одредбе овог закона за јавне набавке или конкурсе за пројекте које спроводи односно организује за обављање дјелатности из става (1) овог члана и који је: а) повезан са пројектима водоградње те са пројектима наводњавања или одводњавања (исушивања) под условом да количина воде која ће се користити за снабдијевање питком водом износи више од 20% од укупне количине воде стављене на располагање таквим пројектима, или инсталацијама за наводњавање или одводњавање (исушивање); или б) повезан с одвођењем или пречишћавањем отпадних вода. (3) Секторски уговорни орган обавезан је да примијени одредбе овог закона, када обавља дјелатности које се односе на снабдијевање (напајање) мрежа питком водом у сврху јавног снабдијевања од субјекта који није уговорни орган, и не сматра се дјелатношћу у смислу става (1) овог члана ако: а) тај субјект производи питку воду јер му је она потребна за обављање неке дјелатности која није дјелатност из чл. 78-84. овог закона; те б) напајање (снабдијевање) јавне мреже зависи само од властите потрошње тог субјекта и не износи више од 30% укупне производње питке воде, у односу на просјек претходне три године, укључујући и текућу годину. Члан 79. (Гас, топлотна и електрична енергија) (1) Дјелатности у области гаса и топлотне енергије, на које се примјењују одредбе овог закона су: а) стављање на располагање (пружање) или управљање непокретним (фиксним) мрежама за јавну услугу у вези с производњом, преносом и дистрибуцијом гаса и топлотне енергије; б) снабдијевање (напајање) те мреже гасом или топлотном енергијом. (2) Ако снабдијевање (напајање) мрежа гасом или топлотном енергијом у сврху јавне услуге обавља субјекат који није уговорни орган, то се не сматра дјелатношћу у смислу става (1) овог члана ако: а) производња гаса или топлотне енергије од стране тог субјеката настаје као неизбјежна посљедица обављања дјелатности која не спада у дјелатности из става (1) или става (3) овог члана или из чл. 78.- 84. овог закона; и ако б) је снабдијевање јавне мреже посљедица привредног искоришћавања напајања и ако у односу на просјек посљедње три године, укључујући и текућу годину, не чини више од 20% прихода субјекта. (3) Секторски уговорни орган обавезан је да примијени одредбе овог закона, када обавља дјелатности у области електричне енергије, и то ако: а) ставља на располагање (пружање) или управљање непокретним (фиксним) мрежама за јавну услугу у вези с производњом, преносом и дистрибуцијом електричне енергије; б) снабдијева (напаја) ту мрежу електричном енергијом. (4) Ако снабдијевање (напајање) мрежа електричном енергијом у сврху јавне услуге обавља субјекат који није уговорни орган, то се не сматра дјелатношћу у смислу одредбе става (3) овог члана: а) ако субјекат производи електричну енергију због тога што је њена потрошња потребна у сврху обављања неке дјелатности која није дјелатност из става (1) или става (3) овог члана или из чл. 78.-84. овог закона; и б) ако напајање (снабдијевање) јавне мреже зависи само од сопствене потрошње тог субјекта и не износи више од 30% укупне производње енергије, у односу на просјек претходне три године, укључујући и текућу годину. Члан 80. (Истраживање и вађење нафте, гаса, угља и осталих чврстих горива) Секторски уговорни орган обавезан је да примјењује одредбе овог закона када обавља дјелатности истраживања и вађења нафте, гаса, угља и осталих чврстих горива и то када се обављање те дјелатности односи на искоришћавање географског подручја у сврху истраживања или вађења нафте, гаса, угља или других чврстих горива. Члан 81. (Транспортне услуге) (1) Дјелатности у области транспорта у смислу овог закона су: а) када се ставља на располагање (пружање) или управљање мрежом за услуге јавног промета жељезницом, аутоматизованим системима, трамвајем, аутобусом, тролејбусом или жичарама; б) мрежа у области транспорта постоји ако се услуге у промету обављају у складу с условима, на примјер за линије, транспортне капацитете, редове вожње и слично, а које је утврдио надлежни орган. (2) Пружање јавних услуга аутобуског превоза није дјелатност у смислу одредаба овог члана уколико и други субјекти могу пружати те услуге уопштено или на одређеном географском подручју, под истим условом као и секторски уговорни орган. Члан 82. (Ваздушне, поморске и ријечне луке) Секторски уговорни орган који обавља дјелатности ваздушних, поморских и ријечних лука и које се односе на искоришћавање географског подручја у сврху стављања на располагање ваздушних лука, поморских лука, ријечних лука или других прометних терминала, превозницима у ваздушном, поморском или ријечном превозу, обавезан је да примјењује овај закона. Члан 83. (Поштанске услуге) (1) Поштанске или друге услуге које не укључују поштанске услуге су дјелатности које се обављају под условима одређеним овим чланом. (2) Поштанске услуге у смислу става (1) овог члана јесу услуге пријема, преноса и уручивања поштанских пошиљки. Те услуге обухватају: http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 88 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. а) резервисане поштанске услуге, а то су поштанске услуге које у складу са законима о пошти обавља једино јавни оператер; б) поштанске услуге које се обављају на слободном тржишту, у складу с одредбама закона о пошти. (3) Поштанска пошиљка је писмена пошиљка, поштанска и телеграфска упутница и пакет који садржи робу са или без комерцијалне вриједности без обзира на тежину, адресирана на одређеног примаоца којем пошиљку треба уручити. Поштанска пошиљка у смислу става (2) овог члана односи се и на књиге, каталоге и штампу. (4) Друге услуге које не укључују поштанске услуге јесу услуге које се обављају у сљедећим областима, под условом да те услуге обавља субјект који обавља поштанске услуге у смислу става (2) овог члана и под условом да те услуге нису директно изложене тржишној конкуренцији, а то су: а) услуге управљања поштанском службом (услуге и прије и послије отпреме, као што су услуге управљања уруџбеном канцеларијом); б) услуге додате вриједности у вези са електронским средствима и које се у цјелини пружају путем електронских средстава (укључујући сигурно слање шифрираних докумената електронским средствима, услуге вођења адреса и слање препоручене електронске поште); ц) услуге које се односе на пошиљке другачије од оних пошиљки назначених у ставу (3) овог члана (нпр. неадресиране пошиљке, рекламне пошиљке, промотивне пошиљке и сл.); д) финансијске услуге према дефиницији из Анекса II Дио А категорије 6 овог закона; е) филателистичке услуге; ф) логистичке услуге које су комбинација физичке доставе и/или складиштења и других непоштанских дјелатности. Члан 84. (Набавка која се односи на више дјелатности) (1) На предмет набавке који се односи на обављање више дјелатности из ове главе примјењују се одредбе овог дијела закона за ону дјелатност која је главни дио предмета набавке. (2) Ако се на дио предмета набавке планираног за обављање једне од дјелатности примјењују одредбе ове главе закона, а на други дио предмета набавке се не примјењују одредбе нити ове главе, нити главе II и III овог закона, те ако није могуће да објективно утврди за коју је дјелатност намијењен претежни дио предмета набавке, онда се поступак јавне набавке спроводи у складу са одредбама овог дијела закона. (3) Ако дио предмета набавке планиран за обављање једне од дјелатности подлијеже одредбама ове главе закона, а други дио предмета набавке подлијеже одредбама главе II и III овог закона, те ако није могуће објективно утврдити за коју је дјелатност намијењен претежни дио предмета набавке, онда се поступак јавне набавке спроводи у складу са одредбама главе II и III овог закона. Одјељак Б. Посебне одредбе Члан 85. (Систем квалификације) (1) Секторски уговорни орган може успоставити и водити систем квалификације кандидата/понуђача. Секторски уговорни орган који успостави или води систем квалификације обавезан је да у објави наведе сврху система квалификације и начин како се могу затражити правила квалификације, те да обезбиједи да привредни субјекат у сваком тренутку може захтијевати квалификацију. Ако систем квалификације траје дуже од три године, успостављање система квалификације објављује се сваке године. При краћем трајању система квалификације довољна је објава на почетку поступка. (2) Систем квалификације, у складу са ставом (1) овог члана, може обухватати различите степене, а води се на основу објективних квалификационих критеријума и квалификационих правила које поставља секторски уговорни орган. Квалификациони критеријуми и правила могу се по потреби ажурирати. (3) Квалификациони критеријуми и правила, у складу са ставом (2) овог члана, могу обухватати услове о финансијској и економској и/или техничкој и професионалној способности. Секторски уговорни орган обавезан је да предвиди критеријуме и правила квалификације, као и разлоге искључења. (4) Ако квалификациони критеријуми и правила садрже услове финансијске и економске и/или техничке и професионалне способности, привредни субјекат се у сврху доказа захтијеване способности може у датом случају ослонити на ресурсе других привредних субјеката, независно од правног односа између њега и тог привредног субјекта. У том случају он мора доказати да тим ресурсима заиста и располаже све вријеме трајања система квалификације. (5) Под истим претпоставкама као и у ставу (4) овог члана и групе понуђача могу се ослонити на ресурсе својих чланова или других привредних субјеката. (6) Квалификациони критеријуми и правила, у складу са одредбом става (2) овог члана, стављају се на располагање заинтересованим привредним субјектима на њихов захтјев. Секторски уговорни орган обавјештава сваког заинтересованог привредног субјекта о измјени и допуни квалификационих критеријума и правила. Ако секторски уговорни орган сматра да систем квалификације других секторских уговорних органа одговара захтјевима и условима понуђача, односно кандидата који су квалификовани, учиниће доступним називе тих других секторских уговорних органа квалификованим кандидатима. (7) Секторски уговорни орган дужан је да подносиоце захтјева у примјереном року обавијести о одлуци коју је донио о квалификацији подносиоца захтјева. Ако се одлука не може донијети у року од четири мјесеца након запримања захтјева за квалификацију, секторски уговорни орган дужан је да подносиоца захтјева најкасније два мјесеца након запримања захтјева за квалификацију обавијести о разлозима продужења обраде и да наведе када ће се донијети одлука о прихватању или одбијању његовог захтјева. Подносилац захтјева обавјештава се о одлуци о захтјеву за квалификацију најкасније у року шест мјесеци након пријема захтјева за квалификацију. (8) О негативним одлукама о квалификацији, уз навођење разлога, подносилац захтјева се обавјештава без одгађања, а најкасније 15 дана након доношења одлуке. Разлози се морају заснивати на квалификационим критеријумима које је успоставио секторски уговорни орган у складу са ставом (3) овог члана. (9) Успјешни подносиоци захтјева уврштавају се у списак, при чему је могућа даља подјела према предмету набавке, за које су поједини подносиоци захтјева квалификовани. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 89 (10) Секторски уговорни орган може привредном субјекту оспорити признање квалификације само из разлога који се заснивају на критеријумима које је утврдио секторски уговорни орган у складу са ставом (3) овог члана. Секторски уговорни орган оспорава признату квалификацију привредном субјекту, о чему га обавјештава у писаној форми, уз навођење разлога, и то у року не краћем од 15 дана од дана када оспорава квалификацију. (11) Ако се позив на надметање објављује успостављањем система квалификације, понуђачи, односно кандидати се одабиру у ограниченом поступку јавне набавке или у преговарачком поступку јавне набавке између привредних субјеката који су се квалификовали у оквиру система квалификације. (12) Успостављање система квалификације објављује се у складу са чланом 36. овог закона, у форми која ће бити дефинисана подзаконским актом који доноси Савјет министара БиХ. Члан 86. (Изузећа за секторске уговорне органе) (1) Секторски уговорни орган, осим изузећа из члана 10. овог закона, изузет је од примјене овог закона и када додјељује: а) уговор за набавку робе или услуга за даљу продају или давање у закуп трећим лицима, под условом да секторском уговорном органу не припада посебно или искључиво право на продају или давање у закуп предмета таквих уговора, те да и други субјекти могу слободно продавати или давати под закуп под истим условима као и секторски уговорни орган или секторски уговорни органи; б) уговор који закључи секторски уговорни орган у сврхе које не укључују обављање дјелатности дефинисаних чл. 78-84. овог закона. (2) Секторски уговорни орган који обавља дјелатности дефинисане законом изузет је од примјене одредаба овог закона за уговоре које додјељује повезаном предузећу, пословном партнерству или секторском уговорном органу који је саставни дио пословног партнерства. Услови и начин на који се додјељују ови уговори биће дефинисани упутством које доноси Савјет министара БиХ, у року од шест мјесеци од ступања на снагу овог закона. ГЛАВА V - ОСТАЛИ ПОСТУПЦИ ЈАВНЕ НАБАВКЕ Одјељак А. Додјела уговора мале вриједности Члан 87. (Врсте поступка за додјелу уговора мале вриједности) (1) Поступци јавне набавке за додјелу уговора мале вриједности су: а) конкурентски захтјев за достављање понуда; и б) директни споразум. (2) Уговорни орган спроводи поступак конкурентског захтјева за достављање понуда у случају да је процијењена вриједност набавке робе или услуге мања од износа од 50.000,00 КМ, односно када је за набавку радова процијењена вриједност мања од износа од 80.000,00 КМ. (3) Уговорни орган спроводи поступак директног споразума за набавку робе, услуга или радова чија је процијењена вриједност једнака или мања од износа од 6.000,00 КМ. (4) Уговорни орган може за вриједности набавке из ст. (2) и (3) овог члана спровести један од поступака из чл. 25- 35. овог закона. Члан 88. (Конкурентски захтјев за достављање понуда) (1) Конкурентски захтјев за достављање понуда је поступак у којем уговорни орган упућује захтјев за достављање понуда за набавку робе, услуга или радова одређеном броју понуђача, при чему тај број не може бити мањи од три и обавезно објављује додатно обавјештење о набавци на порталу јавних набавки. (2) Приликом припреме ове врсте поступка, уговорни орган је дужан да донесе одлуку о покретању поступка и користи модел конкурентског захтјева за достављање понуда који прописује Агенција. (3) Захтјев за достављање понуда обухвата адекватне и довољне информације на основу којих понуђачи могу припремити своје понуде на стварно конкурентској основи. Уговорни орган дужан је да у захтјеву наведе: прецизан рок и мјесто пријема понуда, минимум докумената којим се доказује квалификованост понуђача (ако их захтијева) и слично. (4) Уговорни орган дужан је да предвиди јавно отварање понуда. Члан 89. (Додјела уговора у поступку конкурентског захтјева) (1) Додјела уговора у поступку конкурентског захтјева за достављање понуда заснива се на критеријуму најниже цијене или критеријуму економски најповољније понуде, у складу са одредбама члана 64. овог закона. (2) Сваки понуђач може понудити само једну цијену, и то укупну цијену, коју не може мијењати након истека рока за достављање понуда. Уговорни орган не може преговарати о понуди, као ни о цијени. (3) Када уговорни орган прими једну прихватљиву понуду, додјељује уговор том понуђачу, и то најкасније у року од десет дана од дана окончања поступка јавне набавке. Члан 90. (Директни споразум) Директни споразум је поступак у којем уговорни орган након испитивања тржишта тражи писмено предлог цијене или понуду од једног или више понуђача и преговара, или прихвата ту цијену, као услов за коначни споразум. Уговорни орган је дужан да донесе интерни правилник о поступку директног споразума, који треба да буде усаглашен са моделом правилника о поступку директног споразума који прописује Агенција. ГЛАВА VI - ИНСТИТУЦИЈЕ ЗА ПРАЋЕЊЕ ПРИМЈЕНЕ ЗАКОНА Члан 91. (Институције) Агенција и КРЖ су институције надлежне за праћење примјене овог закона и подзаконских аката. Члан 92. (Агенција за јавне набавке Босне и Херцеговине) (1) Агенција је самостална управна организација са статусом правног лица. Агенција има сједиште у Сарајеву и печат, у складу са Законом о печату институција Босне и Херцеговине (у даљем тексту: Закон о печату институција БиХ). (2) Агенција има двије филијале са сједиштем у Бањалуци и Мостару. Филијале немају статус правних лица. Филијале имају печате идентичне печату Агенције, који додатно садрже назив и сједиште филијале. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 90 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. (3) Улога Агенције је да обезбиједи правилно спровођење овог закона. За остваривање улоге Агенције, утврђене су сљедеће надлежности: а) припрема и израда нацрта закона, нацрта измјена и допуна закона и пратећих подзаконских аката, у сврху обезбјеђења њихове дјелотворности и сврсисходности; б) унапређење информисаности уговорних органа и понуђача о прописима о јавним набавкама и њиховим циљевима, поступцима и методама; ц) објављивање приручника и упутстава, као и израда и ажурирање стандардних образаца и модела у складу с одредбама овог закона; д) пружање техничке помоћи и савјетодавних мишљења уговорним органима и понуђачима у вези са правилном примјеном овог закона и подзаконских аката; е) успостављање система праћења поступака које спроводе уговорни органи за набавку робе, услуга и радова, с циљем едукације и отклањања уочених неправилности у појединачним поступцима јавних набавки; ф) прикупљање података, вршење анализе и објава информација у вези са поступцима јавних набавки и додијељеним уговорима о јавним набавкама; г) развијање и успостављање електронских информационих система у области јавних набавки у Босни и Херцеговини; х) покретање, подржавање и стварање претпоставки за развој праксе електронских набавки и комуникација у области јавних набавки; и) организовање и одржавање обука за овлашћене предаваче и службенике за јавне набавке, објављивање информација у вези са обукама, те припрема приручника и других пратећих материјала за професионални развој у области јавних набавки у складу са подзаконским актом које доноси Савјет министара БиХ; ј) праћење рада овлашћених предавача и вођење евиденције о акредитованим предавачима из области јавних набавки и службеницима за јавне набавке; к) израда годишњих извјештаја за Савјет министара БиХ. (4) Агенција има директора и Одбор Агенције. (5) Директор Агенције има статус секретара са посебним задатком. Избор и именовање директора Агенције, са могућношћу једног поновног именовања, као и разрјешење са дужности је у надлежности Савјета министара БиХ, у складу са одредбама Закона о државној служби у институцијама БиХ. (6) Директор Агенције представља и заступа Агенцију, руководи радом Агенције, организује и обезбјеђује законито и ефикасно обављање послова из надлежности Агенције, доноси подзаконске акте и друге акте којим се обезбјеђује законито и ефикасно обављање послова и одговоран је за рад Агенције. (7) Одбор Агенције надлежан је за разматрање питања у вези са функционисањем и унапређењем система јавних набавки, те давање претходне сагласности на акте којим се уређује систем јавних набавки, које доноси Савјет министара БиХ или директор Агенције. (8) Одбор Агенције има пет чланова. Чланови Одбора Агенције су представници Министарства финансија и трезора БиХ, министарстава финансија ентитета, Дирекције за европске интеграције, и представник Владе Брчко Дистрикта БиХ. Посматрачи у Одбору Агенције су представници: Спољнотрговинске коморе БиХ, Удружења послодаваца БиХ и ентитета, те невладиног сектора, директор Агенције и предсједавајући КРЖ-а. Савјет министара БиХ именује чланове Одбора Агенције и то на период од пет година. Одбор Агенције доноси пословник о раду у року од 30 дана од дана објаве одлуке о именовању у "Службеном гласнику БиХ". (9) Чланови Одбора Агенције, већином гласова, између себе бирају предсједавајућег и замјеника предсједавајућег, на период од двије године. Одбор Агенције одржава сједнице најмање два пута годишње. За рад чланова Одбора Агенције исплаћује се накнада у складу са одлуком Савјета министара БиХ. (10) Одбор Агенције на сједницама води записнике, те припрема информације и иницијативе које посредством Агенције упућује Савјету министара БиХ на усвајање. (11) Сви уговорни органи у Босни и Херцеговини дужни су да сарађују са Агенцијом и Одбором Агенције када они обављају своје активности које проистичу из оквира надлежности утврђених овим законом и подзаконским актима. Члан 93. (Канцеларија за разматрање жалби Босне и Херцеговине) (1) КРЖ је самостална, независна институција са статусом правног лица, са сједиштем у Сарајеву. КРЖ има печат у складу са Законом о печату институција БиХ. (2) КРЖ има седам чланова, од чега по два из реда народа у БиХ, један из реда осталих, при чему су два члана из реда народа у БиХ из Републике Српске, четири из реда народа из Федерације Босне и Херцеговине, а један из реда осталих алтернативно се бира из једног или другог ентитета. (3) Три члана КРЖ-а, између којих се бира предсједавајући, морају имати универзитетско образовање правног смјера и положен правосудни испит. Остала три члана КРЖ-а су стручњаци са високом стручном спремом у области извођења радова, јавних набавки, транспорта или стратешког пословног управљања. (4) КРЖ ће имати двије филијале, са сједиштима у Бањалуци и Мостару. Филијале неће имати статус правних лица. Филијале ће имати печате идентичне печату КРЖ-а, који ће као једину дозвољену разлику садржавати назив и локацију филијале. (5) Филијале у Бањалуци и Мостару имају по пет чланова, од којих су три члана признати стручњаци из области управног права и/или управног поступка, а два члана су стручњаци у области извођења радова, јавних набавки, транспорта и стратешког пословног управљања и бирају се путем јавног огласа. (6) КРЖ са сједиштем у Сарајеву надлежна је за доношење одлука по жалбама за вриједности набавке преко 800.000,00 КМ, као и за све набавке институција Босне и Херцеговине и институција Брчко Дистрикта БиХ, и других уговорних тијела Босне и Херцеговине и Брчко Дистрикта БиХ. (7) Филијале КРЖ-а у Бањалуци и Мостару надлежне су за доношење одлука по жалбама за вриједности набавке до 800.000,00 КМ. Надлежност филијале одређује се према ентитетском сједишту уговорног органа. (8) КРЖ рјешава по жалбама у поступцима јавне набавке. (9) Чланови КРЖ-а су, у обављању своје функције, независни, једнаки и везани искључиво за Устав БиХ и законе у Босни и Херцеговини. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 91 (10) Чланове КРЖ-а именује Парламентарна скупштина Босне и Херцеговине (у даљем тексту: ПСБиХ). ПСБиХ доноси одлуку о покретању и спровођењу процедуре избора и именовања, именовању aд хок комисије за избор и именовање чланова КРЖ-а. Ад хок комисија сачињава листу успјешнијих кандидата и доставља је ПСБиХ, која именује на дужност и разрјешава дужности чланове КРЖ-а. (11) Мандат чланова КРЖ-а је пет година, са могућношћу једног поновног именовања. У случају пријевременог разрјешења једног од чланова КРЖ-а, нови члан КРЖ-а се именује за остатак мандата. (12) Ако ПСБиХ не именује благовремено чланове КРЖ-а, члановима КРЖ-а продужава се мандат до именовања нових чланова, не дуже од осам мјесеци. (13) Функција чланова КРЖ-а неспојива је са било којом другом посредном или непосредном, сталном или повременом дужности, са изузетком академских, научних или публицистичких активности. (14) ПСБиХ може члана КРЖ-а пријевремено разријешити дужности само у случајевима ако члан КРЖ-а: а) поднесе оставку ПСБиХ; б) је правоснажно осуђен за кривично дјело на казну затвора у трајању дужем од шест мјесеци; ц) трајно изгуби радну способност за обављање своје функције. (15) КРЖ има правилник о унутрашњој организацији, који се усваја на општој сједници КРЖ-а и за који гласа натполовична већина свих чланова КРЖ-а. (16) КРЖ има пословник о раду КРЖ-а, који усваја на општој сједници КРЖ-а и за који гласа натполовична већина свих чланова КРЖ-а. (17) Чланови КРЖ-а и сви запослени у КРЖ-у дужни су да у свом раду чувају тајност података у складу са законом. (18) КРЖ подноси ПСБиХ годишњи извјештај о раду, након што га усвоји натполовична већина свих чланова КРЖ-а. ДИО ТРЕЋИ – ПРАВНА ЗАШТИТА ГЛАВА I - ПОСТУПАК ПРАВНЕ ЗАШТИТЕ Одјељак А. Опште одредбе Члан 94. (Странке у поступку) (1) Странке у поступку правне заштите су: жалилац, уговорни орган и одабрани понуђач, а својство странке могу имати и други привредни субјекти, који имају правни интерес у предметном поступку јавне набавке. (2) О вођењу поступка по жалби, КРЖ обавјештава одабраног понуђача по службеној дужности, док се остала лица са својством странке могу пријавити за учешће у поступку по жалби. (3) Свака странка има право да се изјасни о захтјевима и наводима друге стране и да предложи доказе. КРЖ свакој странци у поступку доставља поднеске које заприми у предмету, о којима се расправља о главној ствари или предлажу нове чињенице и докази. (4) Свака странка овлашћена је да разгледа спис предмета, осим оног дијела понуде и документације који је, у складу са законом, утврђен као тајни или повјерљиви. (5) Уговорни орган дужан је да у поступку по жалби, на захтјев КРЖ-а, достави документацију у року који одреди КРЖ. Члан 95. (Достављање писмена у иностранство) Странци која учествује у поступку по жалби пред КРЖ- ом, а чије је сједиште, пребивалиште или боравиште изван БиХ, КРЖ може доставити писмено поштом. Члан 96. (Језик поступка) Поступак правне заштите води се на једном од језика у службеној употреби у Босни и Херцеговини и уз употребу латиничног или ћириличног писма. Члан 97. (Активна легитимација) Жалбу може поднијети сваки привредни субјекат који има или је имао интерес за додјелу уговора о јавној набавци и који учини вјероватним да је била или је могла да буде у конкретном поступку јавне набавке проузрокована штета због поступања уговорног органа, а које се у жалби наводи као повреда овог закона и подзаконских аката од стране уговорног органа у поступку јавне набавке. Члан 98. (Забрана закључења уговора) (1) Уговорни орган не може потписати уговор о јавној набавци у року 15 дана од дана када су понуђачи обавијештени о избору најповољнијег понуђача. (2) Забрана потписивања уговора из става (1) овог члана не примјењује се: а) ако је само један понуђач учествовао у отвореном поступку, преговарачком поступку без објаве обавјештења и у поступку додјеле уговора о набавци услуга из Анекса II Дио Б и његова понуда је изабрана; б) ако је само један понуђач учествовао у другој фази ограниченог поступка, преговарачког поступка са објавом обавјештења и такмичарског дијалога и његова понуда је изабрана; ц) у случају додјеле уговора у склопу оквирног споразума или динамичког система куповине. (3) Забрана потписивања уговора из става (2) тачка а) овог члана не примјењује се у случају када уговорни орган објави добровољно ex ante обавјештење о транспарентности у преговарачком поступку без објаве обавјештења и у поступку додјеле уговора о набавци услуга из Анекса II Дио Б. (4) Изјављена жалба не спречава потписивање уговора о јавној набавци за лотове на које није изјављена жалба. (5) У случају да на одлуку о додјели уговора у поступку набавке мале вриједности нема жалбе, уговорни орган дужан је да закључи уговор у року од десет дана од дана обавјештавања учесника поступка о избору најповољнијег понуђача. Одјељак Б. Изјављивање жалбе Члан 99. (Начин изјављивања жалбе) (1) Жалба се изјављује уговорном органу у писаној форми директно, електронским путем, ако је електронско средство дефинисано као начин комуникације у тендерској документацији, или препорученом поштанском пошиљком. (2) Жалба се подноси у довољном броју примјерака, а који не може бити мањи од три, како би могла бити уручена квалификованом кандидату или изабраном понуђачу, као и другим странкама у поступку. (3) Датум запримања жалбе директно код уговорног органа, односно датум запримања жалбе електронским http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 92 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. путем уз обезбјеђење доказа о упућивању, односно запримању жалбе, или датум предаје на пошту препоручене поштанске пошиљке сматра се даном уручивања жалбе. (4) У случају директне предаје жалбе, уговорни орган је дужан да изда жалиоцу потврду о времену пријема жалбе. (5) Ако уговорни орган одбије да изда потврду о времену запримања, сматраће се да је жалба поднесена у року, осим ако уговорни орган не докаже супротно. Члан 100. (Поступак уговорног органа по жалби) (1) Уговорни орган је дужан да у року од пет дана од запримања жалбе утврди благовременост, допуштеност и да ли је жалба изјављена од овлашћеног лица. (2) Ако уговорни орган утврди да је жалба неблаговремена, недопуштена или изјављена од неовлашћеног лица, одбациће је закључком. Против овог закључка жалилац има могућност подношења жалбе КРЖ-у, и то у року од 10 дана од дана пријема закључка. (3) Ако је жалба благовремена, допуштена и изјављена од овлашћеног лица, уговорни орган, разматрајући жалбу, може утврдити да је она дјелимично или у цјелини основана и својим рјешењем исправити радњу, предузети чињење или може постојећу одлуку или рјешење ставити ван снаге и замијенити је другом одлуком или рјешењем, или поништити поступак јавне набавке, те о томе обавијестити учеснике у поступку јавне набавке на начин одређен овим законом, у року од пет дана од дана пријема жалбе. (4) Против рјешења уговорног органа из става (3) овог члана може се изјавити жалба КРЖ-у, посредством уговорног органа, у року од пет дана од дана пријема рјешења. (5) Ако уговорни орган поступајући по жалби утврди да је жалба благовремена, допуштена и изјављена од овлашћеног лица, али је неоснована, дужан је да је у року од пет дана од датума њеног запримања прослиједи КРЖ-у, са својим изјашњењем на наводе жалбе, као и комплетном документацијом везано за поступак против којег је изјављена жалба. Члан 101. (Рокови изјављивања жалбе уговорном органу) (1) Жалба се може изјавити: а) најкасније седам дана прије истека рока за подношење захтјева за учешће или понуда у односу на податке из обавјештења; б) најкасније 10 дана од дана преузимања тендерске документације; ц) најкасније 10 дана по пријему записника о отварању понуда, у односу на радње, поступање, нечињења или пропуштања у поступку отварања понуда; д) најкасније 10 дана по пријему одлуке којом се одлучује о појединачном праву из јавне набавке у односу на поступак прегледа и оцјене способности, те поступак прегледа, оцјене и избора најповољнијег понуђача; е) најкасније 10 дана по истеку рока за доношење одлуке о појединачним правима из јавне набавке из тачке д) овог става. (2) Жалба се изјављује најкасније 30 дана по сазнању да је уговор закључен без спроведеног поступка јавне набавке у супротности с овим законом, а најкасније у року од једне године од дана закључења уговора у том поступку. (3) У случају додјеле уговора у склопу оквирног споразума из члана 32. став (5) овог закона или у оквиру динамичког система куповине из члана 123. овог закона, жалба се изјављује најкасније 30 дана ако уговорни орган обавијести понуђаче да је уговор на основу оквирног споразума или динамичког система куповине закључен у односу на поступак додјеле уговора унутар оквирног споразума или динамичког система куповине. (4) У случају преговарачког поступка без објаве обавјештења и поступка додјеле уговора о набавци услуга из Анекса II Дио Б жалба се изјављује најкасније: а) 10 дана од дана објављивања добровољног ex ante обавјештења о транспарентности, ако је ово обавјештење објављено; б) 30 дана од дана објављивања обавјештења о додјели уговора, ако добровољно ex ante обавјештење о транспарентности није објављено. (5) У поступцима набавке мале вриједности из члана 88. став (1) тачка а) овог закона жалба се изјављује у року од пет дана од дана пријема одлуке о избору најповољнијег понуђача. (6) Жалилац који је пропустио да изјави жалбу према одредбама ст. од (1) до (5) овог члана, губи право да тражи испитивање законитости по истом основу, у каснијој фази поступка. Одјељак Ц. Правна заштита пред КРЖ-ом Члан 102. (Доказивање у поступку по жалби) (1) Странке у поступку дужне су да изнесу све чињенице на којима заснивају своје захтјеве или одлуке, поступке, радње или нечињења, те да предложе доказе којима се те чињенице утврђују. (2) У поступку правне заштите уговорни орган дужан је да докаже постојање чињеница и околности на основу којих је донио одлуку о правима, предузео радње или пропуштања те спровео поступке, који су предмет поступка по жалби. (3) У поступку правне заштите жалилац је дужан да докаже или барем учини вјероватним постојање чињеница и разлога који се тичу правног интереса на подношење жалбе, повреда поступка или повреда примјене материјалног права, које су истакнуте у жалби, за које зна или би требало да зна. Члан 103. (Битне повреде закона) (1) У поступцима јавне набавке апсолутно битне повреде закона су оне повреде о којима КРЖ води рачуна по службеној дужности, и које могу довести до поништења поступка у потпуности или дјелимично, и то: а) неусклађеност тендерске документације са овим законом или подзаконским актима, која је довела до немогућности утврђивања основаности жалбених навода или која је довела до нарушавања основних принципа овог закона, односно незаконите додјеле уговора; б) спровођење поступка јавне набавке без доношења одлуке о почетку поступка јавне набавке, са садржајем одређеним чланом 18. овог закона; http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 93 ц) објаве обавјештења о поступку јавне набавке које нису у складу са овим законом или подзаконским актима и тендерском документацијом; д) повреде поступка приликом отварања понуда, односно пропуштање рока за оцјену захтјева за учешће. (2) Релативно битне повреде закона су повреде које могу довести до поништења поступка јавне набавке, ако се успостави директна веза између повреде и исхода поступка. Члан 104. (Овлашћења КРЖ-а) (1) КРЖ у поступку правне заштите поступа у границама захтјева из жалбе, а по службеној дужности у односу на повреде описане у члану 103. став (1) овог закона. (2) КРЖ није дужна да контролише чињенично и правно стање које је било предмет претходне жалбе у истом поступку јавне набавке. Одјељак Д. Жалба Члан 105. (Садржај жалбе) Жалба садржи: а) име или назив жалиоца, пребивалиште или сједиште жалиоца, име заступника или пуномоћника жалиоца ако га има; б) назив уговорног органа против којег се подноси жалба; ц) број и датум поступка јавне набавке и податке о објављивању обавјештења о јавној набавци, ако је обавјештење објављено; д) број и датум одлуке о избору понуде, поништењу поступка или друге одлуке уговорног органа; е) друге податке о радњи, пропуштању радње или поступцима уговорног органа који су предмет поступка или о предмету набавке; ф) опис чињеничног стања; г) опис повреда овог закона и подзаконских аката и образложење; х) предлог доказа; и) доказ о плаћеној административној такси на жал- бу, у износу прописаном чланом 108. овог закона; ј) потпис жалиоца или потпис овлашћеног лица односно пуномоћника (ако га жалилац има) и печат (ако га жалилац има). Члан 106. (Поступак са неуредном жалбом) (1) Ако достављена жалба не садржи податке из члана 105. став (1) тач. а), б), ц), д) е), х) и ј) овог закона, КРЖ позива жалиоца да употпуни жалбу и одређује рок који не може бити дужи од три дана од дана пријема захтјева за допуну. (2) Ако жалилац не поступи по захтјеву КРЖ-а у складу са ставом (1) овог члана, жалба ће бити одбачена као неуредна, осим ако би се из њеног садржаја могло поступати и ако жалба има постављен жалбени захтјев и доказ о плаћеној административној такси на жалбу. Члан 107. (Изјављивање жалбе КРЖ-у) Жалилац жалбу изјављује КРЖ-у путем уговорног органа, у роковима и на начин прописан овим законом. Члан 108. (Накнада на жалбу) (1) Жалилац је обавезан да плати накнаду за покретање жалбеног поступка у износу од: а) 500,00 КМ за процијењену вриједност набавке до 50.000,00 КМ; б) 800,00 КМ за процијењену вриједност набавке од 50.001,00 КМ до 80.000,00 КМ; ц) 2.000,00 КМ за процијењену вриједност набавке од 80.001,00 КМ до 250.000,00 КМ; д) 3.500,00 КМ за процијењену вриједност набавке од 250.001,00 КМ до 400.000,00 КМ; е) 5.000,00 КМ за процијењену вриједност набавке од 400.001,00 КМ до 800.000,00 КМ; ф) 7.500,00 КМ за процијењену вриједност набавке од 800.001,00 КМ до 9.000.000,00 КМ; г) 10.000,00 КМ када је вриједност набавке једнака или већа од 9.000.000,00 КМ. (2) Жалилац уплаћује одговарајући износ накнаде из става (1) овог члана на основу података о процијењеној вриједности набавке из тендерске документације. (3) Прије разматрања жалби, КРЖ је дужан да утврди да ли је жалилац уплатио накнаду у складу са ст. (1) и (2) овог члана. (4) Ако процијењена вриједност набавке није позната у тренутку изјављивања жалбе КРЖ-у или није објављена, накнада за покретање жалбеног поступка плаћа се у износу од 2.000,00 КМ. КРЖ ће позвати жалиоца на плаћање разлике накнаде у одређеном року ако се током жалбеног поступка утврди да је накнада плаћена у недовољном износу. (5) Када се жалба изјављује на одлуку о избору или поништењу, а не односи се на набавку у цјелини, него на један или више лотова набавке, накнада износи трећину износа из става (1) овог члана. (6) Накнада се уплаћује у корист буџета институција Босне и Херцеговине и међународних обавеза Босне и Херцеговине и она је неповратна у случају неосноване жалбе. (7) Министарство финансија и трезора БиХ донијеће инструкцију о начину уплате, контроле и поврата накнада прописаних овим чланом. Члан 109. (Поступање КРЖ-а по жалби) (1) КРЖ по запримању жалбе утврђује благовременост, допуштеност и да ли је жалба изјављена од овлашћеног лица. (2) Када КРЖ утврди да је жалба благовремена, допуштена и изјављена од овлашћеног лица, наставиће разматрати жалбене наводе. Члан 110. (Суспензивно дјеловање жалбе) Изјављена жалба одгађа наставак поступка јавне набавке, закључење и/или извршење уговора о јавној набав- ци или оквирног споразума до доношења одлуке КРЖ-а. Одјељак Е. Одлучивање по жалби Члан 111. (Одлуке по жалби) (1) У поступку правне заштите КРЖ може: а) обуставити поступак по жалби због одустанка од жалбе; б) одбацити жалбу закључком због ненадлежности, недопуштености, неуредности, неблаговремено- сти и због тога што је изјављена од лица које нема активну легитимацију; ц) одбити жалбу због неоснованости; д) поништити одлуку, поступак или радњу у дијелу у којем је повријеђен закон или подзаконски акти; http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 94 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. е) одлучити о захтјеву уговорног органа за наставак поступка јавне набавке; ф) поништити уговор о јавној набавци или оквирни споразум у околностима из става (2) овог члана. (2) КРЖ ће поништити уговор о јавној набавци или оквирни споразум ако је уговорни орган: а) примијенио преговарачки поступак без објаве обавјештења или поступак додјеле уговора о набавци услуга из Анекса II Дио Б у супротности са одредбама овог закона; б) пропустио објавити обавјештење о набавци на порталу јавних набавки ако се то захтијева овим законом; ц) закључио уговор или оквирни споразум у супротности са чланом 98. овог закона ако то спречава KРЖ да размотри жалбу прије закључења уговора или оквирног споразума; д) закључио уговор или оквирни споразум без примјене поступка јавне набавке, осим у случајевима када то овај закон допушта. (3) Уговор о јавној набавци или оквирни споразум неће бити предмет поништења, ако је, у случајевима из става (2) тач. а), б) и д) овог члана, уговорни орган имао оправдане разлоге да сматра да поступа у складу с овим законом, ако је објавио добровољно еx аntе обавјештење о транспарентности и уговор или оквирни споразум није закључен прије истека периода од 15 дана по објави тог обавјештења. (4) У оправданим случајевима наведеним у ставу (5) овог члана, КРЖ може оставити на снази уговор или оквирни споразум који је предмет поништења, у обиму у којем је уговор или оквирни споразум већ извршен. У том случају КРЖ ће уговорном органу одредити новчану казну у износу назначеном у ставу (8) овог члана. (5) КРЖ неће поништити уговор или оквирни споразум ако, након што је размотрио све релевантне околности, утврди да превладавајући разлози у вези с општим интересом захтијевају да уговор треба да остане на снази. (6) Општи интерес у смислу става (5) овог члана не односи се на економски интерес у директној вези са уговором или оквирним споразумом, што обухвата посебно трошкове који могу настати због закашњења у извршењу уговора или оквирног споразума, трошкове који произлазе из спровођења новог поступка јавне набавке, трошкове који могу настати због промјене привредног субјекта који извршава уговор или оквирни споразум и трошкове правних обавеза које су резултат поништења уговора или оквирног споразума. Економски интерес да уговор остане на снази може се сматрати важним општим интересом само када би поништење уговора или оквирног споразума довело до несразмјерних посљедица. (7) Поништење уговора или оквирног споразума има учинак од момента закључења уговора. (8) Новчане казне из става (4) овог члана намећу се уговорном органу у износу до 5% вриједности уговора, узимајући у обзир врсту и обим повреде као и околности под којима је повреда почињена. (9) Казна одређена према одредбама овог члана уплаћује се у корист буџета државног, ентитетског или локалног нивоа у којем уговорни орган има сједиште. (10) КРЖ о главној ствари одлучује рјешењем, а у осталим случајевима закључком. (11) КРЖ је дужан да донесе закључак или рјешење по жалби у року од 15 дана од дана комплетирања жалбе од уговорног органа, али не касније од 30 дана након пријема жалбе од уговорног органа. (12) У изузетно сложеним случајевима предсједавајући КРЖ-а закључком може продужити рок из става (3) овог члана, али не дуже од 30 дана. Овај закључак се доставља свим странкама у поступку. (13) Рјешење или закључак КРЖ-а из овог члана је коначно и извршно. Члан 112. (Спајање поступака) (1) Ако постоји више жалби које се односе на исти поступак јавне набавке, предсједавајући КРЖ-а може донијети закључак о спајању поступака, без утврђивања постојања било каквих других услова за спајање поступака. У том случају доноси се једно рјешење по жалбама у том поступку јавне набавке. Рокови се рачунају од датума пријема посљедње жалбе. (2) Против закључка КРЖ-а из става (1) овог члана није допуштено изјавити правни лијек у складу са овим законом. Члан 113. (Одлучивање КРЖ-а) (1) КРЖ у поступцима по жалби одлучује у вијећима састављеним од предсједника вијећа и два члана вијећа. (2) У сложеним случајевима и случајевима међународних вриједносних разреда, предсједавајући вијећа предлаже да се случај рјешава на пленарној сједници. (3) У пленуму се засједа у случајевима када се доноси нови став у односу на раније заузете ставове. (4) У случајевима из ст. (2) и (3) овог члана предсједавајући вијећа доноси посебан закључак. (5) Чланови КРЖ-а не могу се уздржати од гласања. (6) Рјешење, односно закључак из члана 112. став (2) овог закона потписује предсједник вијећа и акт се овјерава печатом КРЖ-а. (7) Састав вијећа за одлучивање по жалби утврђује предсједавајући КРЖ-а посебним рјешењем. Предсједавајући КРЖ-а може предсједавати вијећем за одлучивање по жалби. (8) Закључци и рјешења КРЖ-а, те пресуде Суда Босне и Херцеговине по њима јавно се објављују на порталу јавних набавки. Члан 114. (Изузеће због сукоба интереса) (1) Члан КРЖ-а или друго лице које је укључено у поступање у одређеном предмету не може доносити одлуку о истом или бити укључен у поступак одлучивања ако је са понуђачем или уговорним органом, правним представником или лицем које су овластили понуђач, уговорни орган или њихови правни представници, чланови управе или одговорни представници: у пословној вези, у директној или индиректној (укључујући родбинску везу закључно са четвртим степеном) родбинској вези, у брачној (чак и ако је дошло до развода брака) или ванбрачној заједници или у тазбинској вези закључно са трећим степеном. (2) Члан КРЖ-а односно друго лице које је било у радном односу, односно запослено код понуђача или уговорног органа, а од престанка радног односа нису протекле двије године у складу са ставом (1) овог члана, не може доносити одлуке о одређеном предмету, нити бити укључено у поступак рјешавања истог предмета КРЖ-а. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 95 (3) У случају постојања разлога из ст. (1) и (2) овог члана као и других разлога за изузеће, члан КРЖ-а мора без одгађања обавијестити предсједавајућег КРЖ-а, који је дужан да донесе одлуку о изузећу члана КРЖ-а. Против ове одлуке није допуштена жалба у складу са овим законом. Одредбе овог става примјењују се и на друго лице које је укључено у рјешавање одређеног предмета, ако по одредбама овог члана не може бити укључено у поступак његовог рјешавања. (4) У случају да код предсједавјућег КРЖ-а постоје разлози из ст. (1) и (2) овог члана, предсједавајући КРЖ-а је дужан да без одгађања о томе обавијести остале чланове КРЖ-а, који доносе одлуку о изузећу. (5) Против одлуке из ст. (3) и (4) овог члана није допуштено посебно изјављивање правног лијека у складу са овим законом. ГЛАВА II - ПРАВНА ЗАШТИТА ПРОТИВ ОДЛУКА KРЖ-а Одјељак А. (Судска заштита) Члан 115. (Управни спор) (1) Уговорни орган и учесници у поступку могу против одлуке KРЖ-а покренути управни спор пред Судом Босне и Херцеговине (у даљем тексту: Суд БиХ) у року од 30 дана од дана пријема одлуке. (2) Управни спор по тужби коју поднесу странке у поступку јавне набавке води се по хитном поступку. (3) Уговорни орган или учесник у поступку може поднијети и захтјев за одгађање коначног рјешења или закључка KРЖ-а, заједно са тужбом којом се покреће управни спор у року из става (1) овог члана. (4) Цијенећи јавни интерес и штету коју би одгађање коначне одлуке KРЖ-а могло изазвати, о захтјеву из става (3) овог члана рјешава Суд БиХ посебним рјешењем, којим одгађа извршење коначне одлуке KРЖ-а на одређено вријеме или до доношења одлуке суда по тужби у управном спору. Члан 116. (Прекршајне одредбе) (1) KРЖ подноси прекршајну пријаву код надлежног суда за прекршаје, када утврди да је било повреда поступка јавне набавке које представљају прекршај у смислу одредаба овог закона. У случајевима када није било поступка по жалби, Агенција подноси прекршајну пријаву код надлежног суда за прекршаје, када утврди повреде овог закона које су у њеној надлежности. (2) Новчаном казном у износу од 1.500,00 до 15.000,00 КМ казниће се за прекршај уговорни орган: а) ако набави робу, радове или услуге без спровођења поступака јавне набавке прописаних овим законом осим у случајевима када то закон допушта; б) ако не заштити податке које му прослиједи привредни субјект, означивши их као повјерљиве, а који према одредбама овог закона могу бити проглашени повјерљивим; ц) ако се не придржава услова и начина јавне набавке према процијењеним вриједностима и дијели вриједност набавке с намјером избјегавања примјене прописаног поступка набавке; д) ако примијени преговарачки поступак без објаве обавјештења супротно одредбама чл. 21, 22, 23, 24. и 28. овог закона; е) ако не стави на располагање тендерску документацију свим привредним субјектима који су је тражили, у складу са обавјештењем о јавној набавци, односно не омогући увид у документацију; ф) ако не поштује рокове за пријем захтјева за учешће и понуда; г) ако приликом припреме техничке спецификације не поштује важеће техничке стандарде, прописе или норме; х) ако не достави одлуке за које је овим законом прописана обавеза достављања понуђачима у поступку јавне набавке; и) ако не доврши поступак јавне набавке закључивањем уговора о јавној набавци или одлуком о поништењу; ј) ако закључи уговор о јавној набавци који није у складу с одабраном понудом и условима одређеним у тендерској документацији; к) ако не чува документацију о јавној набавци, у складу са прописима о архивирању докумената; л) ако уступи поступак набавке или за спровођење набавке овласти треће лице или лице које није уговорни орган у смислу овог закона да би на тај начин избјегао његову примјену; м) ако на захтјев КРЖ-а не достави тражену документацију или онемогући увид у документацију; н) ако не изврши рјешење КРЖ-а; о) ако предмет уговора, конкурсне услове, техничке спецификације или друге елементе јавног позива прилагоди конкретном понуђачу, или ако додијели уговор понуђачу који је учествовао у припреми конкурсне документације или неког њеног дијела, а није у поступку доказао да није био у повољнијем положају; п) ако не достави извјештај о додијељеном уговору; р) ако не донесе план набавки и не објави га на веб- страници уговорног органа. (3) Новчаном казном у износу од 300,00 до 3.000,00 КМ казниће се одговорно лице у уговорном органу за прекршај из става (2) овог члана. (4) Новчаном казном у износу од 1.000,00 до 10.000,00 КМ казниће се за прекршај понуђач ако је дао нетачне податке у документима којима доказује личну, пословну, финансијску, техничку и професионалну способност. (5) Новчаном казном у износу од 200,00 до 2.000,00 КМ казниће се и одговорно лице понуђача за прекршај из става (4) овог члана. (6) Захтјев за покретање прекршајног поступка КРЖ подноси надлежном суду према сједишту уговорног органа. (7) КРЖ, рјешавајући у поступку по жалби, а на основу стања у спису, може поднијети кривичну пријаву. Одјељак Б. Супсидијарна примјена Члан 117. (Супсидијарна примјена правила управног поступка) На поступак пред КРЖ-ом који није уређен одредбама овог закона, примијениће се одредбе Закона о управном поступку. Члан 118. (Однос према осталим прописима) На одговорност уговорних страна за испуњење обавеза из уговора о јавној набавци примјењују се одговарајуће одредбе закона о облигационим односима. http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 96 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. Одјељак Ц. Накнада трошкова поступка Члан 119. (Право на накнаду трошкова у поступку јавне набавке) (1) Ако уговорни орган повриједи одредбе овог закона или подзаконских аката, привредни субјект има право да од уговорног органа захтијева накнаду трошкова за припрему понуде и трошкова учешћа у поступку јавне набавке. (2) Право из одредбе става (1) овог члана не постоји ако је, након доношења одлуке о избору или након одлуке о поништењу поступка јавне набавке, КРЖ утврдио да кандидат/понуђач чија се понуда није разматрала, ни уз поштовање одредаба овог закона и подзаконских аката, не би имао реалне изгледе за избор његове понуде, или чија је жалба одбијена. Члан 120. (Надлежност у поступку накнаде трошкова) (1) За рјешавање захтјева за накнаду трошкова у поступку јавне набавке из члана 119. став (1) овог закона надлежан је КРЖ. (2) Захтјев за накнаду трошкова допуштен је само ако је КРЖ утврдио: а) да због поступања супротно одредбама овог закона или подзаконских аката одлука није донесена према наводима из обавјештења о набавци за понуду с најнижом цијеном или за економски најповољнију понуду; или б) да је избор поступка јавне набавке без објаве обавјештења био супротан овом закону; или ц) да је одлука о поништењу поступка јавне набавке била супротна одредбама овог закона или подзаконских аката; или д) да је одлука о избору, која је у корист једног привредног субјекта донесена без учешћа других субјеката у поступку, на основу одредаба овог закона или подзаконских аката била недопустива; или е) да уговорни орган, након знатног прекорачења рока за доношење одлуке и супротно захтјеву понуђача да се настави поступак јавне набавке, поступак није наставио, нити га је окончао одлуком о избору најповољнијег понуђача, односно одлуком о поништењу. Члан 121. (Накнада штете) Сваки од учесника поступка јавне набавке који је претрпио штету због повреде овог закона има могућност да покрене поступак за остваривање права на накнаду штете због измакле добити пред надлежним судом, према општим прописима о накнади штете. ДИО ЧЕТВРТИ – ПРЕЛАЗНЕ И ЗАВРШНЕ ОДРЕДБЕ Члан 122. (Прелазне одредбе) (1) Поступци јавне набавке покренути до почетка примјене овог закона у којима нису закључени уговори о јавној набавци биће окончани према одредбама Закона о јавним набавкама који је на снази у вријеме покретања поступка јавне набавке. (2) Ако се против одлуке уговорног органа која је донесена у складу са ставом (1) овог члана води поступак по жалби, одлука КРЖ-а је коначна и извршна. Против одлуке КРЖ-а може се у року од 30 дана покренути управни спор код Суда БиХ. (3) Поступци за накнаду штете покренути прије почетка примјене овог закона биће окончани према одредбама Закона о јавним набавкама који је на снази у вријеме покретања поступка јавне набавке. (4) У случају да се различитим прописима у Босни и Херцеговини уређују иста питања као овим законом, примјена овог закона имаће предност у односу на остале прописе. (5) Ако овим законом нису посебно дефинисани рокови за подзаконске акте које доноси Савјет министара БиХ и Агенција, они ће бити донесени у року од шест мјесеци од ступања на снагу овог закона. (6) Директор Агенције чији је мандат у току остаје на мјесту директора до истека мандата од пет година, рачунајући од дана када је именован. Чланови Одбора Агенције чији је мандат у току остају на мјесту члана Одбора Агенције до истека мандата од пет година, рачунајући од дана када су именовани. (7) Чланови КРЖ-а који су именовани и чији је мандат у току остају на мјесту члана КРЖ-а до истека мандата од пет година, рачунајући од дана када су именовани. Ако је протекао рок од пет година од именовања, чланови КРЖ-а су дужни да обављају послове из надлежности КРЖ-а до избора нових чланова. ПСБиХ ће расписати конкурс најкасније у року од 30 дана од дана ступања на снагу овог закона. (8) До успостављања и почетка рада филијала, све жалбе рјешава сједиште КРЖ-а у Сарајеву. Савјет министара БиХ дужан је да обезбиједи финансијска средства и услове за почетак рада филијала најкасније у року од три мјесеца од дана примјене овог закона. Члан 123. (Електронске набавке, електронске аукције и динамички систем куповине) (1) Начин објављивања обавјештења у поступцима јавних набавки прописан је Упутством о начину објављивања обавјештења у поступцима јавних набавки. (2) Електронске набавке, електронска аукција и динамички систем куповине, начин, рокови и почетак примјене дефинисаће се подзаконским актом који доноси Савјет министара БиХ, најкасније у року од једне године од почетка примјене овог закона. Члан 124. (Престанак важења) (1) Даном почетка примјене овог закона престаје да важи Закон о јавним набавкама Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ", бр. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09, 60/10 и 87/13). (2) Даном почетка примјене овог закона престају да важе подзаконски акти донесени на основу закона из става (1) овог члана, и то: а) Упутство о примјени Закона о јавним набавкама Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ", бр. 03/05 и 24/09); б) Упутство о начину вођења записника о отварању понуда ("Службени гласник БиХ", бр. 17/05 и 27/08); ц) Листа уговорних органа, по категоријама, који су обавезни примјењивати Закон о јавним набавкама Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ" бр. 03/05 и 86/06); д) Правилник о поступку директног споразума ("Службени гласник БиХ" бр. 53/06 и 20/09); е) Упутство о примјени и коришћењу модела стандардне тендерске документације за поступке http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 97 јавне набавке за робу, услуге и радове ("Службени гласник БиХ", број 56/07). Члан 125. (Завршне одредбе) (1) Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављи- вања у "Службеном гласнику БиХ", а примјењиваће се истеком шест мјесеци од дана његовог ступања на снагу. (2) Овај закон објавиће се и у службеним гласилима ентитета и Брчко Дистрикта БиХ. Број 01,02-02-1-59/13 29. априла 2014. године Сарајево Предсједавајући Представничког дома Парламентарне скупштине БиХ Др Милорад Живковић, с. р. Предсједавајући Дома народа Парламентарне скупштине БиХ Др Драган Човић, с. р. АНЕКС I ЛИСТА РАДОВА НА КОЈЕ СЕ ПРИМЈЕЊУЈЕ ЗАКОН О ЈАВНИМ НАБАВКАМА Ови радови укључују изградњу нових објеката, реконструкцију постојећих објеката као и уобичајене поправке и редовно одржавање: Група Класа Предмет Опис радова 1 Припрема градилишта 11 Рушење зграда, одвоз земље, демонтажа објеката Ова класа укључује: - рушење зграда и других грађевина; - рашчишћавање градилишта; - измјештање и пребацивање земље: а) копање земље, б) пуњење земљом, ц) поравнање и градирање градилишта, д) копање ровова, канала, е) разбијање и уклањање стијена, ф) рушење експлозивима итд. - припрема градилишта за минирање: а) уклањање вишка терета, наслага минерала, б) остали радови на развоју и припреми локације за извођење, - дренажу градилишта; - дренажа пољопривредног и шумског земљишта. 12 Бушење и бургијање Ова класа укључује: - пробно бушење, пробно бургијање, узимање узорака језгре у сврху градње, те у геофизичке, геолошке или сличне сврхе. Ова класа искључује: - бушење извора сирове нафте или гаса за производњу (видјети класу 25); - бушење изворишта воде (видјети класу 25); - потапање јама и окна; - копање окомитих ровова; - искоришћавање нафтних и гасних поља, геофизичко, геолошко и сеизмичко мјерење. 2 Изградња цијеле грађевине или њених дијелова, грађевинарство 21 Изградња зграда и грађевински радови Ова класа укључује: - градњу свих типова зграда; - градњу грађевина у грађевинарству, и то: а) мостова, надвожњака, подвожњака, б) вијадукте, ц) тунеле и метрое, д) дугачке цјевоводе, е) комуникацијске и електроводове, д) градске цјевоводе, е) градске комуникацијске и електроводове; - помоћне градске радове; - монтажу и подизање монтажних грађевина на градилишту; Ова класа искључује: - услужне активности везане за вађење нафте и гаса; - грађевинске радове, осим зграда, за стадионе, базене, спортске дворане, тениске терене, голф терене и друге спортске објекте (видјети класу 23); - инсталације у зградама (видјети групу 3); - завршавање зграда (видјети групу 4); - архитектонске и инжењерске услуге за грађење; - вођење грађевинског пројекта. 22 Подизање кровних покрова и оквира Ова класа укључује: - подизање кровова; - покривање кровова; - хидроизолацију. 23 Градња аутопутева, путева, аеродрома и спортских објеката Ова класа укључује: - градњу аутопутева, путева, свих путева за возила и пјешаке, улица; - градњу жељезница; - градњу аеродромских писти; - грађевинске радове, изузев зграда, за стадионе, базене, спортске дворане, тениске терене, голф терене http://www.advokat-prnjavorac.com Broj 39 - Strana 98 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 19. 5. 2014. и друге спортске објекте; - бојење ознака на аутопутевима, путевима, улицама, на површини и на паркинг просторима. Ова класа искључује претходне земљане радове. 24 Градња водопривредних објеката Ова класа укључује градњу: - водених путева; - лука и ријечних радова; - марина; - гатова; - брана и насипа; - багеровање; - радове испод површине. 25 Други грађевински радови који укључују посебне занатске радове Ова класа укључује специфичне грађевинске послове који су заједнички за различите врсте објеката, а које захтјевају посебне вјештине или опрему: - изградњу темеља, укључујући и одвоз земље; - бушење и градњу водених изворишта, потапање јама и окна; - подизање готових челичних елемената; - савијање челика; - полагање цигле и камена или других материјала; - подизање и скидање скела и радних платформи, укључујући најам скела и радних платформи; - подизање димњака и индустријских пећи; Ова класа искључује најам скеле без подизања и демонтаже (скидања). 3 Грађевинске инсталације 31 Инсталирање електричних инсталација и прикључака (склопова) Ова класа укључује инсталације у зградама или другим грађевинским објектима и пројектима: - електричних жица и склопова; - телекомуникацијских система; - електричних гријних система; - резиденцијалних антена; - противпожарних система и аларма; - алармних протупровалних система; - лифтова и ескалатора; - громобрана и сл. 32 Активности изолационих радова Ова класа укључује: - топлотне инсталације; - звучне или вибрационе изолације у зградама и другим грађевинским пројектима. Ова класа искључује хидроизолацију (видјети класу 22.). 33 Водоводне инсталације Ова класа укључује инсталације у зградама или другим грађевинским пројектима: - водоводне инсталације и санитарну опрему; - гасне инсталације и прикључке; - опрему за гријање, вентилацију, хлађење или климу; - системе за прскање. Ова класа искључује инсталацију електричних система за гријање (видјети класу 31.) 34 Друге инсталације у зградама Ова класа укључује: - инсталацију расвјете и сигналних система на путевима, жељезницама, аеродромима и лукама; - инсталацију у зградама или другим грађевинским пројектима осталих инсталација, каблова и водова. 4 Завршни грађевински радови 41 Гипсани радови Ова класа укључује: - постављање у зградама или другим грађевинским пројектима унутрашњег или спољашњег гипса или штукатуре, малтерисање укључујући сличне материјале. 42 Врата и прозоре (столарију) Ова класа укључује: - монтажу готових врата, прозора, те оквира за врата и прозоре, уградбене кухиње, степенице, опрему за продавнице и продајне објекте, као и сличне елементе од дрвета или других материјала; - унутрашње завршне радове (нпр. стропове, облагање површина ламперијом, монтажу покретних преграда и др.). Ова класа искључује постављање паркета и других дрвених подлога (видјети класу 43.). 43 Подне и зидне облоге Ова класа укључује: - постављање, полагање, вјешање или уклапање у зградама или другим грађевинским пројектима; - зидова или подних плоча од керамике или резаног камена; - паркета или других дрвених подних подлога; - тепиха или линолеумских подних облога, укључујући и гумене и пластичне облоге; - терацо, мермерне, гранитне или шкриљчане подне или зидне облоге; - тапете. 44 Бојење и устакљивање Ова класа укључује: - унутрашње или спољашње бојење зграда; - бојење грађевина; - монтажа стакла, огледала и других стаклених површина; Ова класа искључује монтажу прозора (видјети класу 42.). 45 Остали радови за довршетак градње Ова класа укључује: - инсталацију приватних базена; - инсталацију парних праоница; - разбијање пијеска и сличне активности за градњу екстеријера; - друге радове завршавања градње и завршне радове. Ова класа искључује чишћење зграда и других грађевина. 5 Најам опреме 50 Најам опреме за градњу или рушење са радником/цима који управља опремом Ова класа искључује најам машина и опреме за градњу или рушење без радника који управљају опремом. http://www.advokat-prnjavorac.com Ponedjeljak, 19. 5. 2014. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 39 - Strana 99 АНЕКС II Ова листа услуга односи се на категорије услуга које су везане за поступке јавних набавки, и то: ДИО А - који за предмет јавне набавке има услуге које се додјељују у складу са поступцима јавних набавки, изузев уговора из члана 7. овог закона, дефинисаним у Глави I и Глави IV овог закона. Категорија Предмет јавне набавке 1 Услуге одржавања и поправки 2 Услуге превоза копном путника и робе, укључујући услуге блиндираних возила, и услуге доставе, осим услуга превоза поште 3 Услуге авиотранспорта путника и терета, осим превоза поште 4 Услуге превоза поште копном и ваздухом, осим услуга жељезничког транспорта 5 Телекомуникацијске услуге 6 Финансијске услуге и то: а) услуге осигурања, б) банкарске и инвестицијске услуге. Финансијске услуге које су искључене су: - издавање, продаја, куповина или трансфер хартија од вриједности и обвезница као и других финансијских инструмената; - услуге Централне банке. 7 Комјутерске и уз њих везане услуге 8 Истраживачке и развојне услуге, осим услуга гдје добробит од њиховог коришћења при обављању својих активности користи уговорни орган или секторски уговорни орган, уз услов да накнаду за осигурање тих услуга у цјелини плаћа уговорни орган или секторски уговорни орган. 9 Рачуноводствене услуге, ревизорске и књиговодствене услуге 10 Услуге истраживања тржишта и испитивања јавног мњења 11 Услуге консалтинга у менаџменту и уз њих везане услуге, осим услуга арбитраже и мирења 12 Архитектонске услуге: а) инжењерске услуге и интегралне инжењерске услуге, б) услуге просторног планирања и уређења пејзажа, ц) сличне научне и техничке консултантске услуге, д) услуге техничког испитивања и анализа. 13 Рекламне услуге и услуге маркетинга 14 Услуге чишћења зграда и управљање имовином 15 Услуге издаваштва и штампања на бази тарифе или уговора 16 Услуге одлагања отпада, канализационе услуге и друге санитарне услуге. ДИО Б - који за предмет јавне набавке има услуге које се додјељују у складу са чланом 8. овог закона: Категорија Предмет јавне набавке 1 Хотелске и угоститељске услуге 2 Услуге жељезничког транспорта 3 Услуге воденог транспорта 4 Помоћне транспортне услуге и услуге подршке 5 Правне услуге 6 Услуге запошљавања и осигурања особља, осим уговора о раду и рјешења о именовању 7 Услуге истраге и осигурања, осим услуга оклопних возила 8 Образовне услуге и услуге стручног усавршавања 9 Здравствене и социјалне услуге 10 Рекреационе услуге, културне и спортске услуге 11 Остале услуге ДИО Ц - који за предмет уговора има услуге које су изузете од примјене поступака дефинисаних овим законом. Категорија Предмет јавне набавке 1 Уговори о раду и рјешења о именовању 2 Уговори о финансијским услугама који за предмет имају: а) издавање, продаја, куповина или трансфер хартија од вриједности и обвезница као и других финансијских инструмената; б) услуге Централне банке. 3 Уговори о арбитражи и помирењу 4 Уговори о прибављању, развоју, продукцији или коопродукцији програма за радио и ТВ емитовање 5 Уговори о пружању услуга истраживања и развоја осим оних од којих корист има искључиво уговорни орган или секторски уговорни орган за своју употребу при обављању својих активности и за које накнаду у цјелини плаћа уговорни орган или секторски уговорни орган. PREDSJEDNIŠTVO BOSNE I HERCEGOVINE 615 Na osnovu članova 11. i 12. tačke c) i h) Zakona o odbrani BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 88/05), člana 4. Zakona o učešću pripadnika Oružanih snaga BiH, policijskih službenika, državnih službenika i ostalih zaposlenika u operacijama podrške miru i drugim aktivnostima u inostranstvu ("Službeni glasnik BiH, broj 14/05), te Ocjene opravdanosti učešća kontingenta Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u Multidimenzionalnoj integriranoj stabilizacijskoj misiji Ujedinjenih naroda u Republici Mali (Zaključak Vijeća ministara sa 72. sjednice od 28.11.2013. godine) i člana 32. stav (1.) tačka a) Poslovnika o radu Predsjedništva Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 10/13 i 32/13), Predsjedništvo Bosne i Hercegovine na 44. redovnoj sjednici, održanoj 06. marta 2014. godine, donijelo je ODLUKU O UČEŠĆU KONTINGENTA ORUŽANIH SNAGA BOSNE I HERCEGOVINE U MULTIDIMENZIONALNOJ INTEGRIRANOJ STABILIZACIJSKOJ MISIJI UJEDINJENIH NARODA U REPUBLICI MALI Član 1. (Predmet) Ovom odlukom utvrđuje se učešće kontingenta Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u Multidimenzionalnoj integriranoj stabilizacijskoj misiji Ujedinjenih naroda u Republici Mali (u daljem tekstu: mirovna operacija MINUSMA). Član 2. (Sastav kontingenta) Kontingent Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u mirovnoj operaciji MINUSMA čine 2 (dva) oficira Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Zakon o izmjenama Zakona o postupku indirektnog oporezivanja BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 100/13 23.12.2013 SG BiH 89/05 zakon,postupak,indirektno oporezivanje,porez ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O POSTUPKU NEIZRAVNOG OPOREZIVANJA Članak 1. U Zakonu o postupku neizravnog oporezivanja ("Službeni glasnik BiH", broj 89/05) u članku 10. u stavku (1) postotak "0,06%" zamjenjuje se postotkom "0,04%". Članak 2. U članku 11. u stavku (1) postotak "10%" zamjenjuje se postotkom "5%". Članak 3. Članak 52. mijenja se i glasi: "Članak 52. (Povjerljivost podataka o neizravnim porezima) (1) Podatci, zapisi ili izvješća koja UNO dobije kao rezultat izvršenja obveza po osnovi neizravnih poreza posebno su povjerljivi i mogu se koristiti samo za potrebe neizravnih poreza ili za izvršenje sankcija neizravnih poreza. Podatci se ne mogu ustupiti ili objaviti bilo kojoj drugoj strani, osim u sljedećim slučajevima suradnje s: a) pravosudnim tijelima ili s javnim tužiteljem u istragama ili kaznenom progonu po službenoj dužnosti; b) pravosudnim tijelima ili s javnim tijelima u zaštiti maloljetnih osoba ili drugih osoba bez ovlasti za postupanje; c) sucima u izvršenju rješenja. U slučaju zahtjeva za dostavu podataka od suca potrebna su odgovarajuća objašnjenja u pogledu nemogućnosti dobivanja podataka iz bilo kojih drugih izvora; d) drugim poreznim upravama za potrebe poštivanja poreza u okvirima njihove nadležnosti; e) zakladama koje upravljaju socijalnim doprinosima i drugim javnim administracijama za borbu protiv prijevara u sustavima mirovinske ili javne (socijalne) potpore ili fiskalnih prijevara; f) državnim tijelima nadležnim za naplatu drugih javnih prihoda za potrebe identifikacije poreznih obveznika; g) Vijećem ministara Bosne i Hercegovine, Vladom Republike Srpske, Vladom Federacije Bosne i Herce-govine, kao i suradnje s Vladom Brčko Distrikta, za potrebe obavljanja poslova iz njihovog djelokruga; h) tijelima nadležnim za provođenje radnji na otkrivanju i sprječavanju kaznenih djela, ako do njih ne mogu doći na drugi način; i) Agencijom za statistiku Bosne i Hercegovine i entitetskim zavodima za statistiku za dostavu podataka koji su potrebni za obavljanje poslova iz njihove nadležnosti; j) Centralnom bankom Bosne i Hercegovine u opsegu potrebnom za obavljanje poslova iz njihove nadležnosti. (2) Iznimno od stavka (1) ovoga članka, ne smatra se posebno povjerljivim podatak o dospjelom a neplaćenom dugu obveznika neizravnih poreza ako se dostavlja sredstvima javnog informiranja ili objavljuje na internetskoj stranici, izostavljajući identifikacijski broj za pravnu osobu i jedinstveni matični broj za fizičku osobu. Број 100 - Страна 36 СЛУЖБЕНИГЛАСНИКБиХПонедјељак, 23. 12. 2013. (3) Podatci će se objavljivati ili dostavljati elektroničkim putem kada je to tehnički i praktično moguće. (4) UNO i korisnici podataka iz stavka (1) ovoga članka poduzimaju potrebne mjere za jamstvo povjerljivosti i odgovarajuće korištenje podataka obveznika neizravnih poreza. Osoba koja od UNO-a dobije podatke sukladno stavku (1) ovoga članka, odnosno koja ima pristup ovim podatcima, dužna je zaštititi i poštivati njihovu povjerljivost. Otkrivanje ovakvih podataka smatra se teškom povredom službene dužnosti i rješavat će se primjenom odgovarajućih zakonskih propisa. (5) Bilo koji službenik UNO-a koji zna ili ima pristup ovim podatcima dužan je zaštititi i poštivati njihovu povjerljivost, osim u slučajevima navedenim u st. (1) i (2) ovoga članka. Otkrivanje ovakvih podataka smatra se teškom povredom službene dužnosti i rješavat će se primjenom odgovarajućih zakonskih propisa. (6) Oni koji primaju uplate i oni koji su obvezni vršiti plaćanje na račun također su dužni zaštititi i poštivati povjerljivost poreznih podataka". Članak 4. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH". Broj 01,02-02-1-41/13 16. prosinca 2013. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Dr. Denis Bećirović, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Staša Košarac, v. r
Zakon o dopuni Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 32/13 29.04.2013 SG BiH 91/17, SG BiH 49/09, SG BiH 04/08, SG BiH 34/07, SG BiH 52/04, SG BiH 44/03 zakon,porez,indirektno oporezivanje,oporezivanje ZAKON O DOPUNI ZAKONA O SISTEMU INDIREKTNOG OPOREZIVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 44/03, 52/04, 34/07, 4/08 i 49/09), u članu 8. stav (8) dopunjava se tako da se u prvoj rečenici iza riječi "Uprave" dodaje tekst: "na period od četiri godine". Iza prve rečenice dodaje se nova rečenica koja glasi: "Nakon isteka četvorogodišnjeg mandata operativni rukovodioci mogu biti postavljeni samo na još jedan četvorogodišnji mandat." Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". Brој 01,02-02-1-10/13 16. aprila 2013. godine Sarajevo Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Dr. Božo Ljubić, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Sulejman Tihić, s.
Zakon o carinskoj tarifi BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 58/12 30.07.2012 carine,tarifa,zakon Godina XVI Ponedjeljak, 30. srpnja/jula 2012. godine Broj/Број 58 Година XVI Понедјељак, 30. јула 2012. годинe ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik ISSN 1512-7508 - srpski jezik ISSN 1512-7486 - bosanski jezik PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE 642 Temeljem članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 30. sjednici Zastupničkog doma održanoj 21. lipnja 2012. godine, i na 19. sjednici Doma naroda održanoj 19. srpnja 2012. godine, donijela je ZAKON O CARINSKOJ TARIFI Članak 1. (Predmet Zakona) Zakonom o carinskoj tarifi uspostavlja se tarifna i statistička nomenklatura i carinska tarifa Bosne i Hercegovine pod nazivom Carinska tarifa (u daljnjem tekstu: CT), s ciljem ispunjavanja potreba Carinske tarife Bosne i Hercegovine, statistike o vanjskoj trgovini i drugih politika koje se odnose na uvoz i izvoz robe, u i s carinskog teritorija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH). Članak 2. (Sadržaj CT-a) (1) CT obuhvaća: a) nomenklaturu roba koja je sukladna s Harmoniziranim sustavom i Kombiniranom nomenklaturom koju rabi Europska unija, oznake za posebne zahtjeve države i dodatne šifarske oznake; b) konvencionalne carinske stope (najpovlaštenija nacija - MFN) koje se primjenjuju na robu obuhvaćenu nomenklaturom; c) preferencijalne carinske stope sukladno međunarodnim sporazumima koje je BiH sklopila s određenim zemljama ili skupinama zemalja; d) privremene suspenzije i privremena smanjenja stopa, mjere zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza, antidampinške i kompenzatorne mjere i privremene tarifne kvote; e) ostale mjere predviđene propisima BiH. (2) Sastavni dio CT-a čine Opća pravila od 1. do 6. o svrstavanju roba u CT, kao i Pravila o jedinstvenoj carinskoj stopi. Članak 3. (Struktura oznake CT-a) Svaka oznaka CT-a sastoji se od desetoznamenkastog broja: a) prvih šest znamenki odnose se na tarifne brojeve i podbrojeve nomenklature Harmoniziranog sustava sukladno Međunarodnoj konvenciji o harmoniziranom sustavu naziva i šifarskih oznaka robe, koju razrađuje i prati Svjetska carinska organizacija; b) sedma i osma znamenka sukladne su s Kombiniranom nomenklaturom. Ako se oznaka dalje ne dijeli, sedma i osma znamenka su "00"; c) oznake za posebne državne zahtjeve identificirane su devetom i desetom znamenkom, a prije njih stoji oznaka "ex". Ako se oznaka dalje ne dijeli, deveta i deseta znamenka su "00"; d) u posebnim slučajevima mogu se uvesti dodatne četveroznamenkaste šifarske oznake za primjenu posebnih mjera koje nisu šifrirane ili nisu u cijelosti šifrirane, na mjestu devete i desete znamenke. Članak 4. (Druge oznake CT-a) (1) CT uključuje sve informacije koje se zahtijevaju za ispunjavanje ciljeva ovoga Zakona navedenih u članku 1. ovoga Zakona, uključujući i statističke. (2) Ostale mjere, sukladno članku 2. stavak (1) toč. d) i e) ovoga Zakona, uvrštene su korištenjem napomena i Broj 58 - Stranica 2 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 30. 7. 2012. fusnota u dijelovima i poglavljima ili na drugi način, kako je to odgovarajuće. Članak 5. (Nadležnosti u postupku usvajanja CT-a) (1) CT definirana u članku 2. stavku (1) toč. a), c) i d) ovoga Zakona temelji se na prijedlogu koji priprema Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), na temelju konzultacija s Upravom za neizravno oporezivanje, a usvaja ga Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće ministara BiH). (2) CT definirana u članku 2. stavku (1) toč. b) i e) ovoga Zakona temelji se na prijedlogu koji priprema Ministarstvo, na temelju konzultacija s Upravom za neizravno oporezivanje. Ove propise usvaja Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. (3) Uvođenje, izmjena ili dopuna carinskih stopa u CT-u za zemlje koje nisu članice Svjetske trgovinske organizacije obavlja se putem zakona koji usvaja Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. (4) CT definirana u članku 2. stavku (1) toč. a) i c) ovoga Zakona usvaja se na godišnjoj razini odlukom Vijeća ministara BiH, sukladno vremenskom rasporedu iz članka 6. (5) Vijeće ministara BiH propisat će u CT-u slučajeve i vrijednost robe na koje se može primijeniti jedinstvena carinska stopa od 10%. Članak 6. (Rokovi u postupku usvajanja CT-a) (1) CT definiranu u članku 2. stavku (1) toč. a) i c) ovoga Zakona priprema Ministarstvo do 15. studenoga svake godine, usklađenu s kombiniranom nomenklaturom koju objavljuje Europska unija do 31. listopada svake godine. (2) Prijedlog CT-a dostavlja se Upravi za neizravno oporezivanje, koja je dužna u roku od 10 dana od dana zaprimanja dostaviti mišljenje Ministarstvu. (3) Prijedlog CT-a dostavlja se Vijeću ministara BiH do 5. prosinca svake godine, s pravovremeno dostavljenim mišljenjima. (4) Vijeće ministara BiH donosi odluku o usvajanju CT-a za iduću godinu do 20. prosinca tekuće godine. Članak 7. (Nadležnost za tumačenje i objašnjenje CT-a) Ministarstvo je nadležno za tumačenje i objašnjenje CT-a, te davanje mišljenja o primjeni CT-a. Članak 8. (Objava CT-a) CT i svaka izmjena i dopuna CT-a objavljuje se u "Službenom glasniku BiH" i na web stranici Ministarstva. Članak 9. (Prijelazne odredbe) Postupak izrade i donošenja prve CT bit će okončan sukladno rokovima iz članka 6. ovoga Zakona. Članak 10. (Prestanak primjene ranijih propisa i iznimke) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti: (1) Zakon o carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 1/98, 5/98, 7/98, 22/98, 31/02, 32/04, 48/05, 76/06, 35/09 i 14/10), osim: a) članka 6. Zakona o carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 1/98), koji će se primjenjivati do stupanja na snagu prve CT usvojene sukladno ovome Zakonu, b) općih pravila, nomenklature robe, carinskih stopa i tarifnih kvota, navedenih u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 31/02, 32/04, 48/05, 76/06, 35/09 i 14/10), koje su ugrađene u Odluku o usuglašavanju i utvrđivanju Carinske tarife BiH za 2012. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 105/11); (2) Odluka o primjeni članka 2. Zakona o carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 6/98), koja će se primjenjivati do stupanja na snagu prve CT usvojene sukladno ovome Zakonu; (3) Odluka o postupku carinjenja nesastavljenih proizvoda ili rastavljenih proizvoda čiji se dijelovi uvoze sukcesivno ("Službeni glasnik BiH", broj 6/98); (4) Odluka o određivanju iznosa vrijednosti roba na koje se primjenjuje jedinstvena carinska stopa ("Službeni glasnik BiH", broj 6/98), koja će se primjenjivati do stupanja na snagu prve CT usvojene sukladno ovome Zakonu. Članak 11. (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH". Broj 01,02-02-1-1/12 19. srpnja 2012. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Dr. Milorad Živković, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dr. Dragan Čović, v. r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 49/09 22.06.2009 SG BiH 91/17, SG BiH 32/13, SG BiH 04/08, SG BiH 34/07, SG BiH 52/04, SG BiH 44/03 zakon,porez,indirektno oporezivanje,bih,oporezivanje ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SISTEMUINDIREKTNOG OPOREZIVANJA U BOSNI IHERCEGOVINI^lan 1.U Zakonu o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni iHercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 44/03, 52/04, 34/07 i4/08) u ~lanu 21. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:"Putarina u iznosu od 0,10 KM za autoputeve upla}uje seposebnim platnim nalogom na poseban podra~un u okvirujedinstvenog ra~una, a raspodjela prihoda od putarine zaautoputeve se vr{i po metodologiji koju propisuje Upravniodbor posebnim aktom."U dosada{njem stavu 3. koji postaje stav 4. ta~ka (iv)mijenja se i glasi:"(iv) da se iznos koji je potreban za finansiranje obavezavanjskog duga oduzme od udjela Federacije, Republike Srpske i Distrikta, te da se direktno upla}uje u Bud`et institucijaBosne i Hercegovine i me|unarodnih obaveza Bosne iHercegovine."Dosada{nji stav 4. postaje stav 5.^lan 2.Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od danaobjavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH."
Zakkon o akcizama u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 49/09 22.06.2009 SG BiH 50/22, SG BiH 91/17, SG BiH 60/14, SG BiH 49/14 akcize,zakon u~iwen prekr{aj iz ~lana 41. stav (1) ta~. h) i i) ovog zakona. (2) Upravni odbor propisa}e posebnim aktom postupak sa oduzetom robom. DIO [ESTI - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 43. (Podzakonski akti) Upravni odbor }e donijeti pravilnik o primjeni ovog zakona u roku od 30 dana od dana wegovog stupawa na snagu. ^lan 44. (Prijava poreskog obveznika i skladi{ta) (1) Poreski obveznik koji je prema propisima koji su bili na snazi prije dono{ewa ovog zakona registrovao proizvodwu akciznih proizvoda kod UIO, stupawem na snagu ovog zakona nije du`an da se ponovo registruje u smislu odredbe ~lana 13. stav (1) ovog zakona, osim ako nije do{lo do promjena u obavqawu djelatnosti. (2) Poreski obveznik iz stava (1) ovog ~lana du`an je da prijavi proizvodni pogon i skladi{te iz ~lana 14. ovog zakona u roku od 30 dana od dana po~etka wegove primjene. ^lan 45. (Popis zaliha, obra~un i uplata) (1) Poreski obveznici i druga lica koja se bave prometom akciznih proizvoda du`ni su da popi{u zalihe akciznih proizvoda na dan po~etka primjene ovog zakona i popisne liste dostave UIO u roku od sedam dana. (2) Poreski obveznici i druga lica koja se bave prometom akciznih proizvoda du`ni su da na zate~ene zalihe utvr|ene u popisnim listama iz stava (1) ovog ~lana izvr{e obra~un akcize prema odredbama ovog zakona, te u roku od deset dana od dana dostavqawa popisnih lista iz stava (1) ovog ~lana uplate na Jedinstveni ra~un UIO razliku izme|u obra~unate i ve} upla}ene akcize. (3) Poreski obveznici i druga lica koja se bave prometom naftnih derivata du`ni su da uplate razliku putarine na zate~ene zalihe naftnih derivata na koje se u skladu sa ovim zakonom pla}a dodatna putarina od 0,10 KM, u roku od deset dana od dana dostavqawa popisnih lista iz stava (1) ovog ~lana na Jedinstveni ra~un UIO. (4) Izuzetno od st. (2) i (3) ovog ~lana u pogledu roka pla}awa, doma}i proizvo|a~i akciznih proizvoda ivr{i}e uplatu obra~unate akcize i/ili putarine na zate~ene zalihe svojih proizvoda prilikom prometa tih proizvoda. (5) Poreski obveznici i druga lica koja se bave prometom duvanskih prera|evina du`ni su da prijave nove maloprodajne cijene UIO u roku od sedam dana od dana izvr{enog popisa i na novu osnovicu obra~unati i uplatiti akcizu u roku iz stava (2) ovog ~lana. (6) Poreski obveznici i druga lica koja se bave prometom duvanskih prera|evina du`ni su da prodaju zate~ene zalihe duvanskih prera|evina po novim maloprodajnim cijenama, koje moraju biti istaknute na vidnom mjestu maloprodajnog objekta. (7) Duvanske prera|evine, ozna~ene starim poreskim markicama, te alkoholna pi}a, vo}ne prirodne rakije i vina, ozna~eni starim kontrolnim markicama, mogu se staviti u promet najdu`e {est mjeseci od dana po~etka primjene ovog zakona. (8) Kafa zate~ena na zalihama, namijewena za maloprodaju, ne}e se ozna~avati akciznim markicama i kao takva mo`e se staviti u promet najdu`e tri mjeseca od dana po~etka primjene ovog zakona. ^lan 46. (Okon~awe ranije zapo~etih postupaka) Postupak kontrole obra~una i naplate akcize, povrata akcize, prinudne naplate, obnove postupka i drugi upravni postupci, zapo~eti prije po~etka primjene ovog zakona, a koji nisu okon~ani pravosna`nim rje{ewima, bi}e okon~ani prema ranije va`e}im propisima organa kod kojih je postupak pokrenut. ^lan 47. (Prestanak va`ewa ranijeg zakona) Po~etkom primjene ovog zakona prestaje da va`i Zakon o akcizama u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 62/04, 48/05 i 72/05). ^lan 48. (Stupawe na snagu) Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benom glasniku BiH", a primjewiva}e se od prvog radnog dana mjeseca koji slijedi nakon stupawa na snagu ovog zakona. PSBiH broj 370/09 18. juna 2009. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Beriz Belki}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Ilija Filipovi}, s. r. Na osnovu ~lana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na 54. sjednici Predstavni~kog doma, odr`anoj 27. maja 2009. godine, i na 31. sjednici Doma naroda, odr`anoj 18. juna 2009. godine, usvojila je ZAKON O AKCIZAMA U BOSNI I HERCEGOVINI DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. (Predmet) (1) Ovim zakonom ure|uje se oporezivanje prometa i/ili uvoza odre|enih vrsta proizvoda (u daljnjem tekstu: akcizni proizvodi) na teritoriji Bosne i Hercegovine posebnim oblikom poreza - akcizom. (2) Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na putarinu. ^lan 2. (Uplata i raspodjela) (1) Prihodi po osnovu akciza i putarina upla}uju se na Jedinstveni ra~un Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a njihova raspodjela vr{i se u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni ra~un i raspodjeli prihoda ("Slu`beni glasnik BiH", br. 55/04 i 34/07). (2) Za naplatu prihoda od putarine u iznosu od 0,10 KM za autoputeve Uprava za indirektno oporezivanje BiH otvorit }e poseban podra~un u okviru Jedinstvenog ra~una UIO, a raspodjela prihoda od putarine vr{i se prema metodologiji koju propisuje Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH posebnim aktom. ^lan 3. (Pojmovi) Pojmovi kori{teni u ovom zakonu imaju sljede}e zna~enje: a) pravno lice - svako pravno lice koje je, u skladu s va`e}im propisima, registrirano za proizvodnju, uvoz i/ili promet akciznih proizvoda iz ~lana 4. ovog zakona; b) preduzetnik - svako fizi~ko lice koje je kod nadle`nog organa registrirano za proizvodnju i/ili promet akciznih proizvoda iz ~lana 4. ovog zakona; c) gra|anin-proizvo|a~ - fizi~ko lice koje ima prebivali{te u Bosni i Hercegovini, a bavi se proizvodnjom akciznih proizvoda; d) UIO - Upravu za indirektno oporezivanje; e) Upravni odbor - Upravni odbor UIO uspostavljen Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 44/03, 52/04 i 34/07). Ponedjeljak, 22. 6. 2009. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 49 - Stranica 51 Broj 49 - Stranica 52 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 22. 6. 2009. DIO DRUGI - AKCIZA POGLAVLJE I. PREDMET OPOREZIVANJA ^lan 4. (Akcizni proizvodi) (1) Predmet oporezivanja je promet akciznih proizvoda koji su proizvedeni u Bosni i Hercegovini kada proizvo|a~ prvi put njima prometuje i/ili uvoz akciznih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu (u daljnjem tekstu: BiH). (2) Akciznim proizvodima, u smislu stava (1) ovog ~lana, smatraju se: a) naftni derivati; b) duhanske prera|evine; c) bezalkoholna pi}a; d) alkohol, alkoholna pi}a i vo}na prirodna rakija; e) pivo i vino; f) kafa. ^lan 5. (Naftni derivati) Naftnim derivatima, u smislu ~lana 4. stav (2) ta~ka a) ovog zakona, smatraju se: a) motorni benzini, uklju~uju}i i bezolovni, nezavisno od oktanske vrijednosti i komercijalnog naziva; b) dizel goriva i ostala plinska ulja; c) petrolej (kerozin); d) lo`-ulje ekstra lako i lako specijalno (EL i LS). ^lan 6. (Duhanske prera|evine) (1) Duhanskim prera|evinama, u smislu ~lana 4. stav (2) ta~ka b) ovog zakona, smatraju se cigarete i ostali duhanski proizvodi. (2) Cigaretama se smatraju: a) smotuljci duhana prikladni za pu{enje, obavijeni omota~em koji nije od prirodnog duhana; b) proizvodi sli~ni cigaretama koji se sastoje od smotuljaka duhana obavijenih jednostrukim i dvostrukim omota~em. Vanjski omota~ izra|en je od materijala koji nije list prirodnog duhana i postavljen je u pravoj liniji uzdu`no; c) duhanski {tapi}i koji se jednostavnim neindustrijskim postupkom stavljaju u papirni omot za cigarete ili se umotavaju u papirne listi}e; d) duhanski proizvodi stavljeni u promet pod nazivom cigarete. (3) Ostalim duhanskim proizvodima smatraju se: a) cigare i cigarilosi; b) duhan za lulu i duhan za pu{enje; c) duhan za {mrkanje, `vakanje i drugi duhanski proizvodi; ^lan 7. (Bezalkoholna pi}a) (1) Bezalkoholnim pi}ima se, u smislu ~lana 4. stav (2) ta~ka c) ovog zakona, smatraju osvje`avaju}a bezalkoholna pi}a od vo}nog soka, vo}ne baze, biljnih ekstrakata, `itarica i surutke, umjetna osvje`avaju}a bezalkoholna pi}a i niskoenergetska osvje`avaju}a bezalkoholna pi}a. (2) Pod bezalkoholnim pi}ima, u smislu stava (1) ovog ~lana, ne smatraju se: a) prirodne mineralne, gazirane i negazirane vode, izvorske doma}e i uvozne vode i stone vode; b) 100 % prirodni sokovi od vo}a i povr}a i njihovih mje{avina; c) sokovi od vo}a i povr}a, te njihove mje{avine, sa ili bez dodatka vode, sa ili bez dodatog {e}era, sa ili bez konzervansa, sa ili bez CO2, sa ili bez umjetnih boja, sa ili bez umjetnih aroma i drugih umjetnih dodataka, sa stvarnim i deklariranim udjelom 50% i vi{e vo}a i/ili povr}a u suhoj tvari; d) sirupi, pra{ci i pastile namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pi}a razbla`ivanjem u vodi. ^lan 8. (Alkohol, alkoholna pi}a i vo}na prirodna rakija) (1) Alkoholom se, u smislu ~lana 4. stav (2) ta~ka d) ovog zakona, smatraju sve vrste alkohola, nezavisno od sirovine iz koje se dobiva i postupka dobivanja. (2) Alkoholnim pi}ima se, u smislu ~lana 4. stav (2) ta~ka d) ovog zakona, smatraju pi}a koja sadr`e vi{e od 2% alkohola. (3) Vo}nom prirodnom rakijom se, u smislu ~lana 4. stav (2) ta~ka d) ovog zakona, smatra proizvod dobiven destilacijom prevrelog soka, masulja ili komine gro`|a ili drugog vo}a na manje od 86% vol. alkohola, u kojem se ne smije osjetiti miris i okus druga~iji od onoga koji proisti~e od upotrijebljenih sirovina, kojem se ne smiju dodavati arome ni etilni alkohol poljoprivrednog porijekla, {e}er i drugi ugljeni hidrati. ^lan 9. (Pivo i vino) (1) Pivom se, u smislu ~lana 4. stav (2) ta~ka e) ovog zakona, smatra osvje`avaju}e pjenu{avo pi}e dobiveno od vode, je~menog slada, kvasca, nezasla|enih `itarica i hmelja, bez obzira na koncentraciju ekstrakta u sladu ili koncentraciju alkohola u pivu. (2) Vinom se, u smislu ~lana 4. stav (2) ta~ke e) ovog zakona, smatra vino od gro`|a (uklju~uju}i poja~ana vina), vermut i ostala vina gro`|a aromatizirana biljem ili aromatskim tvarima. ^lan 10. (Kafa) Kafom se, u smislu ~lana 4. stav (2) ta~ka f) ovog zakona, smatra: a) sirova kafa (sa ili bez kofeina); b) pr`ena kafa (sa ili bez kofeina), u zrnu ili mljevena; c) ljuske i opne pr`ene kafe; d) ostali proizvodi od kafe koji u sebi sadr`e 50% i vi{e kafe. ^lan 11. (Bli`e odre|enje proizvoda) Bli`e odre|enje proizvoda iz ~l. 4. do 10. ovog zakona koji se oporezuju akcizom propisat }e Upravni odbor pravilnikom. POGLAVLJE II. PORESKI OBVEZNIK I REGISTRACIJA ^lan 12. (Poreski obveznik) (1) Poreski obveznik je pravno lice ili preduzetnik koji akcizne proizvode iz ~lana 4. stav (2) ta~. a), b), c) d) i e) ovog zakona uvozi i/ili proizvodi na teritoriji BiH. (2) Poreski obveznik za proizvode iz ~lana 4. stav (2) ovog zakona ta~ka f) je uvoznik. (3) Pravno lice ili preduzetnik koji nabavi alkoholna pi}a, vo}ne prirodne rakije i vina neposredno od gra|anina - proizvo|a~a koji nije obveznik akcize smatra se poreskim obveznikom u smislu ovog zakona. ^lan 13. (Registracija poreskog obveznika) (1) Poreski obveznik koji se bavi proizvodnjom i/ili uvozom akciznih proizvoda, kao i pravno lice ili preduzetnik iz ~lana 12. stava (3) ovog zakona, du`ni su prije po~etka obavljanja djelatnosti iz koje mo`e proiste}i poreska obaveza po ovom zakonu da se registriraju kod UIO. (2) Registracija iz stava (1) ovog ~lana vr{i se upisom u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza, prema propisima koji reguliraju taj upis. (3) Za propisivanje uslova za registraciju i prestanak registracije poreskog obveznika iz stava (1) ovog ~lana nadle`an je Upravni odbor. ^lan 14. (Prijava proizvodnih pogona i skladi{ta) (1) Poreski obveznik - proizvo|a~ akciznih proizvoda du`an je UIO prijaviti pogon u kojem }e vr{iti proizvodnju akciznih proizvoda. (2) Poreski obveznik iz ~lana 12. ovog zakona du`an je UIO prijaviti skladi{te u kojem se vr{i skladi{tenje akciznih proizvoda i/ili sirovine za proizvodnju akciznih proizvoda. POGLAVLJE III. OSNOVICA AKCIZE ^lan 15. (Osnovica akcize) (1) Osnovica akcize odre|ena je: a) koli~inom, za akcizne proizvode za koje se akciza pla}a po mjernoj jedinici; b) maloprodajnom cijenom i koli~inom po mjernoj jedinici za duhanske prera|evine. (2) Osnovica akcize u slu~aju utvr|ivanja manjka i rashoda odre|ena je koli~inom manjka koji se ne mo`e pravdati vi{om silom, odnosno koli~inom rashoda (kalo, rastur, kvar i lom) iznad koli~ine odre|ene posebnim aktom Upravnog odbora. (3) Akciza na naftne deri vate pla}a se po litru derivata na koli~inu utvr|enu pri temperaturi +15°C. Bli`e odredbe o odre|ivanju ekvivalenta za prera~unavanje iz jedinice mase u volumensku jedinicu utvrdit }e Upravni odbor posebnim aktom. (4) Akciza na kafu pla}a se za jedan ki lo gram netote`ine kafe. Ako se kafa stavlja u promet u pakovanjima ve}im ili manjim od jednog kilograma, akciza se pla}a proporcionalno koli~ini u pakovanju. (5) Na promet alkohola, alkoholnih pi}a i vo}ne prirodne rakije akciza se pla}a po litru apsolutnog alkohola. Ako se proizvodi iz ~lana 8. ovog zakona stavljaju u promet u pakovanjima ve}im ili manjim od jednog litra, akciza se pla}a proporcionalno koli~ini apsolutnog alkohola u pakovanju. POGLAVLJE IV. IZNOSI I STOPE AKCIZE ^lan 16. (Iznosi i stope akcize) Akciza se obra~unava i pla}a u apsolutnom iznosu po mjernoj jedinici i/ili po proporcionalnoj stopi. ^lan 17. (Iznosi akcize za naftne deri vate) Za naftne deri vate akciza se pla}a po litru, i to na: a) dizel-gorivo i ostala plinska ulja 0,30 KM; b) petrolej (kerozin) 0,30 KM; c) motorni benzin - bezolovni 0,35 KM; d) motorni benzin 0,40 KM; e) lo`-ulje ekstra lako i lako specijalno (EL i LS) 0,30 KM. ^lan 18. (Iznosi akcize za bezalkoholna pi}a, pivo i vina) Za sljede}e akcizne proizvode akciza se pla}a po litru, i to: a) bezalkoholna pi}a 0,10 KM; b) pivo 0,20 KM; c) vino 0,25 KM. ^lan 19. (Iznosi akcize za alkohol i alkoholna pi}a i vo}nu prirodnu rakiju) Za alkohol, alkoholna pi}a i vo}nu prirodnu rakiju akciza se pla}a po litru apsolutnog alkohola, i to: a) alkohol 15,00 KM; b) alkoholna pi}a 15,00 KM; c) vo}na prirodna rakija 8,00 KM. ^lan 20. (Iznosi akcize za kafu) Za kafu akciza se pla}a prilikom uvoza po kilogramu, i to za: a) sirovu kafu 1,50 KM; b) pr`enu kafu (u zrnu ili mljevena) 3,00 KM; c) ljuske i opne pr`ene kafe i ostale proizvode od kafe 3,50 KM. ^lan 21. (Iznosi akcize za duhanske prera|evine) (1) Na cigarete akciza se pla}a, i to: a) proporcionalna, po stopi od 42 % na osnovicu utvr|enu u skladu s ~lanom 15. stav (1) ta~ka b) ovog zakona i posebna akciza u iznosu od 7,50 KM na 1.000 cigareta, odnosno 0,15 KM za pakovanje cigareta od 20 komada; b) za pakovanja razli~ita od navedenog u ta~ki a) ovog stava, akciza se pla}a srazmjerno broju komada u pakovanju. (2) Akciza na ostale duhanske proizvode pla}a se po stopi od 42% na osnovicu utvr|enu u skladu s ~lanom 15. stav 1. ta~ka b) ovog zakona. (3) Ako je obra~unata akciza na cigarete prema stavu (1) ovog ~lana manja od minimalne akcize utvr|ene ovim zakonom, pla}a se minimalna akciza. (4) Minimalna akciza iz stava (3) ovog ~lana ~ini ukupnu akcizu (proporcionalna i specifi~na) utvr|enu u skladu sa stavom (1) ovog ~lana za 1.000 komada, odnosno za pakovanje od 20 komada najpopularnije cjenovne kategorije cigareta. (5) Najpopularnijom cjenovnom kategorijom cigareta, u smislu stava (4) ovog ~lana, smatra se maloprodajna cijena za 1.000 komada, odnosno za pakovanje od 20 komada one kategorije cigareta koje imaju najve}i obim prodaje u Bosni i Hercegovini. Minimalnu akcizu utvr|uje Upravni odbor najkasnije do 30. oktobra teku}e godine, na osnovu podataka Uprave za indirektno oporezivanje o izdatim poreskim markicama za pe riod od 1. jula prethodne godine do 30. juna teku}e kalendarske godine, koja prethodi godini u kojoj }e se primjenjivati najni`a akciza. (6) Za svaku godinu nakon 31. decembra 2009. godine Upravni odbor UIO utvrdit }e iznos posebne akcize, sve dok ukupno akcizno optere}enje najpopularnije cjenovne kategorije cigareta ne dostigne iznos od 126,00 KM za 1.000 komada. (7) Za poreske periode po~ev{i od 1. januara 2010. godine Upravni odbor UIO najkasnije do 30. septembra prethodne kalendarske godine utvr|uje stope posebne akcize na cigarete, na na~in da godi{nje pove}anje specifi~ne akcize ne mo`e biti manje od 7,50 KM za 1.000 komada, odnosno 0,15 KM za pakovanje od 20 komada, kako bi se osigurala dinamika uskla|ivanja stopa akciza s relevantnim evropskim direktivama. (8) Za poreske periode nakon 1. januara 2010. godine Upravni odbor UIO utvrdit }e stope i iznose akciza za ostale duhanske proizvode iz stava (2) ovog ~lana, tako {to }e osigurati dinamiku uskla|ivanja stopa akciza s relevantnim evropskim direktivama, istovremeno sa uskla|ivanjem akciza na cigarete. POGLAVLJE V. NASTANAK OBAVEZE OBRA^UNAVANJA I PLA]ANJA AKCIZE ^lan 22. (Nastanak obaveze obra~unavanja akcize) Obaveza obra~unavanja akcize na osnovu prometa akciznih proizvoda nastaje u trenutku: a) izdavanja ra~una proizvo|a~a pri prvoj prodaji ili u trenutku isporuke proizvoda, ako je isporuka obavljena prije izdavanja ra~una; b) uvoza akciznih proizvoda na teritoriju BiH, osim za duhanske prera|evine, kao i alkoholna pi}a, vo}ne prirodne rakije i vina koja podlije`u obavezi obilje`avanja akciznim markicama; c) podno{enja zahtjeva za {tampanje akciznih markica za duhanske prera|evine; d) preuzimanja akciznih markica za alkoholna pi}a, vo}ne prirodne rakije i vina; e) utvr|ivanja manjka, koji se ne mo`e pravdati vi{om silom; f) rashodovanja (kalo, rastur, kvar i lom), iznad koli~ine odre|ene aktom Upravnog odbora koji }e se zasnivati na op}im trgovinskim principima; g) kori{tenja akciznih proizvoda od strane proizvo|a~a za vlastitu potro{nju. ^lan 23. (Pla}anje akcize) (1) Obra~unatu akcizu iz ~lana 22. ovog zakona poreski obveznik du`an je uplatiti u rokovima propisanim u st. (2) do (6) ovog ~lana. (2) U slu~ajevima iz ~lana 22. stava (1) ta~ka a) ovog zakona, poreski obveznik du`an je platiti akcizu u roku od deset dana po isteku mjeseca u kojem je nastala obaveza obra~unavanja akcize. (3) U slu~ajevima iz ~lana 22. stav (1) ta~ka b) i kod uvoza akciznih proizvoda iz ta~ke d) ovog zakona, poreski Ponedjeljak, 22. 6. 2009. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 49 - Stranica 53 Broj 49 - Stranica 54 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 22. 6. 2009. obveznik du`an je platiti akcizu u roku propisanom za pla}anje uvoznih da`bina. (4) U slu~ajevima iz ~lana 22. stav (1) ta~ka d) ovog zakona, za proizvode koji ne podlije`u pla}anju akcize prema stavu (3) ovog ~lana poreski obveznik du`an je akcizu platiti u roku od deset dana po isteku mjeseca u kojem je do{lo do izdavanja ra~una proizvo|a~a pri prvoj prodaji ili u trenutku isporuke proizvoda, ako je isporuka obavljena prije izdavanja ra~una. (5) Za duhanske prera|evine poreski obveznik du`an je platiti akcizu u trenutku preuzimanja akciznih markica. (6) U slu~ajevima iz ~lana 22. stav (1) ta~. e), f) i g) ovog zakona, poreski obveznik du`an je platiti akcizu u roku od deset dana po isteku mjeseca u kojem je nastala obaveza obra~unavanja akcize. POGLAVLJE VI. OBILJE@AVANJE I USLOVI PROMETOVANJA AKCIZNIH PROIZVODA ^lan 24. (Deklaracija proizvoda) Proizvo|a~, odnosno uvoznik du`an je na deklaraciji proizvoda (etiketi) i drugom dokumentu koji prati akcizne proizvode ozna~iti sirovinski sastav, vrstu, kvalitet i druga svojstva akciznih proizvoda bitna za utvr|ivanje poreske obaveze. ^lan 25. (Akcizne markice) (1) Duhanske prera|evine, alkoholna pi}a, vo}na prirodna rakija, kafa i vina koja se stavljaju u promet u pakovanjima predvi|enim za prodaju na malo u BiH moraju biti obilje`ene akciznim markicama. (2) Izuzetno od odredbi stava (1) ovog ~lana, alkoholna pi}a, vo}na prirodna rakija i vina, koja sadr`e manje od 5% alkohola, ne moraju biti obilje`ene akciznim markicama. (3) Oblik, sadr`aj i za{titu akciznih markica, proceduru {tampanja, ~uvanja i postupanja s njima, te obilje`avanje proizvoda, kao i postupanje s proizvodima koji su obilje`eni markicama izdatim prema ranije va`e}im propisima propisat }e Upravni odbor posebnim aktom. (4) Akcizne markice izdaje UIO. (5) Maloprodajne cijene duhanskih prera|evina koje }e se {tampati na akciznim markicama poreski obveznik mora prijaviti UIO prije njihovog stavljanja u promet. (6) Duhanske prera|evine, kafa, alkoholna pi}a, vo}ne prirodne rakije i vina, izuzev alkoholnog pi}a, vo}ne prirodne rakije i vina iz stava (2) ovog ~lana, koja nisu obilje`ena akciznim markicama, kao i proizvodi nepravilno obilje`eni markicama, smatraju se akciznim proizvodima na koje nije obra~unata i pla}ena akciza. (7) Duhanske prera|evine, kafa, alkoholna pi}a, vo}ne prirodne rakije i vino, koji se izvoze ili prodaju u bescarinskim prodavnicama, ne moraju biti obilje`eni akciznim markicama, ali na ambala`i ili na posebnoj markici moraju imati utisnute rije~i: "samo za izvoz" ili na engleskom jeziku: "for ex port only". (8) Upravni odbor, ako smatra da je to potrebno, mo`e uvesti obilje`avanje akciznim markicama i drugih akciznih proizvoda. POGLAVLJE VII. PORESKE EVIDENCIJE I PORESKA PRIJAVA ^lan 26. (Evidencije) (1) Poreski obveznik du`an je voditi posebnu evidenciju o uvozu, prometu, potro{nji i stanju akciznih proizvoda, te imati urednu i a`urnu knjigovodstvenu i vanknjigovodstvenu dokumentaciju. (2) Bli`e odredbe o na~inu vo|enja evidencije, sadr`aju evidencija i na~inu dostavljanja UIO kao i oblik i sadr`aj poreske prijave za akcizu propisat }e Upravni odbor pravilnikom. ^lan 27. (Prijava akcize) (1) Poreski pe riod obuhvata vrijeme jednog kalendarskog mjeseca. (2) Poreski obveznik - proizvo|a~ du`an je da obavezu nastalu po osnovu akcize prijavi u poreskom periodu u kojem je obaveza i nastala. (3) Prijavu iz stava (2) ovog ~lana poreski obveznik podnosi UIO do 10. u mjesecu po isteku poreskog perioda. (4) Izuzetno od stava (2) ovog ~lana, poreski obveznik du`an je da podnese prijavu akcize, bez obzira da li ima obavezu pla}anja akcize u periodu za koji je prijava podnesena. POGLAVLJE VIII. KONTROLA OBRA^UNAVANJA I PLA]ANJA AKCIZE ^lan 28. (Kontrola obra~unavanja i pla}anja) Kontrolu obra~unavanja, prijavljivanja i pla}anja akcize vr{i UIO u skladu s ovim zakonom i drugim zakonima iz oblasti indirektnog oporezivanja. ^lan 29. (Privremeno oduzimanje akciznih proizvoda) (1) Akcizni proizvodi zate~eni u prometu bez akciznih markica ili nepravilno obilje`eni akciznim markicama, kao i akcizni proizvodi zate~eni u prometu bez vjerodostojne dokumentacije o pravnom poslu na osnovu kojeg se sti~e pravo raspolaganja predmetnim proizvodima bit }e privremeno oduzeti do okon~anja postupka. (2) Ovla{tenje za privremeno oduzimanje akciznih proizvoda iz stava (1) ovog ~lana imaju ovla{tena slu`bena lica UIO i ovla{tena slu`bena lica iz drugih organa u okviru svoje nadle`nosti. POGLAVLJE IX. OSLOBA\ANJE, POVRAT I UMANJENJE AKCIZE ^lan 30. (Osloba|anje) (1) Od pla}anja akciza oslobo|eni su sljede}i akcizni proizvodi: a) proizvodi koje se izvoze; b) proizvodi koji se isporu~uju u bescarinske prodavnice radi prodaje putnicima koji odlaze u inozemstvo; c) proizvodi koji se uvoze, unose ili primaju iz inozemstva, a koji su po carinskim propisima oslobo|eni od pla}anja uvoznih da`bina; d) proizvodi koji se isporu~uju diplomatskim i konzularnim predstavni{tvima i njihovom osoblju, po principu reciprociteta, a na osnovu akta Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine; e) proizvodi koji se isporu~uju licima koja su po osnovu Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i Aneksa uz taj sporazum, te ratificiranih me|unarodnih ugovora i konvencija oslobo|ena od pla}anja ove vrste poreza; f) gorivo za avione i brodove u me|unarodnom saobra}aju; g) na uvoz i/ili isporuku alkohola koji se koristi kao repromaterijal za proizvodnju alkoholnih pi}a, licu registriranom za proizvodnju u skladu s ~lanom 13. ovog zakona. (2) Upravni odbor propisat }e pravilnikom postupak po kojem se ostvaruju prava na osloba|anja iz stava (1) ovog ~lana. ^lan 31. (Povrat) (1) Fizi~ka i pravna lica koja koriste lo`-ulje za zagrijavanje stambenih i poslovnih objekata i objekata za poljoprivrednu proizvodnju (staklenici i plastenici) imaju pravo na povrat akcize pla}ene na lo`-ulje. (2) Preduzetnik i pravna lica koja koriste alkohol za proizvodnju lijekova i/ili u medicinske svrhe, kao i etil alkohol koji koriste kao repromaterijal u proizvodnji sredstava za ~i{}enje i pranje, kozmeti~kih proizvoda i ostalih proizvoda na koje se ne pla}a akciza imaju pravo na povrat upla}enog iznosa akcize. (3) Pravno lice koje je izvezlo akcizne proizvode za koje je prethodno pla}ena akciza ima pravo na povrat upla}enog iznosa. (4) Zahtjev za povrat upla}ene akcize podnosi se UIO. (5) UIO je du`an da izvr{i povrat upla}ene akcize najkasnije u roku od 30 dana od dana podno{enja zahtjeva. (6) Upravni odbor propisat }e uslove i postupak po kojem se ostvaruje pravo na povrat akcize na bazi normativa potro{nje po metru kvadratnom povr{ine koja se zagrijava. POGLAVLJE X. OGRANI^ENJE U PROMETU ODRE\ENIH PROIZVODA ^lan 32. (Ograni~enja u prometu lo`-ulja) (1) Poreski obveznici iz ~lana 12. stav (1) ovog zakona du`ni su prije pu{tanja u promet (ako se radi o proizvo|a~u iz BiH) ili uvoza lo`-ulje obojiti crvenom bojom uz dodavanje indikatora (markera) prema va`e}im propisima i standardima. (2) Na lo`-ulje koje je prometovano a nije obojeno crvenom bojom u skladu sa stavom (1) ovog ~lana bit }e napla}ena akciza u iznosu od 0,30 KM po litru i za njega se ne mo`e ostvariti povrat. (3) Lo`-ulje se ne smije koristiti u svrhe suprotne njegovoj osnovnoj namjeni. (4) Ako se pri kontroli vozila na motorni pogon, plovnih objekata na motorni pogon ili drugih transportnih sredstava na motorni pogon, odnosno za pogon drugih motora, utvrdi da se lo`-ulje koristi kao pogonsko gorivo, akciza }e biti obra~unata i napla}ena od vlasnika predmetnog sredstva u iznosu od 0,30 KM po litru, na koli~inu koja odgovara zapremini rezervoara uve}anoj za deset puta. ^lan 33. (Promet lo`-ulja) (1) Promet lo`-ulja (ekstra lako i lako specijalno EL i LS) mo`e se vr{iti na benzinskim pumpama, u za to posebno predvi|enom skladi{tu izdvojenom od mjesta predvi|enog za snabdijevanje pogonskim gorivom motornih vozila i vozila na motorni pogon, ili iz samostalnih posebnih skladi{ta ili direktnom isporukom potro{a~u. (2) Skladi{ta iz stava (1) ovog ~lana moraju biti registrirana kod UIO. (3) Uslove i na~in prijavljivanja i davanja saglasnosti za registraciju skladi{ta iz stava (1) ovog ~lana propisat }e UIO posebnim aktom. (4) Dr`alac skladi{ta za prodaju lo`-ulja iz stava (1) ovog ~lana du`an je lo`-ulje dostavljati autocisternama na adresu kupca, te o svim isporukama voditi urednu evidenciju. (5) Evidencija iz stava (4) ovog ~lana obavezno mora sadr`avati podatke o nabavljenim koli~inama lo`-ulja, te ta~ne podatke o isporukama kupcima. (6) Bli`e odredbe o na~inu vo|enja evidencije, sadr`aju evidencija i na~inu dostavljanja nadle`nom organu, te oblik i sadr`aj propisat }e Upravni odbor posebnim aktom. ^lan 34. (Kontrola prometa lo`-ulja) (1) Kontrolu nad upotrebom i kori{tenjem lo`-ulja u smislu odredbi ~l. 32. i 33. ovog zakona vr{e ovla{tena lica UIO i ovla{tena slu`bena lica iz drugih organa u okviru svoje nadle`nosti. (2) U slu~aju utvr|ivanja nepravilnosti, postupak obra~una i naplate akcize je u nadle`nosti UIO. DIO TRE]I - PUTARINA ^lan 35. (Osnovica i stopa) (1) Putarina kao vrsta indirektnog poreza pla}a se na naftne deri - vate iz ~lana 5. stav (1) ta~. a) i b) ovog zakona. (2) Putarina iz stava (1) ovog ~lana pla}a se u iznosu od 0,15 KM po jednom litru proizvoda za puteve i 0,10 KM za izgradnju autoputeva. ^lan 36. (Osloba|anje) (1) Putarina se ne pla}a na dizel-gorivo koje se koristi za potrebe rudnika, termoelektrana i `eljeznica (za pogon {inskih vozila), u koli~ini koju odobri Upravni odbor na prijedlog vlada entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. (2) Bli`e odredbe o uslovima i postupku za ostvarivanje osloba|anja pla}anja putarine iz stava (1) ovog ~lana propisat }e pravilnikom Upravni odbor. ^lan 37. (Naknadna naplata) (1) Ako se pri kontroli prometa utvrdi da se promet lo`-ulja vr{i suprotno odredbama ~l. 32. i 33. ovog zakona, obra~unat }e se putarina iz ~lana 35. stav (2) ovog zakona. (2) Ako se pri kontroli vozila na motorni pogon, plovnih objekata na motorni pogon ili drugih transportnih sredstava na motorni pogon, odnosno za pogon drugih motora utvrdi da se lo`-ulje koristi kao pogonsko gorivo, putarina iz ~lana 35. stav (2) ovog zakona bit }e obra~unata i napla}ena od vlasnika predmetnog sredstva, na koli~inu koja odgovara zapremini rezervoara uve}anoj za deset puta. ^lan 38. (Ostale odredbe) (1) Odredbe ovog zakona koje se odnose na akcizu, a ti~u se poreskog obveznika, poreske osnovice, na~ina pla}anja, osloba|anja i povrata akcize, te drugih pitanja koja nisu za putarinu regulirana odredbama ~l. 35., 36. i 37. ovog zakona primjenjuju se mutatis mutandis i na putarinu. (2) Kontrolu, obra~un, naplatu, osloba|anje, povrat, prinudnu naplatu putarine i ostalo {to se odnosi na putarinu vr{i UIO. DIO ^ETVRTI - PRAVNA SREDSTVA ^lan 39. (@alba) (1) Protiv rje{enja donesenog u postupku obra~una i naplate akcize i/ili putarine poreski obveznik ima pravo `albe u roku od 15 dana od dana primanja rje{enja. (2) @alba se podnosi i postupak po `albi provodi na na~in propisan Zakonom o postupku indirektnog oporezivanja ("Slu`beni glasnik BiH", br. 89/05). (3) @alba ne odga|a izvr{enje rje{enja. ^lan 40. (Primjena procesnog zakona) Na postupke i pro ce dure koji nisu regulirani ovim zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o postupku indirektnog oporezivanja. DIO PETI - KAZNENE ODREDBE ^lan 41. (Prekr{aji) (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 200.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice a nov~anom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 20.000 KM preduzetnik ako: a) se na dokumentu koji prati akcizni proizvod ili na akciznom proizvodu ne nalaze podaci o sirovinskom sastavu, vrsti, kvalitetu i drugim svojstvima bitnim za utvr|ivanje poreske obaveze ili ako su ti podaci neta~ni; b) ne obra~una ili neta~no obra~una akcizu; c) stavi u promet akcizne proizvode prije izvr{ene registracije iz ~lana 13. ovog zakona; d) ne prijavi maloprodajne cijene duhanskih prera|evina UIO prije pu{tanja u promet ili ako ih prodaje po cijenama vi{im od prijavljenih; e) vr{i promet lo`-ulja suprotno odredbama ~lana 33. ovog zakona; f) ne prijavi skladi{te kod UIO i ne vodi evidencije o nabavljenim i prodatim koli~inama lo`-ulja; g) koristi lo`-ulje kao pogonsko gorivo za pogon motornih vozila, plovnih objekata na motorni pogon ili drugih transportnih sredstava na motorni pogon, odnosno ako se lo`-ulje koristilo suprotno njegovoj osnovnoj namjeni; h) duhanske prera|evine, alkoholna pi}a, vo}ne prirodne rakije, vina i kafu stavi u promet, a da akcizni proizvod nije na propisan na~in obilje`en akciznom markicom; Ponedjeljak, 22. 6. 2009. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 49 - Stranica 55 Broj 49 - Stranica 56 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 22. 6. 2009. i) akcizne proizvode stavi u promet bez vjerodostojne dokumentacije; j) ne plati akcizu u roku predvi|enim ~lanom 23. ovog zakona; k) ne vodi evidencije propisane ~lanom 26. ovog zakona; l) crvenom bojom uz dodavanje indikatora ne oboji isporu~ene koli~ine lo`-ulja; m) ne izvr{i popis zaliha u smislu ~lana 45. ovog zakona. (2) Nov~anom kaznom u iznosu od 300 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice i preduzetnik ako ne podnesu prijavu akcize u roku iz ~lana 27. ovog zakona. (3) Za prekr{aj iz st. (1) i (2) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 300 KM do 10.000 KM. (4) Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 3.000 KM kaznit }e se fizi~ko lice koje koristi lo`-ulje kao pogonsko gorivo za pogon motornih vozila, plovnih objekata na motorni pogon ili drugih transportnih sredstava na motorni pogon. ^lan 42. (Za{titna mjera) (1) Uz nov~anu kaznu pravnom i fizi~kom licu izre}i }e se i za{titna mjera oduzimanja akciznih proizvoda kojima je u~injen prekr{aj iz ~lana 41. stav (1) ta~ke h) i i) ovog zakona. (2) Postupak s oduzetom robom propisat }e posebnim aktom Upravni odbor. DIO [ESTI - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 43. (Podzakonski akti) Upravni odbor donijet }e pravilnik o primjeni ovog zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 44. (Prijava poreskog obveznika i skladi{ta) (1) Poreski obveznik koji je prema propisima koji su bili na snazi prije dono{enja ovog zakona registrirao proizvodnju akciznih proizvoda kod UIO stupanjem na snagu ovog zakona nije du`an ponovo se registrirati u smislu odredbe ~lana 13. stav (1) ovog zakona, osim ako nije do{lo do promjena u obavljanju djelatnosti. (2) Poreski obveznik iz stava (1) ovog ~lana du`an je izvr{iti prijavu proizvodnog pogona i skladi{ta iz ~lana 14. ovog zakona u roku od 30 dana od dana po~etka primjene ovog zakona. ^lan 45. (Popis zaliha, obra~un i uplata) (1) Poreski obveznici i druga lica koja se bave prometom akciznih proizvoda du`ni su da popi{u zalihe akciznih proizvoda na dan po~etka primjene ovog zakona i popisne liste dostave UIO u roku od sedam dana. (2) Poreski obveznici i druga lica koja se bave prometom akciznih proizvoda du`ni su da na zate~ene zalihe utvr|ene u popisnim listama iz stava (1) ovog ~lana izvr{e obra~un akcize prema odredbama ovog zakona, te da, u roku od deset dana od dana dostavljanja popisnih listi iz stava (1) ovog ~lana, uplate na Jedinstveni ra~un UIO razliku izme|u obra~unate i ve} upla}ene akcize. (3) Poreski obveznici i druga lica koja se bave prometom naftnih derivata du`ni su uplatiti razliku putarine na zate~ene zalihe naftnih derivata na koje se u skladu s ovim zakonom pla}a dodatna putarina od 0,10 KM, u roku od deset dana od dana dostavljanja popisnih listi iz stava (1) ovog ~lana na Jedinstveni ra~un UIO. (4) Izuzetno od st. (2) i (3) ovog ~lana u pogledu roka pla}anja, doma}i proizvo|a~i akciznih proizvoda }e uplatu obra~unate akcize i/ili putarine na zate~ene zalihe vlastitih proizvoda izvr{iti prilikom prometa tih proizvoda. (5) Poreski obveznici i druga lica koja se bave prometom duhanskih prera|evina du`ni su prijaviti nove maloprodajne cijene UIO u roku od sedam dana od dana izvr{enog popisa i na novu osnovicu obra~unati i uplatiti akcizu u roku iz stava (2) ovog ~lana. (6) Poreski obveznici i druga lica koja se bave prometom duhanskih prera|evina du`ni su prodavati zate~ene zalihe duhanskih prera|evina po novim maloprodajnim cijenama, koje moraju biti istaknute na vidnom mjestu maloprodajnog objekta. (7) Duhanske prera|evine, ozna~ene starim poreskim markicama, te alkoholna pi}a, vo}ne prirodne rakije i vina, ozna~ena starim kontrolnim markicama, mogu se prometovati najdu`e {est mjeseci od dana po~etka primjene ovog zakona. (8) Kafa zate~ena na zalihama, namijenjena za maloprodaju, ne}e se ozna~avati akciznim markicama i kao takva mo`e se prometovati najdu`e tri mjeseca od dana po~etka primjene ovog zakona. ^lan 46. (Okon~anje ranije zapo~etih postupaka) Postupak kontrole obra~una i naplate akcize, povrata akcize, prinudne naplate, obnove postupka i drugi upravni postupci, zapo~eti prije po~etka primjene ovog zakona, a koji nisu okon~ani pravosna`nim rje{enjima, okon~at }e, prema ranije va`e}im propisima, organi kod kojih je postupak pokrenut. ^lan 47. (Prestanak va`enja ranijeg zakona) Po~etkom primjene ovog zakona prestaje da va`i Zakon o akcizama u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 62/04, 48/05 i 72/05). ^lan 48. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH", a primjenjivat }e se od prvog radnog dana mjeseca koji slijedi nakon stupanja na snagu ovog zakona. PSBiH broj 370/09 18. juna 2009. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Beriz Belki}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Ilija Filipovi}, s. r. VIJE]E MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE 262 Na temelju ~lanka 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i ~lanka 11. Protokola izme|u Vije}a ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Turske o me|usobnoj zamjeni nekretnina - zemlji{ta za izgradnju diplomatskih zastupni{tava u Sarajevu i Ankari ("Slu`beni glasnik BiH - Me|unarodni ugovori", broj 8/05), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na 86. sjednici odr`anoj 7. svibnja 2009. godine, donijelo je ODLUKU O IZDVAJANJU SREDSTAVA IZ TEKU]E PRORA^UNSKE PRI^UVE ZA PLA]ANJE RENTE ZA IZGRADNJU OBJEKTA VELEPOSLANSTVA REPUBLIKE TURSKE U SARAJEVU ^lanak 1. (Predmet i cilj Odluke) Ovom Odlukom dodjeljuju se sredstva Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u iznosu od 231.800,75 KM (dvijestotinetri desetjednatisu}aosamsto i 75/100 konverti - bil nihmaraka), u svrhu pla}anja naknade Op}ini Novo Sarajevo, na ime polo`ajne pogodnosti gradskog gra|evinskog zemlji{ta (rente), za izgradnju objekta veleposlanstva Republike Turske u Sarajevu.
Zakon o dopunama Zakona o porezu na dodatnu vrijednost BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 100/08 16.12.2008 SG BiH 80/23, SG BiH 46/23, SG BiH 33/17, SG BiH 35/05, SG BiH 09/05 PDV,zakon,dopune "Službeni glasnik BiH", broj 35/05 od 06.06.2005.g. Na osnovu clana IV 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na 57. sjednici Predstavnickog doma, održanoj 17. maja 2005. godine i na 42. sjednici Doma naroda, održanoj 18. maja 2005. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODATU VRIJEDNOST Clan 1. U Zakonu o porezu na dodatu vrijednost ("Službeni glasnik BiH", broj 9/05), u clanu 29. stav 1.iza alineje 3. dodaje se nova alineja 4. koja glasi: "4. snabdijevanje dobrima i uslugama u okviru medunarodnih projekata pružanja pomoci u kojima je Bosna i Hercegovina obavezana medunarodnim ugovorom da obezbijedi da takvi projekti ne budu optereceni PDV-om". Clan 2. U clanu 32., stav 5. u alineji 1. broj "8" zamjenjuje se brojem "7". Clan 3. U clanu 72. rijeci, ukljucujuci i naslov: "30.06.2006. godine" zamjenjuju se rijecima: "31.12.2006.", a rijeci: "01.07.2005." zamjenjuju se rijecima: "01.01.2006.". U clanu 73. rijeci, ukljucujuci i naslov: "30.06.2005. godine" zamjenjuju se rijecima: "31.12.2005.", a rijeci: "01.07.2005." zamjenjuju se rijecima: "01.01.2006.". U clanu 74. rijeci: "30.06.2005. godine" zamjenjuju se rijecima: "31.12.2005.", rijeci: "20.08.2005.godine" zamjenjuju se rijecima:"20.02.2006.", a rijeci: "31.12.2005. godine" zamjenjuju se rijecima: "30.06.2006.". U clanu 75. rijeci: "30.06.2005. godine" zamjenjuju se rijecima: "31.12.2005.". U clanu 76. rijeci: "30.06.2005. godine" zamjenjuju se rijecima: "31.12.2005.", rijeci: "10.07.2005.godine" zamjenjuju se rijecima: "10.01.2006.", rijeci: "31.07.2005." zamjenjuju se rijecima: "31.01.2006.", a rijeci: "31.08.2005." zamjenjuju se rijecima: "28.02.2006.". U clanu 77. rijeci: "30.06.2005. godine" zamjenjuju se rijecima: "31.12.2005.", a rijeci: "10.07.2005. godine" zamjenjuju se rijecima: "10.01.2006.". U clanu 78. rijeci: "30.03.2005. godine" zamjenjuju se rijecima: "30.09.2005.", rijeci: "31.05.2005. godine" zamjenjuju se rijecima: "30.11.2005.", a rijeci: "30.06.2005. godine" zamjenjuju se rijecima: "31.12.2005.". U clanu 79. rijeci: "30.06.2005. " zamjenjuju se rijecima: "31.12.2005.", a rijeci: "31.12.2005." zamjenjuju se rijecima: "30.06.2006.". U clanu 80. rijeci: "31.12.2005. godine" zamjenjuju se rijecima:"30.06.2006.". U clanu 81. rijeci: "01.07.2005. godine" zamjenjuju se rijecima:"01.01.2006.". Clan 4. Clan 82. mijenja se i glasi: "Od 01.01.2006. prestaje da se primjenjuje Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga ("Službeni glasnik BiH", broj 62/04)". Clan 5. U clanu 83. stav 1. mijenja se i glasi: "Ovaj zakon stupa na snagu 15 dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a primjenjuje se od 01.01.2006, izuzev odredaba sadržanih u cl. od 72. do 79. ovog zakona, koje se primjenjuju od 01.07.2005.". PS BiH broj 178/05 18. maja 2005. godine Sarajevo Predsjedavajuci Predstavnickog doma Parlamentarne skup{tine BiH [efik Xaferovic, s. r. Predsjedavajuci Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Velimir Jukic, s. r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 04/08 15.01.2008 SG BiH 91/17, SG BiH 32/13, SG BiH 49/09, SG BiH 34/07, SG BiH 52/04, SG BiH 44/03 porez,indirektno oporezivanje,oporezivanje,bih Koriste}i se ovla{tenjima koja su visokom predstavnikudana u ~lanu V Aneksa 10. (Sporazum o implementacijicivilnog dijela Mirovnog ugovora) Op}eg okvirnog sporazumaza mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je visokipredstavnik kona~ni autoritet u zemlji u pogledu tuma~enjagore navedenog Sporazuma o implementaciji civilnog dijelaMirovnog ugovora; i posebno uzev{i u obzir ~lan II 1. (d) istog Sporazuma prema kojem visoki predstavnik "poma`e, kadaocijeni da je to neophodno, u rje{avanju svih problema koji sepojave u vezi s implementacijom civilnog dijela Mirovnogugovora";Pozivaju}i se na stav XI.2 Zaklju~aka Konferencije zaimplementaciju mira odr`ane u Bonu 9. i 10. decembra 1997.godine, u kojem je Vije}e za implementaciju mira pozdravilonamjeru visokog predstavnika da iskoristi svoj kona~niautoritet u zemlji u vezi sa tuma~enjem Sporazuma oimplementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora, kako bipomogao u iznala`enju rje{enja za probleme u skladu sa gorenavedenim "dono{enjem obavezuju}ih odluka, kada ocijeni daje to neophodno", o odre|enim pitanjima, uklju~uju}i i (premata~ki (c) stava XI.2) "mjere kojima se osiguravaimplementacija Mirovnog sporazuma na cijeloj teritoriji Bosnei Hercegovine i njenih entiteta";Svjestan tako|er da je odgovornost za indirektnooporezivanje prenesena na Bosnu i Hercegovinu sporazumomkoji su potpisale Federacija Bosne i Hercegovine i RepublikaSrpska, kojim se ure|uje raspodjela nadle`nosti u toj oblasti;S obzirom da je Parlamentarna skup{tina Bosne iHercegovine donijela Zakon o sistemu indirektnogoporezivanja u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik Bosne iHercegovine", br. 44/03, 52/04 i 34/07), kojim se ustanovljujeinstitucionalna struktura i organizacioni osnov za jedinstvenisistem indirektnog oporezivanja Bosne i Hercegovine;Svjestan zna~aja da se za Bosnu i Hercegovinu osigurajuna~ela jedinstvenog ekonomskog prostora;Uzimaju}i u obzir kominike koji je na nivou politi~kihdirektora donio Upravni odbor Vije}a za implementaciju miradana 15. marta 2006. godine, u kojem se organi vlasti Bosne iHercegovine pozivaju da osiguraju svoju podr{ku Upravi zaindirektno oporezivanje i njenom Upravnom odboru;Nadalje uzimaju}i u obzir kominike Upravnog odboraVije}a za implementaciju mira, donesen 27. februara 2007.godine, u kojem je Upravni odbor izrazio zabrinutost zbog~injenice da, usprkos prethodnim urgencijama da se prona|ezadovoljavaju}e rje{enje pitanja pripadnosti prihoda od PDV-a, Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje jo{ uvijeknije dogovorio na~in za rje{avanje ovog pitanja na sistemati~an na~in;Imaju}i na umu da do danas predstavnici entiteta unutarUpravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje nisupostigli dogovor o stalnoj metodologiji dozna~avanja prihodaod indirektnog oporezivanja;Uzimaju}i u obzir ~lan 28. Zakona o sistemu indirektnogoporezivanja u Bosni i Hercegovini, u kojem se predvi|amogu}nost imenovanja dodatnog ~lana Upravnog odbora kojibi obavljao funkciju inicijalnog predsjedavaju}eg ovog odboratokom inicijalnog perioda od ~etiri godine;Uzimaju}i tako|er u obzir da taj mandat inicijalnogpredsjedavaju}eg Upravnog odbora za indirektno oporezivanjeisti~e 13. januara 2008. godine;Nadalje uzimaju}i u obzir pismo od 25. decembra 2007.godine u kom je predsjedavaju}i Vije}a ministara zatra`io odvisokog predstavnika da produ`i mandat inicijalnompredsjedavaju}em Upravnog odbora Uprave za indirektnooporezivanje kako bi pomogao Odboru u postizanju dogovoraGodina XIIUtorak, 15. januara/sije~nja 2008. godineBroj/Broj4GodinaXIIUtorak, 15. januara 2008. godineISSN 1512-7486 -bosanski jezikISSN 1512-7494 -hrvatski jezikISSN 1512-7508 -srpski jezik Broj 4 - Strana 2S L U @ B E N I G L A S N I K B i HUtorak, 15. 1. 2008.o stalnoj metodologiji dozna~avanja prihoda od indirektnogoporezivanja;S obzirom na ~lan 16. Zakona o sistemu indirektnogoporezivanja u Bosni i Hercegovini, kojim se predvi|a da }e se po isteku mandata inicijalnog predsjedavaju}eg Upravnogodbora Uprave za indirektno oporezivanje, predsjedavaju}iUpravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje birati izreda ~lanova Upravnog odbora Uprave za indirektnooporezivanje;Konstatiraju}i da se ~lanom 16. Zakona o sistemuindirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini ne utvr|ujepredsjedavaju}i po slu`benoj du`nosti, u slu~aju da ~lanoviUpravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje neizaberu predsjedavaju}eg;Svjestan zna~aja da se za Bosnu i Hercegovinu osiguraneometano rukovo|enje Upravom za indirektno oporezivanje,pravovremenim imenovanjima predsjedavaju}eg Upravnogodbora sistema za indirektno oporezivanje;Imaju}i na umu sveukupnost gore navedenih pitanja,visoki predstavnik donosi sljede}uODLUKUKOJOM SE DONOSI ZAKON O IZMJENAMA IDOPUNAMA ZAKONA O SISTEMU INDIREKTNOGOPOREZIVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI("Slu`beni glasnik Bosne i Hercegovine", br. 44/03, 52/04 i34/07)koji je ovdje prilo`en kao sastavni dio ove Odluke.Navedeni Zakon stu pa na snagu kao zakon Bosne iHercegovine od dana predvi|enog u ~lanu 3. tog zakona, naprivremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna ibez dodatnih uvjeta.Ova Odluka stu pa na snagu odmah i objavljuje se odmah u"Slu`benom glasniku Bosne i Hercegovine".Broj 16/088. januara 2008. godineSarajevoVisoki predstavnikMiroslav Laj~ák, s. r.ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SISTEMUINDIREKTNOG OPOREZIVANJA U BOSNI IHERCEGOVINI^lan 1.U ~lanu 16. stav 3. mijenja se i glasi:"^lanovi Odbora konsenzusom biraju predsjedavaju}eg izreda ~lanova, na mandat od pet (5) godina. U slu~aju damandat predsjedavaju}eg bude du`i od njegovog mandata usvojstvu ~lana Odbora, mandat predsjedavaju}eg }e sepodudarati s njegovim ~lanstvom u Odboru. Odbor biranarednog predsjedavaju}eg prije isteka svakog mandatapredsjedavaju}eg, uklju~uju}i inicijalnog predsjedavaju}eg.Ako ~lanovi Odbora ne izaberu narednog predsjedavaju}eg, po isteku mandata predsjedavaju}eg, ministar finansija i trezoraBosne i Hercegovine }e po slu`benoj du`nosti predsjedavatiOdborom u periodu od najmanje jedne (1) godine."^lan 2.U stavu 2. ~lana 28. re~enica: " Prvi predsjedavaju}i imajednokratni mandat od ~etiri godine":"Prvi predsjedavaju}i ima mandat do 30. juna 2008.godine."^lan 3.Ovaj Zakon stu pa na snagu danom objavljivanja iobjavljuje se odmah u "Slu`benom glasniku Bosne iHercegovine
Zakon o izmjeni Zakona o administrativnim taksama BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 76/07 15.10.2007 SG BiH 83/22, SG BiH 30/22, SG BiH 18/20, SG BiH 68/19, SG BiH 62/17, SG BiH 53/17, SG BiH 32/17, SG BiH 78/14, SG BiH 15/14, SG BiH 98/12, SG BiH 03/10, SG BiH 42/08, SG BiH 03/08, SG BiH 13/07, SG BiH 76/06, SG BiH 08/06, SG BiH 43/04, SG BiH 19/02, SG BiH 16/02 administrativne takse,takse ZAKON O IZMJENI ZAKONA O ADMINISTRATIVNIM TAKSAMA ^lan 1. U Zakonu o administrativnim taksama ("Slu`beni glasnik BiH", br. 16/02, 19/02, 43/04, 8/06 i 76/06) u Tarifi administrativnih taksi, u Poglavlju IX. TAKSE ZA SPISE I RADNJE U POSTUPKU JAVNIH NABAVKI, TAR. broj 104. bri{e se. ^lan 2. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH".
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 34/07 05.08.2007 SG BiH 91/17, SG BiH 32/13, SG BiH 49/09, SG BiH 04/08, SG BiH 52/04, SG BiH 44/03 zakon,porez,oporezivanje Koriste}i se ovla{tenjima koja su visokom predstavnikudana ~lanom V Aneksa 10 (Sporazum o civilnoj provedbiMirovnog ugovora) Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Op}i okvirni sporazum),prema kojem je visoki predstavnik kona~ni autoritet zatuma~enje navedenog Sporazuma o civilnoj provedbiMirovnog ugovora, i ~lanom II 1. (d) prethodno navedenogSporazuma, koji od visokog predstavnika zahtijeva da olak{arje{avanje bilo kojih pote{ko}a koje se pojave u vezi sacivilnom provedbom Op}eg okvirnog sporazuma za mir uBosni i Hercegovini;Pozivaju}i se na stav XI.2 Zaklju~aka Konferencije zaimplementaciju mira odr`ane u Bonu 9. i 10. decembra 1997.godine, u kojem je Vije}e za implementaciju mira pozdravilonamjeru visokog predstavnika da iskoristi svoj kona~niautoritet za tuma~enje Sporazuma o civilnoj provedbiMirovnog ugovora, kako bi olak{ao rje{avanje bilo kojihpote{ko}a kao {to je gore re~eno "dono{enjem obavezuju}ihodluka kakogod on ocijeni da je neophodno" o odre|enimpitanjima, uklju~uju}i i (prema ta~ki (c) stava XI.2) "mjerekojima se osigurava implementacija Mirovnog sporazuma nacijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta";Svjesni da je odgovornost za indirektno oporezivanjeprenesena na Bosnu i Hercegovinu sporazumom koji supotpisale Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska5. decembra 2003. godine, kojim se ure|uje raspodjelanadle`nosti u toj oblasti;S obzirom da je Parlamentarna skup{tina Bosne iHercegovine donijela Zakon o sistemu indirektnogoporezivanja u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik Bosne iHercegovine", br. 44/03 i 52/04), kojim se ustanovljujeinstitucionalna struktura i organizacioni osnov za jedinstvenisistem indirektnog oporezivanja Bosne i Hercegovine,uklju~uju}i na~ela dozna~avanja prihoda od indirektnogoporezivanja;Uzimaju}i u obzir ~injenicu da je Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine donijela Zakon o uplatama na jedinstvenira~un i raspodjeli prihoda ("Slu`beni glasnik Bosne iHercegovine", br. 55/04, u daljnjem tekstu; "Zakon ojedinstvenom ra~unu") koji sadr`ava metodologiju zadozna~avanje i raspodjelu svih prihoda od indirektnogoporezivanja na dr`avu Bosnu i Hercegovinu, FederacijuBosne i Hercegovine, Republiku Srpsku i Br~ko Distrikt Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Br~ko Distrikt);Prisje}aju}i se da se Zakonom o sistemu indirektnogoporezivanja predvi|a da su udjeli prihoda od indirektnogoporezivanja Federacije Bosne i Hercegovine, RepublikeSrpske i Br~ko Distrikta odre|eni njihovim udjelom u krajnjojpotro{nji prikazanim u prijavama poreza na dodanu vrijednost;Prisje}aju}i setako|er da se Zakonom o jedinstvenomra~unu predvi|a da }e ovi udjeli biti zasnovani nakoeficijentima dozna~avanja koji }e se ustanoviti kao odnossuma krajnje potro{nje prikazane u prijavama poreza nadodanu vrijednost na teritoriji datog korisnika prihoda, i sumakrajnje potro{nje prikazane u prijavama poreza na dodanuvrijednost na teritoriji Bosne i Hercegovine, te da je naUpravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje dadonese provedbene propise o kalkulaciji koeficijentadozna~avanja;Sa `aljenjem {to je u pregovorima i sporovima okokoeficijenata pripadnosti prihoda izme|u institucija Bosne iHercegovine, entitetâ i Br~ko Distrikta utro{ena alarmantnakoli~ina politi~kog vremena i energije, da jo{ uvijek predstojida se postigne sporazum o koeficijentima dozna~avanja, te daje kao posljedicu toga Br~ko Distrikt ulo`io `albe vezano zanavedeni spor pred Arbitra`nim tribunalom za spor okome|uentitetske granice u oblasti Br~ko (u daljnjem tekstu:Arbitra`ni tri bu nal za Br~ko);S obzirom na komunike Upravnog odbora Vije}a zaimplementaciju mira, donesen 23. juna 2006. godine, u kojemje nagla{eno da bi organi BiH trebali hitno rije{iti spor okopripadnosti prihoda;Imaju}i u vidu komunike Upravnog odbora Vije}a zaimplementaciju mira, donesen 7. decembra 2006. godine, ukojem je Upravni odbor izrazio zabrinutost zbog ~injenice da,usprkos prethodnim urgencijama da se prona|ezadovoljavaju}e rje{enje pitanja pripadnosti prihoda od PDV-a, Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje do sada nijeuspio utvrditi na~in za rje{avanje ovog pitanja na sistemati~anna~in;Sa `aljenjem {to je pomenutim neuspjehom Upravnogodbora Uprave za indirektno oporezivanje u dono{enju odlukeo va`e}em koeficijentu pripadnosti prihoda prakti~no blokirano dozna~avanje prihoda od indirektnog oporezivanja sajedinstvenog ra~una u nekoliko navrata, te je time ugro`enafiskalna stabilnost Br~ko Distrikta;Konstatiraju}i da se Zakonom o sistemu indirektnogoporezivanja predvi|a da Br~ko Distrikt u~estvuje u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje kao posmatra~ bezprava glasa;Prisje}aju}i se da se Kona~nom odlukom Arbitra`nogtribunala za spor oko me|uentitetske granice u oblasti Br~ko (u daljnjem tekstu: Kona~na odluka), donesenom u skladu sOp}im okvirnim sporazumom, Aneks 2, uspostavlja Br~koDistrikt kao fiskalno samoodr`iv dio Bosne i Hercegovine savlastitim autonomnim bud`etom, i ~ime se priznaje potreba zakoordinacijom me|u vladama BiH, entiteta i Br~ko Distrikta uvezi sa razli~itim pitanjima, uklju~uju}i pitanja dijeljenjarashoda i prihoda;Uzimaju}i u obzir da se Kona~nom odlukom obavezujeBr~ko Distrikt da uvrsti u okvir svog bud`eta procjenu prihodakoji }e se prikupljati unutar Distrikta i obavezuju se entiteti da}e finansirati svaku razliku izme|u o~ekivanih prihoda ibud`eta Br~ko Distrikta u srazmjeri dvije tre}ine FederacijaBosne i Hercegovine i jedna tre}ina Republika Srpska;S obziromi na to da je Upravni odbor Vije}a zaimplementaciju mira, u svom komunikeu donesenom 27.februara 2007. godine, ponovio svoje urgencije za iznala`enjezadovoljavaju}eg rje{enja pitanja pripadnosti prihoda odPDV-a i izrazio svoje nadanje da }e, putem pregovora, teputem usvajanja Nacrta zakona o Br~ko Distriktu, zajedno sasrodnim ustavnim i zakonskim odredbama, sve tu`be koje setrenutno nalaze pred Arbitra`nim tribunalom za oblast Br~kobiti povu~ene;S obzirom na intenziviranu hitnost rje{avanja spora okopripadnosti prihoda za Br~ko Distrikt uzrokovanu daljnjimpostupkom pred Arbitra`nim tribunalom za Br~ko, koji je u{aou novu fazu 23. aprila 2007. godine kada je rok stranama zaulaganje pismenih podnesaka istekao;Uvjereni da postoji potreba da se hitno doneseodgovaraju}i zakon kako bi se rije{io spor oko pripadnostiprihoda prije daljnjeg postupka pred Arbitra`nim tribunalom za Utorak, 8. 5. 2007.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 34 - Strana 4335 Broj 34 - Strana 4336S L U @ B E N I G L A S N I K B i HUtorak, 8. 5. 2007.Br~ko s ciljem da se osigura finansijska samoodr`ivost Br~koDistrikta; iUzev{i u obzir i razmotriv{i sveukupnost prethodnopomenutih pitanja, visoki predstavnik ovim donosi sljede}uODLUKUKOJOM SE DONOSIZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OSISTEMU INDIREKTNOG OPOREZIVANJAU BOSNI I HERCEGOVINI("Slu`beni glasnik Bosne i Hercegovine", br. 44/03 i 52/04)koji je ovdje prilo`en kao sastavni dio ove Odluke.Navedeni Zakon stu pa na snagu kao zakon Bosne iHercegovine od dana predvi|enog u ~lanu 2. tog Zakona, naprivremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna ibez dodatnih uvjeta.U pogledu ~lana 25. stav 4. Zakona o sistemu indirektnogoporezivanja u Bosni i Hercegovini, smatrat }e se da je Odbordao potrebno odobrenje.Ova Odluka stu pa na snagu odmah i objavljuje se odmah u"Slu`benom glasniku Bosne i Hercegovine".Broj 42/074. maja 2007. godineSarajevoVisoki predstavnikdr. Chris tian Schwarz-Schil ling, s. r.ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O SISTEMU INDIREKTNOGOPOREZIVANJAU BOSNI I HERCEGOVINI^lan 1.U ~lanu 21. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja,stavovi 3. i 4. mijenjaju se i glase:"Uprava osigurava da stanje na jedinstvenom ra~unu sadr`i neophodni min i mum potreban da joj omogu}i da izmiri sveobaveze koje se odnose na indirektne poreze koje napla}uje, teda se podjele prema dr`avnom bud`etu i bud`etima Federacije, Republike Srpske i Distrikta vr{e redovno u skladu sasljede}im:(i)da se iznos koji se prenosi dr`avnom bud`etu zasniva naiznosu u dr`avnom bud`etu za teku}u godinu;(ii)da }e od iznosa preostalog nakon prijenosa na dr`avnibud`et, prijenosi na Distrikt biti vr{eni na osnovusljede}eg:a.U 2007. godini koeficijent dozna~avanja zaDistrikt }e iznositi 3,55%;b.Za svaku narednu godinu nakon 2007. godine,koeficijent iz alineje a) ovog ~lana bi}eprovjeravan na godi{njem osnovu premakorigovanim CIPS podacima kako je propisano ~l.13 i 13a Zakona o uplatama na jedinstveni ra~un iraspodjeli prihoda ("Slu`beni glasnik Bosne iHercegovine", br. 55/04, u daljnjem tekstu: Zakono jedinstvenom ra~unu). Preneseni iznos ne smijebiti manji od iznosa koji rezultira iz primjeneve}eg od dva koeficijenta;c.Izuzetno od prethodnih odredaba alineje a) i b) oveta~ke, za godine od 2007. do uklju~ivo 2011.godine, suma iznosa prenesenih na Distrikt nesmije biti manja od 124 miliona KM. Ako iznoskoji primi Distrikt bude manji od 124 miliona KM,razliku }e kompenzirati entiteti u srazmjeri dvijetre}ine Federacija i jednu tre}inu RepublikaSrpska, kako je predvi|eno ~lanom 13a Zakona ojedinstvenom ra~unu;(iii)da se dio preostalog iznosa koji se prenosi Federaciji iRepublici Srpskoj utvr|uje na osnovu njihovog udjela ukrajnjoj potro{nji prikazanog u prijavama poreza nadodatnu vrijednost; i(iv)da se iznos koji je potreban za finansiranje obavezavanjskog duga oduzme od udjelâ Federacije i RepublikeSrpske, te da se direktno upla}uje u dr`avni bud`et.Sistem raspodjele i metod izra~unavanja udjelâprikupljenih prihoda, u skladu s ovim ~lanom, detaljno }e serazraditi u Zakonu o jedinstvenom ra~unu."^lan 2.Ovaj Zakon stu pa na snagu nakon objavljivanja u"Slu`benom glasniku Bosne i Hercegovine" ili 1. juna 2007.godine, zavisno od toga {ta nastupi kasnije.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 53/07 16.07.2007 SG BiH 68/18, SG BiH 72/13, SG BiH 12/09, SG BiH 16/09, SG BiH 93/09, SG BiH 58/08, SG BiH 29/07, SG BiH 46/06, SG BiH 13/05, SG BiH 48/05, SG BiH 63/04, SG BiH 26/04, SG BiH 36/03 krivični postupak ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKRIVI^NOM POSTUPKU BOSNE I HERCEGOVINE^lan 1.(Dopuna ~lana 20.)U Zakonu o krivi~nom postupku Bosne i Hercegovine(("Slu`beni glasnik BiH", br. 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04,13/05, 48/05, 46/06, 76/06 i 29/07; u daljnjem tekstu: Zakon),u ~lanu 20. (Osnovni pojmovi), ta~ki g), na kraju teksta stavljase ta~ka umjesto zareza, te se dodaje nova re~enica koja glasi:"Pod ovla{tenim slu`benim osobama smatraju se i stru~nisaradnici odnosno istra`itelji Tu`ila{tva BiH koji rade poovlastima Tu`ioca."^lan 2.(Izmjena ~lana 123.)U ~lanu 123. (Vrste mjera) Zakona, stavu (1), rije~i:"zabrana napu{tanja boravi{ta" zamjenjuje se rije~ima: "mjerezabrane".^lan 3.(Izmjene naslova Odjeljka 4 i ~lana 126.)(1)Ispred ~lana 126. (Mjere zabrane) Zakona, naslov Odjeljkamijenja se i glasi "Mjere zabrane".(2)Naslov ~lana 126. i ~lan 126. Zakona mijenjaju se i glase:"Zabrana napu{tanja boravi{ta i zabrana putovanja(1)Ako postoje okolnosti koje ukazuju da bi osumnji~eni ilioptu`eni mogao pobje}i, sakriti se, oti}i u nepoznato mjesto ili u inostranstvo, Sud mo`e, obrazlo`enim rje{enjem,zabraniti osumnji~enom ili optu`enom da napusti boravi{te.(2)U okolnostima iz stava (1) ovog ~lana, Sud tako|er mo`e,bilo kao dodatnu mjeru uz zabranu napu{tanja boravi{ta bilo kao zasebnu mjeru, narediti privremeno oduzimanje putnihisprava uz zabranu izdavanja novih putnih isprava, kao izabranu kori{tenja li~ne karte za prelazak dr`avne graniceBosne i Hercegovine (zabrana putovanja)."^lan 4.(Novi ~lanovi 126.a do 126.g)Iza ~lana 126. Zakona dodaju se novi ~lanovi 126.a, 126.b,126.c, 126.d, 126.e, 126.f i 126.g koji glase:"^lan 126.aOstale mjere zabrane(1)Kada okolnosti slu~aja na to ukazuju, Sud mo`e izre}i jednu ili vi{e sljede}ih mjera zabrane:a)zabranu preduzimanja odre|enih poslovnih aktivnostiili slu`benih du`nosti,b)zabranu posje}ivanja odre|enih mjesta ili podru~ja,c)zabranu sastajanja s odre|enim osobama,d)naredbu da se povremeno javlja odre|enom dr`avnomorganu, ie)privremeno oduzimanje voza~ke dozvole.(2)Ostale mjere zabrane iz stava (1) ovog ~lana mogu bitiizre~ene uz zabranu napu{tanja boravi{ta kao i uz zabranuputovanja iz ~lana 126. ovog Zakona, ili kao zasebne mjere.^lan 126.bIzricanje mjera zabrane(1)Sud mo`e izre}i zabranu napu{tanja boravi{ta, zabranuputovanja i ostale mjere zabrane obrazlo`enim rje{enjem naprijedlog stranke ili branitelja.(2)Kada odlu~uje o pritvoru, Sud mo`e izre}i zabranunapu{tanja boravi{ta, zabranu putovanja i ostale mjerezabrane po slu`benoj du`nosti, umjesto odre|ivanja iliprodu`avanja pritvora.(3)Osumnji~eni ili optu`eni }e se u rje{enju o izricanju mjerazabrane upozoriti da mu se mo`e odrediti pritvor akoprekr{i obavezu iz izre~ene mjere.(4)U toku istrage mjere zabrane odre|uje i ukida sudija zaprethodni postupak, nakon podizanja optu`nice - sudija zaprethodno saslu{anje, a nakon dostavljanja predmeta sudiji,odnosno vije}u u svrhu zakazivanja glavnog pretresa - tajsudija, odnosno predsjednik vije}a.(5)Mjere zabrane mogu trajati dok za to postoji potreba, anajdu`e do pravomo}nosti presude ako toj osobi nijeizre~ena kazna zatvora i najkasnije do upu}ivanja naizdr`avanje kazne ako je toj osobi izre~ena kazna zatvora.Zabrana putovanja mo`e tako|er trajati dok izre~enanov~ana kazna nije pla}ena u potpunosti i/ili dok se upotpunosti ne izvr{i odluka o imovinskopravnom zahtjevui/ili o oduzimanju imovinske koristi.(6)Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodnosaslu{anje ili sudija, odnosno predsjednik vije}a du`an je dasvaka dva mjeseca ispita da li je primijenjena mjera jo{potrebna.(7)Protiv rje{enja kojim se odre|uju, produ`avaju ili ukidajumjere zabrane stranka odnosno branitelj mo`e podnijeti`albu, a Tu`ilac i protiv rje{enja kojim je njegov prijedlog za primjenu mjere odbijen. O `albi odlu~uje vije}e iz ~lana24. stava (6) ovog Zakona u roku od tri dana od danaprijema `albe. @alba ne zadr`ava izvr{enje rje{enja.^lan 126.cSadr`aj mjera zabrane(1)U rje{enju kojim izri~e mjeru zabrane napu{tanja boravi{taza osumnji~enog ili optu`enog Sud }e odrediti mjesto ukojem osumnji~eni ili optu`eni mora boraviti dok traje ovamjera, kao i granice van kojih se osumnji~eni ili optu`eni ne smije udaljavati. To mjesto mo`e biti ograni~eno na domosumnji~enog ili optu`enog.(2)U rje{enju kojim izri~e mjeru zabrane putovanja Sud }enarediti privremeno oduzimanje putnih isprava uz zabranuizdavanja novih putnih isprava, kao i izvr{enje zabranekori{tenja li~ne karte za prelazak dr`avne granice Bosne iHercegovine. Rje{enje }e sadr`avati li~ne podatkeosumnji~enog ili optu`enog, a po potrebi mo`e sadr`avati iostale podatke.(3)U rje{enju kojim izri~e mjeru zabrane posje}ivanjaodre|enih mjesta ili podru~ja Sud }e odrediti mjesto ipodru~je te udaljenost ispod koje im se osumnji~eni ilioptu`eni ne smije pribli`iti.(4)U rje{enju kojim izri~e mjeru zabrane sastajanja saodre|enim licima Sud }e odrediti razdaljinu ispod koje seosumnji~eni ili optu`eni ne smije pribli`iti odre|enom licu.(5)U rje{enju kojim izri~e mjeru povremenog javljanjaodre|enom organu Sud }e odrediti slu`beno lice kojem seosumnji~eni ili optu`eni mora javljati, rok u kojem se morajavljati i na~in vo|enja evidencije o javljanju osumnji~enogili optu`enog.(6)U rje{enju kojim izri~e mjeru privremenog oduzimanjavoza~ke dozvole Sud }e navesti kategorije za koje }evoza~ka dozvola biti suspendovana. Rje{enje }e sadr`avatili~ne podatke osumnji~enog ili optu`enog, a po potrebimo`e sadr`avati i ostale podatke.^lan 126.dOgrani~enja u pogledu sadr`aja mjera zabrane(1)Mjerama zabrane ne mo`e se ograni~iti pravo osumnji~enog ili optu`enog da komunicira sa svojim braniteljem u Bosni i Hercegovini.(2)Mjerama zabrane ne mo`e se ograni~iti pravo osumnji~enog ili optu`enog da `ivi u svom domu u Bosni i Hercegovini,da se nesmetano vi|a sa ~lanovima porodice i bliskimsrodnicima ili samo u Bosni i Hercegovini ili samo namjestu odre|enom u zabrani napu{tanja boravi{ta, osimkada se postupak vodi zbog krivi~nog djela u~injenog na{tetu ~lana porodice ili bliskih srodnika, niti se mo`eograni~iti pravo osumnji~enog ili optu`enog da obavljasvoju profesionalnu djelatnost, osim ako se postupak vodizbog krivi~nog djela u~injenog u vezi sa obavljanjem tedjelatnosti.^lan 126.eIzvr{enje mjera zabrane(1)Rje{enje kojim se izri~e mjera zabrane napu{tanja boravi{tadostavlja se i organu koji izvr{ava mjeru.(2)Rje{enje kojim se izri~e mjera zabrane putovanja dostavljase i grani~noj policiji, a privremeno oduzimanje putnihisprava uz zabranu izdavanja novih putnih isprava, kao iizvr{enje zabrane kori{tenja li~ne karte za prelazak dr`avnegranice unijet }e se u Glavni centar za obradu podataka.(3)Mjere zabrane napu{tanja boravi{ta, zabrane putovanja,zabrane posje}ivanja odre|enog mjesta ili podru~ja, zabrane sastajanja sa odre|enim licima i privremenog oduzimanjavoza~ke dozvole izvr{ava policijski or gan.(4)Mjeru obaveze osumnji~enog ili optu`enog da sepovremeno javlja odre|enom organu izvr{ava policijski or -gan ili or gan kojem se osumnji~eni ili optu`eni morajavljati.^lan 126.fProvjera mjera zabrane i obaveza izvje{tavanja(1)Sud mo`e u svako doba nalo`iti provjeru mjera zabrane izatra`iti izvje{taj od organa nadle`enog za njihovoizvr{enje. Taj or gan je du`an da izvje{taj bez odlaganjadostavi Sudu.(2)Ako osumnji~eni ili optu`eni ne ispunjava obavezenalo`ene izre~enom mjerom, or gan koji izvr{ava mjeru otome obavje{tava Sud, a Sud mu zbog toga mo`e izre}idodatnu mjeru zabrane ili odrediti pritvor.^lan 126.gPosebna odredba o zabrani putovanja(1)Izuzetno, u hitnim slu~ajevima, a naro~ito u slu~ajevima ukojima se radi o krivi~nom djelu za koje se mo`e izre}ikazna zatvora od deset godina ili te`a kazna, Tu`ilac mo`eizdati naredbu o privremenom oduzimanju putnih isprava ili~ne karte uz zabranu izdavanja novih dokumenata koji semogu koristiti za prelazak dr`avne granice.(2)Tu`ilac mo`e izdati naredbu iz stava (1) ovog ~lana kadaizdaje naredbu o sprovo|enju istrage, kada saslu{avaosumnji~enog ili kada izdaje naredbu za dovo|enje prema~lanu 125. stavu (2) ovog Zakona, ili kad god je potrebnohitno postupanje za efikasno vo|enje postupka do po~etkaglavnog pretresa.(3)U toku istrage Tu`ilac odmah obavje{tava sudiju zaprethodni postupak, a nakon podizanja optu`nice - sudiju za prethodno saslu{anje, a nakon {to se predmet uputi sudiji ilivije}u u svrhu zakazivanja glavnog pretresa - tog sudiju ilipredsjedavaju}eg sudiju, koji }e odlu~iti o naredbi u rokuod 72 sata. U slu~aju da sudija ne izda naredbu, putneisprave i li~na karta }e biti vra}eni.(4)Naredbu o privremenom oduzimanju putnih isprava i li~nekarte uz zabranu izdavanja novih dokumenata koji se mogukoristiti za prelazak dr`avne granice izvr{ava policijski or -gan, a mo`e je izvr{iti i sudska policija. Ako osumnji~eni ili optu`eni odbije da preda putne isprave i li~nu kartu,naredba }e se prisilno izvr{iti.(5)Osumnji~enom ili optu`enom }e biti izdata potvrda ooduzetim dokumentima. Za li~nu kartu osumnji~enom ilioptu`enom }e biti izdata posebna potvrda ili karta kojazamjenjuje li~nu kartu u svakom pogledu, ali koja se nemo`e koristiti za prelazak dr`avne granice."^lan 5.(Primjena ovog Zakona)Ovaj Zakon se primjenjuje u svim slu~ajevima u kojimapravomo}na presuda nije donesena prije dana stupanja nasnagu ovog Zakona.
Zakon o izmjenama Zakona o administrativnim taksama BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 76/06 25.09.2006 SG BiH 83/22, SG BiH 30/22, SG BiH 18/20, SG BiH 68/19, SG BiH 62/17, SG BiH 53/17, SG BiH 32/17, SG BiH 78/14, SG BiH 15/14, SG BiH 98/12, SG BiH 03/10, SG BiH 42/08, SG BiH 03/08, SG BiH 76/07, SG BiH 13/07, SG BiH 08/06, SG BiH 43/04, SG BiH 19/02, SG BiH 16/02 administrativne takse,takse ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O ADMINISTRATIVNIM PRISTOJBAMA ^lanak 1. U Zakonu o administrativnim pristojbama ("Slu`beni glasnik BiH", br. 16/02, 19/02, 43/04 i 8/06), u Tarifu administrativnih pristojbi vr{e se izmjene kako slijedi: – u Tarifnom broju 25. iznos "1.700 KM" zamjenjuje se iznosom "800 KM"; – u Tarifnom broju 37. iznos "600 DM" zamjenuje se iznosom "150 EUR"; – u Tarifnom broju 38. iznos "900 DM" zamjenjuje se iznosom "250 EUR". ^lanak 2. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objave u "Slu`benom glasniku BiH".
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 08/06 07.02.2006 SG BiH 83/22, SG BiH 30/22, SG BiH 18/20, SG BiH 68/19, SG BiH 62/17, SG BiH 53/17, SG BiH 32/17, SG BiH 78/14, SG BiH 15/14, SG BiH 98/12, SG BiH 03/10, SG BiH 42/08, SG BiH 03/08, SG BiH 76/07, SG BiH 13/07, SG BiH 76/06, SG BiH 43/04, SG BiH 19/02, SG BiH 16/02 administartivne takse,takse c) ispod doma}ih vrijednosnih razreda 20,00 KM" PSBiH broj 263/06 31. januara 2006. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH dr Nikola [piri}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Mustafa Pamuk, s. r. Na osnovu ~lana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarana skup{tina Bosne i Hercegovine, na 72. sjednici Predstavni~kog doma, odr`anoj 16. januara 2006. godine, i na 53. sjednici Doma naroda, odr`anoj 31. januara 2006. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ADMINISTRATIVNIM TAKSAMA ^lan 1. U Zakonu o administrativnim taksama ("Slu`beni glasnik BiH", br. 16/02, 19/02 i 43/04) u ~lanu 1. iza rije~i "institucijama" rije~i: "Bosne i Hercegovine" zamjenjuju se rije~ima: "u Bosni i Hercegovini". ^lan 2. U ~lanu 13. u ta~ki 1. iza rije~i: "Bosne i Hercegovine" ta~ka i zarez zamjenjuju se zarezom i dodaju rije~i: "entiteti, Br~ko Distrikt Bosne i Hercegovine, kantoni, op}ine, gradovi i njihovi organi". U ~lanu 13. iza ta~ke 4. dodaje se ta~ka 5. koja glasi: "5. podnosioci prijava, s prilozima, za ostvarivanje zakonom priznatih carinskih i poreskih olak{ica." ^lan 3. ^lan 17. mijenja se i glasi: "Takse se pla}aju dr`avnim taksenim markama. Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, takse se upla}uju u gotovom novcu na uplatne ra~une, u skladu s ovim Zakonom i to: 1. ako takse iznose 50,00 KM i vi{e i 2. ako je posebnim zakonom propisano da se taksa upla}uje na propisani ra~un, bez obzira na iznos takse." Ministarstvo finansija i trezora BiH uredit }e posebnim pravilnikom izdavanje, ovla{tenje za maloprodaju, visinu provizije za maloprodaju, pu{tanje u promet, distribuciju, povla~enje iz upotrebe i zamjenu dr`avnih taksenih marki." ^lan 4. U ~lanu 19. u stavu 1. rije~i: "u gotovom novcu" bri{u se. ^lan 5. ^lan 30. mijenja se i glasi: "Administrativne takse utvr|ene u Tarifi su prihodi Bud`eta institucija Bosne i Hercegovine i me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Bud`et BiH). Administrativne takse koje se pla}aju u gotovom novcu, u skladu s ~lanom 3. stav 2. ovog Zakona, pla}aju se u konvertibilnim markama u Bud`et BiH, u skladu s naredbom o uplatnim ra~unima Bud`eta BiH, osim za diplo mat - sko-konzularna predstavni{tva Bosne i Hercegovine na koja se primjenjuje stav 3. ovog ~lana. Administrativne takse utvr|ene u Tarifi, u odjeljku Takse za rad diplomatsko-kozularnih predstavni{tava Bosne i Hercegovine, pla}aju se na devizni ra~un diplomat - sko-konzularnih predstavni{tava, koja ova sredstva prenose u Bud`et BiH, u skladu s naredbom o uplatnim ra~unima Bud`eta BiH". ^lan 6. Do pu{tanja u promet dr`avnih taksenih marki, pla}anje taksi vr{it }e se gotovim novcem. ^lan 7. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH", a bit }e objavljen i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. IZMJENE I DOPUNE TARIFE ADMINISTRATIVNIH TAKSI U Tarifi administrativnih taksi ("Slu`beni glasnik BiH", br. 16/02 i 43/04), Poglavlje I. u ta~ki 8. tarifni broj 28 bri{e se. Iza Poglavlja VI. dodaju se nova poglavlja VII., VIII. i IX. sa TAR. brojem 83. do TAR. broja 105., koja glase: "VII. TAKSE NA SPISE I RADNJE U POSTUPKU INDIREKTNOG OPOREZIVANJA TAR. broj 83. Za zahtjeve, molbe, prijedloge, prijave, podneske, ako u ovom poglavlju nije propisana druga taksa 5,00 KM TAR. broj 84. Za rje{enje i odobrenja koja se donose u redovnom upravnom postupku: a) za odobrenja o otvaranju, pro{irenju ili preseljenju carinskog skladi{ta, 100,00 KM b) za odobrenja za carinske postupke s ekonomskim u~inkom, 20,00 KM c) za rje{enja o izmjeni i dopuni odobrenja za carinske postupke s ekonomskim u~inkom, krajnju upotrebu, vanjsku obradu i za pojednostavljene postupke, 10,00 KM d) za rje{enja kojima se odlu~uje o zahtjevu za izmjenu podataka o koli~ini, vrsti, kvalitetu i vrijednosti robe, te drugih podataka u prijavi 50,00 KM e) za ostala rje{enja koja se donose u redovnom upravnom postupku 20,00 KM f) za rje{enja i/ili odobrenja koja se donose u skra}enom postupku 10,00 KM Napomena: 1. pod pro{irenjem carinskog skladi{ta, prema ovom tarifnom broju, ne podrazumijeva se pove}anje asortimana i vrijednosti roba smje{tenih u ve} otvorenom skladi{tu, 2. ako se donosi jedno rje{enje i/ili odobrenje po zahtjevu vi{e lica, taksa po ovom tarifnom broju pla}a se onoliko puta koliko ima lica kojima se rje{enje i/ili odobrenje dostavlja. TAR. broj 85. Za `albu protiv rje{enja 10,00 KM Napomena: Za rje{enja po `albi ne pla}a se taksa. TAR. broj 86. Za carinsku prijavu kojom se roba prijavljuje za carinski odobreno postupanje 5,00 KM Napomena: 1. Pod carinskom prijavom iz ovog tarifnog broja podrazumijeva se carinska prijava u smislu carinskih propisa, bilo u pisanom ili elektronskom obliku, Utorak, 7. 2. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 8 - Stranica 557 Broj 8 - Stranica 558 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 7. 2. 2006. uklju~uju}i i dodatnu (dopunsku) prijavu i kontrolni primjerak T5, man i fest i druge prijave kojim se roba prijavljuje za carinski odobreno postupanje ili upotrebu. 2. Ispravama iz ovog tarifnog broja ne smatra se karnet TIR, karnet ATA i druge isprave propisane me|unarodnim konvencijama i/ili sporazumima koje je ratificirala Bosna i Hercegovina. 3. Taksa iz ovog tarifnog broja pla}a se svaki put kada se prijava podnosi carinskim organima. 4. Taksa iz ovog tarifnog broja ne pla}a se ako se po{tanska po{iljka, u postupku prijevoza, upu}uje carinskom prijavom odredi{nom carinskom organu. TAR. broj 87. Za carinsku prijavu kojom se roba prijavljuje za carinski postupak izvoza i ponovnog izvoza kojim se razdu`uje carinski postupak s ekonomskim u~inkom 5,00 KM TAR. broj 88. Za carinsku prijavu i obra~un uvoznih da`bina za robu koju putnici nose sa sobom 10,00 KM Napomena: Carinskom prijavom, u smislu ovog tarifnog broja, smatra se i po{tansko-carinska deklaracija i carinska prijava kojom se prijavljuju po{tanske po{iljke za pravna i fizi~ka lica. TAR. broj 90. Za izdavanje uvjerenja o direktnoj po{iljci 20,00 KM TAR. broj 91. Za obavezuju}u informaciju o tarifnom razvrstavanju robe, odnosno obavezuju}u informaciju o porijeklu robe, po jednom tarifnom stavu 70,00 KM TAR. broj 92. Za izdavanje odobrenja za sta tus ovla{tenog izvoznika 100,00 KM TAR. broj 93. Za izdavanje propisanog Lista s podacima: INF 1, INF 3, INF 6, INF 7 i INF 8 i uvjerenja o carinskom statusu 20,00 KM Napomena: Taksa iz ovog tarifnog broja ne pla}a se ako se izdaje po slu`benoj du`nosti. TAR. broj 94. Za odobrenje za ispunjenje uvjeta za izgradnju gra|evinskih objekata u slobodnoj zoni i slobodnom skladi{tu 100,00 KM TAR. broj 95. Za mi{ljenje o pravima i obavezama u~esnika u postupku prikupljanja indirektnih poreza, koje izdaju organi uprave za indirektno oporezivanje, na zahtjev stranke 50,00 KM TAR. broj 96. Za ostala uvjerenja i potvrde u postupku indirektnog oporezivanja, ako nije druga~ije propisano 10,00 KM TAR. broj 97. Za ovjeravanje fotokopije slu`benih akata ili drugih isprava, da su vjerne originalu 5,00 KM TAR. broj 98. Za ovjeravanje fotokopije slu`benih akata ili drugih isprava, da su za opomenu kojom se neko poziva da plati du`nu taksu 5,00 KM VIII. TAKSE ZA USLUGE ARHIVA BOSNE I HERCEGOVINE TAR. broj 99. Registratursko sre|ivanje arhivske gra|e i izdavanje bezvrijednog registraturskog materijala, u zavisnosti od smje{taja, stepena sre|enosti, o~uvanosti i sl., po du`nom metru 80,00 -100,00 KM TAR. broj 100. Preuzimanje nesre|ene, nepopisane i rasute gra|e, po du`nom metru 80,00-100,00 KM TAR. broj 101. Aktivnosti koje nisu obuhva}ene po brutosatu Godi{njim planom rada, a po anaga`iranog zahtjevu korisnika za: izradu liste zaposlenika Arhiva kategorija, stru~ni nadzor i uputstva, vo|enje evidencija TAR. broj 102. Prijevod sa stranog jezika istra`ene arhivske gra|e, po jednoj stranici 10,00 KM TAR. broj 103. Arhiva iz fondova i zbirke, u upravnim stvarima kao dokazi: a) uvjerenja 15,00 KM b) potvrde i obavje{tenja 5,00 KM c) ovjerene kopije 5,00 KM IX. TAKSE ZA SPISE I RADNJE U POSTUPKU JAVNIH NABAVKI TAR. broj 104. Taksa na podnesak kojim se tra`i mi{ljenje o razli~itim pitanjima primjene Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine 20,00 KM TAR. broj 105. Za `albe protiv odluka upravnih organa u postupku javnih nabavki: a) za me|unarodne vrijednosne razrede 100,00 KM b) za doma}e vrijednosne razrede 50,00 KM c) ispod doma}ih vrijednosnih razreda 20,00 KM PSBiH broj 263/06 31. januara 2006. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH dr. Nikola [piri}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Mustafa Pamuk, s. r. 53 Temeljem ~lanka IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na 71. sjednici Zastupni~koga doma, odr`anoj 21. prosinca 2005, i na 53. sjednici Doma naroda, odr`anoj 31. sije~nja 2006. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENI ZAKONA O JAVNIM NABAVAMA BOSNE I HERCEGOVINE ^lanak 1. U Zakonu o javnim nabavama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 49/04, 19/05 i 52/05) u ~lanku 48.
Zakon o postupku indirektnog oporezivanja BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 89/05 23.12.2005 SG BiH 100/13 zakon,indirektno oporezivanje,postupak Broj 89 - Stranica 7214S L U @ B E N I G L A S N I K B i HPetak, 23. 12. 2005.(3)UNO za svoj rad, putem Upravnog odbora (u daljnjemtekstu: Odbor), odgovara Vije}u ministara Bosne iHercegovine.^lanak 4.(Sjedi{te i pe~at)(1)Sjedi{te UNO-a je u Banjoj Luci.(2)UNO ima pe~at sukladno Zakonu o pe~atu institucija Bosne i Hercegovine.^lanak 5.(Nacionalna zastupljenost)Struktura zaposlenika UNO-a i njegovih ustrojbenihjedinica okvirno odra`ava nacionalnu strukturu pu~anstvaBosne i Hercegovine prema posljednjem popisu pu~anstva.POGLAVLJE II. OVLASTI I NADLE@NOST UNO-a^lanak 6.(Ovlasti UNO-a)(1)UNOa je ovla{ten za primjenu i provedbu zakonskihpropisa o neizravnom oporezivanju.(2)UNO {titi interese poreznih obveznika u dijelu koji seodnosi na izmirivanje poreznih obveza, na tajnost podatakai druge interese koji proizlaze iz pojedina~nih zakona oneizravnim porezima, s tim {to ne mo`e zastupati intereseporeznih obveznika pred tre}im osobama. UNO {titi iinterese korisnika prihoda neizravnih poreza.(3)UNO {titi tajnost osobnih podataka sukladno Zakonu oza{titi osobnih podataka i drugim zakonima.(4)Dono{enje podzakonskih akata u svezi s neizravnimoporezivanjem u nadle`nosti je UNO-a i Odbora, sukladnoZakonu o sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni iHercegovini, ovom i drugom zakonu.^lanak 7.(Nadle`nost)(1)U sklopu prava i du`nosti predvi|enih zakonom, UNO jenadle`an:a)voditi jedinstveni registar obveznika neizravnih poreza idodjeljivati im odgovaraju}i identifikacijski broj;b)zaprimati porezne prijave i druge isprave, voditi obvezepo osnovi neizravnih poreza u poreznom knjigovodstvu,vr{iti naplatu i povrat neizravnih poreza;c)voditi porezno knjigovodstvo;d)utvr|ivati pravodobnost, zakonitost i pravilnostpodnesenih poreznih prijava i drugih isprava;e)utvr|ivati poreznu osnovicu i poreznu obvezu obveznika neizravnih poreza na temelju poreznih prijava, isprava,poslovnih knjiga, evidencija obveznika i drugih dokaza,uklju~uju}i i primjenu neizravnih metoda dokazivanja;f)obavljati provjeru, ograni~enu provjeru i kontroluobveznika neizravnih poreza;g)spre~avati, otkrivati i istra`ivati carinske, porezne i druge prekr{aje, te sukladno uputama nadle`noga tu`itelja,voditi aktivnosti u svezi s istragom kaznenih djelavezanih uz neizravno oporezivanje i nadle`nim tijelimapodnositi prijave za povredu propisa o neizravnomoporezivanju;h)provoditi postupak prisilne naplate;i)prema potrebi, davati mi{ljenja o primjeni propisa oneizravnom oporezivanju;j)obavljati upravne i druge poslove koji se odnose name|unarodnu pravnu pomo} u podru~ju neizravnogoporezivanja;k)obu~avati porezne obveznike;l)izu~avati porezne sustave i sura|ivati s poreznim tijelimadrugih dr`ava, na temelju me|unarodnih sporazuma koje je zaklju~ila Bosna i Hercegovina;m)primjenjivati me|unarodne ugovore iz podru~janeizravnih poreza;n)izdavati uvjerenja o ~injenicama o kojima UNO vodislu`benu evidenciju;o)jedinstveno koristiti informacijske tehnologije, sukladnoUNO-voj Strategiji za informacijsku tehnologiju ipolitici u svezi s tim;p)izdavati porezne i kontrolne markice i druge oznake zaozna~avanje, pra}enje proizvodnje, prometa i uporabepojedinih proizvoda, sukladno zakonskim propisima;r)voditi jedinstveni ra~un i vr{iti naplatu prihoda po osnovi neizravnih poreza, dozna~avanje i raspodjelu prihoda poosnovi neizravnih poreza na na~in reguliran zakonom;s)prikupljati i obra|ivati podatke o utvr|enim i napla}enim porezima;t)planirati i provoditi obuku zaposlenika u odre|enimpodru~jima, ovisno o ukazanoj potrebi;u)obavljati obradbu i pra}enje statisti~kih podataka oneizravnim porezima;v)voditi prvostupanjski i drugostupanjski upravnipostupak;z)pratiti izvr{avanje ugovornih obveza izme|u UNO ikomercijalnih banaka;aa)obavljati i druge poslove koje su mu povjereni zakonom.(2)Nadle`nosti propisane ovim ~lankom mogu biti bli`eregulirane podzakonskim aktima.^lanak 8.(Ugovaranje suradnje)(1)UNO, prilikom kontrole kretanja robe na grani~nimprijelazima, sura|uje s drugim nadle`nim institucijama,sukladno zakonu. Uvjeti i na~in suradnje reguliraju seposebnim sporazumom.(2)Zaposlenici mogu slu`beno obavljati poslove izvan teritorija Bosne i Hercegovine, ukoliko je to propisano zakonom,odnosno me|unarodnim sporazumom.(3)UNO je ovla{ten potpisivati ugovore u svezi s pitanjimakontrole poreznih prihoda s drugim organima javne upravebilo koje razine vlasti u Bosni i Hercegovini.(4)UNO je ovla{ten sura|ivati s poreznim i carinskimupravama drugih dr`ava, sukladno sporazumimazaklju~enim izme|u Bosne i Hercegovine i stranih dr`ava,odnosno me|unarodnih organizacija.^lanak 9.(Me|unarodna pravna pomo})(1)Pru`anje me|unarodne pravne pomo}i zasniva se name|unarodnim ugovorima ili sporazumima koje Bosna iHercegovina zaklju~i.(2)Ako pru`anje me|unarodne pravne pomo}i nije ure|enome|unarodnim ugovorima ili sporazumima, pravna pomo}pru`a se pod sljede}im uvjetima:a)da postoji uzajamnost ili opravdani interes;b)da se dr`ava koja prima pravnu pomo} obve`e da }eprimljene obavijesti i dokumentaciju koristiti samo usvrhu poreznog, prekr{ajnog i kaznenog postupka, s tim{to }e te obavijesti i dokumentacija biti dostupni samoosobama u organima uprave ili sudbenim tijelima kojivode navedene postupke;c)da dostava podataka ne ugro`ava suverenitet, sigurnostili bilo koje druge bitne interese Bosne i Hercegovine. (3)Ako me|unarodnim ugovorom ili sporazumom nijepredvi|ena mogu}nost neposrednog kontakta s inozemnimtijelima ili ukoliko on nije zaklju~en, UNO kontaktirainozemna tijela putem nadle`ne institucije.^lanak 10.(Obveza obavje{tavanja i informiranja)(1)UNO }e provoditi obuku obveznika neizravnih poreza oprimjeni zakona o neizravnim porezima i na drugi na~inobveznicima pru`ati potrebne obavijesti.(2)UNO je du`an, u slu~ajevima i okolnostima predvi|enimzakonom, zainteresiranim osobama osigurati cjelovitodgovor na odre|ena pitanja, izostavljaju}i bilo kojepodatke koji mogu omogu}iti identifikaciju obveznikaneizravnih poreza koji je uklju~en u predmetna pitanja iliodgovore.(3)Obavje{tavanje i informiranje iz st. (1) i (2) ovoga ~lankamo`e se obavljati i elektroni~kim putem.^lanak 11.(Obveze tre}ih osoba)(1)UNO mo`e zahtijevati od vlasnika prostora koji se koristi za potrebe uprave da omogu}i kori{tenje objekta i opreme koje UNO odredi, s ciljem omogu}avanja kontroliranja robekako je definirano carinskim propisima.(2)Pravne i fizi~ke osobe i drugi subjekti du`ni su postupatiprema zahtjevu ovla{tene slu`bene osobe i omogu}iti jojprovo|enje svih mjera i radnji koje ovla{tena slu`benaosoba poduzima sukladno ovlastima.(3)Fizi~ke, pravne osobe i subjekti koji nemaju sta tus pravneosobe du`ni su dati na uvid i ustupiti bilo koju vrstupodataka, izvje{}a i drugih dokaza koji se odnose naneizravne poreze u svezi s izvr{enjem vlastitih obveza iliobveza proisteklih iz njihovih gospodarskih, profesionalnihili financijskih odnosa s drugim osobama.^lanak 12.(Obveza sura|ivanja s UNO)(1)Fizi~ke osobe, pravne osobe i svi drugi subjekti odgovorniza postupanje u svezi s neizravnim porezima du`ni supru`iti UNO-u bilo koju vrstu podataka, izvje{}a, slu`benihakata i drugih dokaza koji se odnose na neizravne poreze usvezi s izvr{enjem vlastitih obveza ili obveza proisteklih iznjihovih poslovnih odnosa s drugim osobama.(2)Obveze iz stavka (1) ovoga ~lanka izvr{avaju se na na~in i u rokovima propisanim podzakonskim aktima ili po `urnompostupku na zahtjev UNO-a.(3)Propisi koji se odnose na za{titu tajnosti poslovanja banakaili odredbe drugih zakona koji obvezuju subjekte iz stavka(1) ovoga ~lanka u njihovom radu ne spre~avaju davanjeobavijesti za potrebe UNO-a.^lanak 13.(Obveze tijela na obavje{tavanje i suradnju)(1)Tijela bilo koje razine vlasti, javne korporacije i poduze}a,ustanove i druge pravne osobe koje po zakonu primjenjujujavne ovlasti du`ni su pru`iti UNO-u bilo koju vrstupodataka, izvje{}a i drugih dokaza koji se odnose naneizravne poreze koje UNO mo`e tra`iti pojedina~nim iliop}im aktima.(2)UNO }e pomo}i drugim javnim tijelima u obavje{tavanjunjihovih slu`benika o pravnom polo`aju UNO-a inadle`nostima, pravima i ovlastima zaposlenika.(3)Tijela iz stavka (1) ovoga ~lanka du`na su pru`iti pomo},potporu i za{titu UNO-u i njegovim zaposlenicima.(4)Sudbena tijela, po slu`benoj du`nosti ili na zahtjev UNO-a,pru`aju bilo koju raspolo`ivu obavijest koja se odnosi naneizravne poreze ili koja se mo`e pojaviti u postupku,izuzev ako se radi o specifi~nom predmetu koji sudbenotijelo odredi.(5)UNO ostvaruje punu suradnju s Dr`avnom grani~nomslu`bom BiH, Dr`avnom agencijom za istrage i za{titu BiH,Obavje{tajno-sigurnosnom agencijom BiH, policijskimtijelima i drugim nadle`nim tijelima u Bosni i Hercegovini,entitetima i Br~ko Distriktu Bosne i Hercegovine.(6)Slu`benici u dr`avnoj upravi na bilo kojoj razini vlastidu`ni su sura|ivati s UNO u smislu pru`anja obavijesti zapotrebe UNO-a, izuzev kada pru`anje obavijesti ne bi bilosukladno tajnosti korespondencije i za uspje{no okon~anjeistrage u kaznenom postupku.(7)Sve obavijesti koje su po svojoj naravi povjerljive ili koje su dostavljene kao povjerljive ~uvaju se kao slu`bena tajna,sukladno zakonu. Svako davanje takve obavijesti ili podatka neovla{tenoj osobi, podlije`e odgovaraju}em stegovnom,prekr{ajnom ili kaznenom postupku. Ova obveza ne prestaje prestankom radnoga odnosa u UNO-u.^lanak 14.(Koordinacija pregleda robe)Pregled robe i prijevoznih sredstava pod carinskimnadzorom i carinskom plombom od drugih inspekcijskih ilidr`avnih tijela ne mo`e se obavljati bez nazo~nosti ovla{tenihosoba UNO-a.^lanak 15.(Akti o neizravnom oporezivanju)(1)UNO i, ako je predvi|eno zakonom, Odbor donosepodzakonske akte, naredbe, upute i naloge u svezi sprimjenom propisa o neizravnom oporezivanju.(2)Akti iz stavka (1) ovoga ~lanka objavljuju se u "Slu`benomglasniku BiH" i u slu`benim glasilima entiteta i Br~koDistrikta Bosne i Hercegovine.^lanak 16.(Analogno tuma~enje, zlouporaba zakona o neizravnomoporezivanju i pro forma radnji)(1)Propisi o neizravnom oporezivanju ne mogu se tuma~itiprimjenom analogije, osim ako to zakonom nije izri~itopredvi|eno.(2)Radnje koje su poduzete radi izbjegavanja ili zlouporabepropisa o neizravnom oporezivanju ili imaju za posljedicuizbjegavanje ili zlouporabu ovih propisa ne mogu dovestido izbjegavanja i zlouporabe propisa o neizravnomoporezivanju.(3)U slu~ajevima pro forma radnji, danim predmetomoporezivanja smatra se ono {to on stvarno predstavlja, bezobzira kako ga strane u prometu nazivaju.^lanak 17.(Mi{ljenje UNO-a)(1)UNO mo`e davati mi{ljenje obvezniku neizravnih poreza usvezi s bitnim pitanjima koja se odnose na neizravneporeze, sukladno postupku propisanom Zakonom opostupku neizravnog oporezivanja.(2)Mi{ljenje iz stavka (1) ovoga ~lanka daje se sukladnozakonu i aktima iz ~lanka 15. stavak (1) ovoga Zakona.^lanak 18.(Registracija)(1)Za obveznike neizravnih poreza vodi se jedinstveni registar.(2)Obveznici neizravnih poreza du`ni su registrirati se na na~in i u roku koji je utvr|en zakonom i podzakonskim aktom.(3)Nakon provedenog postupka registracije, UNO izdajeuvjerenje o registraciji/upisu.Petak, 23. 12. 2005.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 89 - Stranica 7215 Broj 89 - Stranica 7216S L U @ B E N I G L A S N I K B i HPetak, 23. 12. 2005.^lanak 19.(Identifikacijski broj)(1)Obvezniku neizravnih poreza dodjeljuje se identifikacijskibroj, sukladno zakonu.(2)Identifikacijski broj obveznika neizravnih poreza jedinstven je i jedini je broj te osobe u svrhu neizravnih poreza i za sve ustrojbene jedinice UNO-a.POGLAVLJE III. USTROJ I NA^IN RADA UNO-a^lanak 20.(Ustroj)(1)Poslove iz svojih nadle`nosti UNO obavlja u svome sjedi{tu (u daljnjem tekstu: Sredi{nji ured/Glavna kancelarija/Glavni ured), u regionalnim centrima koji se nalaze u Banjoj Luci,Mostaru, Sarajevu i Tuzli i u drugim ustrojbenimjedinicama.(2)Ustrojbena struktura UNO-a odre|uje se tako da osigurau~inkovito obavljanje poslova iz nadle`nosti UNO-a.(3)Na~in osnutka ustrojbenih jedinica, sjedi{te i podru~je zakoje se osnivaju, ustroj i njihov djelokrug detaljnije seure|uju Pravilnikom o unutarnjem ustroju, koji donosi iobjavljuje ravnatelj uz prethodno odobrenje Odbora, asukladno ekonomskim na~elima.^lanak 21.(Sredi{nji ured/ Glavna kancelarija/Glavni ured)(1)Sredi{nji ured/Glavna kancelarija/Glavni ured u sklopunadle`nosti iz ~lanka 7. ovoga Zakona obavlja poslove:a)organizira rad UNO-a, prati, izu~ava i unapre|uje njegov rad i razvitak, te poduzima dodatne mjere za njegovopravilno i u~inkovito funkcioniranje;b)provodi nadzor i kontrolu rada regionalnih centara idrugih ustrojbenih jedinica i osigurava jednoobraznuprimjenu zakonskih propisa;c)odlu~uje o utemeljenju posebnih radnih tijela ipovjerenstava za obavljanje povremenih stru~nih itehni~kih poslova za potrebe UNO-a;d)vodi drugostupanjski upravni postupak i prvostupanjskiupravni postupak kada je to odre|eno zakonom ilidrugim propisom;e)vodi jedinstveni registar obveznika neizravnih poreza idodjeljuje im odgovaraju}i identifikacijski broj upostupku registracije;f)vodi jedinstveni ra~un i vr{i naplatu prihoda po osnovineizravnih poreza, dozna~avanje i raspodjelu prihoda poosnovi neizravnih poreza na na~in reguliran posebnimzakonom;g)vodi knjigovodstvenu evidenciju o obvezama po osnovineizravnih poreza;h)izdaje porezne, kontrolne markice ili druge oznake zaozna~avanje, pra}enje proizvodnje, prometa i uporabepojedinih proizvoda sukladno zakonskim propisima;i)prikuplja i obra|uje podatke o utvr|enim i napla}enimporezima i predla`e Odboru izmjene poreznih i drugihpropisa i porezne politike neizravnih poreza;j)provodi kontrolu po{tivanja propisa o neizravnomoporezivanju kod velikih poreznih obveznika;k)razvija, unapre|uje i odr`ava jedinstveni informacijskisustav neizravnih poreza;l)ostvaruje suradnju s poduze}ima, gospodarskimkomorama i stru~nim udrugama, drugim pravnim ifizi~kim osobama i pru`a pomo} u primjeni propisa oneizravnom oporezivanju;m)daje mi{ljenja o primjeni propisa o neizravnomoporezivanju;n)predla`e i uz odobrenje Odbora realizira programedugoro~nog kadrovskog, stru~nog i tehni~kogunapre|enja UNO-a, priprema i realizira godi{njeplanove i stvara uvjete za uspje{no izvr{avanje poslova izada}a UNO-a;o)prati primjenu me|unarodnih ugovora i sporazuma izpodru~ja neizravnih poreza;p)ostvaruje suradnju s drugim dr`avnim institucijama, a poodobrenju Odbora, usugla{ava odre|ena pitanja odzna~enja za primjenu propisa o neizravnomoporezivanju;r)ostvaruje suradnju s carinskim i poreznim slu`bamadrugih dr`ava i me|unarodnim organizacijama;s)obavlja i druge poslove iz nadle`nosti UNO-a, na na~inutvr|en Pravilnikom o unutarnjem ustroju i drugimpodzakonskim aktima.^lanak 22.(Regionalni centri)(1)Regionalni centri u sklopu nadle`nosti utvr|ene u ~lanku 7.ovoga Zakona, neposredno ili putem svojih ustrojbenihjedinica:a)provode carinski nadzor nad robom, putnicima iprijevoznim sredstvima;b)obavljaju carinjenje robe, obra~un i naplatu prihoda;c)obavljaju kontrolu robe ~iji je uvoz, odnosno izvozposebno reguliran;d)obavljaju devizno-valutnu kontrolu u me|unarodnomputni~kom i pograni~nom prometu s inozemstvom;e)spre~avaju, otkrivaju i istra`uju carinske, porezne i druge prekr{aje vezane uz neizravno oporezivanje, te sukladnouputama nadle`noga tu`itelja, vode aktivnosti u svezi sistragom kaznenih djela vezanih uz neizravnooporezivanje;f)vode prvostupanjski upravni postupak;g)obavljaju kontrolu provedenih postupaka iz svojenadle`nosti;h)ostvaruju suradnju s drugim tijelima koji imaju odre|enenadle`nosti u kontroli prelaska granice;i)vr{e naknadnu naplatu i povrat napla}enih neizravnihporeza;j)provode nadzor nad podrijetlom robe, ovjeravaju i vodeevidenciju o podrijetlu robe;k)obavljaju provjeru, ograni~enu provjeru i kontroluporeznih obveznika neizravnih poreza, u slu~ajevimakada kontrolu ne obavlja Sredi{nji ured/Glavnakancelarija/Glavni ured;l)provode postupak prisilne naplate;m)izdaju potvrdu o ~injenicama o kojima vode slu`benuevidenciju;n)obavljaju i druge poslove iz nadle`nosti UNO-a, na na~in utvr|en Pravilnikom o unutarnjem ustroju i drugimpodzakonskim aktima.^lanak 23.(Ustrojbene jedinice regionalnog centra)Ustrojbene jedinice regionalnog centra su carinskeispostave, carinski referati i druge ustrojbene jedinice utvr|enePravilnikom o unutarnjem ustroju koje se osnivaju ugospodarskim i prometnim sredi{tima i grani~nim prijelazima. POGLAVLJE IV. UPRAVLJANJE UNO^lanak 24.(Ravnatelj)(1)UNO-m upravlja ravnatelj, ~ije su du`nosti i odgovornostiutvr|ene Zakonom o sustavu neizravnog oporezivanja uBosni i Hercegovini, Zakonom o upravi i ovim Zakonom.(2)Ravnatelj je odgovoran za cjelokupan, jedinstven,ujedna~en i u~inkovit rad UNO-a.^lanak 25.(Ovlasti ravnatelja)(1)Ravnatelj zastupa i predstavlja UNO, organizira i osiguravazakonito, pravilno i u~inkovito obavljanje poslova izpodru~ja neizravnog oporezivanja.(2)Ravnatelj nala`e postupanje zaposlenika u odre|enimsituacijama radi osiguranja jedinstvene provedbe propisa oneizravnom oporezivanju.(3)Ravnatelj, uz suglasnost Odbora, posebnim aktom utvr|ujemjerila koja }e biti temeljem za odre|ivanje kategorijevelikih poreznih obveznika.(4)Ravnatelj donosi odluke o pravima i obvezama zaposlenikaiz radnog odnosa.(5)Ravnatelj donosi odluku o radnom vremenu u UNO-u, s tim {to ukupni broj radnih sati zaposlenika mora biti sukladanzakonu i kolektivnom ugovoru. Ravnatelj mo`e odreditiposebne radne sate za zaposlenike, ovisno o potrebamaslu`be i obavljanja odre|enih du`nosti, kao i kada bizaposlenici trebali biti na raspolaganju radi obavljanjaposebnih du`nosti.(6)Ravnatelj u pisanom obliku mo`e prenijeti odre|ene ovlastina odre|ene zaposlenike, koji mogu te ovlasti dalje prenijeti na drugoga zaposlenika.(7)Ravnatelj je du`an poduzeti mjere radi utvr|ivanjaneprimjerenog pona{anja kr{enja du`nosti zaposlenika.^lanak 26.(Operativni voditelji)(1)Ravnatelj postavlja i razrje{uje operativne voditelje uUNO-u, sukladno Zakonu o sustavu neizravnogoporezivanja. Operativni voditelji imaju sta tus pomo}nikaravnatelja za odre|eni sektor.(2)Pomo}nici ravnatelja poma`u ravnatelju u izvr{enjunjegovih prava i du`nosti u svezi s upravljanjem odre|enimsektorom, obavljaju poslove utvr|ene Pravilnikom ounutarnjem ustroju i odgovorni su ravnatelju za svoj rad irad sektora.^lanak 27.(Upravljanje u regionalnim centrima)Ustrojbenim jedinicama u regionalnom centru upravljajuvoditelji ustrojbenih jedinica koji za svoj rad i rad ustrojbenejedinice u regionalnom centru odgovaraju na~elniku odjela,pomo}niku ravnatelja odre|enog sektora i ravnatelju.^lanak 28.(Stru~ni kolegij, radna tijela i povjerenstva)Radi razmatranja i rje{avanja odre|enih pitanja iznadle`nosti UNO-a, ravnatelj UNO-a osniva stru~ni kolegijUNO-a, savjetodavno tijelo, radna tijela i povjerenstva ~iji sedjelokrug i na~in rada odre|uju Pravilnikom o unutarnjemustroju.POGLAVLJE V. POSEBNA PRAVA I OBVEZEOVLA[TENIH SLU@BENIH OSOBA UNO-a^lanak 29.(Prava i obveze ovla{tenih slu`benih osoba)(1)Ovla{tene slu`bene osobe UNO-a, u sklopu svojih ovlastiutvr|enih zakonima Bosne i Hercegovine, imaju pravo iobvezu:a)zahtijevati pomo} od policijskih i vojnih tijela, kada je topotrebno, radi spre~avanja ili otkrivanja kaznenih dijela i prekr{aja;b)zahtijevati od osoba koje mogu pru`iti pomo} prilikomprikupljanja potrebnih obavijesti da svjedo~e ili dajuobavijesti, daju na uvid i ustupe dokumentaciju,omogu}e njezinu presliku, pru`e i druge dokaze kojeposjeduju ili koji su pod njihovim nadzorom i tra`iti danavedene radnje izvr{e druga ovla{tena tijela;c)s drugim tijelima razmjenjivati obavijesti u svezi spostupcima;d)u objektima i u drugim prostorijama poreznog obveznika ili druge osobe izvr{iti uvid u poslovne knjige,dokumentaciju i podatke pohranjene u ra~unalu,zahtijevati presliku dokumentacije, tijekom i nakonokon~anog postupka za sva pitanja naplate neizravnihporeza;e)zaustaviti prijevozno sredstvo unutar carinskog podru~ja, stupiti u njega, obaviti pregled prijevoznog sredstva irobe, pregled dokumentacije i po potrebi je izuzeti ina~initi presliku, identificirati osobe zate~ene uprijevoznom sredstvu, stupiti u prostorije zra~ne luke,luke, `eljezni~kog i autobusnog kolodvora, izvr{tipregled svih prostorija u njima i druge radnje navedene u ovoj to~ki, a u slu~aju potrebe, izvr{iti nasilno otvaranjesredstava, odnosno objekata i prostorija;f)privremeno oduzeti robu i prijevozno sredstvo, sukladnozakonu, i dokumente koji se odnose na tu robu iprijevozno sredstvo;g)privremeno zadr`ati robu i prijevozno sredstvo nadkojima nije proveden postupak ili nije provedensukladno zakonskim propisima;h)sprije~iti polazak prijevoznog sredstva za koje se sumnjada namjerava napustiti carinsko podru~je prije okon~anja propisanoga postupka i/ili zadr`ati dokumente;i)kontrolirati osobe koje dolaze ili napu{taju carinskopodru~je, slobodnu zonu ili carinsko skladi{te ili ostaju uprovoznom podru~ju luka ili zra~nih luka, identificiratiosobe, zahtijevati prijavu i predo~avanje njihove osobneprtljage, obaviti pregled osobne prtljage, a po potrebi, injegovu pretragu;j)pretra`iti osobe koje dolaze ili napu{taju carinskopodru~je, slobodnu zonu ili carinsko skladi{te ili ostaju uprovoznom podru~ju luka ili zra~nih luka, ako postojeosnovi sumnje o prikrivanju robe koja podlije`ecarinskom nadzoru, pri ~emu ovla{tena osoba pretra`ujeosobu u odvojenoj prostoriji u nazo~nosti svjedoka, kojimoraju biti istoga spola kao osoba koja se podvrgavapretrazi, o ~emu se sa~injava zapisnik koji potpisujuovla{tena osoba, osoba koja se podvrgava pretrazi isvjedok;k)obaviti pregled robe i zahtijevati od poreznog obveznikapru`anje potrebne pomo}i sukladno zakonu i zakonskimpropisima;l)besplatno uzeti uzorak robe koja podlije`e nadzoru radilaboratorijske analize i drugih ispitivanja;m)ozna~iti robu koja podlije`e nadzoru, kao i prijevoznosredstvo, carinsko skladi{te i drugi prostor u kojemu se ta Petak, 23. 12. 2005.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 89 - Stranica 7217 Broj 89 - Stranica 7218S L U @ B E N I G L A S N I K B i HPetak, 23. 12. 2005.roba nalazi, radi osiguranja identiteta robe i njezineistovjetnosti;n)zatvoriti, zape~atiti i osloboditi od osoba i stvari mjesta iprostore gdje se obavlja utovar, istovar, skladi{tenje ilipregled robe i prijevoznog sredstva, ako je to potrebno za provo|enje nadzora, ili ograni~iti kretanje na takvimmjestima, prostorima ili prijevoznim sredstvima;o)unutar carinskoga podru~ja, kada je to potrebno radiprimjene nadzornih mjera, odrediti mjesto i kontroliratismjer kretanja robe i/ili pratnju robe;p)vr{iti naplatu nov~ane kazne sukladno zakonu;r)uporabiti opravdanu silu kada je to potrebno za izvr{enjenjegovih slu`benih du`nosti;s)nositi lako oru`je;t)obavljati inspekcijski nadzor, izvr{avati prisilnu naplatuneizravnih poreza i na drugi na~in primjenjivati ovlastisukladno zakonu;u)utvr|ivati porezni dug obveznika na temelju njegovihposlovnih knjiga i evidencija i drugih dokaza,uklju~uju}i sve ~injenice na temelju indicija;v)izuzeti knjige i evidencije i druge predmete potrebne zaprovedbu i izvr{enje poreznih zakona;z)privremeno oduzeti robu i predmete poreznog obveznikau svrhu naplate poreznih dugova, kada postoji osnovanasumnja da je naplata duga neizvjesna i prijaviti porezneprekr{aje;aa)dostavljati obavijesti tijelima koja nisu nadle`na zaporeze i od njih tra`iti da okon~aju ili odbiju izdavanje ili obnavljanje dozvole poreznim obveznicima koji nisuizmirili svoju obvezu, a postoji vjerojatno}a da dug ne}ebiti izmiren;bb)koristiti i druge ovlasti utvr|ene zakonom.(2)Bli`e propise o ovlastima i ovla{tenim slu`benim osobamaza poduzimanje mjera i radnji iz stavka (1) ovoga ~lankadonosi Odbor na prijedlog ravnatelja UNO-a.^lanak 30.(Shodna primjena zakona)Na ovla{tene slu`bene osobe u izvr{avanju du`nosti iobveza u svezi s kaznenim postupcima shodno se primjenjujuodredbe zakona koji reguliraju kaznene postupke u Bosni iHercegovini.^lanak 31.(No{enje oru`ja)(1)Ovla{tena slu`bena osoba UNO-a mo`e uporabitiopravdanu silu kada je to potrebno za obavljanje njezineslu`bene du`nosti te nositi lako oru`je, ako je to predvi|eno zakonom ili podzakonskim aktom.(2)Ovla{tena slu`bena osoba prije dobivanja odobrenja zano{enje lakog oru`ja mora zadovoljiti psihofizi~ko testiranje u pogledu uvjeta za no{enje oru`ja, pro}i odgovaraju}uobuku i dobiti certifikat od nadle`noga tijela.(3)Odobrenje za no{enje lakog oru`ja mora se obnavljatisvakih 12 mjeseci.(4)Ukoliko ovla{tena slu`bena osoba ne ispuni uvjete iz st. (2)i (3) ovoga ~lanka, rasporedit }e se na radno mjesto kojeodgovara njezinoj stru~noj spremi i sposobnosti.(5)Odbor, na prijedlog ravnatelja, donosi bli`e propise ona~inu no{enja i uporabi lakog oru`ja, o izdavanjuodobrenja i o ovlastima i obu~avanju osoba za no{enjelakog oru`ja.^lanak 32.(Odgovornost ovla{tenih slu`benih osoba)(1)Prilikom poduzimanja radnji sukladno ovlastima iz ~l. 29. i30. ovoga Zakona, ovla{tena slu`bena osoba du`na je voditi ra~una da ne prouzro~i ve}u {tetu nego {to je potrebno kako bi se postigla njihova svrha.(2)O uporabi sile propisane ovim Zakonom ovla{tena slu`bena osoba du`na je, odmah po zavr{etku slu`be, podnijetipisano izvje{}e neposrednom voditelju. Neposredni voditeljizvje{}e o navedenom slu~aju dostavlja Odjelu za internureviziju UNO-a, koji ispituje opravdanost uporabe sile.(3)Ukoliko Odjel za internu reviziju ocijeni uporabu sileopravdanom i u granicama potrebnoga, izvje{}e o tomudostavlja voditelju ovla{tene slu`bene osobe. Ukoliko Odjel za internu reviziju ocjeni uporabu sile neopravdanom ili daje pri njezinoj uporabi prekora~ena granica potrebnoga,poduzeti }e se daljnje radnje za utvr|ivanje stegovne idrugih oblika odgovornosti ovla{tene slu`bene osobe,sukladno valjanim zakonima.(4)Ovla{tena slu`bena osoba ne mo`e se smatrati odgovornomu gra|anskopravnom postupku za {tetu pri~injenu drugimosobama, ukoliko djeluje u sklopu svojih ovlasti. U slu~ajunastanka {tete, tu`ba se mo`e podnijeti protiv Bosne iHercegovine.(5)UNO }e za{tititi ovla{tenu slu`benu osobu u postupcimakoji se vode protiv nje za radnje koje je izvr{ila, sukladnozakonu, u primjeni svojih ovlasti.(6)Ovla{tene slu`bene osobe odgovorne su stegovno,prekr{ajno i kazneno za {tetu koju na radu prouzro~eprekora~enjem slu`benih ovlasti ili krajnjom nepa`njom.(7)Stegovni, prekr{ajni ili kazneni postupak iz stavka (4)ovoga ~lanka pokre}e UNO po slu`benoj du`nosti.^lanak 33.(Kontrola neizravnih poreza)(1)Osim ako nije druk~ije predvi|eno zakonom, kontrola jeispitivanje i utvr|ivanje to~ne porezne obveze obveznikaneizravnih poreza od strane inspektora i drugih osoba uUNO, ovla{tenih za poslove kontrole.(2)Predmet kontrole mo`e biti svaka osoba koja ima obveze po osnovi neizravnih poreza.(3)Kontrolu obveznika neizravnih poreza obavljaju osobe sposebnim ovlastima - inspektori, sukladno zakonu.(4)U odre|enim slu~ajevima, ravnatelj UNO-a mo`e ovlastiti idruge osobe da privremeno obavljaju poslove kontrole.(5)Osobe iz st. (3) i (4) ovoga ~lanka nadle`ne su za obavljanje poslova kontrole osoba koje imaju obveze po osnovineizravnih poreza, odnosno posjeduju komercijalnu robu na teritoriju cijele Bosne i Hercegovine.(6)U sklopu svojih nadle`nosti, inspektor ima pravo:a)obavljati kontrolu ispravnosti, pravodobnosti, to~nosti iurednosti obra~unavanja i pla}anja neizravnih poreza;b)obavljati kontrolu ispunjavanja drugih obveza, sukladnoovom i drugim zakonima o neizravnom oporezivanju;c)otkrivati, obra~unavati i nalagati uplatu obvezaneizravnih poreza po osnovi neprijavljene obveze;d)otkrivati, istra`ivati, spre~avati i prijavljivati kaznenadjela i prekr{aje prema zakonima o neizravnimporezima;e)privremeno, do pravomo}nosti rje{enja o po~injenomprekr{aju ili kaznenom djelu, oduzeti robu koja jepredmetom prekr{aja ili kaznenog djela;f)druga prava sukladno zakonu.(7)Inspektor ima slu`benu iskaznicu kojom dokazuje identitet i ovlasti predvi|ene zakonom. POGLAVLJE VI. RADNI ODNOSI ZAPOSLENIKA UNO-a^lanak 34.(Op}e odredbe o radnim odnosima)(1)Zaposlenici UNO-a su dr`avni slu`benici i zaposlenici,sukladno Pravilniku o unutarnjem ustroju.(2)Radni odnos u UNO-u zasniva se na na~elu zakonitosti,javnosti, stru~nosti i profesionalne osposobljenosti.(3)Na dr`avne slu`benike u UNO-u primjenjuju se odredbeZakona o dr`avnoj slu`bi u institucijama BiH, osim ako nije druk~ije propisano ovim Zakonom i Zakonom o sustavuneizravnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini.(4)Na zaposlenike primjenjuju se odredbe Zakona o radu uinstitucijama BiH, osim ako nije druk~ije propisano ovimZakonom ili Zakonom o sustavu neizravnog oporezivanja uBosni i Hercegovini.^lanak 35.(Zdravstveni pregled)(1)Prije zasnivanja radnoga odnosa u UNO-u, kandidat zapostavljenje podnosi potvrdu da je zdravstveno sposobanobavljati du`nosti na radnome mjestu na kojem zasnivaradni odnos.(2)Ravnatelj, kada to smatra potrebnim, od zaposlenika mo`etra`iti da obavi izvanredni zdravstveni pregled kako bi seutvrdila njegova psihofizi~ka sposobnost za daljnjeobavljanje njegovih slu`benih du`nosti.(3)U odre|enim slu~ajevima odsutnosti zbog bolestizaposlenika, ravnatelj mo`e, bez obzira na lije~ni~kupotvrdu koju je izdao zaposlenikov lije~nik, tra`iti dodatnilije~ni~ki pregled koji }e obaviti lije~nik, odnosno lije~ni~ka komisija koju za to odredi UNO.POGLAVLJE VII. DU@NOSTI I PRAVA ZAPOSLENIKA^lanak 36.(Du`nosti i obveze zaposlenika)(1)Osim du`nosti i obveza utvr|enih drugim zakonom,zaposlenik UNO-a ima du`nost i obvezu:a)tijekom obavljanja svojih du`nosti i nakon radnogavremena treba po{tivati, primjenjivati ovaj Zakon idjelovati u skladu s ovim i drugim zakonom;b)fizi~kim i pravnim osobama, stranama u postupku ijavnim institucijama pru`iti zahtijevanu obavijest,odnosno informaciju za internu uporabu, sukladnozakonu i podzakonskim aktima;c)po{tivati radno vrijeme i koristiti ga za obavljaanje svojih slu`benih du`nosti;d)stru~no se usavr{avati i {to je mogu}e vi{e iskoristitiprednosti koje mu pru`a organiziranje aktivnosti zastru~no usavr{avanje;e)ne tra`iti niti prihva}ati bilo kakvu materijalnu korist zaispunjenje svojih slu`benih du`nosti;f)koristiti imovinu i opremu koja mu je dodijeljena zaizvr{enje njegovih obveza na ispravan na~in i da tuimovinu i opremu ne koristi u privatne svrhe;g)pona{ati se sukladno Kodeksu pona{anja;h)obavljati poslove koji su predvi|eni opisom radnogamjesta te druge zadatke koje mu povjeri voditelj;i)izvr{avati ostale du`nosti i obveze, sukladno zakonu.(2)Nepo{tivanje du`nosti i obveza propisanih ovim ~lankomima za posljedicu stegovnu odgovornost zaposlenika.^lanak 37.(Tajnost i povjerljivost podataka)(1)Zaposlenik koji ima pristup ili je u posjedu slu`bene tajne,odnosno povjerljivih podataka, du`an je takve podatke~uvati i sprije~iti njihovo odavanje i zlouporabu.(2)Zaposlenik podatke iz stavka (1) ovoga ~lanka ne smijeodati osobi koja nije ovla{tena primiti ih niti ih mo`ekoristiti za stjecanje osobne ili druge koristi.(3)Nepo{tivanje odredaba ovoga ~lanka mo`e imati zaposljedicu stegovnu odgovornost.^lanak 38.(Kodeks pona{anja)(1)Ravnatelj donosi Kodeks pona{anja zaposlenika UNO-a (udaljnjem tekstu: Kodeks), koji utvr|uje pravila pona{anjazaposlenika tijekom i izvan radnoga vremena.(2)Kodeksom se propisuju i daju smjernice kako se zaposlenici trebaju pona{ati u odnosima s fizi~kim i pravnim osobama,kolegama, voditeljima i osoblju koje mu je podre|eno, kao i prema drugim zaposlenicima.(3)Kodeks je dostupan svakom zaposleniku UNO-a.(4)Zaposlenici prolaze pro gram obuke u pogledu standarda iprimjene Kodeksa, a neposredni voditelji obvezni suosigurati njegovu primjenu.(5)Nepo{tivanje Kodeksa ima za posljedicu stegovnuodgovornost.(6)Osnovni standardi pona{anja predvi|eni Kodeksom kojiuklju~uju odnose s fizi~kim i pravnim osobama i drugimaizvan UNO-a objavljuju se na odgovaraju}i na~in. Fizi~ke ipravne osobe ula`u primjedbe na pona{anje zaposlenikakoje je suprotno pona{anju utvr|enom u Kodeksu.Postupanje po primjedbi regulira se posebnim pravilnikomkoji donosi ravnatelj.^lanak 39.(Prava zaposlenika)(1)Osim prava utvr|enih drugim zakonom, zaposlenik UNO-aima pravo:a)na za{titu svog fizi~kog i moralnog integriteta od stranedr`ave tijekom obavljanja slu`benih du`nosti;b)biti promaknut i premje{ten sukladno zakonu;c)osnovati, biti ~lanom ili sudjelovati u aktivnostimasindikata i stru~ne udruge sukladno zakonu;d)na pla}u, naknade, nagrade sukladno rezultatima rada iostale povlastice utvr|ene zakonom i podzakonskimaktom;e)da ga UNO, odnosno nadle`no ministarstvo, uputi na rad u me|unarodnu organizaciju ili instituciju kada se smatra da je to od interesa za Bosnu i Hercegovinu i nakonzavr{etka toga rada ima pravo vratiti se na isto ili sli~noradno mjesto u sklopu UNO-a;f)na potporu i pomo} u stru~nom usavr{avanju u svezi sasvojim poslom, a sukladno utvr|enim potrebamaUNO-a;g)na osiguranje odgovaraju}ih uvjeta rada, u kojima surizici po zdravlje i sigurnost zaposlenika, u pogledufizi~kih i materijalnih uvjeta, svedeni na najmanjumogu}u mjeru;h)podnositi prigovore koji se odnose na pitanja i okolnostiod utjecaja na njegov rad.(2)Postupak razmatranja prigovora iz to~ke h) stavak (1) ovoga ~lanka utvr|uje se podzakonskim aktom koji donosiravnatelj.Petak, 23. 12. 2005.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 89 - Stranica 7219 Broj 89 - Stranica 7220S L U @ B E N I G L A S N I K B i HPetak, 23. 12. 2005.^lanak 40.(Imunitet zaposlenika)Ravnatelj UNO-a i njegovi pomo}nici ne mogu se smatratiodgovornim u gra|anskopravnom postupku za bilo koje radnjekoje su u~inili sukladno zakonu tijekom izvr{enja zada}e usklopu svojih ovlasti.^lanak 41.(Iznimke od prava na {trajk)Ravnatelj definira klju~ne zada}e i min i mum rada zaodre|ene slu`be. Zaposlenik na tako definiranim zada}amanema pravo na {trajk.^lanak 42.(Op}e odredbe o slu`benoj odori i slu`benoj iskaznici)(1)Zaposlenik koji obavlja poslove i zada}e iz osnovnedjelatnosti i drugi zaposlenici kada to zahtijeva prirodaposla nose slu`benu odoru, imaju slu`bene iskaznice i pravo uporabe drugih slu`benih sredstava.(2)Oblik, kroj i boja slu`bene odore, kao i oblik i sadr`ajslu`bene iskaznice, odre|uju se podzakonskim aktom kojidonosi Odbor na prijedlog ravnatelja.^lanak 43.(Slu`bena iskaznica)(1)Zaposleniku iz ~lanka 42. stavak (1) ovoga Zakona izdaje se slu`bena iskaznica.(2)Zaposlenici su obvezni na zahtjev stranke u postupkupokazati slu`benu iskaznicu, a kada poslove i zada}eobavljaju u civilnoj odori, obvezni su slu`benu iskaznicupokazati prije poduzimanja bilo kakve radnje.(3)Kori{tenje i izdavanje slu`bene iskaznice odre|uje ravnatelj.^lanak 44.(Radna odora i za{titna oprema)(1)Zaposlenici koji obavljaju pregled robe u prijevoznim iprijenosnim sredstvima, carinskim skladi{tima i drugimprostorima, carinskim laboratorijima, ure|ajima za kontrolurobe i putnika te druge stru~notehni~ke poslove imaju pravo na radnu odoru i za{titnu opremu.(2)No{enje i rok uporabe radne odore i za{titne opremeutvr|uje ravnatelj posebnim aktom.^lanak 45.(Nespojivost s du`nostima zaposlenika UNO-a)(1)Zaposlenik ne smije poduzimati aktivnosti ili biti napolo`aju koji predstavlja sukob interesa ili koji mo`estvoriti sumnju o sukobu interesa s obavljanjem njegovihslu`benih du`nosti, a naro~ito:a)zaposlenik i ~lanovi njegove u`e obitelji ne smijuobavljati djelatnosti vezane uz vanjskotrgovinski promet, a zaposlenici ne mogu obavljati ni drugu djelatnost nadkojom UNO provodi kontrolnu funkciju;b)zaposlenik ne smije bez posebnoga odobrenja ravnateljaobavljati dodatnu djelatnost izvan UNO-a, bez obziraostvaruje li za to naknadu ili ne, ukoliko obavljanjetakvih djelatnosti dovodi u pitanje nepristranost uobavljanju slu`benih du`nosti. Ravnatelj obavljanjetakve djelatnosti odobrava sukladno zakonu ipodzakonskom aktu;c)zaposlenici ne mogu biti ~lanovima upravih i drugihodbora politi~kih stranaka i ne mogu slijediti savjete ilinaloge politi~kih stranaka;d)zaposlenk, na zahtjev ravnatelja, sa~injava pisanu izjavuo svojim dodatnim djelatnostima. Te se izjave ~uvaju uosobnom dosjeu zaposlenika i dostupne su samoovla{tenim osobama za potrebe UNO-a;(2)Nepo{tivanje odredaba stavka (1) ovoga ~lanka ima zaposljedicu stegovnu odgovornost zaposlenika.^lanak 46.(Uvjet nepristranosti)(1)U obavljanju svojih du`nosti, prilikom rada s fizi~kim,odnosno pravnim osobama, zaposlenici postupajunepristrano i to se mora jasno odra`avati u njihovom radu.(2)Zaposlenik koji prilikom obavljanja svojih du`nosti uo~i damu je osoba koja sudjeluje u vlasni{tvu ili upravljanjupravnim subjektom, odnosno koja nastupa kao pojedinac,poznata iz rodbinskih veza ili prijateljstva, mora o toj~injenici obavijestiti svog neposrednog voditelja.(3)Na na~in iz stavka (2) ovoga ~lanka zaposlenik postupa iukoliko ima i neki drugi interes, a u svezi s kojim morapoduzeti neku radnju sukladno ovom i drugim zakonima.(4)U slu~ajevima iz st. (2) i (3) ovoga ~lanka, neposrednivoditelj treba poduzeti sve potrebne radnje da za{titi ugledUNO-a i njegovog osoblja te osigura nepristranost, odnosno nepostojanje nagovje{taja pristranosti.(5)Nepo{tivanje odredaba ovoga ~lanka ima za posljedicustegovnu odgovornost zaposlenika.^lanak 47.(Izjava o imovini i djelatnostima)(1)Prilikom zasnivanja radnoga odnosa u UNO-u i na po~etkusvake kalendarske godine, zaposlenik popunjava obrazac osvojoj i o imovini ~lanova u`e obitelji, o svojimaktivnostima, djelatnostima i du`nostima koje obavljaju~lanovi u`e obitelji i potpisuje pisanu izjavu kojom seodobrava provjeravanje to~nosti danih obavijesti.(2)Obrazac izjave iz stavka (1) ovoga ~lanka propisujeravnatelj UNO-a.(3)Obrazac izjave iz stavka (1) ovoga ~lanka ~uva se uosobnom dosjeu zaposlenika i dostupan je samo ovla{tenimosobama u UNO-u.(4)Nepo{tivanje odredaba ovoga ~lanka ima za posljedicustegovnu odgovornost zaposlenika.POGLAVLJE VIII. UPRAVLJANJE LJUDSKIMPOTENCIJALIMA^lanak 48.(Op}a odredba)Ustrojbena jedinica Odsjek za upravljanje ljudskimpotencijalima odgovorna je za osiguranje primjene procedura,sustava i politika koje su predvi|ene zakonom, a u koordinaciji s operativnim voditeljima.^lanak 49.(Evidencija zaposlenika)(1)Ustrojbena jedinica Odsjek za upravljanje ljudskimpotencijalima vodi evidenciju o relevantnim profesionalnimi osobnim podacima sviju zaposlenika.(2)Podaci, koji mogu biti i u elektroni~kom obliku, ~uvaju sena siguran na~in, sukladno propisima o za{titi podataka.(3)Podaci iz evidencije povjerljivi su i mogu se koristiti zapotrebe UNO-a te dostavljati nadle`nim tijelima sukladnozakonu. Svaki zaposlenik ima pravo pristupa podacima izevidencije koja se o njemu vodi.(4)Podaci u evidenciji koji se odnose na stegovnu odgovornost bri{u se iz evidencije nakon tri godine ako se radi o lak{ojpovredi slu`bene du`nosti, odnosno sedam godina ako seradi o te`oj povredi slu`bene du`nosti, pod uvjetom da utom razdoblju nije po~injena nova povreda slu`benedu`nosti. U slu~aju prestanka radnoga odnosa, podaci ostegovnoj odgovornosti ~uvaju se trajno. Pravila i postupaku svezi s ~uvanjem drugih podataka ure|uju sepodzakonskim aktom koji donosi ravnatelj. ^lanak 50.(Op}e odredbe o ocjeni rada)(1)Ocjena rada odra`ava rezultate rada zaposlenika koji supokazani u obavljanju slu`benih du`nosti, kao i njegovesposobnosti. Rad se zaposlenika ocjenjuje najmanje svakih12 mjeseci, a vr{i se putem standardnih obrazaca kojepropisuje ravnatelj. Za svakog se zaposlenika utvr|ujeukupna ocjena rada prema jedinstvenom sustavuocjenjivanja za rezultate ostvarene tijekom izvje{tajnograzdoblja, prema utvr|enim standardima rada.(2)Ocjena rada zaposlenika mo`e se koristiti:a)za nagra|ivanje prema rezultatima rada;b)za raspore|ivanje na drugo radno mjesto, odnosno drugukategoriju u sklopu radnoga mjesta;c)za utvr|ivanje potreba za individualnom obukom;d)za utvr|ivanje nezadovoljavaju}eg i neu~inkovitog rada;e)za utvr|ivanje ispunjava li zaposlenik koji je na probnom radu zahtjeve posla, prije potvr|ivanja njegovapostavljenja.(3)Zaposleniku se dostavlja primjerak ocjene rada na koju onima pravo prigovora.(4)Podzakonskim se aktom mo`e odrediti da se rad ocjenjuje iu razdoblju kra}em od 12 mjeseci, a u slu~aju probnogarada i nezadovoljavaju}ih rezultata u radu - mo`e se izvr{itii izvanredno ocjenjivanje rada.(5)Ocjena rada ~uva se u osobnom dosjeu zaposlenika.(6)Svi voditelji od kojih se zahtijeva da sa~ine ocjenu rada bit}e obu~eni u smislu procedura i standarda koji seprimjenjuju. UNO priprema priru~nike za voditelje izaposlenike, putem kojih }e se upoznati o procedurama istandardima.(7)Bli`e odredbe o postupku i na~inu ocjenjivanja rada ure|uju se posebnim pravilnikom koji donosi Odbor na prijedlogravnatelja.^lanak 51.(Negativna ocjena rada)(1)Ukoliko je ocjena rada negativna, zaposlenik se, premaprocjeni nadre|enog voditelja, upu}uje na potrebnu dodatnu obuku i potporu od strane nadre|enoga voditelja kako bipostigao zadovoljavaju}e standarde u radu.(2)Ukoliko bude upu}en na dodatnu obuku i potporu iz stavka(1) ovoga ~lanka, zaposleniku }e biti ostavljen rok zapostizanje zadovoljavaju}eg standarda u radu, koji ne mo`ebiti dulji od {est mjeseci.(3)Ako i nakon obuke iz stavka (1) ovoga ~lanka u sljede}emrazdoblju ocjenjivanja ne postigne zadovoljavaju}erezultate, zaposleniku prestaje radni odnos.^lanak 52.(Probni rad)(1)Probni rad je razdoblje uvo|enja u posao zaposlenikatijekom kojega se ocjenjuju radne sposobnosti. Probni radodre|uje se zaposleniku koji prvi puta zasniva radni odnos u UNO-u, odnosno zaposleniku koji je promaknut, osimpromaknu}a dr`avnog slu`benika u vi{u kategoriju radnogamjesta.(2)Za dr`avne slu`benike probni rad traje {est mjeseci.Iznimno, neposredni voditelj mo`e odlu~iti produljiti probni rad za jo{ {est mjeseci.(3)Iznimno od odredbe stavka (1) ovoga ~lanka, dr`avnislu`benik koji je obavljao iste ili sli~ne poslove na bilokojoj razini vlasti ne podlije`e probnom radu.(4)Za zaposlenike probni rad traje {est mjeseci.(5)Razdoblje probnog rada mo`e se produljiti ako jezaposlenik na probnom radu dulje opravdano izbivao sposla.(6)Iznimno od odredaba st. (2) i (4) ovoga ~lanka, probni radmo`e trajati i kra}e od {est mjeseci ukoliko i ranije postaneo~ito da zaposlenik ne mo`e zadovoljiti zahtjeve radnogamjesta.(7)Zaposleniku iz st. (2) i (4) ovoga ~lanka odredit }e sesupervizor i omogu}it }e mu se stru~no usavr{avanje zaodre|eno radno mjesto.(8)Neposredni voditelj ocjenjuje rad zaposlenika nakonproteka razdoblja probnog rada. Ukoliko ocjena o raduzaposlenika zadovoljava, neposredni voditelj predla`epotvr|ivanje njegovog postavljenja. Ukoliko ocjena o raduzaposlenika ne zadovoljava, neposredni voditelj predla`eprestanak radnog odnosa.(9)Postupak i kriteriji za ocjenu rada zaposlenika na probnomradu odre|uju se pravilnikom koji donosi ravnatelj.^lanak 53.(Vje`benici i sta`isti)(1)UNO mo`e zapo{ljavati vje`benike na radna mjestadr`avnih slu`benika i zaposlenika. Vje`beni~ki sta` traje{est mjeseci za vje`benike sa srednjom stru~nom spremom,odnosno 12 mjeseci za vje`benike s visokom stru~nomspremom.(2)UNO zapo{ljava sta`iste na radna mjesta dr`avnogslu`benika putem natje~aja na razdoblje koje ne mo`e bitidulje od dvije godine.(3)Vje`benik koji se zapo{ljava na radnom mjestu dr`avnogslu`benika nakon isteka vje`beni~kog sta`a pola`e stru~niispit.(4)Vje`benik koji se zapo{ljava na radnom mjestu zaposlenikanakon isteka vje`beni~kog sta`a pola`e stru~ni ispit.Vje`benik koji polo`i stru~ni ispit i ukoliko postoji potrebaza popunom radnog mjesta zasnovat }e radni odnossukladno Zakonu o radu u institucijama BiH.(5)Vje`beniku koji ne polo`i stru~ni ispit, vje`beniku za ~ijimradom ne postoji potreba nakon polo`enog stru~nog ispita,odnosno sta`istu radni odnos prestaje istekom vje`beni~kogsta`a, odnosno razdoblja na koji je zaposlen u svojstvusta`ista.(6)Na vje`benike i sta`iste tijekom trajanja vje`beni~kog sta`ai sta`iranja primjenjivat }e se odredbe ovoga Zakona.^lanak 54.(Premje{taj)(1)U UNO-u se mo`e provesti premje{taj zaposlenika na istoili sli~no radno mjesto, sukladno objektivno utvr|enimpotrebama slu`be.(2)Odluku o premje{taju donosi ravnatelj UNO-a.(3)Postupak premje{taja ure|uje se podzakonskim aktom kojidonosi ravnatelj.^lanak 55.(Stru~no obrazovanje zaposlenika)UNO osigurava stru~no obrazovanje zaposleniku premautvr|enim potrebama i prvenstvima. Zaposlenik ima pravo iobvezu neprestano raditi na svom stru~nom obrazovanju iusavr{avanju te sudjelovati u svim oblicima obrazovnihaktivnosti koje organizira UNO. Strategiju i pro gram stru~nogobrazovanja i usavr{avanja odre|uje ravnatelj.^lanak 56.(Stru~ni ispit)(1)Zaposlenici koji obavljaju poslove iz osnovne djelatnostiUNO-a pola`u poseban stru~ni ispit za rad na poslovimaneizravnih poreza.Petak, 23. 12. 2005.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 89 - Stranica 7221
Zakon o upravi za indirektno oporezivanje BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 89/05 23.12.2005 zakon,indirektno oporezivanje,porez u)vr{i obradu i pra}enje statisti~kih podataka o indirektnim porezima;v)vodi prvostepeni i drugostepeni upravni postupak;z)prati izvr{avanje ugovornih obaveza izme|u UIO ikomercijalnih banaka;aa)vr{i i druge poslove koje su mu povjereni zakonom.(2)Nadle`nosti propisane ovim ~lanom mogu biti bli`eregulirane podzakonskim aktima.^lan 8.(Ugovaranje saradnje)(1)Prilikom kontrole kretanja robe na grani~nim prijelazima,UIO sara|uje s drugim nadle`nim institucijama u skladu sazakonom. Uslovi i na~in saradnje reguliraju se posebnimsporazumom.(2)Zaposleni mogu slu`beno obavljati poslove van teritorijeBosne i Hercegovine ako je to propisano zakonom, odnosno me|unarodnim sporazumom.(3)UIO je ovla{ten da potpisuje ugovore o pitanjima kontroleporeskih prihoda s drugim organima javne uprave bilokojeg nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.(4)UIO je ovla{ten da sara|uje s poreskim i carinskimupravama drugih dr`ava, u skladu sa sporazumimazaklju~enim izme|u Bosne i Hercegovine i drugih dr`ava,odnosno me|unarodnih organizacija.^lan 9.(Me|unarodna pravna pomo})(1)Pru`anje me|unarodne pravne pomo}i zasniva se name|unarodnim ugovorima ili sporazumima, koje Bosna iHercegovina zaklju~i.(2)Ako pru`anje me|unarodne pravne pomo}i nije ure|enome|unarodnim ugovorima ili sporazumima, pravna pomo}pru`a se pod uslovom da:a)postoji uzajamnost ili opravdani interes;b)se dr`ava koja prima pravnu pomo} obave`e da }eprimljena obavje{tenja i dokumentaciju koristiti samo usvrhu poreskog, prekr{ajnog i krivi~nog postupka, s timda }e ta obavje{tenja i dokumentacija biti dostupni samolicima u organima uprave ili pravosudnim organima kojivode navedene postupke;c)dostavljanje podataka ne ugro`ava suverenitet, sigurnostili bilo koje druge zna~ajne interese Bosne iHercegovine.(3)Ako me|unarodnim ugovorom ili sporazumom nijepredvi|ena mogu}nost neposrednog kontakta sa stranimorganima, ili ako on nije zaklju~en, UIO, preko nadle`neinstitucije, kontaktira sa stranim organima.^lan 10.(Obaveza obavje{tavanja i informiranja)(1)UIO }e vr{iti edukaciju obveznika indirektnih poreza oprimjeni zakona o indirektnim porezima i na drugi na~inobveznicima pru`ati potrebna obavje{tenja.(2)UIO je du`an, u slu~ajevima i okolnostima predvi|enimzakonom, zainteresiranim licima osigurati potpun odgovorna odre|ena pitanja, izostavljaju}i bilo kakve podatke kojimogu omogu}iti identifikaciju obveznika indirektnih poreza koji je uklju~en u predmetna pitanja ili odgovore.(3)Obavje{tavanje i informiranje iz st. (1) i (2) ovog ~lanamo`e se vr{iti i elektronskim putem.^lan 11.(Obaveze tre}ih lica)(1)UIO mo`e zahtijevati od vlasnika prostora koji se koristi zapotrebe UIO da omogu}i kori{tenje objekta i opreme kojeUIO odredi s ciljem omogu}avanja kontrole robe, kako jedefinirano carinskim propisima.(2)Pravna i fizi~ka lica i drugi subjekti du`ni su postupati pozahtjevu ovla{tenog slu`benog lica i omogu}iti muprovo|enje svih mjera i radnji koje ovla{teno slu`beno licepreduzima shodno ovla{tenjima.(3)Fizi~ka, pravna lica i subjekti koji nemaju sta tus pravnoglica du`na su da daju na uvid i ustupe bilo koju vrstupodataka, izvje{taja i drugih dokaza koji se odnose naindirektne poreze u vezi s izvr{avanjem vlastitih obaveza iliobaveza proisteklih iz njihovih privrednih, profesionalnih ili finansijskih odnosa s drugim licima.^lan 12.(Obaveza na saradnju s UIO)(1)Fizi~ka lica, pravna lica i svi drugi subjekti odgovorni zapostupanje u vezi s indirektnim porezima, du`ni su da pru`e UIO bilo koju vrstu podataka, izvje{taja, slu`benih akata idrugih dokaza koji se odnose na indirektne poreze u vezi saizvr{avanjem vlastitih obaveza ili obaveza proisteklih iznjihovih poslovnih odnosa sa drugim licima.(2)Obaveze iz stava (1) ovog ~lana izvr{avaju se na na~in i urokovima propisanim podzakonskim aktima ili u hitnompostupku po zahtjevu UIO.(3)Propisi koji se odnose na za{titu tajnosti poslovanja banakaili odredbe drugih zakona koji obavezuju subjekte iz stava(1) ovog ~lana u njihovom radu, ne spre~avaju davanjeinformacija za potrebe UIO.^lan 13.(Obaveze organa na informiranje i saradnju)(1)Organi bilo kojeg nivoa vlasti, javne korporacije ipreduze}a, ustanove i druga pravna lica, koja po zakonuvr{e javna ovla{tenja, du`ni su da pru`e UIO bilo koju vrstu podataka, izvje{taja i drugih dokaza koji se odnose naindirektne poreze koje UIO mo`e tra`iti pojedina~nim iliop}im aktima.(2)UIO }e pomo}i drugim javnim organima u informiranjunjihovih slu`benika o pravnom polo`aju UIO inadle`nostima, pravima i ovla{tenjima zaposlenih.(3)Organi iz stava (1) ovog ~lana du`ni su da pru`aju pomo},podr{ku i za{titu UIO i njegovim zaposlenim.(4)Pravosudni organi po slu`benoj du`nosti, ili na zahtjevUIO, pru`aju bilo koju raspolo`ivu informaciju koja seodnosi na indirektne poreze ili koja se mo`e pojaviti upostupku, izuzev ako se radi o specifi~nom predmetu kojipravosudni or gan odredi.(5)UIO ostvaruje punu saradnju s Dr`avnom grani~nomslu`bom BiH, Dr`avnom agencijom za istrage i za{titu BiH,Obavje{tajno-sigurnosnom agencijom, policijskim organima i drugim nadle`nim organima Bosne i Hercegovine, entitetai Br~ko Distrikta.(6)Slu`benici u dr`avnoj upravi na bilo kojem nivou vlastidu`ni su da sara|uju s UIO u smislu pru`anja informacija za potrebe UIO, izuzev kada pru`anje informacija ne bi bilo uskladu s tajno{}u korespondencije i uspje{nim okon~anjemistrage u krivi~nom postupku.(7)Sve informacije koje su po svojoj prirodi povjerljive ili koje su dostavljene kao povjerljive ~uvaju se kao slu`bena tajnau skladu sa zakonom. Svako davanje takve informacije ilipodatka neovla{tenom licu podlije`e odgovaraju}emdisciplinskom, prekr{ajnom ili krivi~nom postupku. Ovaobaveza ne prestaje prestankom radnog odnosa u UIO.^lan 14.(Koordinacija pregleda robe)Pregled robe i prijevoznih sredstava pod carinskimnadzorom i carinskom plombom od drugih inpekcijskih iliPetak, 23. 12. 2005.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 89 - Stranica 7235 Broj 89 - Stranica 7236S L U @ B E N I G L A S N I K B i HPetak, 23. 12. 2005.dr`avnih organa ne mo`e se vr{iti bez prisustva ovla{tenih licaUIO.^lan 15.(Akti o indirektnom oporezivanju)(1)UIO i, ako je predvi|eno zakonom, Odbor donosepodzakonske akte, naredbe, uputstva i instrukcije u vezi sprimjenom propisa o indirektnom oporezivanju.(2)Akti iz stava (1) ovog ~lana objavljuju se u "Slu`benomglasniku BiH " i u slu`benim glasilima entiteta i Br~koDistrikta Bosne i Hercegovine.^lan 16.(Analogno tuma~enje, zloupotreba zakona o indirektnomoporezivanju i "pro forma" radnji)(1)Propisi o indirektnom oporezivanju ne mogu se tuma~itiprimjenom analogije, osim ako to zakonom nije izri~itopredvi|eno.(2)Radnje koje su preduzete radi izbjegavanja ili zloupotrebepropisa o indirektnom oporezivanju, ili imaju za posljedicuizbjegavanje ili zloupotrebu ovih propisa, ne mogu dovestido izbjegavanja i zloupotrebe propisa o indirektnomoporezivanju.(3)U slu~ajevima "pro forma" radnji, dati predmetoporezivanja smatra se onim {to on stvarno predstavlja, bezobzira kako ga strane u prometu nazivaju.^lan 17.(Mi{ljenje UIO)(1)UIO mo`e davati mi{ljenje obvezniku indirektnih poreza uvezi sa zna~ajnim pitanjima koja se odnose na indirektneporeze, u skladu s postupkom propisanim Zakonom opostupku indirektnog oporezivanja.(2)Mi{ljenje iz stava (1) ovog ~lana daje se u skladu sazakonom i aktima iz ~lana 15. stav (1) ovog zakona.^lan 18.(Registracija)(1)Za obveznike indirektnih poreza vodi se jedinstveni registar.(2)Obveznici indirektnih poreza du`ni su se registrirati nana~in i u roku koji je utvr|en zakonom i podzakonskimaktom.(3)Nakon izvr{enog postupka registracije, UIO izdajeuvjerenje o registraciji/upisu.^lan 19.(Identifikacioni broj)(1)Obvezniku indirektnih poreza dodjeljuje se identifikacionibroj u skladu sa zakonom.(2)Identifikacioni broj obveznika indirektnih poreza jejedinstven i jedini je broj tog lica u svrhu indirektnih poreza i za sve organizacione jedinice UIO.POGLAVLJE III. ORGANIZACIJA I NA^IN RADA UIO^lan 20.(Organizacija)(1)Poslove iz svoje nadle`nosti UIO vr{i u sjedi{tu UIO (udaljnjem tekstu: Glavni ured), regionalnim centrima, koji senalaze u Banjoj Luci, Mostaru, Sarajevu i Tuzli, i drugimorganizacionim jedinicama.(2)Organizaciona struktura UIO odre|uje se tako da osiguraefikasno izvr{avanje poslova iz nadle`nosti UIO.(3)Na~in osnivanja organizacionih jedinica, sjedi{te i podru~jeza koje se osnivaju, organizacija i njihov djelokrugdetaljnije se ure|uju Pravilnikom o unutra{njoj organizacijikoji donosi i objavljuje direktor uz prethodno odobrenjeOdbora, a u skladu s ekonomskim principima.^lan 21.(Glavni ured)(1)Glavni ured u okviru nadle`nosti iz ~lana 7. ovog zakonaobavlja poslove:a)organizira rad UIO, prati, prou~ava i unapre|uje njegovrad i razvoj, te preduzima dodatne mjere za njegovopravilno i efikasno funkcioniranje;b)vr{i nadzor i kontrolu rada regionalnih centara i drugihorganizacionih jedinica i osigurava jednoobraznuprimjenu zakonskih propisa;c)odlu~uje o organiziranju posebnih radnih tijela i komisija za vr{enje povremenih stru~nih i tehni~kih poslova zapotrebe UIO;d)vodi drugostepeni upravni postupak i prvostepeniupravni postupak kad je to odre|eno zakonom ili drugimpropisom;e)vodi jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza idodjeljuje im odgovaraju}i identifikacioni broj upostupku registracije;f)vodi jedinstveni ra~un i vr{i naplatu prihoda po osnovuindirektnih poreza, dozna~avanje i raspodjelu prihoda po osnovu indirektnih poreza na na~in reguliran posebnimzakonom;g)vodi knjigovodstvenu evidenciju o obavezama poosnovu indirektnih poreza;h)izdaje poreske, kontrolne markice ili druge oznake zaobilje`avanje, pra}enje proizvodnje, prometa i upotrebepojedinih proizvoda u skladu sa zakonskim propisima;i)prikuplja i obra|uje podatke o utvr|enim i napla}enimporezima i predla`e Odboru izmjene poreskih i drugihpropisa i poreske politike indirektnih poreza;j)vr{i kontrolu po{tovanja propisa o indirektnomoporezivanju kod velikih poreskih obveznika;k)razvija, unapre|uje i odr`ava jedinstveni informacionisistem indirektnih poreza;l)ostvaruje saradnju s preduze}ima, privrednim komorama i stru~nim udru`enjima, drugim pravnim i fizi~kimlicima, i pru`a pomo} u primjeni propisa o indirektnomoporezivanju;m)daje mi{ljenja o primjeni propisa o indirektnomoporezivanju;n)predla`e i uz odobrenje Odbora, realizira programedugoro~nog kadrovskog, stru~nog i tehni~kogunapre|enja UIO, priprema i realizira godi{nje planove istvara uslove za uspje{no izvr{avanje poslova i zadatakaUIO;o)prati primjenu me|unarodnih ugovora i sporazuma izoblasti indirektnih poreza;p)ostvaruje saradnju s drugim dr`avnim institucijama, a poodobrenju Odbora, usagla{ava odre|ena pitanja zna~ajna za primjenu propisa o indirektnom oporezivanju;r)ostvaruje saradnju s carinskim i poreskim slu`bamadrugih dr`ava i me|unarodnim organizacijama;s)obavlja i druge poslove iz nadle`nosti UIO, na na~inutvr|en Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji i drugimpodzakonskim aktima.^lan 22.(Regionalni centri)(1)Regionalni centri u okviru nadle`nosti utvr|ene u ~lanu 7.ovog zakona, neposredno ili putem svojih organizacionihjedinica:a)vr{e carinski nadzor nad robom, putnicima i prijevoznimsredstvima; b)vr{e carinjenje robe, obra~un i naplatu prihoda;c)vr{e kontrolu robe ~iji je uvoz, odnosno izvoz posebnoreguliran;d)vr{e devizno-valutnu kontrolu u me|unarodnomputni~kom i pograni~nom saobra}aju s inozemstvom;e)spre~avaju, otkrivaju i istra`uju carinske, poreske i druge prekr{aje u vezi s indirektnim oporezivanjem, te, uskladu s uputstvima nadle`nog tu`ioca, vode aktivnosti u vezi s istragom krivi~nih djela vezanih za indirektnooporezivanje;f)vode prvostepeni upravni postupak;g)vr{e kontrolu provedenih postupaka iz svoje nadle`nosti;h)ostvaruju saradnju s drugim organima koji imajuodre|ene nadle`nosti u kontroli prelaska granica;i)vr{e naknadnu naplatu i povrat napla}enih indirektnihporeza;j)vr{e kontrolu porijekla robe, ovjeravaju i vodeevidenciju o porijeklu robe;k)obavljaju provjeru, ograni~enu provjeru i kontroluporeskih obveznika indirektih poreza, u slu~ajevimakada kontrolu ne vr{i Glavni ured;l)provode postupak prinudne naplate;m)izdaju uvjerenje o ~injenicama o kojima vode slu`benuevidenciju;n)vr{e i druge poslove iz nadle`nosti UIO, na na~inutvr|en Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji i drugimpodzakonskim aktima.^lan 23.(Organizacione jedinice regionalnog centra)Organizacione jedinice regionalnog centra su carinskeispostave, carinski referati i druge organizacione jediniceutvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji koje seosnivaju u privrednim i saobra}ajnim centrima i grani~nimprijelazima.POGLAVLJE IV. RUKOVO\ENJE UIO^lan 24.(Direktor)(1)UIO rukovodi direktor ~ije su du`nosti i odgovornostiutvr|ene Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja uBosni i Hercegovini, Zakonom o upravi i ovim zakonom.(2)Direktor je odgovoran za cjelokupan, jedinstven, ujedna~eni efikasan rad UIO.^lan 25.(Ovla{tenja direktora)(1)Direktor zastupa i predstavlja UIO, organizira i osiguravazakonito, pravilno i efikasno vr{enje poslova iz oblastiindirektnog oporezivanja.(2)Direktor nala`e postupanje zaposlenih u odre|enimsituacijama, radi osiguranja jedinstvenog provo|enjapropisa u indirektnom oporezivanju.(3)Direktor, uz saglasnost Odbora, posebnim aktom utvr|ujekriterije koji }e biti osnova za odre|ivanje kategorije velikih poreskih obveznika.(4)Direktor donosi odluke o pravima i obavezama zaposlenihiz radnog odnosa.(5)Direktor donosi odluku o radnom vremenu u UIO, s tim daukupan fond radnih sati zaposlenog mora biti u skladu sazakonom i kolektivnim ugovorom. Direktor mo`e odreditiposebne radne sate za zaposlene, zavisno od potreba slu`bei izvr{enja odre|enih du`nosti, kao i kada bi zaposlenitrebalo da budu na raspolaganju za izvr{avanje posebnihdu`nosti.(6)Direktor u pisanoj formi mo`e prenijeti odre|ena ovla{tenja, na odre|ene zaposlene, koji mogu dalje prenijeti ovla{tenjana drugog zaposlenog koja im je prenio direktor.(7)Direktor je du`an preduzeti mjere radi utvr|ivanjaneprimjerenog pona{anja kr{enja du`nosti zaposlenog.^lan 26.(Operativni rukovodioci)(1)Direktor postavlja i razrje{ava operativne rukovodioce uUIO u skladu sa Zakonom o sistemu indirektnogoporezivanja. Operativni rukovodioci imaju sta tuspomo}nika direktora za odre|eni sektor.(2)Pomo}nici direktora poma`u direktoru u vr{enju njegovihprava i du`nosti u vezi s rukovo|enjem odre|enimsektorom, obavljaju poslove utvr|ene Pravilnikom ounutra{njoj organizaciji i odgovorni su direktoru za svoj rad i rad sektora.^lan 27.(Rukovo|enje u regionalnim centrima)Organizacionim jedinicama u regionalnom centru rukovode rukovodioci organizacionih jedinica koji za svoj rad i radorganizacione jedinice u regionalnom centru odgovarajuna~elniku odjeljenja, pomo}niku direktora odre|enog sektora idirektoru.^lan 28.(Stru~ni kolegij, radna tijela i komisije)S ciljem razmatranja i rje{avanja odre|enih pitanja iznadle`nosti UIO, direktor UIO osniva stru~ni kolegij UIO,savjetodavno tijelo, radna tijela i komisije ~iji se djelokrug ina~in rada odre|uje Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji.POGLAVLJE V. POSEBNA PRAVA I OBAVEZEOVLA[TENIH SLU@BENIH LICA UIO^lan 29.(Prava i obaveze ovla{tenih slu`benih lica)(1)Ovla{teno slu`beno lice UIO, u okviru svojih ovla{tenjautvr|enih zakonima Bosne i Hercegovine, ima pravo iobavezu da:a)zahtijeva pomo} od policijskih i vojnih organa, kada je to neophodno radi spre~avanja ili otkrivanja krivi~nih djelai prekr{aja;b)zahtijeva od lica koja mogu pru`iti pomo} prilikomprikupljanja potrebnih informacija da svjedo~e ili dajuinformacije, daju na uvid i ustupe dokumentaciju,omogu}e njeno kopiranje, pru`e i druge dokaze kojeposjeduju ili koji su pod njihovom kontrolom i da tra`eda navedene radnje izvr{e drugi ovla{teni organi;c)s drugim organima razmjenjuje informacije u vezi spostupcima;d)u objektima i u drugim prostorijama poreskog obveznika ili drugog lica, izvr{i uvid u poslovne knjige,dokumentaciju i podatke pohranjene u kompjuteru,zahtijeva kopiranje dokumentacije, u toku i nakonokon~anog postupka za sva pitanja naplate indirektnihporeza;e)da zaustavi prijevozno sredstvo unutar carinskogpodru~ja, stupi u njega, izvr{i pregled prijevoznogsredstva i robe, pregled dokumentacije i po potrebi jeizuzme i kopira, izvr{i identifikaciju lica zate~enih uprijevoznom sredstvu, da stupi u prostorije aerodroma,luke, `eljezni~ke i autobuske stanice, izvr{i pregled svihprostorija u njima i druge radnje navedene u ovoj ta~ki, au slu~aju potrebe, izvr{i nasilno otvaranje sredstava,odnosno objekata i prostorija;f)privremeno oduzme robu i prijevozno sredstvo u skladusa zakonom i dokumente koji se odnose na tu robu iprijevozno sredstvo;Petak, 23. 12. 2005.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 89 - Stranica 7237 Broj 89 - Stranica 7238S L U @ B E N I G L A S N I K B i HPetak, 23. 12. 2005.g)privremeno zadr`i robu i prijevozno sredstvo nad kojimanije proveden postupak ili nije proveden u skladu sazakonskim propisima;h)sprije~i polazak prijevoznog sredstva za koje se sumnjada namjerava napustiti carinsko podru~je prije zavr{etkapropisanog postupka i/ili da zadr`i dokumente;i)vr{i kontrolu lica koja dolaze ili napu{taju carinskopodru~je, slobodnu zonu ili carinsko skladi{te ili ostaju utranzitnom podru~ju luka ili aerodroma, vr{iidentifikaciju lica, zahtijeva prijavu i predo~avanjenjihovog li~nog prtljaga, izvr{i pregled li~nog prtljaga, apo potrebi i njegov pretres;j)da izvr{i pretres lica koja dolaze ili napu{taju carinskopodru~je, slobodnu zonu ili carinsko skladi{te ili ostaju utranzitnom podru~ju luka ili aerodroma, ako postojeosnovi sumnje o prikrivanju robe koja podlije`ecarinskom nadzoru, pri ~emu ovla{teno lice pretresa liceu odvojenoj prostoriji u prisustvu svjedoka, koji morajubiti istog spola kao lice nad kojim se vr{i pretres, o ~emuse sa~injava zapisnik koji potpisuju ovla{teno lice, licenad kojim se vr{i pretres i svjedok;k)izvr{i pregled robe i da zahtijeva od poreskog obveznikapru`anje potrebne pomo}i u skladu sa zakonom izakonskim propisima;l)besplatno uzme uzorak robe koja podlije`e nadzoru radilaboratorijske analize i drugih ispitivanja;m)stavi obilje`je na robu koja podlije`e nadzoru, kao i naprijevozno sredstvo, carinsko skladi{te i drugi prostor ukojem se ta roba nalazi, radi osiguranja identiteta robe injene istovjetnosti;n)zatvori, zape~ati i oslobodi od lica i stvari mjesta iprostore gdje se vr{i utovar, istovar, skladi{tenje ilipregled robe i prijevozna sredstva, ako je to potrebno zavr{enje nadzora ili da ograni~i kretanje na takvimmjestima, prostorima ili prijevoznim sredstvima;o)unutar carinskog podru~ja, kada je to potrebno radiprimjene mjera nadzora, odredi mjesto i kontrolirapravac kretanja robe i/ili pratnju robe;p)vr{i naplatu nov~ane kazne u skladu sa zakonom;r)upotrijebi opravdanu silu kada je to potrebno zaizvr{avanje njegovih slu`benih du`nosti;s)nosi lako oru`je;t)obavlja inspekcijski nadzor, izvr{ava prinudnu naplatuindirektnih poreza i na drugi na~in primjenjuje ovla{tenja u skladu sa zakonom;u)utvr|uje poreski dug obveznika na osnovu njegovihposlovnih knjiga i evidencija i drugih dokaza,uklju~uju}i sve ~injenice na osnovu indicija;v)izuzme knjige i evidencije i druge predmete potrebne zaprovo|enje i izvr{avanje poreskih zakona;z)privremeno oduzme robu i predmete poreskogobveznika u svrhu naplate poreskih dugova, kada postojiosnovana sumnja da je naplata duga neizvjesna i da vr{iprijavu poreskih prekr{aja;aa)dostavlja informacije organima koji nisu nadle`ni zaporeze i da od njih tra`i da okon~aju ili odbiju izdavanjeili obnavljanje dozvole poreskim obveznicima koji nisuizmirili svoju obavezu, a postoji vjerovatno}a da dugne}e biti izmiren;bb)koristi i druga ovla{tenja utvr|ena zakonom.(2)Bli`e propise o ovla{tenjima i ovla{etnim slu{benim licimaza preduzimanje mjera i radnji iz stava (1) ovog ~lanadonosi Odbor, na prijedlog direktora UIO.^lan 30.(Shodna primjena zakona)Na ovla{tena slu`bena lica pri izvr{avanju du`nosti iobaveza u vezi s krivi~nim postupcima shodno se primjenjujuodredbe zakona koji reguliraju krivi~ne postupke u Bosni iHercegovini.^lan 31.(No{enje oru`ja)(1)Ovla{teno slu`beno lice UIO mo`e da upotrijebi opravdanusilu kad je to neophodno za vr{enje njegove slu`benedu`nosti, te da nosi lako oru`je ako je to predvi|enozakonom ili podzakonskim aktom.(2)Ovla{teno slu`beno lice prije dobivanja odobrenja zano{enje lakog oru`ja mora zadovoljiti psihofizi~ko testiranje u pogledu uslova za no{enje oru`ja, pro}i odgovaraju}uobuku i dobiti certifikat nadle`nog organa.(3)Odobrenje za no{enje lakog oru`ja mora se obnavljatisvakih 12 mjeseci.(4)Ako ovla{teno slu`beno lice ne ispuni uslove iz st. (2) i (3)ovog ~lana, rasporedit }e se na radno mjesto koje odgovaranjegovoj stru~noj spremi i sposobnosti.(5)Odbor, na prijedlog direktora, donosi bli`e propise o na~inu no{enja i upotrebi lakog oru`ja, izdavanju odobrenja,ovla{tenjima i obuci lica za no{enje lakog oru`ja.^lan 32.(Odgovornost ovla{tenih slu`benih lica)(1)Prilikom preduzimanja radnji, shodno ovla{tenjima iz ~l.29. i 30. ovog zakona, ovla{teno slu`beno lice du`no jevoditi ra~una da ne prouzrokuje ve}u {tetu nego {to je toneophodno kako bi se postigla njihova svrha.(2)O upotrebi sile propisane ovim zakonom ovla{teno slu`beno lice du`no je, odmah po zavr{etku slu`be, podnijeti pisaniizvje{taj neposrednom rukovodiocu. Neposrednirukovodilac izvje{taj o navedenom slu~aju dostavlja Odjeluza internu reviziju UIO, koje ispituje opravdanost upotrebesile.(3)Ako Odjel za internu reviziju ocijeni da je upotreba sile bila opravdana i u granicama neophodnog, izvje{taj o tomedostavlja rukovodiocu ovla{tenog slu`benog lica. Ako Odjel za internu reviziju ocijeni da je upotreba sile bilaneopravdana ili da je pri njenoj upotrebi prekora~enagranica neophodnog, preduzet }e se daljnje radnje zautvr|ivanje disciplinske i drugih oblika odgovornostiovla{tenog slu`benog lica, u skladu s va`e}im zakonima.(4)Ovla{teno slu`beno lice ne mo`e se smatrati odgovornim ugra|anskopravnom postupku za {tetu pri~injenu drugimlicima, ako djeluje u okviru svojih ovla{tenja. U slu~ajunastanka {tete, tu`ba se mo`e podnijeti protiv Bosne iHercegovine.(5)UIO }e za{tititi ovla{teno slu`beno lice u postupcima koji se vode protiv njega za radnje koje je obavio u skladu sazakonom, pri kori{tenju svojih ovla{tenja.(6)Ovla{tena slu`bena lica odgovorna su disciplinski,prekr{ajno i krivi~no za {tetu koju na radu prouzrokujuprekora~enjem slu`benih ovla{tenja ili krajnjom nepa`njom.(7)Disciplinski, prekr{ajni ili krivi~ni postupak iz stava (4)ovog ~lana pokre}e Uprava po slu`benoj du`nosti.^lan 33.(Kontrola indirektnih poreza)(1)Osim ako nije druga~ije predvi|eno zakonom, kontrola jeispitivanje i utvr|ivanje ta~ne poreske obaveze obveznikaindirektnih poreza od inspektora i drugih lica UIOovla{tenih za poslove kontrole.(2)Predmet kontrole mo`e biti svako lice koje ima obaveze poosnovu indirektnih poreza. (3)Kontrolu obveznika indirektnih poreza vr{e lica s posebnimovla{tenjima - inspektori u skladu sa zakonom.(4)U odre|enim slu~ajevima direktor UIO mo`e ovlastiti idruga lica da privremeno obavljaju poslove kontrole.(5)Lica iz st. (3) i (4) ovog ~lana imaju nadle`nost da obavljaju poslove kontrole lica koja imaju obaveze po osnovuindirektnih poreza, odnosno posjeduju komercijalnu robu na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine.(6)U okviru svojih nadle`nosti inspektor ima pravo da:(a)vr{i kontrolu ispravnosti, pravovremenosti, ta~nosti iurednosti obra~unavanja i pla}anja indirektnih poreza;b)vr{i kontrolu ispunjavanja drugih obaveza u skladu sovim i drugim zakonima o indirektnom oporezivanju;c)otkriva, obra~unava i nala`e uplatu obaveza indirektnihporeza po osnovu neprijavljene obaveze;d)otkriva, istra`uje, spre~ava i prijavljuje krivi~na djela iprekr{aje prema zakonima o indirektnim porezima;e)privremeno, do pravosna`nosti rje{enja o izvr{enomprekr{aju ili krivi~nom djelu, oduzme robu koja jepredmet prekr{aja ili krivi~nog djela;f)i druga prava u skladu sa zakonom.(7)Inspektor ima slu`benu legitimaciju kojom dokazujeidentitet i ovla{tenja predvi|ena zakonom.POGLAVLJE VI. RADNI ODNOSI ZAPOSLENIH U UIO^lan 34.(Op}e odredbe o radnim odnosima)(1)Zaposleni u UIO su dr`avni slu`benici i zaposlenici, uskladu s Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji.(2)Radni odnos u UIO zasniva se na principu zakonitosti,javnosti, stru~nosti i profesionalne osposobljenosti.(3)Na dr`avne slu`benike u UIO primjenjuju se odredbeZakona o dr`avnoj slu`bi u institucijama BiH, osim ako nije druga~ije propisano ovim zakonom i Zakonom o sistemuindirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini.(4)Na zaposlenike se primjenjuju odredbe Zakona o radu uinstitucijama BiH, osim ako nije druga~ije propisano ovimzakonom ili Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja uBosni i Hercegovini.^lan 35.(Zdravstveni pregled)(1)Prije zasnivanja radnog odnosa u UIO kandidat zapostavljenje podnosi uvjerenje da je zdravstveno sposobanza vr{enje du`nosti na radnom mjestu na kojem zasnivaradni odnos.(2)Direktor, kada to smatra potrebnim, od zaposlenog mo`ezatra`iti da izvr{i vanredni zdravstveni pregled kako bi seutvrdila njegova psihofizi~ka sposobnost za daljnjeobavljanje njegovih slu`benih du`nosti.(3)U odre|enim slu~ajevima odsustva zbog bolesti zaposlenog, direktor mo`e, bez obzira na ljekarsko uvjerenje koje jeizdao ljekar zaposlenog, tra`iti dodatni ljekarski pregledkoji }e izvr{iti ljekar, odnosno ljekarska komisija koju je zato odredio UIO.POGLAVLJE VII. DU@NOSTI I PRAVA ZAPOSLENIH^lan 36.(Du`nosti i obaveze zaposlenih)(1)Osim du`nosti i obaveza utvr|enih drugim zakonom,zaposleni u UIO ima du`nost i obavezu da:a)tokom vr{enja svojih du`nosti i nakon radnog vremena,po{tuje, primjenjuje ovaj zakon i djeluje u skladu s ovimi drugim zakonom;b)fizi~kim i pravnim licima, strankama u postupku ijavnim institucijama pru`i zahtijevanu informaciju,odnosno infomaciju za internu upotrebu u skladu sazakonom i podzakonskim aktom;c)po{tuje radno vrijeme i da ga koristi za izvr{avanje svojih slu`benih du`nosti;d)se stru~no usavr{ava i da, {to je mogu}e vi{e, iskoristiprednosti koje mu pru`a organiziranje aktivnosti zastru~no usavr{avanje;e)ne tra`i niti prihvata bilo kakvu materijalnu korist zaispunjavanje svojih slu`benih du`nosti;f)koristi imovinu i opremu koja mu je dodijeljena zaizvr{avanje njegovih obaveza na ispravan na~in, i da tuimovinu i opremu ne koristi u privatne svrhe;g)se pona{a u skladu s Kodeksom pona{anja zaposlenih uUIO;h)vr{i poslove koji su predvi|eni opisom radnog mjesta, tedruge zadatke povjerene od rukovodioca;i)ostale du`nosti i obaveze u skladu sa zakonom.(2)Nepo{tovanje du`nosti i obaveza propisanih ovim ~lanomima za posljedicu disciplinsku odgovornost zaposlenog.^lan 37.(Tajnost i povjerljivost podataka)(1)Zaposleni koji ima pristup ili je u posjedu slu`bene tajne,odnosno povjerljivih podataka, du`an je takve podatke~uvati i sprije~iti njihovo odavanje i zloupotrebu.(2)Podatke iz stava (1) ovog ~lana zaposleni ne smije odati licu koje nije ovla{teno da ih primi, niti ih mo`e koristiti zasticanje li~ne ili druge koristi.(3)Nepo{tovanje odredbi ovog ~lana mo`e imati za posljedicudisciplinsku odgovornost.^lan 38.(Kodeks pona{anja zaposlenih u UIO)(1)Direktor donosi Kodeks pona{anja zaposlenih u UIO (udaljnjem tekstu: Kodeks) koji utvr|uje pravila pona{anjazaposlenih u toku i van radnog vremena.(2)Kodeksom se propisuju i daju smjernice kako zaposlenitreba da se pona{a u odnosu s fizi~kim i pravnim licima,kolegama, rukovodiocima i osobljem koje mu je podre|eno,kao i prema drugim zaposlenima.(3)Kodeks je dostupan svakom zaposlenom u UIO.(4)Zaposleni prolaze pro gram obuke u pogledu standarda iprimjene Kodeksa, a neposredni rukovodioci obavezni suosigurati njegovu primjenu.(5)Nepo{tovanje Kodeksa ima za posljedicu disciplinskuodgovornost.(6)Osnovni standardi pona{anja predvi|eni Kodeksom kojiuklju~uju odnose s fizi~kim i pravnim licima i drugima vanUIO objavljuju se na odgovaraju}i na~in. Fizi~ka i pravnalica ula`u primjedbe na pona{anje zaposlenih koje jesuprotno pona{anju utvr|enom u Kodeksu. Postupanje poprimjedbi regulira se posebnim pravilnikom koji donosidirektor.^lan 39.(Prava zaposlenih)(1)Osim prava utvr|enih drugim zakonom, zaposleni u UIOima pravo:a)na za{titu svog fizi~kog i moralnog integriteta od dr`avetokom obavljanja slu`benih du`nosti;b)da bude unaprije|en i premje{ten u skladu sa zakonom;c)da osnuje, bude ~lan ili u~estvuje u aktivnostimasindikata i stru~nog udru`enja u skladu sa zakonom;Petak, 23. 12. 2005.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 89 - Stranica 7239 Broj 89 - Stranica 7240S L U @ B E N I G L A S N I K B i HPetak, 23. 12. 2005.d)na pla}u, naknade, nagrade u skladu s rezultatima rada iostale beneficije utvr|ene zakonom i podzakonskimaktom;e)da ga UIO, odnosno nadle`no ministarstvo, uputi na radu me|unarodnu organizaciju ili instituciju kada se smatra da je to od interesa za Bosnu i Hercegovinu, i da nakonzavr{etka tog rada ima pravo da se vrati na isto ili sli~noradno mjesto u okviru UIO;f)na podr{ku i pomo} u stru~nom usavr{avanju u vezi sasvojim poslom, a u skladu s utvr|enim potrebama UIO;g)da mu se osiguraju odgovaraju}i uslovi rada, u kojima surizici po zdravlje i sigurnost zaposlenog, u pogledufizi~kih i materijalnih uslova, svedeni na najmanjumogu}u mjeru;h)da podnosi prigovore koji se odnose na pitanja iokolnosti od uticaja na njegov rad.(2)Postupak razmatranja prigovora iz ta~ke h) stava (1) ovog~lana utvr|uje se podzakonskim aktom koji donosi direktor.^lan 40.(Imunitet zaposlenih)(1)Direktor UIO i njegovi pomo}nici ne mogu se smatratiodgovornim u gra|anskopravnom postupku za bilo kojeradnje koje su izvr{ili u skladu sa zakonom u toku izvr{enjazadataka u okviru svojih ovla{tenja.^lan 41.(Izuzeci od prava na {trajk)Direktor definira klju~ne zadatke i min i mum radaodre|enih slu`bi. Zaposleni na tako definiranim zadacimanema pravo na {trajk.^lan 42.(Op}e odredbe o slu`benom odijelu i slu`benoj legitimaciji)(1)Zaposleni koji obavlja poslove i zadatke iz osnovnedjelatnosti i drugi zaposleni, kada to zahtijeva priroda posla, nosi slu`beno odijelo, ima slu`benu legitimaciju i pravo dakoristi druga slu`bena sredstva.(2)Oblik, kroj i boja slu`benog odijela, kao i oblik i sadr`ajslu`bene legitimacije odre|uju se podzakonskim aktom koji donosi Odbor, na prijedlog direktora.^lan 43.(Slu`bena legitimacija)(1)Zaposlenom iz ~lana 42. stav (1) ovog zakona izdaje seslu`bena legitimacija.(2)Zaposleni su obavezni, na zahtjev stranke u postupku,pokazati slu`benu legitimaciju, a kada poslove i zadatkeobavljaju u gra|anskom odijelu obavezni su slu`benulegitimaciju pokazati prije preduzimanja bilo kakve radnje.(3)Kori{tenje i izdavanje slu`bene legitimacije odre|ujedirektor.^lan 44.(Radno odijelo i za{titna oprema)(1)Zaposleni koji obavljaju pregled robe u prijevoznim iprijenosnim sredstvima, carinskim skladi{tima i drugimprostorima, carinskim laboratorijama, ure|ajima za kontrolu robe i putnika i vr{e druge stru~no-tehni~ke poslove imajupravo na radno odijelo i za{titnu opremu.(2)No{enje i rok upotrebe radnog odijela i za{titne opremeutvr|uje direktor posebnim aktom.^lan 45.(Nespojivost s du`nostima zaposlenih UIO)(1)Zaposleni ne smije preduzimati aktivnosti ili biti napolo`aju koji ~ini sukob interesa ili koji mo`e stvoritisumnju o sukobu interesa s izvr{avanjem njegovihslu`benih du`nosti, a naro~ito:a)zaposleni i ~lanovi njegove u`e porodice ne smijuobavljati aktivnosti vezane za vanjskotrgovinski promet,a zaposleni ne mogu obavljati ni drugu djelatnost nadkojim UIO vr{i kontrolnu funkciju;b)zaposleni ne smije, bez posebnog odobrenja direktora,obavljati dodatnu aktivnost van UIO, bez obzira da li zato ostvaruje naknadu ili ne, ako obavljanje takvihaktivnosti dovodi u pitanje nepristrasnost u obavljanjuslu`benih du`nosti. Direktor obavljanje takve djelatnostiodobrava u skladu sa zakonom i podzakonskim aktom;c)zaposleni ne mogu biti ~lanovi upravnih i drugih odborapoliti~kih stranaka i ne mogu slijediti savjete iliinstrukcije politi~kih stranaka;d)zaposleni, na zahtjev direktora, sa~injava pisanu izjavu osvojim dodatnim aktivnostima. Te izjave ~uvaju se uli~nom dosjeu zaposlenog i dostupne su samo ovla{tenim licima za potrebe UIO;(2)Nepo{tovanje odredbi stava (1) ovog ~lana ima zaposljedicu disciplinsku odgovornost zaposlenog.^lan 46.(Uslov nepristrasnosti)(1)U izvr{avanju svojih du`nosti prilikom rada s fizi~kim,odnosno pravnim licima zaposleni postupaju nepristrasno, ito se mora jasno odra`avati u njihovom radu.(2)Zaposleni koji prilikom obavljanja svojih du`nosti uo~i damu je lice koje u~estvuje u vlasni{tvu ili upravljanjupravnim subjektom, odnosno koje nastupa kao pojedinac,poznato iz srodni~kih veza ili prijateljstva, mora o toj~injenici obavijestiti svog neposrednog rukovodioca.(3)Na na~in iz stava (2) ovog ~lana postupa zaposleni i akoima i neki drugi interes, a u vezi s kojim mora preduzetineku radnju u skladu sa ovim i drugim zakonima.(4)U slu~ajevima iz st. (2) i (3) ovog ~lana neposrednirukovodilac treba da preduzme sve potrebne radnje daza{titi ugled UIO i njegovog osoblja, i osiguranepristrasnost, odnosno nepostojanje nagovje{tajapristrasnosti.(5)Nepo{tovanje odredbi ovog ~lana ima za posljedicudisciplinsku odgovornost zaposlenog.^lan 47.(Izjava o imovini i djelatnostima)(1)Prilikom zasnivanja radnog odnosa u UIO i na po~etkusvake kalendarske godine, zaposleni popunjava obrazac osvojoj i imovini ~lanova u`e porodice, o svojimaktivnostima, djelatnostima i funkcijama koje obavljaju~lanovi u`e porodice i potpisuje pisanu izjavu kojom seodobrava provjeravanje ta~nosti datih informacija.(2)Obrazac izjave iz stava (1) ovog ~lana propisuje direktorUIO.(3)Obrazac izjave iz stava (1) ovog ~lana ~uva se u li~nomdosjeu zaposlenog i dostupan je samo ovla{tenim licima uUIO.(4)Nepo{tovanje odredbi ovog ~lana ima za posljedicudisciplinsku odgovornost zaposlenog.POGLAVLJE VIII. UPRAVLJANJE LJUDSKIMPOTENCIJALIMA^lan 48.(Op}a odredba)Organizaciona jedinica Odsjek za upravljanje ljudskimpotencijalima odgovoran je za osiguranje primjene procedura,sistema i politika koji su predvi|eni zakonom, a u koordinacijis operativnim rukovodiocima. ^lan 49.(Evidencija zaposlenih)(1)Organizaciona jedinica Odsjek za upravljanje ljudskimpotencijalima vodi evidenciju relevantnih profesionalnih ili~nih podataka svih zaposlenih.(2)Podaci, koji mogu biti i u elektronskoj formi, ~uvaju se nasiguran na~in u skladu s propisima o za{titi podataka.(3)Podaci iz evidencije su povjerljivi i mogu se koristiti zapotrebe UIO i dostavljati nadle`nim organima u skladu sazakonom. Svaki zaposleni ima pravo pristupa podacima izevidencije, koja se o njemu vodi.(4)Podaci u evidenciji koji se odnose na disciplinskuodgovornost bri{u se iz evidencije nakon tri godine ako seradi o lak{oj povredi slu`bene du`nosti, odnosno sedamgodina ako se radi o te`oj povredi slu`bene du`nosti, poduslovom da u tom periodu nije po~injena nova povredaslu`bene du`nosti. U slu~aju prestanka radnog odnosapodaci o disciplinskoj odgovornosti ~uvaju se trajno. Pravila i postupak u vezi s ~uvanjem drugih podataka ure|uju sepodzakonskim aktom koji donosi direktor.^lan 50.(Op}e odredbe o ocjeni rada)(1)Ocjena rada odra`ava rezultate rada zaposlenog koji supokazani u obavljanju slu`benih du`nosti, kao i njegovesposobnosti. Rad zaposlenog ocjenjuje se najmanje svakih12 mjeseci, a obavlja se putem standardnih obrazaca kojepropisuje direktor. Za svakog zaposlenog utvr|uje seukupna ocjena rada prema jedinstvenom sistemuocjenjivanja za rezultate ostvarene tokom izvje{tajnogperioda, prema utvr|enim standardima rada.(2)Ocjena rada zaposlenog mo`e se koristiti za:a)nagradu prema rezultatima rada;b)raspore|ivanje na drugo radno mjesto, odnosno drugukategoriju u okviru radnog mjesta;c)utvr|ivanje potreba za individualnom obukom;d)utvr|ivanje nezadovoljavaju}eg i neefikasnog rada;e)utvr|ivanje da li zaposleni koji je na probnom raduispunjava zahtjeve posla, prije potvr|ivanja njegovogpostavljenja.(3)Zaposlenom se dostavlja primjerak ocjene rada na koju onima pravo prigovora.(4)Podzakonskim aktom mo`e se odrediti da se ocjenjivanjerada vr{i i u periodu kra}em od 12 mjeseci, a u slu~ajuprobnog rada i nezadovaljavaju}ih rezultata u radu, mo`e se vr{iti i vanredno ocjenjivanje rada.(5)Ocjena rada ~uva se u li~nom dosjeu zaposlenog.(6)Svi rukovodioci od kojih se zahtijeva da sa~ine ocjenu radabit }e obu~eni u smislu procedura i standarda koji seprimjenjuju. UIO priprema priru~nike za rukovodioce izaposlene, koji }e ih upoznati s procedurama i standardima.(7)Bli`e odredbe o postupku i na~inu ocjenjivanja rada ure|uju se posebnim pravilnikom koje donosi Odbor, na prijedlogdirektora.^lan 51.(Negativna ocjena rada)(1)Ako je ocjena rada negativna, zaposleni se, prema procjeninadre|enog rukovodioca, upu}uje na potrebnu dodatnuobuku i podr{ku od strane nadre|enog rukovodioca, kako bi postigao zadovoljavaju}e standarde u radu.(2)Ako bude upu}en na dodatnu obuku i podr{ku iz stava (1)ovog ~lana, zaposlenom }e biti ostavljen rok za postizanjezadovoljavaju}eg standarda u radu, koji ne mo`e biti du`iod {est mjeseci.(3)Ako i nakon obuke iz stava (1) ovog ~lana u narednomperiodu ocjenjivanja ne postigne zadovoljavaju}e rezultate,zaposlenom prestaje radni odnos.^lan 52.(Probni rad)(1)Probni rad je pe riod uvo|enja u posao zaposlenog tokomkojeg se vr{i ocjena radnih sposobnosti. Probni rad odre|uje se zaposlenom koji prvi put zasniva radni odnos u UIO,odnosno zaposlenom koji je unaprije|en, osim unapre|enjadr`avnog slu`benika u vi{u kategoriju radnog mjesta.(2)Za dr`avne slu`benike probni rad traje {est mjeseci.Izuzetno, neposredni rukovodilac mo`e odlu~iti da probnirad produ`i za jo{ {est mjeseci.(3)Izuzetno od odredbe stava (1) ovog ~lana, dr`avnislu`benik, koji je obavljao iste ili sli~ne poslove na bilokojem nivou vlasti, ne podlije`e probnom radu.(4)Za zaposlenike probni rad traje {est mjeseci.(5)Probni rad mo`e se produ`iti ako je zaposleni na probnomradu imao du`e opravdano odsustvovanje s posla.(6)Izuzetno od odredbi st. (2) i (4) ovog ~lana, probni radmo`e trajati i kra}e od {est mjeseci ako i ranije postaneo~igledno da zasposleni ne mo`e zadovoljiti zahtjeveradnog mjesta.(7)Zaposlenom iz st. (2) i (4) ovog ~lana odredit }e sesupervizor i bit }e mu omogu}eno stru~no usavr{avanje zaodre|eno radno mjesto.(8)Neposredni rukovodilac ocjenjuje rad zaposlenog po istekuperioda probnog rada. Ako ocjena o radu zaposlenogzadovoljava, neposredni rukovodilac predla`e potvr|ivanjepostavljenja zaposlenog. Ako ocjena o radu zaposlenog nezadovoljava, neposredni rukovodilac predala`e prestanakradnog odnosa.(9)Postupak i kriteriji za ocjenu rada zaposlenih na probnomradu odre|uju se pravilnikom koji donosi direktor.^lan 53.(Pripravnici i sta`isti)(1)UIO mo`e zapo{ljavati pripravnike na radna mjestadr`avnih slu`benika i zaposlenika. Pripravni~ki sta` traje{est mjeseci za pripravnike sa srednjom stru~nom spremom, odnosno 12 mjeseci za pripravnike s visokom stru~nomspremom.(2)UIO zapo{ljava sta`iste na radna mjesta dr`avnogslu`benika putem konkursa na pe riod koji ne mo`e biti du`iod dvije godine.(3)Pripravnik koji se zapo{ljava na radnom mjestu dr`avnogslu`benika, po isteku pripravni~kog sta`a, pola`e stru~niispit.(4)Pripravnik koji se zapo{ljava na radnom mjestu zaposlenika, po isteku pripravni~kog sta`a, pola`e stru~ni ispit.Pripravnik koji polo`i stru~ni ispit, i ako postoji potreba zapopunom radnog mjesta, zasnovat }e radni odnos u skladusa Zakonom o radu u institucijama BiH.(5)Pripravniku koji ne polo`i sru~ni ispit, pripravniku za ~ijimradom ne postoji potreba nakon polo`enog stru~nog ispita,odnosno sta`isti, radni odnos prestaje istekom pripravni~kog sta`a, odnosno perioda na koje je zaposlen kao sta`ista.(6)Na pripravnike i sta`iste, u toku trajanja pripravni~kog sta`a i sta`iranja, primjenjivat }e se odredbe ovog zakona.^lan 54.(Premje{taj)(1)U UIO se mo`e vr{iti premje{taj zaposlenog na isto ilisli~no radno mjesto u skladu s objektivno utvr|enimpotrebama slu`be.(2)Odluku o premje{taju donosi direktor UIO.Petak, 23. 12. 2005.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 89 - Stranica 7241
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatnu vrijednost BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 35/05 06.06.2005 SG BiH 80/23, SG BiH 46/23, SG BiH 33/17, SG BiH 100/08, SG BiH 09/05 PDV,zakon,dodatna vrijednost "Službeni glasnik BiH", broj 35/05 od 06.06.2005.g. Na osnovu clana IV 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na 57. sjednici Predstavnickog doma, održanoj 17. maja 2005. godine i na 42. sjednici Doma naroda, održanoj 18. maja 2005. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODATU VRIJEDNOST Clan 1. U Zakonu o porezu na dodatu vrijednost ("Službeni glasnik BiH", broj 9/05), u clanu 29. stav 1.iza alineje 3. dodaje se nova alineja 4. koja glasi: "4. snabdijevanje dobrima i uslugama u okviru medunarodnih projekata pružanja pomoci u kojima je Bosna i Hercegovina obavezana medunarodnim ugovorom da obezbijedi da takvi projekti ne budu optereceni PDV-om". Clan 2. U clanu 32., stav 5. u alineji 1. broj "8" zamjenjuje se brojem "7". Clan 3. U clanu 72. rijeci, ukljucujuci i naslov: "30.06.2006. godine" zamjenjuju se rijecima: "31.12.2006.", a rijeci: "01.07.2005." zamjenjuju se rijecima: "01.01.2006.". U clanu 73. rijeci, ukljucujuci i naslov: "30.06.2005. godine" zamjenjuju se rijecima: "31.12.2005.", a rijeci: "01.07.2005." zamjenjuju se rijecima: "01.01.2006.". U clanu 74. rijeci: "30.06.2005. godine" zamjenjuju se rijecima: "31.12.2005.", rijeci: "20.08.2005.godine" zamjenjuju se rijecima:"20.02.2006.", a rijeci: "31.12.2005. godine" zamjenjuju se rijecima: "30.06.2006.". U clanu 75. rijeci: "30.06.2005. godine" zamjenjuju se rijecima: "31.12.2005.". U clanu 76. rijeci: "30.06.2005. godine" zamjenjuju se rijecima: "31.12.2005.", rijeci: "10.07.2005.godine" zamjenjuju se rijecima: "10.01.2006.", rijeci: "31.07.2005." zamjenjuju se rijecima: "31.01.2006.", a rijeci: "31.08.2005." zamjenjuju se rijecima: "28.02.2006.". U clanu 77. rijeci: "30.06.2005. godine" zamjenjuju se rijecima: "31.12.2005.", a rijeci: "10.07.2005. godine" zamjenjuju se rijecima: "10.01.2006.". U clanu 78. rijeci: "30.03.2005. godine" zamjenjuju se rijecima: "30.09.2005.", rijeci: "31.05.2005. godine" zamjenjuju se rijecima: "30.11.2005.", a rijeci: "30.06.2005. godine" zamjenjuju se rijecima: "31.12.2005.". U clanu 79. rijeci: "30.06.2005. " zamjenjuju se rijecima: "31.12.2005.", a rijeci: "31.12.2005." zamjenjuju se rijecima: "30.06.2006.". U clanu 80. rijeci: "31.12.2005. godine" zamjenjuju se rijecima:"30.06.2006.". U clanu 81. rijeci: "01.07.2005. godine" zamjenjuju se rijecima:"01.01.2006.". Clan 4. Clan 82. mijenja se i glasi: "Od 01.01.2006. prestaje da se primjenjuje Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga ("Službeni glasnik BiH", broj 62/04)". Clan 5. U clanu 83. stav 1. mijenja se i glasi: "Ovaj zakon stupa na snagu 15 dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a primjenjuje se od 01.01.2006, izuzev odredaba sadržanih u cl. od 72. do 79. ovog zakona, koje se primjenjuju od 01.07.2005.". PS BiH broj 178/05 18. maja 2005. godine Sarajevo Predsjedavajuci Predstavnickog doma Parlamentarne skup{tine BiH [efik Xaferovic, s. r. Predsjedavajuci Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Velimir Jukic, s. r.
Zakon o porezu na dodatnu vrijednost BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 09/05 24.02.2005 SG BiH 80/23, SG BiH 27/19, SG BiH 33/17, SG BiH 100/08, SG BiH 35/05 PDV,zakon Na osnovu člana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine , na 50. sjednici Predstavničkog doma , održanoj 12.1.2005. godine, i na 37. sjednici Doma naroda , održanoj 26.1.2005. godine, usvojila je ZAKON O POREZU NA DODATU VRIJEDNOST I . OPĆE ODREDBE Član 1. Teritorijalna primjena Ovim zakonom uvodi se obaveza i regulira se sistem plaćanja poreza na dodatu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) na teritoriji Bosne i Hercegovine. Teritoriju Bosne i Hercegovine čini teritorija koja se nalazi pod suverenitetom Bosne i Hercegovine, uključujući i zračni prostor i morsko područje koje se, prema državnom i međunarodnom zakonu, nalazi pod suverenitetom ili jurisdikcijom Bosne i Hercegovine. Član 2. Raspodjela prihoda po osnovu PDV-a Sistem raspodjele i metod izračunavanja udjela prikupljenih prihoda po osnovu PDV-a uređuju se Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda, prema kriterijima utvrđenim u članu 21. stav 3. tač. (i), (ii) i (iii) Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini. II . PREDMET OPOREZIVANJA Član 3. Predmet oporezivanja PDV se, u skladu s odredbama ovog zakona, plaća na: 1. promet dobara i usluga (u daljnjem tekstu: promet dobara i usluga) koje poreski obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na teritoriji Bosne i Hercegovine uz naknadu; 2. uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu. III. PROMET DOBARA I USLUGA Član 4. Promet dobara Promet dobara je, u smislu ovog zakona, prijenos prava raspolaganja na stvarima (u daljnjem tekstu: dobra) licu koje tim dobrima može raspolagati kao vlasnik. Dobrima se smatraju i voda, električna energija, plin, toplotna energija ili slično. Prometom dobara, u smislu ovog zakona, smatra se i: 1. prijenos prava raspolaganja na dobrima uz naknadu na osnovu odluke državnog organa, organa lokalne samouprave ili na osnovu zakona; 2. isporuka dobara po ugovoru na osnovu kojeg se plaća provizija pri prodaji ili kupovini dobara; 3. isporuka dobara na osnovu ugovora o iznajmljivanju na određeni period na osnovu kupoprodajnog ugovora s odgođenim plaćanjem kojim je predviđeno da se pravo vlasništva prenosi najkasnije otplatom posljednje rate; 4. prijenos prava raspolaganja na novosagrađenim građevinskim objektima ili ekonomski djeljivim cjelinama u okviru tih objekata (u daljnjem tekstu: objekti); 5. prijenos poslovne imovine poreskog obveznika od strane ovlaštenog lica, uključujući likvidatore, stečajne upravnike i nadzornike, osim slučajeva iz stava 2. člana 7. ovog zakona; 6. upotreba dobara poreskog obveznika u vanposlovne svrhe; 7. razmjena dobara za druga dobra ili usluge. Član 5. Upotreba dobara u vanposlovne svrhe Kada dobra koja čine dio njegove poslovne imovine poreski obveznik koristi u privatne svrhe ili u privatne svrhe svojih zaposlenika, odnosno kada dobrima raspolaže besplatno ili uz smanjenu naknadu, ili koristi robu u svrhe koje nisu povezane s njegovim poslovnim djelatnostima, te ako se PDV na dobra koja su u pitanju ili njihove sastavne dijelove može u potpunosti ili djelimično odbiti, takva upotreba ili raspolaganje smatra se prometom dobara izvršenim uz naknadu. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, ne smatra se prometom dobara uz naknadu: 1. besplatno davanje poslovnih uzoraka kupcima ili budućim kupcima u uobičajenim količinama za tu namjenu, pod uslovom da ih ti kupci ili potencijalni kupci ne stave u prodaju, odnosno da su u obliku koji onemogućava njihovu prodaju; 2. davanje poklona male vrijednosti u svrhu unapređivanja poslovne djelatnosti poreskog obveznika, ako se oni daju samo povremeno i ako se ne daju istim licima. Poklonima male vrijednosti, u smislu stava 2. tačke 2. ovog člana, smatraju se pokloni čija pojedinačna cijena ne prelazi 20,00 KM. Član 6. Upotreba lično proizvedenih dobara, promjena svrhe i zadržavanje dobara nakon prestanka poslovanja Prometom dobara uz naknadu smatra se i: 1. stavljanje u vlastitu upotrebu dobara koje poreski obveznik proizvodi, izgrađuje, obrađuje, kupuje ili uvozi u okviru obavljanja svojih poslovnih djelatnosti; 2. korištenje dobara za koja je ulazni porez u potpunosti ili djelimično odbijen a koja poreski obveznik u potpunosti ili djelimično koristi u svrhe obavljanja djelatnosti koje su oslobođene od plaćanja PDV-a; 3. zadržavanje dobara nakon prestanka obavljanja djelatnosti ili nakon prestanka registracije, a za koja je ulazni porez u potpunosti ili djelimično odbijen. Prometom dobara uz naknadu smatra se i prodaja ili iznajmljivanje zgrada koje je poreski obveznik izgradio od vlastitih sredstava i na vlastitom ili iznajmljenom zemljištu (gradilištu). Izgradnja zgrada, u smislu stava 2. ovog člana, znači svaku izmjenu ili renoviranje vlastitih ili iznajmljenih zgrada poreskog obveznika u vrijednosti većoj od 10.000,00 KM. Odredbe stava 2. ovog člana odnose se i na zgrade koje poreski obveznik izgradi radi unapređivanja njegovih privrednih djelatnosti. Član 7. Prijenos imovine poreskog obveznika Prijenosom dobara uz naknadu smatra se prijenos cjelokupne ili dijela imovine poreskog obveznika, ako je ulazni porez moguće u cijelosti ili djelimično odbiti, kada je ta imovina kupljena, proizvedena ili na drugi način stečena. Izuzetno od stava 1. ovog člana, ne smatra se prometom dobara uz naknadu prijenos cjelokupne ili dijela imovine poreskog obveznika, koja tvori zaseban poslovni subjekt, sa ili bez naknade, ili kao ulog, ako je sticalac poreski obveznik ili tim sticanjem postane poreski obveznik i ako produži da obavlja istu privrednu djelatnost, pod uslovom da kupac ima mogućnost dobiti istu stopu za odbijanje ulaznog poreza kao prodavac. Odredbe stava 2. ovog člana primjenju se bez obzira da li je prijenos izvršen uz novčanu ili neku drugu naknadu. Prodavac poslovne imovine dužan je da, u roku od osam dana od dana prodaje, obavijesti Upravu za indirektno oporezivanje (u daljnjem tekstu: UIO) o identitetu novog vlasnika poslovne imovine i iznosu koji je plaćen za nju. Član 8. Promet usluga Prometom usluga, u smislu ovog zakona, smatraju se svi poslovi i radnje izvršene u okviru obavljanja privredne djelatnosti, a koji ne čini promet dobara iz članova 4. – 7. ovog zakona. Prometom usluga smatra se: 1. prijenos i ustupanje autorskih prava, patenata, licenci, zaštitnih znakova, kao i drugih imovinskih prava (u daljnjem tekstu: imovinska prava); 2. pružanje usluga uz naknadu na osnovu odluke državnog organa, organa lokalne samouprave ili na osnovu zakona; 3. pružanje usluga koje poreski obveznik bez naknade izvrši u vanposlovne svrhe osnivača, zaposlenih i drugih lica; 4. razmjena usluga za druga dobra ili usluge. Član 9. Korištenje usluga u vanposlovne svrhe Prometom usluga uz naknadu smatra se i: 1. upotreba dobara koja čine dio poslovne imovine, za vanposlovnu upotrebu poreskog obveznika, zaposlenih ili drugih lica, kada je PDV na takva dobra moguće u potpunosti ili djelimično odbiti; 2. pružanje usluga koje poreski obveznik izvrši bez naknade ili uz smanjenu naknadu u vanposlovne svrhe osnivača, zaposlenih i drugih lica ili u svrhe koje nisu povezane s njegovim poslovanjem; 3. pružanje usluga koje poreski obveznik vrši u svrhe njegovog poslovanja, kada PDV na takvu uslugu, da je pruža drugi poreski obveznik, ne bi bilo moguće u potpunosti odbiti. Član 10. Vršenje usluga u svoje ime a za račun drugog lica Kada poreski obveznik vrši usluge u svoje ime a za račun drugog lica, smatra se da je istovremeno i sam primio i pružio te usluge. Stav 2. člana 7. se na sličan način primjenjuje na pružanje usluga. Član 11. Uvoz dobara ''''Uvoz dobara'''' je svaki unos dobara u carinsko područje Bosne i Hercegovine. PDV se obračunava na sva dobra koja se uvoze. Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana, PDV se ne obračunava na dobra za koja je odmah po unošenju u Bosnu i Hercegovinu dato odobrenje za privremeno uskladištenje, carinski odobreni postupak ili upotrebu dobara prema članu 30. stav 1. tačka 2. ovog zakona, a za koja je pokrenut postupak privremenog uvoza uz oslobađanje od plaćanja uvoznih poreza, odnosno carinski postupak prijevoza. IV. PORESKI OBVEZNICI Član 12. Definicije Poreski obveznik je svako lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost. Pod pojmom djelatnosti, u smislu stava 1. ovog člana, podrazumijeva se djelatnost proizvođača, trgovca ili pružaoca usluga koja se vrši s ciljem ostvarivanja prihoda, uključujući i djelatnosti eksploatacije prirodnih bogatstava, poljoprivrede, šumarstva i profesionalnih djelatnosti. Pod “privrednom djelatnošću” podrazumijeva se iskorištavanje imovine ili imovinskih prava u svrhu ostvarivanja prihoda. Obveznik je lice u čije ime i za čiji račun se vrši promet dobara, odnosno usluga ili uvoz dobara. Obveznik je i lice koje vrši promet dobara, odnosno usluga ili uvoz dobara u svoje ime, a za račun drugog lica. Država i njeni organi, entitetski organi, organi Distrikta i lokalne samouprave, kao i pravna lica osnovana u skladu sa zakonom s ciljem obavljanja poslova iz djelokruga organa uprave, ne smatraju se obveznicima u smislu ovog zakona ako obavljaju promet dobara i usluga u okviru djelatnosti i transakcija u koje ulaze kao organi uprave. Organi iz stava 6. ovog člana smatraju se obveznicima ako obavljaju promet dobara i usluga a takav promet dobara i usluga ili transakcije obavljaju se kao konkurencija firmama u privatnom vlasništvu. Član 13. Lica koja podliježu plaćanju PDV-a Lica koja, u smislu ovog zakona, podliježu plaćanju PDV-a su: 1. obveznici koji vrše promet dobrima ili uslugama na koje se obračunava PDV; 2. poreski zastupnik koga odredi obveznik koji u Bosni i Hercegovini nema sjedište ni stalnu poslovnu jedinicu, a koji obavlja promet dobara i usluga u Bosni i Hercegovini; 3. primalac usluga nabavljenih prilikom unapređivanja poslovanja, ako pružalac usluga koji nema sjedište u Bosni i Hercegovini, iz tačke 2. ovog stava, ne odredi poreskog zastupnika; 4. svako lice koje u fakturi ili drugom dokumentu koji služi kao faktura (u daljnjem tekstu: faktura) iskaže PDV, a koje, u skladu s ovim zakonom, nije dužno obračunati i uplatiti PDV; 5. u slučaju uvoza: primalac dobara, odnosno carinski dužnik utvrđen u skladu sa carinskim propisima; i 6. primalac dobara i usluga povezanih sa izgradnjom nepokretne imovine prema Poglavlju XII. ovog zakona. V. MJESTO OPOREZIVANJA Član 14. Mjesto prometa dobara PDV se obračunava, naplaćuje i plaća na mjestu prometa dobrima i uslugama a Bosna i Hercegovina smatra se jednim mjestom za vršenje prometa. Za mjesto prometa dobrima smatra se da je u BiH ako je to mjesto: 1. gdje se dobra nalaze u trenutku slanja ili prijevoza do primaoca ili, po njegovom nalogu, do trećeg lica, ako dobra šalje ili prevozi isporučilac, primalac ili treće lice, po njegovom nalogu; 2. ugradnje ili montaže dobara, ako se ona ugrađuju ili montiraju od strane isporučioca, primaoca ili, po njegovom nalogu, od strane trećeg lica; 3. gdje se dobra nalaze u trenutku isporuke, ako se dobra isporučuju bez otpreme, odnosno prijevoza; 4. gdje dobra ulaze u carinsko područje Bosne i Hercegovine. Član 15. Mjesto prometa usluga Za promet usluga smatra se da je izvršen u BiH ako obveznik: 1. ima stalno sjedište u BiH iz kojeg se pružaju usluge, ili 2. u nedostatku takvog mjesta, ima stalnu adresu ili uobičajeno mjesto stanovanja u BiH. Uz odredbe stava 1. ovog člana, mjestom gdje se vrši takav promet usluga smatra se da se nalazi u BiH kada se radi o mjestu gdje: 1. se nalazi nepokretna imovina, ako se radi o pružanju usluge koja je neposredno povezana s tom nepokretnom imovinom, uključujući djelatnost posredovanja i procjene vrijednosti u vezi s tom nepokretnom imovinom, kao i projektiranje, pripremu i izvođenje građevinskih radova i nadzor nad njima; 2. se obavlja prijevoz, a ako se prijevoz obavlja i u Bosni i Hercegovini i u inozemstvu (u daljnjem tekstu: međunarodni transport), odredbe ovog zakona primjenjuju se samo na onaj dio prijevoza izvršen u Bosni i Hercegovini; 3. je usluga stvarno izvršena, ako se radi o: a) sporednim uslugama u oblasti transporta, kao što su utovar, istovar, pretovar i slične usluge; b) uslugama iz oblasti kulture, umjetnosti, obrazovanja i nauke, sporta, zabavnoestradnim i sličnim uslugama, uključujući usluge organiziranja manifestacija, kao i s njima povezane usluge; c) uslugama procjene vrijednosti pokretne imovine; d) uslugama izvršenim na pokretnoj imovini. 4. primalac usluge obavlja djelatnost, ima stalno sjedište, ispostavu, stalnu adresu ili uobičajeno prebivalište, ako se radi o uslugama: a) prijenosa, ustupanja, propuštanja i stavljanja nekome na raspolaganje imovinskih prava, autorskih prava, prava na patente, licence, zaštitnih znakova i drugih prava intelektualne svojine; b) reklamiranja; c) savjetnika, inženjera, advokata, revizora, računovođa, tumača, obrade podataka i davanja podataka; d) preuzimanja obaveze da se u potpunosti ili djelimično odustane od vršenja neke djelatnosti ili korištenja nekog prava; e) bankarskim, finansijskim uslugama i uslugama u oblasti osiguranja i reosiguranja, osim iznajmljivanja sefova; f) stavljanja osoblja na raspolaganje; g) pružanja telekomunikacionih usluga, što znači prijenos, emitiranje ili prijem znakova, signala, teksta, slika, zvukova ili informacija putem kablovskih, optičkih ili drugih elektromagnetnih sistema, uključujući i pravo na korištenje takvog prijenosa, emitiranja ili prijema; h) iznajmljivanja pokretnih stvari, osim prijevoznih sredstava; i) posredovanja prilikom pružanja usluga iz podtački a) do h). 5. Ako usluge iz tačke 4. ovog člana pruža obveznik koji ima sjedište ili prebivalište u BiH za primaoca usluga koji nema svoje sjedište ili prebivalište u BiH, mjestom pružanja usluga smatra se mjesto gdje primalac usluge ima sjedište svoje firme ili prebivalište. Član 16. Posebna pravila UIO, radi izbjegavanja duplog oporezivanja ili neoporezivanja, može u preciziranim slučajevima odrediti mjesto pružanja usluga za usluge iz člana 15. stav 2. tačka 4., kao i za usluge iznajmljivanja prijevoznih sredstava. VI . NASTANAK PORESKE OBAVEZE Član 17. Opće Poreska obaveza nastaje u momentu kada se izvrši jedna od sljedećih radnji, koja god bude najranija: 1. isporuka dobara ili vršenje usluga; 2. izdavanje fakture u skladu s ovim zakonom; 3. plaćanje ili djelimično plaćanje izvršeno prije izdavanja fakture; 4. nastanak obaveze plaćanja carinskog duga kod uvoza dobara, a ako te obaveze nema, u momentu kada bi nastala obaveza plaćanja tog duga; 5. za promet dobrima i uslugama prema članu 5., 6. i 9., po isteku poreskog perioda za vrijeme kojeg je izvršen promet; i 6. za svaku izmjenu u poreskoj osnovici prema članu 20., kada se izda faktura ili drugi dokument. Član 18. Nastanak poreske obaveze na promet dobara Poreska obaveza na promet dobara nastaje u momentu: 1. otpreme ili početka prijevoza dobara primaocu ili trećem licu, po nalogu isporučioca, primaoca ili trećeg lica o kojem se radi; 2. preuzimanja vlasništva nad dobrima od strane primaoca u slučaju ugradnje ili montaže dobara od strane isporučioca ili, po njegovom nalogu, trećeg lica; 3. prijenosa prava raspolaganja na dobrima primaocu, ako se dobra isporučuju bez otpreme, odnosno prijevoza; 4. očitanja stanja primljene vode, električne energije, plina ili toplotne energije s ciljem obračuna potrošnje; 5. uvoza dobara u carinsko područje Bosne i Hercegovine. U slučajevima iz stavova 2. i 3. člana 11., PDV postaje zaračunljiv kada dobra više ne podliježu carinski odobrenom postupanju. Izuzetno od odredbi stava 1. tačke 5. i stava 2. ovog člana, kada uvezena dobra podliježu carinskim dažbinama ili drugim dažbinama s podjednakim učinkom, PDV se obračunava u momentu kada bi obaveza naplate uvoznih dažbina nastala da je tako propisano. Odredbe stava 1. ovog člana odnose se i na djelimične isporuke dobara. Djelimične isporuke iz stava 4. ovog člana postoje ako je za isporuku određenih dijelova ekonomski djeljive cjeline posebno ugovorena naknada. Član 19. Nastanak poreske obaveze na pružanje usluga Usluga se smatra pruženom u momentu kada je izvršeno pojedinačno pružanje usluge. Ako se za pružanje usluga izdaju periodične fakture, za promet usluga smatra se da je završen posljednjeg dana perioda za koji se izdaje faktura. Djelimična usluga smatra se završenom u momentu kada je okončano pružanje tog dijela usluge. Djelimična usluga iz stava 3. ovog člana postoji ako je za određene dijelove ekonomski djeljive usluge posebno ugovorena naknada. VII. PORESKA OSNOVICA Član 20. Poreska osnovica kod prometa dobara i usluga Poreska osnovica (u daljnjem tekstu : osnovica) prometa dobara i usluga jeste oporezivi iznos naknade (u novcu, stvarima ili uslugama) koju obveznik primi ili treba da primi za isporučena dobra ili pružene usluge, uključujući subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom tih dobara ili usluga, u koju nije uključen PDV, ako ovim zakonom nije drukčije propisano. U osnovicu se uračunavaju i: 1. akciza, carina i druge uvozne dažbine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV-a; 2. svi sporedni troškovi koje obveznik obračunava primaocu dobara i usluga (provizije, troškovi pakiranja, prijevoza, osiguranja i drugi vanredni troškovi koje isporučilac obračunava kupcu); 3. bilo koji iznosi koji se obračunavaju na povratnu ambalažu; 4. bilo koji troškovi priključivanja, naknade za ugradnju i drugi iznosi koji se obračunavaju kupcu od strane isporučioca dobara ili davaoca usluga kao uslov da se izvrši promet dobara i usluga. Ako naknada ili dio naknade nije plaćen u novcu, već u obliku prometa dobara i usluga, osnovicom se smatra tržišna vrijednost tih dobara i usluga u momentu njihove isporuke, u koju nije uključen PDV. Pri razmjeni dobara i usluga, osnovicom se smatra vrijednost dobara ili usluga koje su predmet razmjene. Osnovicu kod prometa dobara i usluga koje izvrši poreski obveznik koji nema uspostavljeno poslovanje u Bosni i Hercegovini čini naknada koju je primalac dobara ili usluga platio ili će platiti isporučiocu tih dobara, odnosno davaocu tih usluga koje izvrši promet dobara ili pruži usluge, uključujući i subvencije koje su direktno povezane sa cijenom takvog prometa. U slučaju prometa dobara iz člana 5. i 6. ovog zakona, osnovicom se smatra nabavna cijena tih ili sličnih dobara u momentu prometa, bez PDV-a. Osnovica za promet usluga iz člana 9. ovog zakona je iznos naknade za izvršene usluge. Ako je naknada za promet dobara ili usluga manja od tržišne vrijednosti ili ako je promet izvršen bez naknade, osnovica je tržišna vrijednost dobara, odnosno usluga u momentu njihovog prometa, bez PDV-a. Ako je naknada za promet dobara ili usluga viša od iznosa na koji je poreski obveznik imao pravo, osnovicu čini iznos primljene naknade, u koju nije uključen PDV. Sljedeće se ne uključuje u osnovicu: 1. popusti i druga umanjenja cijene, koji se primaocu dobara ili usluga daju na fakturi najkasnije u momentu izvršenja prometa dobara ili usluga; 2. iznosi koje obveznik primi od kupca kao naknadu troškova plaćenih u ime i za račun drugog, a koji su u njegovim knjigama knjiženi kao troškovi; 3. iznosi kamata koje je prodavac, odnosno davalac usluga obračunao na iznos koji je kupac dugovao, ako se iz ugovora ili druge dokumentacije o uplatama može utvrditi koji se dio uplata odnosi na kamate. Ako se osnovica naknadno izmijeni, zbog vraćanja dobara isporučiocu, popusta koji kupac dobije nakon primljenih dobara ili pruženih usluga, ili ako se iznos naknade ne može naplatiti nakon iscrpljivanja svih zakonskih sredstava, obveznik koji je izvršio promet dobara ili usluga može, primjenom člana 55.stav 6. ovog zakona, izvršiti ispravku iznosa PDV-a. Obveznik koji je izvršio promet dobara i usluga može ispraviti iznos PDV-a samo ako obveznik kome je izvršen promet dobara i usluga izmijeni odbitak ulaznog PDV-a i pod uslovom da o tome pismeno obavijesti isporučioca dobara i usluga. Ako se mijenja PDV obračunat i naplaćen na uvoz dobara, koji poreski obveznik uzima u obzir kao odbitak ulaznog poreza, odbitak ulaznog poreza može se ispraviti za razliku koja se javlja, na osnovu carinskih dokumenata ili odluke UIO. Ako je PDV za uvoz dobara, koji je odbijen kao ulazni porez, povećan, smanjen ili je obveznik oslobođen obaveze plaćanja, obveznik je dužan , na osnovu carinskog dokumenta ili rješenja UIO, ispraviti odbitak ulaznog poreza u skladu s tom izmjenom. Ako se ambalaža na koju je PDV obračunat i plaćen vrati, vrši se ispravka osnovice u periodu u kojem je ambalaža vraćena. UIO može: 1. odrediti norme utvrđivanja osnovice kada se određena vrsta dobara izuzimaju za privatnu upotrebu; i 2. utvrditi standardne vrijednosti za određena dobra koja se izuzimaju za privatnu upotrebu od strane određenih grupa poreskih obveznika. Član 21. Poreska osnovica kod uvoza dobara Poreska osnovica kod uvoza dobara u Bosnu i Hercegovinu je vrijednost tih dobara utvrđena u skladu sa carinskim propisima. U osnovicu iz stava 1. ovog člana uračunava se i : 1. akciza, carina i druge uvozne dažbine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV-a; 2. svi zavisni troškovi (provizija, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja) koji nastanu nakon uvoza dobara do prvog odredišta u Bosni i Hercegovini. Prvim odredištem, u smislu stava 2. tačke 2. ovog člana, smatra se mjesto koje je navedeno u otpremnici ili drugom dokumentu na osnovu kojeg se dobra uvoze u Bosnu i Hercegovinu. Prilikom uvoza dobara u osnovicu se ne uračunava smanjena cijena i popusti u skladu s članom 20. stav 10. tačka 1. ovog zakona. Kod uvoza dobara koje je obveznik privremeno izvezao radi popravka, prerade, dorade ili druge obrade izvan Bosne i Hercegovine, osnovicu čini vrijednost te popravke, prerade, dorade ili druge obrade. Član 22. Pretvaranje vrijednosti strane valute u domaću valutu Ako je osnovica za uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu izražena u stranoj valuti, za obračun te vrijednosti u domaćoj valuti primjenjuju se carinski propisi za obračunavanje carinske vrijednosti koji važe na dan nastanka poreske obaveze. Ako je vrijednost dobara ili usluga izražena u stranoj valuti, za obračun te vrijednosti u domaćoj valuti primjenjuje se srednji devizni kurs Centralne banke Bosne i Hercegovine koji važi na dan nastanka poreske obaveze. VIII . PORESKA STOPA Član 23. Standardna stopa Standardna stopa PDV-a na oporezivi promet dobara i usluga i uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu iznosi 17%. IX. OSLOBAĐANJA OD PLAĆANJA PDV-A Član 24. Djelatnosti u javnom interesu Sljedeće se oslobađa od plaćanja PDV-a: 1. javne poštanske usluge, osim telekomunikacionih usluga; 2. medicinske usluge i usluge zdravstvene zaštite, uključujući davanje ljudskih organa, krvi i mlijeka, koje se vrše u skladu sa zakonom kojim se regulira oblast zdravstvene zaštite, te usluge koje pružaju stomatolozi, zubotehničari i protetičari; 3. usluge socijalnog osiguranja, kao i s njima neposredno povezani promet dobara, pod uslovom da se vrše u skladu s propisima kojima je regulirana oblast socijalnog osiguranja; 4. usluge obrazovanja (predškolsko, osnovno, srednje, više i visoko), kao i s njima neposredno povezani promet dobara i usluga, pod uslovom da se vrše u skladu s propisima kojima je regulirana ta oblast; 5. usluge iz oblasti sporta i fizičkog vaspitanja, a koje pojedincima pružaju lica čija djelatnost nije usmjerena ka sticanju dobiti; 6. usluge lica koje angažiraju vjerske organizacije ili filozofska udruženja za obavljanja djelatnosti u tačkama 2.-4. ovog člana; 7. promet dobara i usluga koje su neposredno povezane s vjerskim obredima, a koje vrše registrirane vjerske organizacije, u skladu s propisima kojima je regulirano obavljanje te djelatnosti; 8. promet dobara i usluga koje su direktno povezane sa uslugama koje pružaju političke, sindikalne, humanitarne, dobrotvorne, invalidske i slične organizacije svojim članovima za članarinu, u skladu s propisima kojima su regulirane te djelatnosti, pod uslovom da takva oslobađanja ne dovode do poremećaja konkurencije na tržištu; 9. usluge iz oblasti kulture, uključujući i karte za kulturne manifestacije, kao i s njima neposredno povezani promet dobara i usluga, a koje lica čija djelatnost nije usmjerena ka sticanju dobiti vrše u skladu s propisima kojima je regulirana oblast kulture; 10. promet dobara i usluga koji vrše lica čije su djelatnosti oslobođene prema tačkama 2. i 9. ovog člana, pod uslovom da je takav promet izvršen isključivo za njihove vlastite potrebe i pod uslovom da takva oslobađanja ne dovode do poremećaja u konkurenciji; 11. usluge javnih radio i televizijskih servisa, osim onih koje su komercijalnog karaktera. Član 25. Finansijske i novčane usluge Sljedeće se oslobađa od plaćanja PDV-a: 1. usluge osiguranja i reosiguranja, uključujući i prateće usluge posrednika i agenata (zastupnika) u osiguranju; 2. promet nepokretne imovine, izuzev prvog prijenosa prava svojine ili prava raspolaganja novoizgrađenom nepokretnom imovinom; 3. usluge izdavanja pod zakup i podzakup kuća za stanovanje, stanova i stambenih objekata na period duži od 60 dana, kao i usluge izdavanja pod zakup poljoprivrednog i šumskog zemljišta registriranog u zemljišnim knjigama; 4. finansijske usluge, uključujući: a) odobravanje i upravljanje kreditima, garancijama ili drugim oblicima kreditnog osiguranja od strane kreditora; b) usluge koje su povezane s upravljanjem depozitima, ušteđevinom i bankovnim računima, vođenjem platnih transakcija, prijenosom i izvršavanjem dospjelih obaveza, unovčavanjem čekova ili drugih finansijskih instrumenata, izuzev s plaćanjem dugova i faktoringa; c) transakcije, uključujući vrijednosne papire, koje se odnose na novčanice i kovanice koje predstavljaju zakonsko sredstvo plaćanja u svakoj zemlji, osim kolekcionarskih predmeta (kovanica od zlata, srebra i drugih materijala, novčanica koje se ne koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja i kovanica numizmatičke vrijednosti); d) trgovanje dionicama ili drugim vidovima učešća u preduzećima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima, uključujući njihovo izdavanje, osim čuvanja vrijednosnih papira; e) upravljanje investicionim fondom; 5. isporuke zlata Centralnoj banci Bosne i Hercegovine; 6. važeće poštanske marke, poreske markice, administrativne i sudske takse; 7. igre na sreću. Član 26. Uvoz dobara Sljedeće se oslobađa od plaćanja PDV-a: 1. konačni uvoz dobara čiji bi svaki daljnji promet od strane poreskog obveznika bio oslobođen od PDV-a u Bosni i Hercegovini; 2. konačni uvoz dobara koja su oslobođena od plaćanja carine, osim ako nije drugačije propisano u Zakonu o carinskoj politici Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», br. 57/04 – u daljnjem tekstu: Zakon o carinskoj politici). Olakšica se ne primjenjuje na dobra oslobođena od plaćanja carine prema članu 176., stavovi 1. do 3. Zakona o carinskoj politici ; 3. dobra u tranzitu kroz carinsko područje Bosne i Hercegovine; 4. dobra koja se, u okviru carinskog postupka, privremeno izvoze i u nepromijenjenom stanju ponovo uvoze, pod uslovom da su takva dobra oslobođena od plaćanja carine u skladu sa carinskim propisima; 5. uvezena dobra koja su oslobođena od plaćanja carine, a namijenjena za: a) službene potrebe diplomatskih ili konzularnih predstavnika akreditiranih od strane Bosne i Hercegovine; b) službene potrebe međunarodnih organizacija, ako je to regulirano međunarodnim ugovorima čiji je potpisnik Bosna i Hercegovina; c) lične potrebe stranih lica diplomatskih i konzularnih predstavnika akreditiranih od strane Bosne i Hercegovine, uključujući i članove njihovih porodica; d) lične potrebe stranih lica međunarodnih organizacija, uključujući i članove njihovih porodica, ako je to regulirano međunarodnim ugovorima čiji je potpisnik Bosna i Hercegovina; 6. uvoz ulova s ribarskih brodova u lukama, pod uslovom da je takav ulov neprerađen ili da je bio podvrgnut samo onim postupcima koji su potrebni za očuvanje kvaliteta i da prije takvog uvoza nije izvršen nikakav promet; 7. usluge povezane s uvozom dobara, pod uslovom da je vrijednost takvih usluga uključena u osnovicu, u skladu s članom 21. stav 2. tačka 2. ovog zakona; 8. zlato i dragocjeni metali, novčanice i kovanice koje uvozi Centralna banka Bosne i Hercegovine. Član 27. Izvoz dobara Sljedeće se oslobađa od plaćanja (oporezuje nultom stopom) PDV-a: 1. izvoz dobara iz Bosne i Hercegovine od strane ili u ime prodavca; 2. pružanje usluga, uključujući i prijevoz i druge pomoćne usluge, koje su direktno povezane sa izvozom ili uvozom dobara, u skladu s članom 11. stav 3. ovog zakona; 3. dobra koja iz Bosne i Hercegovine izveze kupac ili drugo lice u ime kupca koji nema sjedište u Bosni i Hercegovini, osim dobara koja su namijenjena za opremanje privatnih brodova, zrakoplova ili bilo kojih drugih prijevoznih sredstava koja se koriste za lične potrebe; 4. usluge izvršene na dobrima koja su uvezena u Bosnu i Hercegovinu i izvezena od strane lica koja su izvršila te usluge licu koje nema stalno sjedište, a ni stalno ili uobičajeno mjesto boravka u Bosni i Hercegovini; 5. usluge isporuke dobara ovlaštenim organizacijama koje ta dobra izvoze u okviru registriranih humanitarnih ili dobrotvornih aktivnosti; 6. pružanje usluga koje vrše predstavnici i drugi posrednici u ime i za račun drugog, pod uslovom da te usluge čine dio usluga koje su navedene u ovom članu ili usluge koje se vrše van BiH; 7. izvoz zlata centralnim bankama. Član 28. Međunarodni prijevoz Sljedeće se oslobađa od plaćanja PDV-a: 1. snabdijevanje plovnih objekata gorivom i drugim dobrima: a) koji se koriste za plovidbu na otvorenom moru i koji prevoze putnike uz naknadu, odnosno koji su namijenjeni za obavljanje komercijalnih, industrijskih ili ribarskih aktivnosti; b) koji se koriste za spašavanje i pomoć na moru. 2. snabdijevanje, popravak, održavanje i iznajmljivanje objekata prema podtačkama a) i b) tačke 1. ovog člana, kao i snabdijevanje, iznajmljivanje, davanje u zakup, popravak i održavanje opreme, uključujući i opremu za ribarenje, koja je ugrađena ili se koristi na takvim plovnim objektima; 3. kupovina, popravak i davanje u zakup zrakoplova koje avioprijevoznici koriste za letove na međunarodnim linijama uz naknadu, kao i opticaj, davanje u zakup, popravak i održavanje opreme koja je ugrađena ili se koristi u takvim zrakoplovima; 4. snabdijevanje gorivom i drugim dobrima zrakoplova iz tačke 3. ovog člana; 5. pružanje usluga, osim usluga iz tačke 2. ovog člana, u svrhe zadovoljavanja direktnih potreba plovnih objekata iz tačke 2. ovog člana ili njihovog tereta; 6. pružanje usluga, osim usluga iz tačke 3. ovog člana, za zadovoljavanje direktnih potreba zrakoplova iz tačke 3. ovog člana ili njihovog tereta. Član 29. Diplomatske i međunarodne organizacije Sljedeće podliježe povratu PDV-a plaćenom za snabdijevanje dobrima i uslugama: 1. diplomatskih ili konzularnih predstavništava; 2. međunarodnih organizacija, ako je to regulirano međunarodnim ugovorima čiji je potpisnik Bosna i Hercegovina; 3. članova međunarodnih organizacija, uključujući i članove njihovih porodica, ako je to regulirano međunarodnim ugovorima čiji je potpisnik Bosna i Hercegovina. UIO donosi propise kojima regulira pravo na povrat PDV-a prilikom kupovine dobara. Član 30. Posebna oslobađanja Sljedeće se oslobađa od plaćanja PDV-a: 1. uvozi dobara namijenjenih za potrebe slobodnih zona i skladišta, osim carinskih; 2. isporuka dobara, pod uslovom da su: a) prijavljena UIO, da je prethodno odobrenje za takvu isporuku izdato u skladu sa carinskim propisima i da su privremeno uskladištena; b) isporučena u bescarinske zone ili bescarinska skladišta; c) isporučena unutar slobodne zone i slobodnih skladišta; d) isporučena za carinska skladišta. 3. svako pružanje usluga koje su povezane s prometom dobara iz tačke 2. ovog člana. Mjesta iz tačke 2. podtački a) do d) definirana su carinskim propisima. Svako oslobađanje od PDV-a po odredbama ovog člana priznaje se samo pod uslovom da određena dobra nisu puštena u slobodan promet i da je iznos PDV-a koji dospijeva puštanjem robe u slobodni promet jednak iznosu koji bi bio obračunat i naplaćen da su takva dobra oporeziva njihovim uvozom u Bosnu i Hercegovinu i unutar teritorije Bosne i Hercegovine. PDV se ne plaća na promet dobara koji je izvršen u bescarinskim prodavnicama na međunarodnim aerodromima ili međunarodnim lukama koje su registrirane za međunarodni promet, pod uslovom da ta dobra iz Bosne i Hercegovine iznose putnici, u propisanim količinama, u drugu zemlju. Pojam ''putnik'', kako je naveden u stavu 4. ovog člana, znači svako lice koje posjeduje kartu na kojoj je naznačen odredišni aerodrom ili odredišna luka u drugoj zemlji. UIO bliže propisuje uslove za primjenu stava 4. ovog člana, uključujući i PDV na izvoz na malo. Član 31. Uslovi za primjenu oslobađanja UIO propisuje uslove za primjenu oslobađanja propisanih članom 24. - 30. ovog zakona. X . ODBITAK ULAZNOG POREZA Član 32. Opće Ulazni porez je, u vezi s poreskim obveznikom, iznos PDV-a koji mu je obračunat na promet dobara ili usluga i PDV koji plati ili treba platiti prilikom uvoza dobara, gdje se (u oba slučaja) radi o dobrima ili uslugama koje koristi ili treba koristiti u svrhu poslovanja koje vrši. Obveznik ima pravo odbiti PDV koji je obavezan platiti ili ga je platio prilikom kupovine dobara ili usluga od drugog obveznika ili prilikom uvoza dobara, pod uslovom da ta dobra, odnosno usluge koristi za promet dobara i usluga koji podliježe plaćanju PDV-a. Obveznik može ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza za promet dobara i usluga koji izvrši u inozemstvu, pod uslovom da bi pravo na odbitak ulaznog poreza postojalo da je takav promet izvršen u Bosni i Hercegovini. Obveznik ne može ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza na: 1. promet dobara i usluga koje su oslobođene od plaćanja PDV-a, osim ako ovim zakonom nije drukčije propisano; 2. promet dobara i usluga izvršenih u inozemstvu, ako za taj promet ne bi imao pravo na odbitak ulaznog poreza da je izvršen u Bosni i Hercegovini; 3. promet dobara i usluga kupljenih od lica s prebivalištem u Bosni i Hercegovini, a koji nije registriran u skladu s ovim zakonom. Obveznik ima pravo na odbitak ulaznog poreza na promet dobara i usluga koje su oslobođene plaćanja PDV-a prema: 1. članu 26. tačka 8. ovog zakona i 2. članovima 27. i 28. ovog zakona. Obveznik ne može ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza na: 1. nabavku, proizvodnju i uvoz putničkih automobila, autobusa, motocikla, plovnih objekata i zrakoplova i rezervnih dijelova za takva prijevozna sredstva, goriva i potrošnog materijala za potrebe prijevoza, kao i iznajmljivanje, održavanje, popravke i druge usluge koje su povezane s korištenjem tih prijevoznih sredstava, osim ako prijevozna sredstva i druga dobra koristi isključivo za obavljanje svoje poslovne djelatnosti; 2. izdatke za poslovne zabave i smještaj; 3. izdatke koji se odnose na sticanje nepokretne imovine koju obveznik ili njegovo osoblje koristi kao objekat za stanovanje, boravak djece ili kao objekat za rekreaciju i aktivnosti u slobodno vrijeme, kao i dobra i usluge povezane s njima ili njihovom upotrebom; 4. izdatke obveznika i zaposlenih lica za reprezentaciju; 5. isplate zaposlenim u naturi. Pravo na odbitak ulaznog poreza obveznik može ostvariti samo ako posjeduje: 1. fakturu izdatu od strane drugog obveznika na kojoj je iskazan PDV u skladu s članom 55. ovog zakona; 2. dokument koji se odnosi na uvoz dobara, a kojim se potvrđuje da je primalac ili uvoznik prilikom uvoza platio PDV koji je na ovaj način iskazan; 3. ako ne raspolaže osnovnim sredstvima u skladu s članom 36. stav 2. i ako prijava za PDV sadrži sve podatke iz člana 39. stav 4. ovog zakona. Obveznik može odbiti ulazni porez od izlaznog PDV-a, ako ga ima, u poreskom periodu u kojem je PDV obračunat u skladu s članom 17. i 38. ovog zakona. Ako obveznik za kupljena dobra dobije fakturu u kojoj je PDV iskazan od strane lica koje, u skladu sa zakonom, ne može izdati takvu fakturu, on ne može ostvariti pravo na odbitak PDV-a koji je iskazan kao ulazni porez, bez obzira što je taj porez platio u dobroj namjeri. Ako obveznik primi fakturu na kojoj je iskazan iznos PDV-a u višem iznosu od iznosa koji je trebalo da bude obračunat i naplaćen u skladu s ovim zakonom, obveznik ne može više obračunati iznos odbiti kao ulazni porez, čak i ako je PDV plaćen. Član 33. Obračunavanje dijela ulaznog poreza koji se može odbiti – djelimično oslobađanje Ako obveznik koristi isporučena ili uvezena dobra za potrebe svoje poslovne djelatnosti ili prima usluge da bi izvršio promet dobara i usluga s pravom ili bez prava na odbitak ulaznog poreza, može da koristi pravo na odbitak srazmjernog dijela tog ulaznog poreza. Srazmjerni dio ulaznog poreza odgovara onom dijelu prometa dobara i usluga s pravom na odbitak ulaznog poreza u ukupnom prometu u koji nije uključen PDV. Srazmjerni poreski odbitak utvrđuje se primjenom procenta srazmjernog odbitka na iznos ulaznog poreza umanjenog za iznos koji obveznik nema pravo odbiti. U dio PDV-a koji se može odbiti ne ulazi: 1. iznos za promet koji se odnosi na opremu koju obveznici koriste u obavljanju svojih poslovnih djelatnosti; 2. iznos za pružanje finansijskih usluga, ako se vrše kao povremene transakcije i 3. iznos za promet nepokretne imovine, ako se promet vrši kao povremene transakcije. Iznos PDV-a koji se može odbiti utvrđuje se godišnje kao procenat i zaokružuje se na cijeli broj. Iznos koji se može odbiti za tekuću godinu određuje se na osnovu podataka dostavljenih u prethodnoj godini, a ako nema podataka o prometu iz prethodne godine ili ako se radi o zanemarivom (minimalnom) iznosu, iznos koji se može odbiti određuje UIO na osnovu izjave obveznika. Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana, obveznik može, posebno za svaku djelatnost koju obavlja, odrediti dio koji se može odbiti, pod uslovom da odvojeno vodi knjige za svaku djelatnost i da dobije odobrenje od UIO. UIO može od obveznika zahtijevati da odvojeno vodi knjige za svaku pojedinu oblast privrednih djelatnosti koje obavlja. Član 34. Zgrade s dvostrukom namjenom PDV koji se odnosi na izgradnju zgrade, uključujući i njeno proširenje, a koja, uz prostorije za obavljanje privrednih djelatnosti obveznika, obuhvata i druge prostorije, može se odbiti u srazmjeri troškova za izgradnju prostorija firme u odnosu na ukupne troškove izgradnje. Poslovnim prostorijama ne smatraju se: 1. prostorije koje se koriste za boravak vlasnika ili njegovih zaposlenika, bez obzira da li se te prostorije koriste i kao poslovne prostorije; 2. prostorije koje se iznajmljuju, osim u slučaju kada je obveznik dobrovoljno registriran za iznajmljivanje u smislu člana 61. ovog zakona. PDV se može u potpunosti odbiti, pod uslovom da je dobavljač dobara, odnosno davalac usluga u fakturi jasno izvršio podjelu troškova koji se odnose na poslovne prostorije i druge prostorije. PDV na bilo kakav popravak, renoviranje, izmjenu i održavanje zgrada iz stava 1. ovog člana, a koji se ne može direktno pripisati poslovnim prostorijama, može se odbiti u srazmjeri površine poslovnih prostorija u odnosu na ukupnu površinu zgrade. PDV na bilo kakvu izgradnju, popravak ili održavanje nepokretne imovine, osim zgrada, može se odbiti saglasno općim odredbama zakona. Član 35. Drugi slučajevi dvostruke namjene UIO može propisati način obračunavanja i odbijanja dijela ulaznog poreza koji se može odbiti za one vrste dobara koje često služe dvostrukoj namjeni. Član 36. Ispravka odbitka ulaznoga poreza Obveznik koji izvrši odbitak ulaznog poreza u skladu s odredbama ovog zakona dužan je da isti ispravi ako: 1. naknadno utvrdi da je odbitak ulaznog poreza obračunat u većem ili manjem iznosu od iznosa na koji je obveznik imao pravo; 2. je nakon obračunavanja poreza došlo do otkazivanja kupovine ili smanjenja cijena. Obveznik, koji je ostvario pravo na odbitak ulaznog poreza pri nabavci opreme i objekata za vršenje svoje poslovne djelatnosti, dužan je izvršiti ispravku odbitka ulaznog poreza ako prestane ispunjavati uslove za ostvarivanje ovog prava, i to u roku od pet godina od kalendarske godine u kojoj je počela upotreba opreme, a u slučaju nepokretne imovine, deset godina od momenta početka upotrebe objekata. Momenat početka upotrebe opreme i objekata iz stava 2. ovog člana smatra se poreskim periodom u kojem je izvršen odbitak ulaznog poreza. Opremom iz stava 2. ovog člana smatraju se stalna sredstva koja podliježu amortizaciji, čija nabavna cijena prelazi iznos od 10.000,00 KM, a koja se, prema propisima o računovodstvu, klasificiraju kao stalna materijalna aktiva obveznika. Ispravka odbitka ulaznog poreza ne vrši se ako je iznos ispravke dijela PDV-a koji se može odbiti manji od pet procenata (najniži nivo). UIO može bliže regulirati primjenu odredbi ovog člana u pogledu ispravke odbitaka ulaznog poreza. Član 37. Odbitak ulaznog poreza prilikom početka obavljanja oporezivih djelatnosti Dobra na zalihama Svako lice koje se registrira kao PDV obveznik ima pravo na proporcionalni odbitak ulaznog poreza na dobra koja ima na zalihama na dan prije nego što se prvi put registrira kao PDV obveznik. Proporcionalni odbitak ulaznog poreza određuje UIO na osnovu računovodstvenih podataka koje obveznik dostavi i podataka o zalihama robe drugih poreskih obveznika koji obavljaju sličnu djelatnost. Obveznik iz stava 1. ovog člana može odbiti ulazni porez srazmjerno prometu dobara i usluga koje izvrši, ali nema pravo na povrat PDV-a po tom osnovu. XI. PERIOD OPOREZIVANJA, OBRAČUNAVANJA I PLAĆANJA PDV-A Član 38. Period obračunavanja PDV-a Poreski period za koji se obračunava PDV je jedan kalendarski mjesec. Obveznik je dužan obračunati PDV za odgovarajući poreski period na osnovu ukupnog prometa dobara ili usluga iskazanih u fakturama u tom poreskom periodu. Član 39. Podnošenje prijave za plaćanje PDV-a i plaćanje poreza Obveznici su dužni svoju PDV obavezu obračunatu za određeni poreski period navesti u mjesečnoj PDV prijavi. Prijavu iz stava 1. ovog člana obveznik podnosi do 10-og u mjesecu po isteku poreskog perioda. Obveznik podnosi prijavu za PDV bez obzira da li je obavezan platiti PDV u periodu za koji je prijava podnesena. Prijava za PDV sadrži sve neophodne podatke za obračunavanje poreske obaveze obveznika. Lica iz Poglavlja III. ovog zakona, koja podliježu obavezi plaćanja PDV-a, također plaćaju PDV u rokovima iz stava 2. ovog člana. Kod uvoza dobara, PDV koji dospijeva na njih obračunava se, naplaćuje i plaća u skladu s propisima zakona koje se odnose na naplatu carinskih i drugih dažbina koje dospijevaju prilikom uvoza. Oblik i sadržaj prijave za PDV propisuje UIO prema propisima donesenim prema ovom zakonu. XII. POSEBNA SHEMA ZA NAPLATU PDV-A NA PROMET POVEZAN S GRAĐEVINSKIM RADOVIMA Član 40. Opseg Posebne sheme Obaveza plaćanja PDV-a kod prometa dobara i usluga koje su u vezi sa izgradnjom nepokretne imovine prebacuje se na lice kojem je izvršen promet u vezi sa izgradnjom te imovine (u daljnjem tekstu: Posebna shema). Posebna shema odnosi se na građevinske radove na izgradnji novih zgrada, kao i radove na renoviranju, proširivanju i održavanju postojećih zgrada, a čija ukupna vrijednost prelazi iznos od 25.000,00 KM. Član 41. Funkcioniranje Posebne sheme Izvođač radova koji je angažirao kooperanta za promet dobrima i uslugama, koje utiču na izvođenje građevinskih radova koje vrši izvođač, obveznik je plaćanja PDV-a koji mu obračuna kooperant. Plaćanje PDV-a koji kooperant obračuna izvođaču, izvođač radova vrši s pozivanjem na PDV identifikacioni broj kooperanta. Dokaz da je izvršio plaćanje izvođač radova dostavlja kooperantu. Član 42. Prava i obaveze prema Posebnoj shemi Kooperant i izvođač radova su solidarno i pojedinačno odgovorni za plaćanje PDV-a, dok se ne primi dokaz da je fakturirani PDV plaćen. Kooperant obračunava, plaća i podnosi prijavu za PDV prema Posebnoj shemi u skladu s odredbama ovog zakona, na isti način kao i za bilo koju drugu privrednu djelatnost. Plaćanje PDV-a od strane izvođača radova, koji obračunava kooperant, tretira se kao ulazni porez, a dokaz o plaćanju istog je osnov za odbitak ulaznog poreza za dobavljača robe, odnosno davaoca usluga. Član 43. Produžetak primjene Posebne sheme UIO može propisima produžiti primjenu Posebne sheme, tako da pravdanje i plaćanje PDV-a u ime isporučioca dobara, odnosno davaoca usluga postane obaveza registriranog PDV obveznika koji prima građevinske radove. XIII. POSEBNI POSTUPCI OPOREZIVANJA Član 44. Male firme Lice čiji ukupan promet dobara ili usluga (u daljnjem tekstu: ukupan promet) u prethodnoj godini ne prelazi ili nije vjerovatno da će preći iznos određen članom 57. stav 1. ovog zakona nije obveznik u smislu odredbi ovog zakona. Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na obveznika koji je prethodno registriran, odnosno čiji je ukupan promet bio veći od iznosa određenog u članu 57. stav 1. ovog zakona. Lice koje kao predstavnik domaćinstva obavlja poljoprivrednu ili šumarsku djelatnost za koju se porez na dohodak plaća u skladu s katastarskim prihodom od poljoprivrednog i šumskog zemljišta (u daljnjem tekstu: poljoprivrednik) nije obveznik u smislu odredbi ovog zakona ako je ukupan katastarski prihod svih članova domaćinstva niži od 15.000 KM. Pojam "domaćinstvo" znači zajednica življenja, privređivanja i trošenja zajednički ostvarenih prihoda. Lica iz stava 1. do 3. ovog člana nemaju pravo iskazivanja PDV-a u fakturama ili odbitka ulaznog poreza i nisu dužna voditi knjige na način propisan ovim zakonom. Lica iz stava 1. do 3. ovog člana mogu, u bilo kom momentu, podnijeti zahtjev UIO za plaćanje PDV-a. UIO, na osnovu zahtjeva od strane lica iz stava 6. ovog člana, donosi rješenje o njihovoj registraciji za PDV, a obaveza plaćanja PDV-a za takva lica traje najmanje 60 mjeseci. Član 45. Poljoprivrednici Svi poljoprivrednici opisani u stavu 3. člana 44. koji nisu poreski obveznici imaju pravo na paušalnu naknadu za ulazni porez (u daljnjem tekstu: paušalna naknada) prilikom kupovine poljoprivrednih i šumarskih dobara i usluga koje nastaju kao rezultat djelatnosti na koje se plaća porez na katastarski dohodak od poljoprivrede i šumarstva, pod uslovima i na način utvrđen ovim članom i pod uslovom da su prethodno dobili odobrenje od UIO. Paušalna naknada plaća se poljoprivredniku koji izvrši promet koji uključuje poljoprivredna i šumarska dobra i usluge licima koja se smatraju obveznicima u smislu ovog zakona. Obveznici iz stava 2. ovog člana, kojima poljoprivrednici vrše promet dobara ili usluga, obavezni su paušalnu naknadu dodati na iznos koji plaćaju za promet dobara ili izvršene usluge. Obveznici iz stava 3. ovog člana imaju pravo na odbitak paušalnog iznosa kao ulaznog poreza pod uslovima propisanim ovim zakonom. Bliže uslove za primjenu ovog člana donosi UIO. UIO prije isteka tekuće godine utvrđuje iznos godišnje naknade za narednu godinu. Iznos naknade utvrđuje se tako da se obveznicima prema ovom članu kompenzira PDV koji su im za promet dobara i usluga obračunali poljoprivrednici. Član 46. Usluge koje pružaju putničke agencije i turoperatori Putničkim agencijama i turoperatorima (u daljnjem tekstu: putničke agencije), u smislu ovog zakona, smatraju se obveznici koji pružaju turističke usluge i koji, u vezi s tim uslugama, postupaju u svoje ime, pri čemu za organizaciju putovanja koriste dobra i usluge drugih obveznika koje putnici neposredno koriste (u daljnjem tekstu: putničke pogodnosti) i plaćaju PDV u skladu s ovim članom. Sve usluge koje putnička agencija izvrši za organizaciju putničkih pogodnosti smatraju se, u smislu ovog zakona, jedinstvenom uslugom. Mjesto vršenja jedinstvene turističke usluge utvrđuje se u skladu s članom 15. stavovi 1. i 2. ovog zakona. Osnovica jedinstvene usluge koju vrši turistička agencija je iznos koji predstavlja razliku između ukupne naknade koju plaća putnik i stvarnih troškova koje putnička agencija plaća za primljena dobra i izvršene usluge od strane drugih obveznika, bez PDV-a. Ako se lica koja vrše promet dobara i usluga turističkoj agenciji nalaze izvan Bosne i Hercegovine, PDV se ne plaća saglasno članu 28. stav 1. tačka 6. ovog zakona. Ako se promet dobara i usluga djelimično vrši u Bosni i Hercegovini, a djelimično izvan Bosne i Hercegovine, PDV se plaća samo na onaj dio prometa koji se vrši u Bosni i Hercegovini. Putnička agencija nema pravo na odbitak ulaznog poreza koji je obračunat od strane obveznika koji su izvršili promet dobara i usluga za neposrednu korist putnika. Član 47. Korištena roba, umjetnička djela, kolekcionarski predmeti i antikviteti Svaki obveznik koji, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, radi ili u svoje ime ili u ime drugog lica prema ugovoru, na osnovu kojeg se provizija plaća za kupovine i prodaje, a koji kupi ili dobije korištenu robu, umjetnička djela, kolekcionarske predmete i antikvitete, s namjerom da ih preproda (u daljnjem tekstu: preprodavac), može se opredijeliti da PDV obračuna na transakcije koje se odnose na pojedine stavke, u skladu s ovim članom i članovima 48. i 49. Pojam ''korištena roba'' znači svaki pokretni predmet koji je pogodan za daljnju upotrebu u postojećem stanju ili nakon popravka, osim umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta, antikviteta, plemenitih metala i dragog kamenja. Sljedeće se smatra plemenitim metalima: srebro (uključujući srebro kombinirano sa zlatom ili platinom), zlato (uključujući zlato kombinirano s platinom), platina i svi predmeti izrađeni od tih metala, pod uslovom da naknada za promet ovih metala ne prelazi tržišnu vrijednost. Dragim kamenjem smatraju se: dijamanti, rubini, safiri i smaragdi, bez obzira da li su u obrađenom ili neobrađenom stanju, pod uslovom da nisu ugrađeni ili povezani u niske. ''Umjetnička djela'', kolekcionarski predmeti'' i ''antikviteti'' slijede definicije pojmova navedene u Aneksu 1. ovog zakona. Ako preprodavci istovremeno obračunavaju, naplaćuju i plaćaju PDV prema općim uslovima, obavezni su u svojim knjigama posebno knjižiti nabavku. Preprodavci mogu obračunati i naplatiti PDV prema posebnim uslovima, ako su kupili ili dobili dobra iz stava 1. ovog člana: 1. od lica koja nisu obveznici; 2. od drugih obveznika koji, u skladu s ovim zakonom, nisu imali pravo na odbitak ulaznog poreza za promet takvim dobrima, a koji su oslobođeni prema članovima 24. i 25. ovog zakona; 3. od obveznika iz člana 44. stav 1. i 2. ovog zakona, ako je u pitanju poslovna imovina; 4. od drugih preprodavaca, u mjeri u kojoj promet podliježe plaćanju PDV-a prema posebnim uslovima prema ovom članu. Ako su ispunjeni uslovi precizirani u članu 27. ovog zakona, promet dobara prema ovom članu također je oslobođen od PDV-a. Preprodavci koji obračunavaju PDV u skladu s ovim članom i članovima 48. i 49. ovog zakona ne mogu na ispostavljenim fakturama iskazati PDV ili navesti bilo koji podatak na osnovu kojeg se može PDV obračunati. UIO izdaje bliže propise kojima se propisuje primjena posebnih uslova, uključujući zahtjeve za fakturiranjem i vođenjem knjigovodstva itd. Član 48. Osnovica za promet korištene robe, umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta Osnovica za promet dobara iz člana 47. ovog zakona je razlika između prodajne i nabavne cijene dobra, uz odbitak PDV-a koji je sadržan u toj razlici. Nabavna cijena za preprodavca je ukupno plaćeni iznos u gotovini, dobrima ili uslugama, u koji ulaze svi porezi, provizije, troškovi i dažbine koje preprodavac plati licu od kojeg je nabavio ta dobra. Prodajna cijena za preprodavca je ukupni iznos koji je preprodavac primio ili treba primiti od kupca ili trećeg lica, a u koji ulaze i subvencije koje su direktno povezane s takvim prometom, porezi, provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja koje preprodavac obračunava kupcu, uključujući i PDV. Ako je nabavna cijena veća od prodajne cijene, oporezivi iznos je nula. Preprodavac koji se odluči za vršenje obračuna izlaznog poreza prema općim uslovima propisanim ovim zakonom ima pravo na odbitak ulaznog poreza u skladu s općim odredbama u momentu kada je obračunata obaveza PDV-a postala naplativa. Član 49. Drugi slučajevi prometa umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta Preprodavac može također odabrati da obračunavanje PDV-a vrši na razliku između prodajne i nabavne cijene za promet sljedećih dobara: 1. umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta koje on sam uvozi; 2. umjetničkih djela koja dobije direktno od umjetnika ili njegovog pravnog nasljednika; 3. umjetničkih djela koja dobije po nižoj stopi od obveznika koji nije preprodavac. Osnovica za promet dobara prema ovom članu je razlika između prodajne cijene preprodavca za takva dobra i nabavne cijene preprodavca za ta dobra, umanjena za PDV na tu razliku. Nabavna cijena za uvoze je iznos koji je jednak osnovici za uvoz dobara, uvećan za PDV koji je obračunat i naplaćen ili plaćen na takav uvoz. Nabavna cijena prema stavu 1. tačke 2. i 3. ovog člana je ukupno plaćeni iznos, u koji su uračunati svi porezi, provizije, troškovi i dažbine koje je preprodavac platio licu od kojeg je ta dobra dobio. Prodajna cijena preprodavca je ukupno plaćeni iznos koji preprodavac primi ili treba primiti od kupca ili trećeg lica, u koji su uključene subvencije koje su direktno povezane s prometom, porezi i sve druge dažbine i zavisni troškovi nabavke, provizije, troškovi pakiranja, isporuke i osiguranja koje preprodavac obračunava kupcu, u koji je uključen PDV. Ako je nabavna cijena veća od prodajne cijene za ista dobra, za osnovicu se smatra da je nula. Preprodavac koji vrši promet dobara prema ovom članu ne može odbiti ulazni porez na dobra koja je dobio ili uvezao na ovaj način. Odredbe člana 48. stav 2. i 3. ovog zakona primjenjuju se i na promet dobara u smislu ovog člana. U slučajevima kada nije moguće obračunati PDV na svaki isporučeni artikal, jer su kupovina i prodaja izvršene u cijelosti, obveznik može odrediti maržu za oporezivanje prema posebnim uslovima za određeni poreski period, kao razliku između ukupnog prometa u tom periodu i ukupne nabavke dobara navedenih u članu 47. stav 2. ovog zakona. UIO može izdati detaljnije propise u vezi s primjenom ovog člana. Član 50. Promet dobara na javnoj aukciji Obveznik koji, prilikom unapređivanja svoje djelatnosti, radi ili u svoje ime ili u ime drugog lica po ugovoru na osnovu kojeg se plaća provizija za kupovinu ili prodaju korištene robe, umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta na javnoj aukciji (u daljnjem tekstu: aukcionar), s namjerom da ih proda najboljem ponuđaču, može obračunavati i naplaćivati PDV saglasno ovom članu i članu 51. Zakona. Ako aukcionar istovremeno obračunava i naplaćuje PDV prema općim i posebnim uslovima, obavezan je u svojim knjigama navesti odvojene podatke o prometu i obračunati i naplatiti PDV za svaki posebno. Aukcionar može obračunati i naplatiti PDV u skladu sa stavom 1. ovog člana ako radi u ime nalogodavca koji je: 1. lice koje nije oporezivo lice; 2. drugi obveznik koji prema ovom zakonu nema pravo na odbitak ulaznog PDV-a za ta dobra; 3. obveznik prema stavu 1. i 2. člana 44. ovog zakona, ako se radi o njegovim stalnim sredstvima; 4. preprodavac prema članu 47. ovog zakona. Definicije iz stava 2. i 3. člana 47. primjenjuju se i na slučajeve navedene u ovom članu. Član 51. Osnovica za promet dobara na javnoj aukciji Osnovica za promet dobara iz člana 50. ovog zakona je razlika između cijene koja je postignuta na javnoj aukciji i iznosa koji je aukcionar platio nalogodavcu za izvršeni promet dobara, u koji je uključen PDV koji je aukcionar platio na proviziju. Iznos koji aukcionar treba platiti nalogodavcu jednak je razlici između cijene postignute na javnoj aukciji i iznosa provizije koju aukcionar primi ili treba primiti od nalogodavca, prema ugovoru kojim se provizija plaća pri prodaji. Cijena koja je postignuta na aukciji je ukupni iznos u koji su uključeni porez i direktni troškovi, kao što su: provizija, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja, a koje kupac plaća aukcionaru za robu. Aukcionar je obavezan kupcu i nalogodavcu ispostaviti fakturu za svaki promet dobara na javnoj aukciji. U fakturi koja se ispostavlja kupcu mora se navesti cijena dobara postignuta na aukciji, porezi i druge dažbine, te direktni troškovi (provizija, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja) koje aukcionar obračunava kupcu dobara. PDV se ne može posebno iskazivati na fakturi. U fakturi koju aukcionar ispostavlja nalogodavcu mora odvojeno biti navedena cijena postignuta na aukciji i iznos provizije koju aukcionar treba primiti ili je primio od nalogodavca. Ako je aukcionar fakturu navedenu u stavu 7. ovog člana ispostavio nalogodavcu koji je obveznik, takva faktura zadovoljava uslove za izdavanje fakture predviđene u članu 55. ovog zakona. Smatra se da je nalogodavac izvršio promet dobara kada aukcionar ta dobra proda na javnoj aukciji. XIV. POVRAT PDV-A Član 52. Povrat ulaznog poreza Ako je iznos ulaznog poreza u poreskom periodu veći od iznosa izlazne poreske obaveze za isti period, obveznik ima pravo na povrat razlike. Ako obveznik odluči da mu se ne izvrši povrat razlike iz stava 1. ovog člana, ta razlika se priznaje kao poreski kredit. Svaki poreski kredit, koji se ne iskoristi nakon perioda od šest mjeseci, vraća se. Svaki dospjeli povrat iz stava 1. ovog člana, na zahtjev obveznika, vrši se najkasnije u roku od 60 dana po isteku roka za predaju prijave za PDV. Povrat ulaznog poreza zbog ispravke greške u plaćanju vrši se u roku iz stava 3. ovog člana, nakon što obveznik obavijesti UIO o nastaloj grešci ili nakon što je UIO utvrdi na bilo koji drugi način. Obveznik čija je osnovna djelatnost izvoz dobara i koji u uzastopnim prijavama za PDV iskazuje iznos ulaznog poreza koji je veći od iznosa njegove izlazne poreske obaveze, ima pravo na povrat u roku od 30 dana od podnošenja prijave za PDV. Obveznik, koji ne primi razliku u PDV-u u roku iz stava 3. i 4. ovog člana, ima pravo na kamatu po stopi propisanoj zakonom kojim se regulira stopa zatezne kamate, počevši od prvog dana nakon isteka roka od 30 dana od dana podnošenja prijave za PDV. Ako je obvezniku dospio rok za plaćanje drugih poreza, obveznik prima povrat razlike umanjen za iznos poreskog duga. Propise kojima se obuhvataju detaljni uslovi i način povrata ulaznog poreza donosi UIO. Član 53. Povrat PDV-a obveznicima koji nemaju uspostavljeno poslovanje u Bosni i Hercegovini Svaki obveznik koji nema uspostavljeno poslovanje u Bosni i Hercegovini ima pravo na povrat ulaznog poreza koji mu je obračunat na promet dobara i usluga izvršenih od strane obveznika iz Bosne i Hercegovine ili koji je obračunat na uvezenu robu u Bosnu i Hercegovinu, pod uslovima i na način propisan ovim zakonom. Obveznik iz stava 1. ovog člana ima pravo na povrat ulaznog poreza ako: 1. dobra kupi ili uveze, odnosno primi usluge u svrhu obavljanja djelatnosti koju strani obveznik obavlja u inozemstvu, pod uslovom da bi strani obveznik imao pravo na odbitak ulaznog poreza na tu djelatnost da je obavlja u Bosni i Hercegovini; 2. u toku perioda u kojem se priznaje pravo na povrat ulaznog poreza, ne vrši promet dobara i usluga koji bi se smatrao prometom izvršenim u Bosni i Hercegovini, osim: a) usluga u vezi s uvozom dobara povezanim s članom 21. stav 2. tačka 2. ovog zakona; b) usluga u vezi s uvozom u skladu s članom 26. i izvozom u skladu s članom 27. ovog zakona; c) usluga na koje je PDV plaćen od strane lica za koje su te usluge izvršene. 3. Obveznici imaju pravo na povrat ulaznog poreza u određenom periodu na osnovu zahtjeva koji podnesu UIO. Propise kojima će se bliže regulirati uslovi i način povrata ulaznog poreza donosi UIO. Član 54. Povrat PDV-a vezanog za izvoz od strane putnika Fizička lica koja nemaju stalno mjesto prebivališta u Bosni i Hercegovini imaju pravo na povrat PDV-a na robu koju kupe u Bosni i Hercegovini i iznesu je izvan Bosne i Hercegovine, osim na: mineralna ulja, alkohol i alkoholna pića i prerađevine od duhana. Propise kojima će se bliže regulirati uslovi i način povrata PDV-a donosi UIO. XV. ISPOSTAVLJANJE FAKTURE, KNJIGOVODSTVO I ČUVANJE DOKUMENATA Član 55. Poreske fakture Obveznik je dužan klijentu izdati fakturu ili drugi dokument koji služi kao faktura (u daljnjem tekstu: faktura) za svaki promet dobara i usluga, izuzev za onaj promet koji je oslobođen u svrhe PDV-a u smislu člana 24. i 25. ovog zakona. Obaveza izdavanja fakture iz stava 1. ovog člana postoji i ako je nastala obaveza plaćanja za dio prometa, odnosno prije nego što je izvršen cijeli promet. Lice koje prima fakturu ili izdaje izvod o plaćanju mora osigurati da je dobavljač robe, odnosno davalac usluga obveznik. Obaveza ispostavljanja poreske fakture smatra se ispunjenom kada kupac ili klijent ispostavi potvrdu o plaćanju, koja sadrži iste podatke kao što su oni na fakturi opskrbljivača. UIO izdaje bliže propise o uslovima za poresko fakturiranje, uključujući i dopuštanje da se blagajnički računi ispostavljaju samo u maloprodaji, osim ako kupac ne traži fakturu, utvrđujući ograničenja za korištenje platnih izvoda klijenta. Knjižno obavještenje izdaje se u sljedećim slučajevima kada: 1. se roba vraća nakon ispostavljanja fakture; 2. dobavljač dobara, odnosno davalac usluga nakon ispostavljanja fakture odobri sniženje cijene ili popust; i 3. dobavljač dobara, odnosno davalac usluga primi dodatnu uplatu za isporučena dobra, odnosno izvršene usluge nakon ispostavljanja fakture. Lica koja nisu registrirana kao obveznici, kao i registrirani obveznici koji vrše promet dobara i usluga koji je oslobođen od PDV-a, ne mogu na fakturi iskazati iznos PDV-a ili na bilo koji drugi način naznačiti da je u fakturi sadržan iznos PDV-a. Obveznik prema stavu 7. ovog člana, koji primi potvrdu o plaćanju na kojoj je naznačeno da iznos uključuje PDV, obavještava lice koje je ispostavilo potvrdu o plaćanju o ovim okolnostima i vraća primljeni iznos PDV-a. Obveznik koji, suprotno stavu 7. i 8. ovog člana, prikaže iznos PDV-a na fakturi ili na bilo koji drugi način naznači da je u iznosu fakture uključen PDV, naznačeni iznos PDV-a plaća UIO. Isto tako, PDV se plaća UIO ako obveznik iskaže previsok iznos PDV-a na fakturi ili na fakturi koja se odnosi na promet na koji se PDV ne treba plaćati u iznosu iskazanog PDV-a ili ako na drugi način naznači da fakturirani iznos uključuje PDV. Plaćanje UIO pogrešno fakturiranog ili dobijenog iznosa može se izbjeći ako se greška ispravi u korist kupca. U kalkulaciji cijena jasno se navodi da u cijenu nije uključen PDV. Član 56. Knjigovodstvo Svaki obveznik obavezan je voditi knjige s dovoljno podataka koji će omogućiti urednu primjenu PDV-a, uključujući i obračunavanje obaveze PDV-a za svaki period PDV-a i inspekciju od strane UIO. Navedene knjige vode se u skladu s propisima o računovodstvu. Dobavljač dobara, odnosno davalac usluga dužan je čuvati kopije svih faktura, knjižnih obavještenja i izvoda o plaćanju. UIO može donijeti bliže propise o računovodstvu i knjigovodstvu, uključujući i utvrđivanje zahtjeva i uslova za pretvaranje računovodstva i knjigovodstva koje se vodi u stranoj valuti u državnu valutu u svrhu utvrđivanja poreske obaveze i drugih podataka koji se obavezno vode. XVI . REGISTRACIJA OBVEZNIKA Član 57. Registracija za PDV Svako lice čiji oporezivi promet dobrima ili uslugama i promet dobrima oslobođenim uz kredit u prethodnoj godini prelazi ili je vjerovatno da će preći prag od 50.000 KM dužno je da se registrira prema ovom zakonu kao poreski obveznik. Kada se određuje da li je ili nije pređen prag od 50.000 KM, uzima se u obzir i promet povezanih firmi i ostalih subjekata koji su kroz posjedovanje dionica, ili na bilo koji drugi način, pod zajedničkom neposrednom ili posrednom kontrolom. Bliže propise za registraciju obveznika, uključujući i registracije dozvoljene prema članu 44. stav 6. zakona, donosi UIO. Registrirani obveznici ili lica koja raspolažu dobrima u pogledu kojih se prema ovom zakonu smatra da s njima raspolažu obveznici zavode se u jedinstveni registar (u daljnjem tekstu: poreski registar) koji vodi UIO, a koji služi u svrhu provođenja ovog zakona. Bliže propise o zavođenju u jedinstveni registar obveznika, kao i o unošenju i ispravljanju podataka u tom registru donosi UIO. Obveznik je dužan obavijestiti UIO o izmjenama podataka koji utiču na obračunavanje i plaćanje PDV-a, a koji su vezani za početak, mijenjanje ili prestanak djelatnosti, osim ako nije drukčije propisano ovim zakonom. UIO izdaje rješenje o registraciji obaveze plaćanja PDV-a u poreski registar za svako lice iz stava 1. ovog člana. Uvjerenje o registraciji jasno se izlaže na istaknutom mjestu u poslovnim prostorijama. Obveznici podnose zahtjev za registraciju najkasnije osam dana prije započinjanja oporezivog poslovanja. Sva lica koja prvi put postaju ili mogu postati obveznici dužna su UIO podnijeti zahtjev za registraciju najkasnije do 20-og u kalendarskom mjesecu po isteku mjeseca u kojem su ostvarila ili je vjerovatno da će ostvariti promet dobara ili usluga u iznosu koji je veći od iznosa propisanog u stavu 1. ovog člana. Ta lica postaju registrirani obveznici danom koji utvrdi UIO u rješenju o registraciji koje se izdaje u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva. Izuzetno od odredbi stava 1. ovog člana, UIO po službenoj dužnosti određuje PDV obavezu poljoprivrednika čiji katastarski prihod prelazi iznos predviđen stavom 3. člana 44. ovog zakona. Sva lica koja raspolažu dobrima, koja se prema ovom zakonu tretiraju kao da su isporučena od strane obveznika koji obavljaju svoju poslovnu djelatnost, obavezna su UIO podnijeti zahtjev za registraciju u roku od 15 dana od dana kada steknu pravo na raspolaganje takvim dobrima. Oblik i sadržaj zahtjeva za registraciju propisuje UIO. Član 58. Registracija zasebnih poslovnih subjekata Kada obveznik ima više od jednog poslovnog subjekta u Bosni i Hercegovini, podnosi zahtjev za registraciju kao da se radi o jednom poslovnom subjektu. Na zahtjev obveznika prema prethodnom stavu, UIO može posebno registrirati svaki poslovni subjekt, pod uslovom da se knjigovodstvo vodi odvojeno za svaki od njih. Član 59. Zajednička registracija Kada više obveznika zajednički obavlja djelatnosti koje su oporezive prema ovom zakonu, UIO može, na zahtjev tih obveznika, odobriti zajedničku registraciju. Zajednička registracija može se odobriti i u slučaju kada dva ili više obveznika obavljaju djelatnosti koje su i oporezive i oslobođene prema ovom zakonu. Uslov za zajedničku registraciju je da jedan obveznik, pravno lice ili matična firma, direktno ili indirektno, kroz posjedovanje svih dionica, u potpunosti posjeduje podružnu firmu ili firme drugog obveznika koje su uključene u zajedničku registraciju. Član 60. Registracija poreskih punomoćnika Obveznik koji nema sjedište u Bosni i Hercegovini, a koji vrši promet dobara i usluga u Bosni i Hercegovini, registrira se kod poreskog punomoćnika koji ima sjedište u Bosni i Hercegovini. Obveznik i punomoćnik su solidarno i pojedinačno odgovorni za porez koji se obračunava u skladu s ovim zakonom. Prava i obaveze koje imaju obveznici u Bosni i Hercegovini, u skladu s ovim zakonom, odnose se i na punomoćnika. Član 61. Dobrovoljna registracija UIO može dati odobrenje za dobrovoljnu registraciju licima koja vrše iznajmljivanje, poljoprivrednu obradu posjeda ili bilo kojeg njegovog dijela. Dobrovoljna registracija može se odobriti licu koje iznajmljuje prostorije, osim ako se te prostorije izdaju za stanovanje. Dobrovoljna registracija ne uključuje već ustanovljene zakupe osim ako to zakupac ne prihvati. UIO može uslovno dati rješenje za dobrovoljnu registraciju licu koje kupuje i izgrađuje objekte i vrši unapređenja zemljišta u svrhu prodaje obvezniku. Dobrovoljna registracija iz stava 1. ovog člana daje se na period od najmanje dvije kalendarske godine. U slučaju da se dobrovoljna registracija odobri prije nego što se završi izgradnja objekata koji se izdaju u zakup, vrijeme registracije počinje teći od početka prvog zakupa. UIO može bliže propisati postupak dobrovoljne registracije prema ovom članu. Član 62. Prestanak registracije UIO, na zahtjev obveznika ili po službenoj dužnosti, može donijeti rješenje o brisanju obveznika iz jedinstvenog registra kada obveznik u prethodnoj kalendarskoj godini nije ostvario ukupan promet veći od iznosa utvrđenog odredbama stavova 1. do 3. člana 44. i stava 1. člana 57. ovog zakona. Ako obveznik prestane obavljati poslovne djelatnosti, UIO po službenoj dužnosti donosi rješenje o prestanku registracije za PDV. Prije donošenja rješenja o prestanku registracije, obveznik je dužan obračunati i platiti PDV na sve nabavke koje je izvršio do dana obavještavanja UIO o prestanku obavljanja djelatnosti i izvršiti popis svih dobara na zalihama. Obveznik je dužan obračunati PDV na dobra koja su popisana na zalihama, kao da se radi o kupovini dobara za njegove vlastite potrebe. UIO donosi rješenje o prestanku registracije nakon izmirivanja poreskih obaveza iz stavova 3. i 4. ovog člana. XVII. NADZOR OBRAČUNAVANJA, PLAĆANJA I NAPLATE PDV-A Član 63. Nadzor obračunavanja, plaćanja i naplate PDV-a Nadzor obračunavanja, plaćanja i naplate PDV-a vrši UIO, u skladu s posebnim zakonom. Kod uvoza robe, obračunavanje, naplaćivanje i plaćanje PDV-a nadzire UIO u skladu sa carinskim propisima kao da PDV predstavlja uvoznu carinsku dažbinu. XVIII. PREVENTIVNE MJERE PROTIV OBVEZNIKA KOJI VRŠE FIKTIVNI PROMET Član 64. Tumačenje "Fiktivni promet" znači obavljanje poslovnih djelatnosti s ciljem da se prijevarom izbjegne plaćanje PDV-a. Član 65. Promet i poslovanje zasnovani na ugovorima koji su suprotni javnom redu i interesu Izuzetno od odredbi propisanih u Poglavlju X. ovog zakona, UIO odbija zahtjeve za povrat PDV-a, ako do prometa na kojem je zasnovan zahtjev nije došlo zbog toga što se ugovorni osnov između dobavljača i primaoca osnovano smatra nevažećim. UIO odbija zahtjeve iz stava 1. ovog člana, bez obzira na dobre namjere lica koje vrši potraživanje, a u vezi s nevaženjem ugovorne osnove. Član 66. Solidarna odgovornost UIO odbija zahtjeve za povrat PDV-a u slučaju kada je podnosilac zahtjeva znao ili mogao znati da je isporučilac dobara, odnosno davalac usluga nepravilno izvršio obračun svog PDV-a. Za podnosioca zahtjeva smatra se da je znao ili imao razloga znati da je promet izvršen pod uslovima koji ukazuju na to da su poslovne djelatnosti isporučioca dobara, odnosno davatelja usluga neprofitabilne ako su svi troškovi poslovanja, uključujući i PDV, plaćeni. UIO je ovlaštena naložiti za određene registrirane poreske obveznika koji su u dugu – dužnike da PDV na isporuke registriranim obveznicima PDV-a, plati od strane primaoca isporuke. Članovi 41. do 43. ovog zakona u vezi s prometom koji se odnosi na građevinske radove također se primjenjuju na primaoce i isporučioce dobara i usluga prema posebnoj shemi za poreske obveznike- dužnike, propisanoj u prethodnom stavu. Posebna shema za poreske obveznike-dužnike može se primijeniti na određenog poreskog obveznika – dužnika ako je u opasnosti značajan iznos poreskih prihoda i ako UIO smatra da je korištenje ove posebne sheme neophodno i najprikladnije da bi se spriječilo akumuliranje dugova. UIO će svojim propisima odrediti dodatne uslove za primjenu ove posebne sheme na poreske obveznike – dužnike. Odluka o uvođenju posebne sheme za određenog poreskog obveznika-dužnika objavljuje se u ''''Službenom glasniku BiH'''' i u najmanje tri najčitanije dnevne novine i ne može se primjenjivati na bilo kog poreskog obveznika – primaoca isporuke prije njenog objavljivanja. XIX. KAZNENE ODREDBE Član 67. Prekršaji Svaki poreski obveznik koji činjenjem ili nečinjenjem napravi prekršaj podliježe novčanoj kazni za prekršaj. Poreski obveznik koji: 1. obračuna i naplati PDV na prijenos imovine koja čini firmu ili dio firme, u suprotnosti sa stavom 2. člana 7. ovog zakona, bit će novčano kažnjen u iznosu koji odgovara iznosu od 50% od obračunatog iznosa; 2. ne obračuna i ne plati PDV na osnovicu u skladu s članom 20. ovog zakona bit će novčano kažnjen u iznosu koji odgovara iznosu od 50% od neobračunatog ili neplaćenog iznosa, a minimalno u iznosu od 100 KM; 3. ne obračuna i ne plati ili pogrešno obračuna i plati PDV u skladu sa stavom 2. člana 38. i stavom 5. člana 39. ovog zakona bit će novčano kažnjen u iznosu koji odgovara iznosu od 50% od neplaćenog ili pogrešno obračunatog iznosa, a minimalno u iznosu od 100 KM; 4. ne podnese prijavu za PDV ili je ne podnese u propisanom roku, u skladu sa stavovima 1. do 4. člana 39. ovog zakona, bit će novčano kažnjen u iznosu od 300 KM, osim u slučajevima kada je prijava negativna; 5. pogrešno obračuna iznos ulaznog poreza u skladu s Poglavljem X. ovog zakona bit će novčano kažnjen u iznosu od 50% od nezakonski stečene dobiti; 6. obračuna PDV, iskaže PDV na fakturama i odbije ulazni porez suprotno članu 44. ovog zakona, bit će novčano kažnjen u iznosu od 100% od obračunatog iznosa, a minimalno u iznosu od 100 KM; 7. obračuna veću paušalnu naknadu od one koja je dozvoljena prema članu 45. ovog zakona, bit će novčano kažnjen u iznosu od 100% od premašene naknade; 8. ne obračuna i ne plati PDV u skladu s članom 46. ovog zakona bit će novčano kažnjen u iznosu koji odgovara iznosu od 50% od neobračunatog ili neplaćenog iznosa, a minimalno u iznosu od 100 KM; 9. ne obračuna i ne plati PDV u skladu s članovima 47. - 49. ovog zakona, kao preprodavac korištene robe, umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta bit će novčano kažnjen u iznosu koji odgovara iznosu od 50% od neobračunatog ili neplaćenog iznosa, a minimalno u iznosu od 100 KM; 10. ne obračuna i ne plati PDV u skladu s članovima 50. i 51. ovog zakona, kao aukcionar, bit će novčano kažnjen u iznosu koji odgovara iznosu od 50% od neobračunatog ili neplaćenog iznosa, a minimalno u iznosu od 100 KM; 11. ne ispostavi fakturu ili ne sačuva primjerak fakture, u skladu s članom 55. stavovima 1. i 2. ovog zakona, bit će novčano kažnjen u iznosu od 300 KM; 12. na fakturi ne iskaže PDV ili druge podatke iz kojih se iznos PDV može odbiti saglasno članovima 47. i 51. i PDV ne prikaže na fakturi ili u izvodima s cijenama jasno ne naznači da PDV nije uključen u skladu s članom 55. ovog zakona bit će novčano kažnjen u iznosu od 100% iskazanog PDV-a ili iznosa PDV-a koji se može oduzeti , a u iznosu od 300 KM u ostalim slučajevima; 13. ne vodi i ne čuva knjige u skladu s članom 56. ovog zakona, podliježe novčanoj kazni u rasponu od 300 KM do 10.000 KM; 14. ne obavijesti UIO o početku, izmjeni ili prestanku obavljanja svoje djelatnosti saglasno članu 57., 60. i 62. ovog zakona, bit će novčano kažnjen u iznosu od 100% od obaveze o kojoj se nije obavijestilo zbog propusta poreskog obveznika, a minimalno sa 1.000KM. Ovlašteno lice koje radi za pravno lice podliježe istoj novčanoj kazni kao i pravno lice kako je propisano prethodnim stavom. Kazne koje su propisane stavovima 1. i 2. ovog člana povećavaju se za 50%: 1. svaki put kada je počinilac povratnik (ranije kažnjavan); 2. u slučajevima kada je poreski obveznik sprečavao UIO u otkrivanju prekršaja, i 3. u slučajevima kada je poreski obveznik počinio prekršaj primjenom sredstava prevare ili kroz uplitanje trećeg lica koje nije zaposlenik poreskog obveznika i ne zavisi od njega na bilo koji drugi način. XX. ŽALBENI POSTUPAK Član 68. Žalbe Kada obveznik od službenika primi rješenje koje: 1. utiče na bilo koji iznos PDV-a koji mora platiti, direktno ili indirektno, ili 2. predstavlja rješenje kojim mu se nameće određena administrativna kazna; ili 3. predstavlja rješenje o oduzimanju bilo koje stvari koja mu pripada a koja je zadržana, odnosno kojom se produžava rok za sačinjavanje rješenja o tom oduzimanju; ili 4. predstavlja uslov za povrat bilo koje stvari koja je zadržana ili oduzeta, 5. utiče na registraciju ili poništenje registracije bilo kojeg lica prema ovom zakonu. od UIO može zahtijevati da izvrši reviziju tog rješenja. Zahtjev za reviziju rješenja od strane UIO podnosi se u roku od 60 dana od dana donošenja rješenja putem pismenog obavještenja potkrijepljenog materijalnim dokazima koje određeno lice želi predočiti. UIO može produžiti rok u okviru kojeg se zahtjev za reviziju treba izvršiti prema stavu 1. ovog člana za onoliko dugo koliko smatra da je potrebno. UIO u roku od 60 dana od prijema zahtjeva u pisanom obliku obavještava obveznika koji je zahtijevao reviziju prema stavu 1. ovog člana o svojoj odluci u vezi s revizijom rješenja. Kada UIO ne obavijesti obveznika kako se to od nje traži, smatra se da je potvrdila rješenje. U roku od 60 dana od dana kada je UIO ili poslala obavještenje o svojoj odluci po zahtjevu za reviziju ili od kada se smatra da je potvrdila svoje rješenje, obveznik koji je zahtijevao reviziju može se žaliti Osnovnom sudu za prekršaje. Žalba Osnovnom sudu za prekršaje sačinjava se u pisanom obliku i prate je materijalni dokazi koje obveznik (u daljnjem tekstu: podnosilac žalbe) želi predočiti. UIO, u roku od 30 dana od dana kada je obaviještena o žalbi, odgovara u pisanom obliku. Osnovni sud za prekršaje vodi saslušanje žalbe u roku od 60 dana od dana kada je žalba podnesena. Podnosilac žalbe može usmene ili pisane dokaze dati Osnovnom sudu za prekršaje tokom saslušanja žalbe, a u slučajevima kada do toga dođe i UIO se daje mogućnost da predoči usmene i pisane dokaze. Osnovni sud za prekršaje obavještava učesnike u postupku o svojoj odluci, zajedno s pisanim razlozima za odluku, u roku od 30 dana od dana okončanja saslušanja. Podnosilac žalbe ili UIO mogu se žaliti Vrhovnom sudu u svrhu revizije odluke koju je donio Osnovni sud za prekršaje. Teret dokazivanja da je rješenje UIO pogrešno leži na podnisiocu žalbe. Zahtjev za reviziju rješenja od strane UIO koji je sačinjen u skladu sa stavom 1. ovog člana, žalba podnesena Osnovnom sudu za prekršaje prema stavu 6. ovog člana ili molba Vrhovnom sudu za reviziju rješenja prema stavu 12. ovog člana ne obustavlja bilo kakvu obavezu plaćanja bilo kakve dažbine oko koje se vodi spor, osim ako UIO, Osnovni sud za prekršaje ili Vrhovni sud, po molbi zbog poteškoća u poslovanju, ne nalože da se obaveza plaćanja obustavi dok ne donesu svoju odluku. Kada se spor konačno riješi u korist: 1. UIO, obveznik plaća neplaćeni porez, kazne i kamate koje su narasle do trenutka kada je ta stvar riješena, i 2. podnosioca žalbe, UIO: (a) vrši povrat više uplaćenog poreza zajedno s kamatom na taj iznos koja je narasla do trenutka kada je ta stvar riješena, i (b) u slučaju kada je bilo šta vraćeno vlasniku, prodano ili uništeno – (i) vraća se iznos koji je jednak iznosu plaćenom od strane vlasnika za vraćanje te stvari, ili (ii) u slučaju kada je određena stvar uništena, iznos koji je jednak dobitku od prodaje; ili (iii) izvršiti povrat iznosa koji je jednak tržišnoj vrijednosti te stvari u momentu njenog oduzimanja prije uništenja. UIO u predviđenim propisima donosi bliže odredbe prema ovom članu. XXI. POSEBNE I DODATNE ODREDBE Član 69. Odobrenje UIO može izmijeniti iznose precizirane u članu 44. stav 3. i članu 57. stav 1. ovog zakona, ako se kurs Centralne banke Bosne i Hercegovine za KM prema EUR-u značajno mijenja, ili ako se propisi o utvrđivanju katastarskog prihoda izmijene. Član 70. Detaljni propisi Kombinirana nomenklatura tarifnih oznaka koristi se za razvrstavanje proizvoda, dok se standardna klasifikacija djelatnosti koristi za klasifikaciju poslovnih djelatnosti. UIO donosi propise za provođenje ovog zakona, uključujući i kriterije u vezi s oslobađanjima, te način na koji se mogu ostvariti. UIO može propisima izdatim u skladu s ovim zakonom propisati da svako fizičko lice koje krši odredbe propisa podliježe novčanoj kazni do 3.000 KM, da odgovorno lice u pravnom licu podliježe novčanoj kazni do 5.000 KM i da svako pravno lice podliježe novčanoj kazni do 10.000 KM. Član 71. Tumačenje U ovom zakonu ''poslovanje'' uključuje svaki oblik trgovine, profesije ili zanimanja. Sljedeće se smatra obavljanjem poslovanja: 1. stavljanje objekata od strane kluba, udruženja ili organizacije (za članarinu ili drugu naknadu) na raspolaganje njihovim članovima; 2. ulaz lica u prostorije uz naknadu. ''Stalna sredstva'' obuhvataju kompjutersku opremu, zemljište i zgrade, građevinske radove, renoviranje i radove na postavljanju instalacija. ''Dokument'' znači sve na čemu su zabilježeni podaci bilo kakvog opisa. ''Ulazni porez'' u vezi s poreskim obveznikom znači iznos PDV-a koji se zaračunava prilikom isporuke dobara ili usluga tom obvezniku, i PDV koji je on platio ili treba da plati prilikom uvoza dobara, pri čemu se (u oba slučaja) radi o dobrima ili uslugama koje se koriste ili se trebaju koristiti u poslovne svrhe tog obveznika. ''Faktura'' obuhvata i svaki dokument koji je sličan fakturi. ''Izlazni porez'', u pogledu poreskog obveznika, znači PDV koji obračunava na promet koji vrši. ''Propisan'' znači propisan propisima. ''Propisi'' znači propisi koje donese UIO prema ovom zakonu. ''Promet'' ima značenje koje je dato članom 4. i 8. ''Porez'' znači porez na dodatu vrijednost. ''Poreska faktura'' ima značenje dato članom 55. ''Poreski obveznik'' ima značenje dato članom 12. i predstavlja lice koje je obavezno da bude registrirano u svrhe PDV-a prema članu 57. ovog zakona. U članovima ovog zakona, gdje je dato ovlaštenje UIO da izdaje propise, «UIO» se također odnosi i na Upravni odbor, uspostavljen prema Zakonu o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini («Službeni glasnik BiH», br. 44/03), uz poštivanje podjele odgovornosti između Odbora i UIO, kako je propisano navedenim zakonom. XXII . PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 72. Povrat PDV-a u periodu do 30.6.2006.godine U periodu od 1.7.2005. do 30. 6. 2006. godine, primjena člana 52. ovog zakona bit će suspendirana na način da se za iznose ulaznog poreza poreskih obveznika, koji prelaze iznose izlaznog poreza za bilo koji dati poreski period, neće vršiti povrat, nego će se prenositi kao akontacija za buduće obaveze po PDV-u za period od šest mjeseci. U slučajevima gdje poreska akontacija nije iskorištena u okviru perioda navedenog u stavu 1. ovog člana, poreski obveznik će, po svom zahtjevu, imati pravo na povrat. UIO može produžiti period u kojem je suspendirana primjena člana 52. najviše na još jedan period od 12 mjeseci. Primjena stava 6.člana 52. ovog zakona, bez obzira na prethodne stavove ovog člana, neće biti suspendirana. Član 73. Obračunavanje vrijednosti prometa dobara i usluga izvršenog do 30.06.2005. Dobavljač dobara i davalac usluga dužan je da, na dan 30.6.2005. godine, izvrši obračun vrijednosti dobavljenih dobara i izvršenih usluga, a koja nije naplatio od kupaca i da ih obračuna navedenim kupcima. Obaveza iz stava 1. ovog člana odnosi se i na usluge kooperanata glavnog izvođača radova. Ako je obračun iz stava 1. ovog člana izvršen poslije 1.7.2005., a u kojem je evidentirana ukupna vrijednost dostavljene robe i izvršenih usluga , osnovica za obračun PDV-a je samo ona vrijednost koja je obračunata za period poslije 1.7.2005. godine. Osnovica iz stava 3. ovog člana umanjuje se i za unaprijed plaćene iznose koji su uplaćeni do 30.6.2005.godine i koji se odnose na promet investicione opreme, stalnih sredstava, izgradnju nekretnina i usluge koje treba da se izvrše nakon 1.7.2005.godine, ako je porez na promet proizvoda i usluga obračunat i plaćen u skladu s propisima koji reguliraju oporezivanje po navedenom osnovu. Svaka faktura koja se ispostavi do 30.6.2005., a u vezi s kojom se ne izvrši promet dobrima ili uslugama, poništava se. Svaki dobavljač robe, odnosno davalac usluga koji vrši kontinuirani promet dobara i usluga i koji ispostavlja naknadne fakture za takav promet, te izvrši obračun do 30.6.2005. godine, obračunava porez na promet proizvoda i usluga u skladu s propisima koji su regulirali oporezivanje po navedenom osnovu. Član 74. Konačni obračun poreza na promet proizvoda i usluga i rokovi za plaćanje poreza Obveznici poreza na promet proizvoda i usluga dužni su da, najkasnije do 20.8.2005. godine, UIO dostave konačan obračun poreza na promet proizvoda i usluga, za period poslovanja od 1.1. do 30.6.2005. godine. Porez na promet proizvoda i usluga u vezi s kojim se javlja obaveza obračunavanja do 30.6.2005. godine plaća se u rokovima i na način propisan za plaćanje tog poreza nakon podnesene prijave. Iznos poreza na promet koji je uključen u nenaplaćena potraživanja na dan 30.6.2005. godine, a koji nije plaćen po podnošenju prijave za period od 1.1. do 30.6.2005. godine, plaća se istovremeno s naplatom potraživanja, i to u roku od pet dana od dana prijema uplate, ali ne kasnije od 31.12.2005.godine. Član 75. Popis nenaplaćenih faktura Obveznici poreza na promet proizvoda i usluga dužni su sačiniti popis svih nenaplaćenih a ispostavljenih faktura, te izvršenih avansnih plaćanja na dan 30.6.2005. godine, koji uključuje obračunati porez za svaki okončani promet dobrima i uslugama, te isti, zajedno s obračunom poreza na promet za period od 1.1. do 30.6.2005.godine, dostaviti UIO. Član 76. Popis robe u maloprodaji Obveznici poreza na promet, koji vrše promet na malo, dužni su sačiniti popis proizvoda na zalihama na dan 30.6.2005. godine. Obveznici iz stava 1. ovog člana dužni su obračunati PDV u skladu s odredbama ovog zakona. Obveznici su dužni UIO dostaviti inventurne liste zaliha do 10.7.2005. godine. Svaki obveznik iz stava 2. ovog člana, koji nije obavezan platiti PDV, podnosi svoj PDV račun do 31.7.2005. i plaća obračunati PDV do 31.8.2005. Prodajne cijene prati tržišna inspekcija u skladu sa zakonom. Član 77. Popis određenih dobara u maloprodaji i ugostiteljstvu Obveznici koji obavljaju trgovinsku i ugostiteljsku djelatnost, a obveznici su PDV-a u skladu s ovim zakonom, dužni su da na dan 30.6.2005. godine izvrše popis zaliha proizvoda (bezalkoholnih pića, piva, mineralnih voda, sokova, alkoholnih pića i vinskih destilata) po nabavnim cijenama s uračunatim porezom na promet proizvoda. Ista obaveza važi i za druge obveznike koji podliježu obavezi plaćanja poreza a koji svoje obaveze u pogledu poreza na promet obračunavaju na osnovu isporuka prodavnicama ili drugim poslovnim jedinicama. Ako se iznos poreza na promet koji je uključen u nabavnu cijenu ne može utvrditi, porez na promet utvrđuje se iz stopa obračunatih na osnovu stopa prema Zakonu o porezu na promet. Liste popisanih zaliha s naznačenim porezom na promet obveznici dostavljaju UIO do 10.7.2005. godine. Kada UIO odobri inventurne liste dobara na zalihama prema stavu 1. ovog člana, porez na promet prikazan u inventurnoj listi tretira se, prema ovom zakonu, kao ulazni porez. Obveznik ima pravo izvršiti odbitak ulaznog poreza iz stava 4. ovog člana u srazmjeri s prometom, ali nema pravo na povrat ulaznog poreza po tom osnovu. Obveznici iz stava 1. ovog člana dužni su izvršiti popis zaliha dobara - duhanskih prerađevina na dan 30.6.2005. godine, te taj popis dostaviti UIO do 10.7.2005. godine. Zalihe duhanskih prerađevina, koje su popisane na dan 30.6.2005. godine, obveznici su dužni prodavati po cijenama koje su važile na dan popisa dok se zalihe ne potroše. Prodaju zaliha po maloprodajnim cijenama prati tržišna inspekcija u skladu sa zakonom. Član 78. Zahtjev za registraciju za PDV Lica iz člana 12. ovog zakona postaju obveznici prema odredbama ovog zakona ako su u 2005. godini ostvarili ili procjenjuju da će ostvariti promet koji je veći od iznosa određenog u članu 57. stav 1. ili katastarski prihod veći od iznosa propisanog u članu 44. stav 3. ovog zakona. Lica iz stava 1. ovog člana obavezna su zahtjev za registraciju podnijeti UIO najkasnije do 30.3.2005. godine, osim poljoprivrednika koje UIO registrira po službenoj dužnosti. UIO licima iz stava 2. ovog člana izdaje rješenje o registraciji, najkasnije do 31.5.2005., a ostalim licima najkasnije do 30.06.2005. godine. Član 79. Kazne za prekršaje učinjene u periodu između stupanja na snagu Zakona i njegove primjene Poreski obveznici koji, činjenjem ili nečinjenjem, naprave prekršaj u vezi sa samostalnim obavljanjem poslovne djelatnosti podliježu novčanoj kazni za prekršaje. Poreski obveznik koji: (a) ne obračuna vrijednost kupljenih dobara i izvršenih usluga za nabavke na dan 30.6.2005. (stav 1. člana 73. ovog zakona) bit će novčano kažnjen u iznosu koji odgovara 100% neobračunatog iznosa, a minimalno 500 KM; (b) ne plati porez na promet na propisani način i u propisanim rokovima (stav 2. člana 74. ovog zakona) bit će novčano kažnjen u iznosu koji odgovara 150% neplaćenog poreza na promet, a minimalno 500 KM; (c) ne plati iznos poreza na promet uključen u neplaćena potraživanja na dan 30.6.2005. do 31.12.2005. (stav 3. člana 74. ovog zakona) bit će novčano kažnjen u iznosu koji odgovara 150% neplaćenog iznosa, a minimalno 500 KM; (d) ne sačini popis na dan 30.6.2005. svih ispostavljenih, neplaćenih faktura ili ih ne preda UIO u propisanom roku (član 75. ovog zakona) bit će novčano kažnjen u iznosu od 1.000 KM; (e) ne sačini popis na dan 30.6.2005. svih dobara na zalihama, ili UIO ne preda inventurne liste u propisanim rokovima (člana 76. ovog zakona) bit će novčano kažnjen u iznosu od 1.000 KM; (f) ne sačini popis na dan 30.6.2005. proizvoda po prodajnim cijenama gdje je porez na promet naveden odvojeno, ili ne podnese UIO inventurne liste u propisanom roku (stavovi 1. i 3. člana 77. ovog zakona) bit će novčano kažnjen u iznosu od 1.000 KM; (g) ne podnese zahtjev za registraciju u propisanom roku (stav 2. člana 78. ovog zakona) bit će novčano kažnjen u iznosu od 5.000 KM. Svaki zaposlenik, zastupnik ili posrednik obveznika koji je odgovoran za izvršenje zadataka navedenih u prethodnom stavu podliježe istoj novčanoj kazni kao i glavni obveznik za prekršaje prema stavu 1. u gornjem tekstu. Kazne propisane stavovima 1. i 2. ovog člana povećavaju se za 50% u slučajevima kada je poreski obveznik: 1. pravio smetnje s ciljem sprečavanja UIO u otkrivanju prekršaja; i 2. počinio prekršaj primjenom sredstava prijevare ili kroz uplitanje trećeg lica koje nije zaposlenik poreskog obveznika i ne zavisi od njega na bilo koji drugi način. Član 80. Obustava primjene člana 33. ovog zakona Izuzetno od odredbi člana 52. ovog zakona, odbitak dijela ulaznog poreza utvrđuje se na osnovu stvarnih podataka o izvršenom prometu dobara i usluga na koje se PDV plaća, do 31.12. 2005. godine. Član 81. Primjena člana 37. ovog zakona Član 37. ovog zakona ne primjenjuje se na dobra na zalihama, koja su nabavljena prije 1.7.2005. godine. Član 82. Prestanak važenja propisa Danom primjene ovog zakona prestaju važiti: 1. Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga - prečišćeni tekst ("Službene novine Federacije BiH", br. 42/02); 2. Zakon o akcizama i porezu na promet ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 25/02, 30/02, 60-Dio II/03 i 96/03); 3. Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga ("Službeni glasnik Brčko Distrikta", br. 7/02 i 16/03). Član 83. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu 15 dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a primjenjuje se od 1.7.2005. godine, osim odredbi članova 72. do 79. koje se primjenjuju od dana stupanja na snagu ovog zakona. Ovaj zakon bit će objavljen i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. PSBIH broj: 146/05 26.1.2005. godine Sarajevo Predsjedavajući Predsjedavajući Predstavničkog doma Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović Goran Milojević ANEKS 1. UMJETNIČKA DJELA, KOLEKCIONARSKI PREDMETI I ANTIKVITETI Stav 5. člana 47. (a) “Umjetnička djela” znači: - slike, kolaži i slične dekorativne ploče, slike i crteži, koje su u cijelosti izrađene rukom, ustima ili stopalima umjetnika, osim planova i crteža za arhitektonske, inženjerske, industrijske, komercijalne, topografske ili slične svrhe, ručno ukrašeni proizvedeni artikli, pozorišne dekoracije, studijska platna koja stoje u pozadini ili slična obojena platna. (oznaka KN 9701); - originalne gravure, štampane slike i litografije, koje predstavljaju otiske koji su proizvedeni u ograničenom broju primjeraka direktnu u crno-bijeloj boji ili u koloru od jedne od nekoliko ploča koje su u cijelosti izrađene ručno, ustima ili stopalima umjetnika, bez obzira na proces ili tehniku ili materijal koji je koristio, ali ne uključujući bilo kakav mehanički ili fotomehanički proces (oznaka KN 9702 00 00); - originalne skulpture i statue, u bilo kom materijalu, pod uslovom da su u cijelosti izrađene od strane umjetnika; - odljevci skulptura, čija je proizvodnja ograničena na osam kopija koju nadzire umjetnik ili njegov nasljednik po pravu (oznaka KN 9703 00 00); - tapiserije (oznaka KN 5805 00 00) i tekstilni proizvodi koji se stavljaju na zid (oznaka KN 6304 00 00) izrađeni rukom od originalnih nacrta koje su dali umjetnici, pod uslovom da nema više od osam kopija svakog od njih; - pojedini predmeti od keramike u cijelosti izrađeni i potpisani od strane umjetnika, - cakline na bakru izrađene isključivo rukom, ograničene na osam brojevima označenih kopija koje nose potpis umjetnika ili studija, isključujući nakit, zlatninu i srebrninu; - fotografije koje snimi umjetnik i koje odštampa on ili koje se odštampaju pod njegovim nadzorom, potpisane i označene brojevima i ograničene na 30 kopija, uključujući sve veličine i okvirove; (b) “kolekcionarski predmeti” znači: - poštanske ili taksene marke, poštanski žigovi, koverte prvog dana, prethodno oštambiljani uredski materijal i slično, frankirani ili, ako nisu frankirani, da ne predstavljaju zakonsko sredstvo plaćanja i da nisu namijenjeni za upotrebu kao zakonsko sredstvo plaćanja (oznaka KN 9704 00 00); - kolekcije i kolekcionarski primjerci od zoološkog, botaničkog, mineraloškog, anatomskog, arheološkog, etnografskog ili numizmatičkog interesa (oznaka KN 9705 00 00); (c) “antikviteti” znači objekti osim umjetničkih djela i kolekcionarskih predmeta koji su stariji od 100 godina (oznaka KN 9706 00 00).
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 43/04 22.09.2004 SG BiH 83/22, SG BiH 30/22, SG BiH 18/20, SG BiH 68/19, SG BiH 62/17, SG BiH 53/17, SG BiH 32/17, SG BiH 78/14, SG BiH 15/14, SG BiH 98/12, SG BiH 03/10, SG BiH 42/08, SG BiH 03/08, SG BiH 76/07, SG BiH 13/07, SG BiH 76/06, SG BiH 08/06, SG BiH 19/02, SG BiH 16/02 administrativne takse,takse ovim zakonom i Pravilnikom o unutra{woj organizaciji Instituta. 2. Prava rukovodnih radnika koji su stavqeni na raspolagawe rje{avaju se u skladu sa Zakonom o dr`avnoj slu`bi u institucijama BiH i Pravilnikom o radnim odnosima Instituta. ^lan 17. Sva rje{ewa, odluke, certifikati i ostali dokumenti u oblasti metrologije, koje je naslijedio ili donio Institut za standarde, metrologiju i intelektualno vlasni{tvo Bosne i Hercegovine do dana stupawa na snagu ovog zakona, ostaju na snazi, dok u zakonskoj proceduri ne budu zamijeweni ili dok im se ne produ`i trajawe. ^lan 18. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benom glasniku BiH". PS BiH broj 85/04 29. jula 2004. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Mar tin Ragu`, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Goran Milojevi}, s. r. 309 Na osnovu ~lana IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na 42.sjednici Predstavni~kog doma, odr`anoj dana 27. jula 2004. godine, i 27.sjednici Doma naroda, odr`anoj 29. jula 2004.godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ADMINISTRATIVNIM TAKSAMA ^lan 1. U Zakonu o administrativnim taksama ("Slu`beni glasnik BiH", br.16/02 i 19/02) u ~l.21. i 28. rije~i: "Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija" zamjenjuju se rije~ima: "Ministarstvo finansija i trezora". U ~lanu 29. rije~i: "ministrom civilnih poslova i komunikacija" zamjenjuju se rije~ima: "ministrom finansija i trezora". ^lan 2. U ~lanu 3. (a) rije~i: "nadle`no ministarstvo" zamjenjuju se rije~ima: "Vije}e ministara Bosne i Hercegovine". ^lan 3. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH", a objavit }e se i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. IZMJENE I DOPUNE TARIFE ADMINISTRATIVNIH TAKSI U Tarifi administrativnih taksi u TAR.br. 5. i 23. rije~i: "Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija" zamjenjuju se rije~ima: "Ministarstvo civilnih poslova". Iza TAR.br.39 dodaju se poglavlja III., IV., V. i VI., sa TAR.br.40 do 82 koji glase: "III - TAKSE NA SPISE I RADNJE ZA STICANJE I ODR@AVANJE PRAVA INDUSTRIJSKOG VLASNI[TVA 1. Pat ent TAR.broj 40. a) Za prijavu patenta 5,00 KM b) Za svaku stranicu sadr`ine prijave preko trideset stranica 1,00 KM c) Za svaki patentni zahtjev preko desetog 1,00 KM Napomena: a) Fizi~ka lica - podnosioci prijave, koji su ujedno pro - na laza~i, pla}aju taksu iz ovog tar.broja u iznosu umanjenom za 50% b) ~lanovi Saveza inovatora BiH (SIBIH) ne pla}aju taksu iz ovog tar.broja. TAR.broj 41. Za zahtjev za potpuno ispitivanje prijave patenta 50,00 KM Napomena: Postupanje po zahtjevu iz ovog tarifnog broja uslovljeno je obaveznim prethodnim osiguranjem izvje{taja o stanju tehnike. TAR.broj 42. Za dodjelu patenta prema ~lanu 41. Zakona o indus - trijskom vlasni{tvu u Bosni i Hercegovini (pat ent sa skra}enim trajanjem) 20,00 KM Za dodjelu patenta prema ~lanu 41. Zakona o industrijskom vlasni{tvu u Bosni i Hercegovini 30,00 KM TAR.broj 43. Za odr`avanje patenta: a) I. godina 5,00 KM b) II. godina 5,00 KM c) III. godina 10,00 KM d) IV. godina 18,00 KM e) V. godina 20,00 KM f) VI. godina 22,00 KM g) VII. godina 24,00 KM h) VIII. godina 26,00 KM i) IX. godina 28,00 KM j) X. godina i svaka sljede}a do XX. 30,00 KM Napomena: a) Fizi~ka lica-podnosioci prijave, koji su ujedno i pronalaza~i, pla}aju takse iz ovog tar.broja u iznosu umanjenom za 50%. b) Godi{nja taksa iz ovog broja po~inje te}i danom podno{enja prijave, a upla}uje se prije po~etka 12-mjese~nog perioda na koji se odnosi. c) Ako godi{nja taksa iz ovog tar.broja nije pla}ena u roku, mo`e se platiti u naknadnom 6-mjese~nom roku, i to u iznosu redovne takse uve}ane za 50%. TAR.broj 44. Za rje{enje po zahtjevu: a) za upis u registar prijenosa prava ili licence 30,00 KM b) za upis ostalih promjena u registar 15,00 KM TAR.broj 45. Za zahtjev za prestanak patenta u slu~aju nekori{tenja 50,00 KM Srijeda, 22. 9. 2004. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 43 - Strana 4275 Broj 43 - Strana 4276 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Srijeda, 22. 9. 2004. Za prijedlog za ogla{avanje ni{tavnim rje{enja o priznanju patenta 100,00 KM TAR.broj 46. Za prijedlog za utvr|ivanje da je dopunska postala osnovna prijava patenta, odnosno da je dopunski pat ent postao osnovni pat ent 20,00 KM TAR.broj 47. Za zahtjev za pretvaranje prijave industrijskog dizajna u prijavu patenta, odnosno za pretvaranje prijave patenta u prijavu industrijskog dizajna 5,00 KM TAR.broj 48. Za zahtjev za prekoredno objavljivanje prijave patenta 20,00 KM TAR.broj 49. Za odre|ivanje MKP broja (Me|unarodna klasifikacija patenta) 5,00 KM 2. @ig TAR.broj 50. 1. Za prijavu `iga: a) osnovna taksa 20,00 KM b) dodatna taksa, za svaku klasu roba i usluga preko tri klase me|unarodne klasifikacije roba i usluga utvr|ene Ni~anskim aran`manom(Ni~anska klasifi - kacija) 1,00 KM 2. Za zahtjev za me|unarodnu registraciju `iga 20,00 KM Napomena: Za prijavu kolektivnog `iga taksa iz ovog tar.broja pla}a se u dvostrukom iznosu. TAR.broj 51. Za ure|enje prijave `iga, ako robe i usluge nisu klasificirane prema Ni~anskoj klasifikaciji: a) po klasi 2,00 KM b) po naznaci robe i usluge 1,00 KM TAR.broj 52. Za zahtjev za razdvajanje prijave `iga 20,00 KM Za zahtjev za razdvajanje `iga 40,00 KM TAR.broj 53. Za odr`avanje prava na `ig, za pe riod od 10 godina: a) osnovna taksa 30,00 KM b) dodatna taksa, za svaku klasu roba i usluga preko tri klase Ni~anske klasifikacije 2,00 KM Napomena: 1. Za odr`avanje prava na kolektivni `ig taksa iz ovog tarifnog broja pla}a se u dvostrukom iznosu. 2. Ako taksa iz ovog tarifnog broja nije pla}ena u zakonskom roku, mo`e se platiti u roku od {est mjeseci nakon isteka datuma va`enja `iga i to u iznosu redovne takse uve}ane za 50%. TAR.broj 54. Za rje{enje po zahtjevu za upis u registar, i to: a) promjene koje se odnose na `ig (prijenos prava, statusne promjene oblika organiziranja nastale kod podnosioca prijave, odnosno nosioca `iga, sticatelja licence, fran{ize, odnosno zalogopri maoca, ogra ni - ~enje popisa roba i usluga) 15,00 KM b) upis licence, podlicence, fran{ize, zaloga, prinudno izvr{enje 20,00 KM TAR.broj 55. Za rje{enje po zahtjevu: a) za ogla{avanje ni{tavnim rje{enja o priznanju `iga 100,00 KM b) za prestanak `iga zbog nekori{tenja 50,00 KM TAR.broj 56. Za zahtjev za ponovni upis `iga u registar 20,00 KM 3. Industrijski dizajn TAR.broj 57. Za prijavu industrijskog dizajna: a) osnovna taksa 20,00 KM b) dodatna taksa, za svaki industrijski dizajn kod vi{estruke prijave 10,00 KM TAR.broj 58. Za odr`avanje va`enja industrijskog dizajna za pe riod od 10 godina: a) za jedan industrijski dizajn 60,00 KM b) za svaki sljede}i industrijski dizajn, kod vi{estruke prijave 20,00 KM TAR.broj 59. Za rje{enje po zahtjevu: a) za upis prijenosa prava ili licence u registre 20,00 KM b) za upis ostalih promjena u registre 15,00 KM TAR.broj 60. Za prijedlog za ogla{avanje rje{enja o priznanju industrijskog dizajna 100,00 KM 4. Geografska oznaka TAR.broj 61. Za upis u registar geografske oznake 20,00 KM TAR.broj 62. Za upis promjena u registar geografske oznake 15,00 KM 5. @alba TAR.broj 63. Za `albu komisiji za `albe Instituta 20,00 KM 6. Zastupnici za za{titu industrijskog vlasni{tva TAR.broj 64. Stru~ni ispit za zastupnika 100,00 KM TAR.broj 65. Popravni ispit za zastupnika 50,00 KM TAR.broj 66. Upis u registar zastupnika 50,00 KM Upis promjena podataka u registar zastupnika 15,00 KM TAR.broj 67. Obnavljanje upisa u registru zastupnika, za svaku godinu 25,00 KM 7. Pretra`ivanje baza podataka TAR.broj 68. Pretra`ivanje baza podataka prijavljenih i priznatih `igova, po jednom upitu, ukoliko su poznate robe, odnosno usluge ili klase, po identi~nosti ukoliko nisu poznate robe, odnosno usluge ili klase, po podnosiocu, odnosno po posebno definiranom upitu 5,00 KM Pretra`ivanje baza podataka prijavljenih i priznatih `igova, po jednom upitu ukoliko nisu poznate robe, odnosno usluge ili klase 50,00 KM TAR.broj 69. Pretra`ivanje baza podataka prijava i priznatih patenata po jednom kriteriju 5,00 KM TAR.broj 70. Izrada izvje{taja o stanju tehnike 30,00 KM TAR.broj 71. Za pretra`ivanje raspolo`ivog fonda industrijskog dizajna: a) po zadatom nazivu proizvoda prema Lokarnskoj klasifikaciji za industrijski dizajn 15,00 KM b) po jednom od kriterija 20,00 KM 8. Ostale radnje i spisi TAR.broj 72. Za zaklju~ak po prijedlogu za vra}anje u pre|a{nje stanje 25,00 KM TAR.broj 73. Za zahtjev za produ`enje roka koji se odre|uje u toku postupka 15,00 KM TAR.broj 74. Za izdavanje uvjerenja o pravu prvenstva: a) za jedan primjerak uvjerenja 15,00 KM b) za svaki dodatni primjerak uvjerenja 5,00 KM TAR.broj 75. Za izdavanje izvoda iz registra prijavljenih i priznatih prava: a) za jedan primjerak izvoda 5,00 KM b) za svaki dodatni primjerak izvoda 2,00 KM TAR.broj 76. Za zahtjev za hitno ispitivanje uslova za priznanje prava 50,00 KM IV - TAKSE NA SPISE I RADNJE U PODRU^JU CERTIFICIRANJA TAR.broj 77. Za certifikate i potvrde o uskla|enosti proizvoda 45,00 KM TAR.broj 78. Za odobrenje za kori{tenje znaka uskla|enosti proizvoda 30,00 KM TAR.broj 79. Za rje{enje o ovla{tenju lica za obavljanje poslova is pi - tivanja, certificiranja i inspekcije proizvoda 40,00 KM V - TAKSE NA SPISE I RADNJE U PODRU^JU MJERITELJSTVA TAR.broj 80. Za potvrdu o ispunjavanju mjeriteljskih i drugih uslova za mjerila 70,00 KM TAR.broj 81. Za rje{enje o imenom znaku proizvo|a~a predmeta od plemenitih metala 70,00 KM." VI - TAKSE ZA SPISE I RADNJE U PODRU^JU AKREDITIRANJA TAR.broj 82. Za izdavanje akreditacije ili druge isprave kojom se utvr|uje kompetentnost za obavljanje odre|enih zadataka u podru~ju ocjenjivanja uskla|enosti 50,00 KM PS BiH broj 88/04 29. jula 2004. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Mar tin Ragu`, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Goran Milojevi}, s. r. Na temelju ~lanka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na 42.sjednici Zastupni~kog doma, odr`anoj dana 27. srpnja 2004, i 27.sjednici Doma naroda, odr`anoj 29. srpnja 2004, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ADMINISTRATIVNIM PRISTOJBAMA ^lanak 1. U Zakonu o administrativnim pristojbama ("Slu`beni glasnik BiH", br. 16/02 i 19/02) u ~l. 21. i 28. rije~i: "Mini star - stvo civilnih poslova i komunikacija" zamjenjuju se rije~ima: "Ministarstvo financija i trezora". U ~lanku 29. rije~i: "ministrom civilnih poslova i komunikacija" zamjenjuju se rije~ima: "ministrom financija i trezora". ^lanak 2. U ~lanku 3. (a) rije~i: "mjerodavno ministarstvo" zam je - nju ju se rije~ima: "Vije}e ministara Bosne i Hercegovine". ^lanak 3. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objave u "Slu`benom glasniku BiH", a objavit }e se i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. IZMJENE I DOPUNE TARIFE ADMINISTRATIVNIH PRISTOJBI U Tarifi administrativnih pristojbi u TAR.br. 5. i 23. rije~i: "Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija" zamjenjuju se rije~ima: "Ministarstvo civilnih poslova". Iza TAR.br.39 dodaju se poglavlja III, IV, V i VI, sa TAR.br.40 do 82 koji glase: "III - PRISTOJBE NA SPISE I RADNJE ZA STJECANJE I ODR@AVANJE PRAVA INDUSTRIJSKOG VLASNI[TVA 1. Pat ent TAR.broj 40. a) Za prijavu patenta 5,00 KM b) Za svaku stranicu sadr`ine prijave preko trideset stranica 1,00 KM c) Za svaki patentni zahtjev preko desetog 1,00 KM Napomena: a) Fizi~ka osoba - podnositelj prijave, koji su ujedno pronalaza~i, pla}aju pristojbu iz ovog tar.broja u iznosu umanjenom za 50% b) ~lanovi Saveza inovatora BiH (SIBIH) ne pla}aju pristojbu iz ovog tar.broja. Srijeda, 22. 9. 2004. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 43 - Strana 4277
Zakon o računovodstvu i reviziji BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 42/04 10.09.2004 računovodstvo,revizija,novac,zakon,komisija,tropkovi,smjernice ZAKONO RA^UNOVODSTVU I REVIZIJI BOSNE IHERCEGOVINEI - OSNOVNE ODREDBE^lan 1.Cilj i predmet zakona1.Ovim zakonom se: utvr|uju obavezni standardi ra ~u no -vod stva i revizije, uklju~uju}i i kodeks profesionalne etike za profesionalne ra~unovo|e i revizore koji se obaveznoprimjenjuju na cijeloj teritoriji Bosne i Her ce go vi ne (udaljem tekstu: BiH), propisuju jednoobrazni zahtjevi zasticanje kvalifikacija i provo|enje obuke, testiranja,certifikacije i licenciranja profesionalnih ra~unovo|a irevizora, koji su obavezni na cijeloj teritoriji BiH,propisuje uzajamno priznavanje kvalifikacija profe sio nal -nih ra~unovo|a i revizora i nesmetano obavljanje revizijena cijeloj teritoriji BiH, utvr|uje obaveza usagla{avanjaprovedbenih i drugih propisa u Federaciji Bosne i Her ce -go vi ne i Republici Srpskoj (u daljem tekstu: entiteti) iBr~ko Distriktu BiH (u daljem tekstu: Distrikt) sodredbama ovog zakona, ure|uje osnivanje nezavisnekomisije za ra ~u no vod stvo i reviziju BiH (u daljem tekstu: Komisija), koja }e nadgledati primjenu standarda i vr{itidruge poslove u skladu s ovla{tenjima iz ovog zakona, zacijelu teritoriju BiH.2.Pojmovi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljede}ezna~enje:a)Ra~unovodstvena profesija je profesija koja obavljara ~u no vod stvene, revizijske i srodne usluge u BiH;b)Komisija je nezavisna i stru~na komisija za ra ~u no -vod stvo i reviziju BiH, koja je zadu`ena za ra ~u no -vod stvene i revizijske standarde i prate}a uputstva iprakse iz ~lana 2. ovog zakona i za druge aktivnosti iz ~lana 3. ovog zakona;c)Standardi su ra ~u no vod stveni standardi i standardirevizije, prate}a uputstva, obja{njenja i smjernice ina~ela profesionalne etike iz ~lana 2. ovog zakona,koji su obavezni za ra ~u no vod stvenu profesiju nacijeloj teritoriji BiH;d)Profesionalna tijela su nevladina, dobrovoljna istru~na udru`enja u BiH, koja su priznata kao dobreprofesionalne ra ~u no vod stvene organizacije dobrereputacije i koja ispunjavaju uslove iz ~lana 11. ovogzakona.II - STANDARDI^lan 2.Ra~unovodstveni standardi i standardi revizije1.Ra~unovodstveni standardi koji se primjenjuju na cijelojteritoriji BiH su:a)me|unarodni ra ~u no vod stveni standardi (IAS),odnosno Me|unarodni standardi finansijskogizvje{tavanja (IFRS);b)prate}a uputstva, obja{enjenja i smjernice koje donosi Odbor za me|unarodne ra ~u no vod stvene standarde(IASB).2.Standardi revizije i na~ela profesionalne etikeprofesionalnih ra~unovo|a i revizora koji se primjenjujuna cijeloj teritoriji BiH su:a)me|unarodni standardi revizije (ISA);b)kodeks etike za profesionalne ra~unovo|e;c)prate}a uputstva, obja{enjenja i smjernice koje donosi Me|unarodna federacija ra~unovo|a (IFAC).3.Standardi iz ovog ~lana obuhvataju i standarde, uputstva,obja{njenja, smjernice i na~ela koje IFAC i IASB donesunakon stupanja na snagu ovog zakona.4.Standardi iz ovog ~lana primjenjuju se na sva privatna ijavna preduze}a i druga pravna lica sa sjedi{tem u BiH.5.Izuzetno od odredbe stava 4. ovog ~lana, a doobjavljivanja me|unarodnih ra ~u no vod stvenih standardaza vlade i druga pravna lica iz javnog sektora, bud`eti,bud`etski korisnici i vanbud`etski fondovi u BiHprimjenjivat }e va`e}e propise institucija BiH, entiteta iDistrikta o ra ~u no vod stvu i finansijskom izvje{tavanju.III - KOMISIJA ZA RA^UNOVODSTVO I REVIZIJU BiH^lan 3.Uspostavljanje i nadle`nosti Komisije1.Ovim zakonom propisuje se osnivanje Komisije, kojuformira specijalni me|unarodni savjetnik imenovan uskladu s ~lanom 12. ovog zakona.2.Komisija obavlja sljede}e aktivnosti: a)prevodi i objavljuje standarde, prate}a uputstva,obja{enjenja i smjernice i na~ela profesionalne etikeiz ~lana 2. ovog zakona;b)utvr|uje kriterije i donosi jedinstveni pro gramkvalifikacija, obuke, testiranja, certifikacije ilicenciranja za ra ~u no vod stvenu profesiju, koji je upotpunosti usagla{en sa standardima i smjernicamaIFAC-a i koji se primjenjuje na cijeloj teritoriji BiH,te nadgleda njegovo provo|enje u entitetima iDistriktu;c)nadgleda provo|enje jedinstvenog programa obukeza sticanje kvalifikacija za ra ~u no vod stvenu profesiju i, u saradnji s profesionalnim tijelima i davaocimausluga obuke, izdaje obavezna uputstva koja supotrebna za pravilnu i jednoobraznu primjenu togprograma na cijeloj teritoriji BiH;d)uspostavlja jedinstveni pro gram testiranja kandidataza ra ~u no vod stvenu profesiju i provodi taj pro gramna cijeloj teritoriji BiH;e)u skladu s ~lanom 5. ovog zakona, nadgledacertifikaciju koju vr{e profesionalna tijela, u smisluispunjavanja uslova u pogledu prethodne obuke,polo`enih ispita, stru~ne spreme i prakti~nog iskustva koji su jedinstveni na cijeloj teritoriji BiH;f)nadgleda licenciranje i certifikaciju ~lanova ra ~u no -vod stvene profesije;g)inicira i koordinira aktivnosti za uspostavljanjezajedni~kog profesionalnog tijela na nivou BiH,ukoliko isto dobrovoljno formiraju postoje}a profe -sio nalna tijela u BiH u roku od {est (6) mjeseci oddana stupanja na snagu ovog zakona;h)odr`ava redovne sastanke u cilju kontrole primjenestandarda, provo|enja jedinstvenog programasticanja kvalifikacija i ostalih povezanih pitanja;i)priprema godi{nju informaciju za Vije}e ministaraBiH, koja obavezno sadr`i i podatke o prihodima irashodima Komisije, i ~ija }e dostupnost kao javnogdokumenta biti osigurana najkasnije do kraja februara svake godine.3.Opravdani tro{kovi koji nastanu kao rezultat obavljanjaaktivnosti Komisije u skladu s ovim zakonom finansirajuse doprinosima koje pla}aju profesionalna tijela,naknadama za ispite koje pla}aju kandidati, mogu}ompodr{kom me|unarodnih donatora i iz drugih dostupnihizvora. Visinu i kriterije u~e{}a profesionalnih tijela utro{kovima Komisije utvr|uje Komisija u koordinaciji sprofesionalnim tijelima.4.Naknade za ispite i ostali prihodi Komisije:a)nezavisni su i odvojeni od bud`eta BiH, entiteta iDistrikta;b)mogu se koristiti isklju~ivo za provo|enje aktivnostiKomisije u skladu s ovim zakonom i za razvoj ra ~u -no vod stvene profesije u BiH.^lan 4.Sastav Komisije1.Komisija ima sedam (7) ~lanova koji se biraju iz ra ~u no -vod stvene profesije, od kojih su:a)tri ~lana iz Federacije Bosne i Her ce go vi ne;b)tri ~lana iz Republike Srpske;c)jedan ~lan iz Br~ko Distrikta BiH.2.Svaki ~lan Komisije imenuje se na prijedlogprofesionalnog tijela. Profesionalno tijelo ima obavezuosigurati da je ~lan kojeg imenuje za Komisijureprezentativan u odnosu na ~lanstvo tog tijela. UkolikoKomisija u roku od devet mjeseci od dana stupanja nasnagu ovog zakona primi peticiju potpisanu od stranedeset posto ili vi{e ~lanova bilo kog profesionalnogudru`enja, specijalni me|unarodni savjetnik nadzirat }enovo glasanje ~lanova pomenutog udru`enja u ciljuutvr|ivanja, na osnovu obi~ne ve}ine glasova, kojikandidati za ~lanove Komisije predstavljaju izbor ~lanstva tog udru`enja.3.^lanovi Komisije imenuju se na pe riod od dvije godine.^lan Komisije ne mo`e se kandidirati za ponovne izborenakon uzastopne ~etiri godine provedene u tom svojstvu.IV - ZVANJE I KVALIFIKACIJA^lan 5.Zvanja, testiranje, certifikacija i licenciranje1.Ovim zakonom propisuju se sljede}a zvanja u ra ~u no vod -stvenoj profesiji u BiH:a)certificirani ra ~u no vod stveni tehni~ar (CRT);b)certificirani ra~unovo|a (CR);c)ovla{teni revizor (OR).2.Testiranje kandidata za zvanja iz stava 1. ovog ~lana,izdavanje certifikata uspje{nim kandidatima i licenciranje(izdavanje dozvole za rad) vr{e:a)testiranje kandidata za CRT, CR i OR vr{i Komisija.Testiranje kandidata vr{i se na osnovu jedinstvenogprograma za cijelu teritoriju BiH, koji je u cijelostiuskla|en sa standardima i smjernicama IFAC-a.Komisija mo`e prenijeti aktivnosti vezano zaadministraciju testiranja na jedno ili vi{eprofesionalnih tijela pri ~emu }e Komisija pobli`enadgledati provo|enje takvih aktivnosti, s tim daodgovornost za testiranje i izradu testova zadr`avasama Komisija;b)izdavanje certifikata za CRT i CR vr{e profesionalnatijela uz nadzor Komisije.Izdavanje certifika za OR vr{i Komisija;c)licenciranje CRT i CR koji pru`aju nezavisne ra ~u no -vod stvene usluge tre}im licima vr{e profesionalneasocijacije. Licenciranje se ne vr{i za CRT i CR kojiobavljaju ra ~u no vod stvene poslove za interne potrebe preduze}a i drugih pravnih lica u kojima su zaposleni. Licenciranje OR vr{e entiteti i Distrikt. Reviziju uBiH mogu vr{iti samo lica koja imaju odgovaraju}ulicencu izdatu u BiH. Revizijske izvje{taje mogudavati samo preduze}a koja imaju odgovaraju}ulicencu izdatu u BiH.3.Nezakonita je upotreba zvanja i naziva iz ovog ~lana odstrane lica koja nisu certificirana u skladu s ovimzakonom, kao i nu|enje ili obavljanje nezavisnih ra ~u no -vod stvenih ili revizijskih usluga tre}im licima od stranelica koja nisu licencirana u skladu s ovim zakonom.4.Ranija zvanja u ra~u no vod stvenoj profesiji u BiH, ste~enapo propisima koji su se primjenjivali prije dana stupanjana snagu ovog zakona, preimenovat }e se kako slijedi:a)Ra~unovodstveni tehni~ar - ra~unovo|a dobija zvanje certificirani ra ~u no vod stveni tehni~ar;b)Samostalni ra~unovo|a dobija zvanje certificiranira~unovo|a;c)Ovla{teni ra~unovo|a dobija zvanje certificiranira~unovo|a;d)Pomo}nik revizora dobija zvanje certificiranira~unovo|a;e)Ovla{teni revizor zadr`ava zvanje ovla{teni revizor.5.Na zahtjev lica s va`e}im ranijim zvanjem iz stava 4. ovog ~lana, profesionalna tijela }e, u skladu s ovla{tenjima izstava 2.b) ovog ~lana, u roku od {est (6) mjeseci od danaPetak, 10. 9. 2004.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 42 - Strana 4233 Broj 42 - Strana 4234S L U @ B E N I G L A S N I K B i HPetak, 10. 9. 2004.stupanja na snagu ovog zakona izdati novi certifikat zaodgovaraju}e zvanje u skladu sa st. 1. i 4. ovog ~lana.Komisija }e urediti odgovaraju}i postupak za ~lanove onih profesionalnih tijela koja nisu u stanju ispuniti ovajzahtjev. Komisija }e preporu~iti standardnu, admini stra tiv -nu naknadu nominalnog iznosa ~ijom naplatom seomogu}uje udru`enjima da nadoknade neophodne admi ni -strativne tro{kove koji }e nastati usljed ispunjavanjazahtjeva ove odredbe.6.Lica s ranijim zvanjem pomo}nika revizora iz stava 4.d)ovog ~lana postaju ovla{teni revizori samo ako u perioduod dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovogzakona odslu{aju specijalni kurs kontinuiraneprofesionalne edukacije iz napredne revizije u trajanju od40 ~asova i iz ovog kursa polo`e ispit. Kurs kontinuiraneprofesionalne edukacije kao i ispit na kraju kursaorganizira Savez ra~unovo|a i revizora Republike Srpskepod nadzorom Komisije. ^lan 6.Kvalifikacije1.Novi kandidati za profesionalna zvanja iz ~lana 5. stav 1.ovog zakona moraju ispunjavati uslove u pogledu stru~nespreme, prakti~nog iskustva, obuke i testiranja kojeutvr|uje Komisija, a koji su uskla|eni s odgovaraju}imstandardima i smjernicama IFAC-a. Nadle`no tijelo iz~lana 5. stava 2. b) ovog zakona izdaje certifikate naosnovu dokaza o zadovoljenju svih propisanih uslova.2.Sva lica iz ra ~u no vod stvene profesije, uklju~uju}i i licakoja su zvanja stekla u skladu s ~lanom 5. stav 4. ovogzakona, du`na su poha|ati kontinuiranu profesionalnuedukaciju u okviru kriterija koje utvrdi Komisija, a utrajanju od najmanje 120 sati u periodima od tri godine.3.Licence koje su izdate prije dana stupanja na snagu ovogzakona i dalje }e se priznavati, s tim {to nosioci takvihlicenci moraju ispuniti zahtjeve kontinurane profesionalneedukacije iz stava 2. ovog ~lana. Na zahtjev nosiocalicenci iz ovog stava, entiteti ili Distrikt izdat }e novulicencu u skladu s ~lanom 5. stav 2. c) ovog zakona.^lan 7.Pro gram za sticanje kvalifikacija i obuku na nivou BiH1.Za ra ~u no vod stvenu profesiju u BiH primjenjuje sejedinstveni Pro gram za sticanje kvalifikacija i obuku nanivou BiH (u daljem tekstu: Pro gram), na isti na~in i podistim uslovima za cijelu teritoriju BiH.2.Pro gram utvr|uje Komisija, u skladu sa standardima ismjer nicama IFAC-a. Jedinstvenost testiranja i certi fi ka ci -je za zvanja CRT, CR i OR predstavlja klju~nu kom po -nen tu Programa. Razlike izme|u entiteta i Distrikta u po -gle du testiranja ni u kojem slu~aju nisu dozvoljene.3.Komisija objavljuje Pro gram najkasnije u roku od tri (3)mjeseca od dana njenog formiranja.4.Komisija donosi i objavljuje i izmjene Programa, ako ikada IFAC izmijeni ili dopuni svoje standarde i smjernice.5.Lica koja pristupaju ra ~u no vod stvenoj profesiji u BiHnakon stupanja na snagu ovog zakona mogu ste}i zvanjaiz ~lana 5. stav 1. ovog zakona samo ako ispunjavajuuslove odgovaraju}eg dijela ili dijelova Programa.6.Pored uslova u pogledu testiranja i certifikacije, Pro gramsadr`i i potrebne uslove koje kandidati treba daispunjavaju u pogledu:a)stru~ne spreme i radnog iskustva za odgovaraju}inivo certifikacije;b)odgovaraju}eg znanja iz pravne reg u la tive i poreskogsistema BiH, {to se dokazuje putem pismenog ispita.7.Usluge obuke kandidata za ra ~u no vod stvenu profesiju, uskladu s Programom, pru`aju preduze}a iz privatnogsektora, profesionalna tijela i obrazovne ustanove u BiH,koji ispunjavaju uslove koje utvrdi Komisija. Po zavr{enoj obuci, organizator obuke izdaje uvjerenje polaznicimaobuke o broju sati i programu pru`ene obuke. Poha|anjekurseva obuke za kandidate nije obavezno, ali je polaganje testa, kao komponenta Programa, obavezno zacertifikaciju kandidata.8.Ispiti se vr{e po programu koji utvr|uje Komisija, podistim uslovima za sva lica u BiH. Izradu testova vr{iKomisija, dok aktivnosti u vezi s administracijomtestiranja Komisija mo`e prenijeti na jedno ili vi{eprofesionalnih tijela pri ~emu }e pobli`e nadgledatiprovo|enje takvih aktivnosti.9.Kontinuirana profesionalna edukacija je uklju~ena u Pro -gram u skladu s uputstvima koja izdaje Komisija, a vr{e je profesionalna tijela.^lan 8.Priznavanje stranih kvalifikacija1.Komisija, u skladu s ovla{tenjima iz ~lana 5. stav 2. c)ovog zakona, vr{i certifikaciju lica koja su steklakvalifikacije izvan BiH, nakon {to ta lica doka`u da suispunila IFAC-ove uslove edukacije u zemlji u kojoj sustekla kvalifikaciju, kao i da ispunjavaju uslove stru~nespreme, radnog iskustva i poznavanja pravne reg u la tive iporeskog sistema BiH u skladu s Programom.2.Komisija }e bli`e propisati uslove i postupak certifikacijelica iz stava 1. ovog ~lana, u roku od {est (6) mjeseci oddana stupanja na snagu ovog zakona.^lan 9.Uzajamno priznavanje kvalifikacija u BiH1.Svim licima, koja imaju va`e}e zvanje ste~eno u skladu sovim zakonom, to zvanje se priznaje na cijeloj teritorijiBiH bez dodatnih zahtjeva.2.Sva lica, koja imaju va`e}e licence izdate u skladu s ovimzakonom, usluge za koje su ovla{tena tom licencom mogu pru`ati na cijeloj teritoriji BiH bez dodatnih zahtjeva.3.Izvr{ene revizije i revizijski izvje{taji priznaju se na cijeloj teritoriji BiH bez dodatnih zahtjeva.4.Nezakonito je odbijanje ovla{tenog organa za licenciranjeu entitetu ili Distriktu da izda licencu propisnocertificiranom kandidatu zbog toga {to je kandidat ilinjegova profesionalna kvalifikacija vezana za drugi entitet ili Distrikt, kao i bilo kakvo druga~ije i dodatnouslovljavanje izdavanja licence izvan uslova koji suutvr|eni u skladu s ovim zakonom.5.Reviziju obavljaju revizorske firme koje su licencirane uskladu s odgovaraju}im zakonima o ra ~u no vod stvu ireviziji entiteta. Sve revizorske firme, licencirane u skladusa zahtjevima va`e}ih zakona entiteta i Distrikta, imajupravo obavljati usluge revizije za koje su tom licencomovla{tene na cijelom prostoru BiH bez dodatnih zahtjeva.V - MJERE ZA PROVO\ENJE ZAKONA U ENTITETIMA I DISTRIKTU^lan 10.Obaveze entiteta i Distrikta1.Entiteti i Distrikt }e u roku od tri (3) mjeseca od datumastupanja na snagu ovog zakona preduzeti sve neophodnemjere za njegovo provo|enje. Svi provedbeni propisientiteta i Distrikta, kao i drugi postoje}i zakoni i propisientiteta i Distrikta kojima se ure|uju pitanja iz ovogzakona bit }e uskla|eni s odredbama ovog zakona.Zakonima o ra ~u no vod stvu entiteta i Distrikta propisat }ese jednoobrazni obrasci finansijskih izvje{taja i drugi ra ~u -no vod stveni zahtjevi za preduze}a.2.Od svih lica koja nude nezavisne ra ~u no vod stvene ilirevizijske usluge zahtijeva se da budu certificirana i licencirana u skladu s odredbama ovog zakona.Provedbenim propisima entiteta i Distrikta propisat }e seprestanak obaveze licenciranja ra ~u no vod stvenih ifinansijskih radnika koji u preduze}ima i drugim pravnimlicima u kojima su zaposleni obavljaju ra ~u no vod stvene,knjigovodstvene i poreske poslove za interne potrebepreduze}a uklju~uju}i, ali ne i ograni~avaju}i se na, izradu poreskog bilansa i sli~ne usluge.^lan 11.Priznavanje profesionalnih tijela1.Profesionalna tijela u BiH obavezna su:a)sara|ivati s Komisijom vezano za sva pitanjautvr|ena ovim zakonom;b)provoditi jedinstveni pro gram za sticanje kvali fi ka -cija, certifikata i licenci za ra ~u no vod stvenu profesijuna nivou BiH.2.Komisija je du`na u skladu s ovim zakonom da prizna iliodbije da prizna udru`enje kao profesionalno tijelo, a u tusvrhu sa~injava poslovnik. Komisija definira saradnju nana~in kojim se osigurava efektivno provo|enjejedinstvenog programa iz stava 1.b) ovog ~lana.3.Komisija uspostavlja postupke za reguliranje svih sporovanastalih povodom odluke Komisije o odbijanjupriznavanja udru`enja kao profesionalnog tijela. @alba naodluku Komisije podnosi se Sudu Bosne i Her ce go vi ne uskladu s ~lanom 14. Zakona o Sudu Bosne i Her ce go vi ne("Slu`beni glasnik BiH", broj 29/00).4.Nezakonita je etni~ka, spolna ili diskriminacija po osnovugeografskog porijekla bilo kog udru`enja ili ra~unovo|eili revizora kao pojedinca od strane Komisije.VI - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE^lan 12.Specijalni me|unarodni savjetnik1.Vije}e ministara BiH imenuje specijalnog me|unarodnogsavjetnika sa znanjem iz oblasti ra ~u no vod stva i revizije.2.U periodu od {est (6) mjeseci od stupanja na snagu ovogzakona, specijalni me|unarodni savjetnik obavljat }esljede}e zadatke i poslove i to prema datom redoslijedu:a)izraditi statut, poslovnik i interni pravilnik Komisije;b)izraditi eti~ki kodeks za Komisiju i ra ~u no vod stvenuprofesiju;c)koordinirati izborne postupke koje vr{e profesionalna tijela za izbor ~lanova Komisije.3.Specijalni me|unarodni savjetnik obavljat }e funkcijudirektora Komisije u periodu od {est mjeseci od danaizbora Komisije. Specijalni me|unarodni savjetnik mo`ebiti zadr`an na pe riod od dodatnih {est (6) mjeseci u ulozispecijalnog savjetnika Komisije, ukoliko tako odlu~iKomisija ve}inom glasova.4.Po zavr{etku mandata specijalnog me|unarodnog savjet -nika, sve izmjene Statuta i postoje}ih propisa Komisija }edonositi samo po osnovu jednoglasne odluke svih sedam~lanova Komisije.^lan 13.Sva lica koja su zapo~ela pro gram obuke i certifikacijeprije stupanja na snagu ovog zakona a u skladu s ranijimpropisima entiteta, u skladu s ovim zakonom imaju pravozavr{iti taj pro gram u periodu od najvi{e jedne godine od danastupanja na snagu ovog zakona.^lan 14.Standardi iz ~lana 2. ovog zakona primjenjuju se nafinansijske izvje{taje za periode koji po~inju od 1. januara2004. godine i poslije.^lan 15.Stupanje na snaguOvaj zakon stu pa na snagu osmog dana od danaobjavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH".PS BiH broj 77/0429. juna 2004. godineSarajevoPredsjedavaju}iPredstavni~kog domaParlamentarne skup{tine BiHMar tin Ragu`, s. r.Predsjedavaju}iDoma narodaParlamentarne skup{tine BiHGoran Milojevi},
Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 44/03 31.12.2003 SG BiH 91/17, SG BiH 32/13, SG BiH 49/09, SG BiH 04/08, SG BiH 34/07, SG BiH 52/04 indirektno oporezivanja,bih,zakon,porez ZAKONO SISTEMU INDIREKTNOG OPOREZIVANJA U BOSNII HERCEGOVINII - OP]E ODREDBE^lan 1.Nadle`nostOvimzakonomuspostavljaseinstitucionalnaiorganizaciona osnova za jedinstveni sistem indirektnogoporezivanja u Bosni i Hercegovini, koja }e podr`ati sveukupnumakroekonomsku stabilnost i fiskalnu odr`ivost Bosne iHercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:Federacija), Republike Srpske i Br~ko Distrikta Bosne iHercegovine (u daljem tekstu: Distrikt) kao i pru`iti podr{kufunkcioniranju jedinstvene ekonomske teritorije u Bosni iHercegovini.U smislu ovog zakona, pojam "indirektni porez" odnosi sena uvozne i izvozne da`bine, akcize, porez na dodatnuvrijednost i sve druge poreze zara~unate na robu i usluge,uklju~uju}i i poreze na promet i putarine.^lan 2.CiljOvim zakonom omogu}ava se razvoj i provo|enje politikeindirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini, kao i efikasnanaplata i raspodjela indirektnih poreza.Ovimzakonomure|ujesejedinstvenoprovo|enjeindirektnih poreza na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.Ovim zakonom uspostavlja se sistem naplate prihoda poosnovu indirektnog poreza, kao i raspodjela prihoda na osnovuindirektnog poreza prema bud`etima Bosne i Hercegovine,Federacije, Republike Srpske i Distrikta na transparentan na~in.^lan 3.Institucionalna strukturaOvaj zakon ure|uje Upravu za indirektno oporezivanje (udaljem tekstu: Uprava) kao samostalnu upravnu organizaciju uskladu saZakonom o ministarstvima i drugim organima upraveBosne i Hercegovine("Slu`beni glasnik BiH", broj 5/03) (udaljem tekstu: Zakon o ministarstvima) iZakonom o upraviBosne i Hercegovine("Slu`beni glasnik BiH", broj 32/02) (udaljem tekstu: Zakon o upravi), koja provodi zakonske i drugepropise o indirektnom oporezivanju i politiku koju utvr|ujeVije}e ministara na prijedlog Upravnog odbora (u daljem tekstu:Odbor).II - UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE^lan 4.Du`nostiUprava je jedini organ u Bosni i Hercegovini koji jenadle`an za provo|enje zakonskih propisa o indirektnomoporezivanju i politike, koju utvrdi Vije}e ministara na prijedlogOdbora, kao i za naplatu i raspodjelu indirektnih poreza nateritoriji Bosne i Hercegovine.Uprava je nadle`na za sva druga pitanja koja joj mogu bitipovjerena zakonom.^lan 5.Sjedi{te i pe~atSjedi{te Uprave je u Banjoj Luci.U skladu saZakonom o pe~atima institucija Bosne iHercegovine("Slu`beni glasnik BiH", br. 12/98 i 14/03),Uprava ima pe~at.^lan 6.StrukturaUprava ima ispostave i filijale na cijeloj teritoriji Bosne iHercegovine. Lokacije i nadle`nosti ispostava i filijalaorganiziraju se na ekonomskim principima, koji su izra|eni sciljem maksimalnog pove}anja efikasnosti Uprave u cjelini,osiguranja pogodnosti za poreske obveznike i pru`anja podr{kefunkcioniranju jedinstvene ekonomske teritorije u Bosni iHercegovini.Godina VII - Broj 44Srijeda, 31. decembra 2003. godineSARAJEVOISSN 1512-7486Bosanski jezik ^lan 7.DirektorUprava ima direktora koji je odgovoran za upravljanjeUpravom.Direktor predstavlja Upravu.Zakon o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Herce-govine(u daljem tekstu: Zakon o dr`avnoj slu`bi) ("Slu`beniglasnik BiH", broj 19/02) ne primjenjuje se na direktora.Prilikom imenovanja rukovode}eg kadra vodit }e se ra~unao nacionalnoj zastupljenosti.Uprava nema zamjenika direktora.^lan 8.Du`nosti direktoraDirektor je du`an osigurati jedinstveno provo|enjeindirektnih poreza na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.Direktor je odgovoran za uspostavljanje i odr`avanjeknjigovodstvenog sistema i sistema izvje{tavanja kojim sedostavljaju Odboru redovni i detaljni izvje{taji o naplati iraspodjeli indirektnih poreza. Izvje{taji treba da sadr`e svepotrebne informacije o svim detaljima naplate i raspodjele,uklju~uju}i neizmirena dugovanja, slu~ajeve prevara, ve}eprobleme u naplati prihoda i rezultate svih kontrola i aktivnostina provo|enju propisa.Direktor, putem Odbora, odgovara Vije}u ministara Bosne iHercegovine (u daljem tekstu: Vije}e ministara) o aktivnostimaUprave.Direktor je odgovoran za informiranje Odbora o svimproblemima u provo|enju politike ili zakonskih propisa oindirektnom oporezivanju i, u odgovaraju}im slu~ajevima, zapredlaganje potrebne izmjene zakonskih propisa u tom smislu.Direktor je odgovoran za izradu prijedloga godi{njegbud`eta, kao i dugoro~nog bud`etskog plana za Upravu.Direktor je odgovoran za izvr{enje godi{njeg bud`eta Uprave iredovno obavje{tavanje Odbora o izvr{enju. Odbor odobravaprijedlog godi{njeg bud`eta Uprave prije njegovog dostavljanjau redovnu proceduru usvajanja dr`avnog bud`eta.Direktor je odgovoran za izradu godi{njeg izvje{taja ofinansijskom stanju i aktivnostima Uprave, i dostavlja gaOdboru. Odbor revidira direktorov godi{nji izvje{taj i objavljujega u "Slu`benom glasniku BiH", po zavr{etku svake finansijskegodine.Direktor je odgovoran za izradu godi{njeg plana rada kojiodobrava Odbor. Direktor je odgovoran i za izradu Pravilnika ounutra{njoj organizaciji i, nakon odobrenja Odbora, za njegovoobjavljivanje. Pravilnikom se propisuje na~elna organizacionastruktura Uprave. Izuzetno od odredbi Zakona o ministarstvimai Zakona o upravi, pravilnik ne podlije`e odobravanju od Vije}aministara.Prema potrebi, direktor postavlja i razrje{ava operativnerukovodioce Uprave, u cilju osiguranja efikasnog provo|enjaovog zakona u skladu s Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji.Operativni rukovodioci odgovorni su samo direktoru i primajuuputstva samo od njega. Oblasti njihovih nadle`nosti prikazanesu du` operativnih linija i obuhvataju carine, poreze, provo|enjezakona i pru`anje usluga poslovnim subjektima. Operativnelinije odgovornosti prote`u se kroz sjedi{te, sve ispostave ifilijale Uprave.Direktor je odgovoran za pru`anje statisti~kih podatakanadle`nim tijelima, uklju~uju}i Agenciju za statistiku Bosne iHercegovine.Direktor je odgovoran za uspostavu interne revizije zaUpravu.^lan 9.Izbor i imenovanje direktoraDirektora imenuje Vije}e ministara u skladu saZakonom oministarskim imenovanjima, imenovanjima Vije}a ministara idrugim imenovanjima Bosne i Hercegovine("Slu`beni glasnikBiH", broj 7/03). Izuzetno od ~lana 9. navedenog zakona,Odbor slu`i kao izborna komisija za imenovanje direktora.Kriteriji za imenovanje direktora uklju~uju uslov da jedirektor stru~an u odgovaraju}oj oblasti i da je pokazao visokestandarde po{tenja i integriteta u obavljanju svoga posla.Direktora du`nosti razrje{ava Vije}e ministara, na prijedlogOdbora. Direktor mo`e biti razrije{en du`nosti samo ako trajnoizgubi sposobnost vr{enja svojih du`nosti, u~ini ozbiljnepropusteuprovo|enjumjerarukovo|enjaUpravom,zloupotrijebi slu`beni polo`aj ili prekora~i svoja ovla{tenja,otkrije dr`avnu ili slu`benu tajnu, ili ako bude optu`en zakrivi~no djelo {to ga ~ini nedostojnim izvr{avanja njegovihdu`nosti.^lan 10.Sukob interesaZakon o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne iHercegovine("Slu`beni glasnik BiH", broj 16/02) primjenjivat}e se na direktora.^lan 11.Trajanje mandataDirektor se imenuje na period od ~etiri godine.Nakon isteka ~etverogodi{njeg mandata, direktor se mo`ekandidirati za samo jo{ jedan ~etverogodi{nji mandat.^lan 12.Zaposlenici UpraveZakon o dr`avnoj slu`biprimjenjuje se na zaposlenikeUprave, uz sljede}e izuzetke:(i) ne primjenjuje se ~lan 19. (2);(ii) ne primjenjuje se Poglavlje V. i(iii) ne primjenjuje se Poglavlje VIII.Izuzetno od ta~ke (ii) prethodnog stava, ~lan 42. Zakona odr`avnoj slu`bi se primjenjuje.Direktor izra|uje i podnosi na odobravanje Odboru propisekojima se uspostavlja platna struktura za obra~unavanje pla}azaposlenika Uprave i razli~ite platne razrede u koje se tizaposlenici kategoriraju. Prilikom odre|ivanja platnih razreda,direktor }e uzeti u obzir posebne kvalifikacije i iskustvopotrebno za ispunjavanje odgovornosti Uprave. Prilikomodre|ivanja naknada koje predstavljaju dodatak na osnovnupla}u zaposlenika, direktor uspostavlja sistem koji povezujenagradu s rezultatima rada zaposlenika. Direktor, tako|er,izra|uje i podnosi na odobravanje Odboru propise kojima seuspostavlja disciplinski postupak za zaposlenike Uprave.^lan 13.Bud`etUprava ima vlastiti godi{nji bud`et, koji se usvaja u skladusaZakonom o trezoru institucija Bosne i Hercegovine("Slu`beni glasnik BiH", broj 27/00) iZakonom o izvr{enjuBud`eta institucija BiH i me|unarodnih obaveza BiH.Ubud`etu Uprave posebno se predvi|aju tro{kovi Odbora.Usvojeni godi{nji bud`et je i operativni bud`et Uprave.Broj 44 - Strana 1080SLU@BENI GLASNIK BiHSrijeda, 31. decembra 2003. III - UPRAVNI ODBOR^lan 14.Du`nostiOdbor je nadle`an za:(i) utvr|ivanje prijedloga politike o indirektnom oporezi-vanju za provo|enje u cijeloj Bosni i Hercegovini.Politiku utvr|uje Vije}e ministara Bosne i Herce-govine;(ii) informiranje Vije}a ministara, kao i vlada Federacije,Republike Srpske i Distrikta, o politici i provo|enju uvezi s indirektnim porezima i nastalim implikacijamana javne prihode, kako bi se olak{ala priprema fiskalnoodgovornih bud`eta;(iii) definiranjestrate{kihciljevaUpraveiocjenuuspje{nosti Uprave u postizanju tih ciljeva;(iv) odobravanje prijedloga bud`eta Uprave u skladu s~lanom 13. ovog zakona.(v) odobravanje godi{njeg plana rada i Pravilnika ounutra{njoj organizaciji, koje direktor pripremi uskladu s ~lanom 8. stav 7. ovog zakona;(vi) dono{enje odluka u spornim slu~ajevima u vezi sraspodjelom prihoda;(vii) sve druge zadatke predvi|ene zakonom.Odbor je nadle`an za pokretanje pripreme zakonskihpropisa u vezi s indirektnim oporezivanjem i njihovih izmjena,uklju~uju}i zakonske propise o poreskim stopama i strukturama,ako to smatra neophodnim u cilju provo|enja ovog zakona.Odbor je nadle`an za dono{enje propisa potrebnih zaprovo|enje aktivnosti navedenih u ovom ~lanu.Odbor, na prijedlog direktora, usvaja instrukcije kojima }ese propisani podaci ili dokumenti smatrati slu`benom tajnom uradu Odbora i Uprave, pri ~emu }e Odbor uzeti u obzirzakonske propise u primjeni u Bosni i Hercegovini, Federaciji,Republici Srpskoj i Distriktu.Odbor za svoj rad odgovara Vije}u ministara BiH.^lan 15.StatusOdbor je pravna osoba.^lan 16.OrganizacijaOdbor se sastoji od {est ~lanova.^lanovi odbora su:(i) ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine, teministri finansija Federacije i Republike Srpske iliosobe koje djeluju u tom svojstvu; i(ii) tri stru~njaka za indirektno oporezivanje.^lanovi Odbora konsenzusom biraju predsjedavaju}eg izreda ~lanova, na mandat od pet godina.Direktor Uprave, predstavnik iz Distrikta i predstavnikCentralne banke imat }e status posmatra~a u Odboru.Odbor se sastaje jednom mjese~no ili ~e{}e, ako topredsjedavaju}i smatra potrebnim.Uprava osigurava Odboru potrebna sredstva i pru`a muodgovaraju}u podr{ku u osoblju, kako bi mu omogu}ila vr{enjenjegovih poslova prema ovom zakonu.Predsjedavaju}isazivasastankeOdbora.Upozivu~lanovima Odbora i posmatra~ima u Odboru on navodi vrijeme,mjesto odr`avanja i dnevni red, dostavljaju}i poziv najmanjejednu sedmicu prije datuma odre|enog za sastanak.Odbor izra|uje poslovnik kojim }e se ure|ivati na~in rada.^lan 17.Imenovanje ~lanova OdboraZvani~nici iz ~lana 16. stav 2. (i) ovog zakona ~lanovi suOdbora po slu`benoj du`nosti.Vije}e ministara i vlade Federacije i Republike Srpskeimenuju po jednog ~lana Odbora iz ~lana 16. stav 2. (ii) ovogzakona. Imenovanja se vr{e u skladu saZakonom oministarskim imenovanjima, imenovanjima Vije}a ministara idrugim imenovanjima Bosne i Hercegovine("Slu`beni glasnikBiH", broj 7/03),Zakonom o ministarskim i vladinimimenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine("Slu`benenovine Federacije BiH", broj 12/03), odnosnoZakonom oministarskim, vladnim i drugim imenovanjima Republike Srpske("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 25/03). Kriteriji zaimenovanje moraju uklju~ivati priznat integritet i odgovaraju}eprofesionalno iskustvo.Gradona~elnik Distrikta imenuje posmatra~a iz Distrikta iz~lana 16. stav 4. ovog zakona u skladu saZakonom oministarskim imenovanjima, imenovanjima Vije}a ministara idrugim imenovanjima Bosne i Hercegovine("Slu`beni glasnikBiH", broj 7/03).Guverner Centralne banke imenuje posmatra~a Centralnebanke iz ~lana 16. stav 4 ovog zakona.^lan 18.MandatPored osoba iz ~lana 16. stav 2. (i), koje su ~lanovi Odboratokom svojih mandata, svaki ~lan Odbora ima petogodi{njimandat, s mogu}no{}u jednog ponovnog imenovanja.U slu~aju da neki od ~lanova ne provede puni mandat, novi~lan imenuje se na period od pet godina, u skladu s ~lanom 17.ovog zakona.Posmatra~i iz Distrikta i Centralne banke imenuju se na pe-riod od pet godina, s mogu}no{}u jednog ponovnogimenovanja.^lan 19.Na~ini glasanja i kvorumOdbor donosi odluke konsenzusom.Du`nost predsjedavaju}eg je da proglasi da li je konsenzuspostignut.U slu~aju nedostatka konsenzusa, odluke Odbora usvajajuse na sljede}i na~in:U slu~aju odluka o uspostavi uvoznih i izvoznih da`bina teo bilo kakvim promjenama takvih da`bina potrebna jeprosta ve}ina glasova ~lanova Odbora uklju~uju}i i glasministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine.U slu~aju odluka o ostalim indirektnim porezima,uklju~uju}i i stope i strukture takvih poreza, potrebna jeprosta ve}ina glasova ~lanova Odbora uklju~uju}i i glasoveministara finansija Republike Srpske i Federacije. Ovajpostupak glasanja tako|er se primjenjuje na bilo kojuodluku vezanu za izuze}a od ili promjene u indirektnimporeskim stopama i strukturama.U slu~aju odluka o raspodjeli prihoda od indirektnih porezapotrebna je prosta ve}ina glasova ~lanova Odborauklju~uju}i i glasove svih ~lanova iz ~lana 16. stava 2. (i).Kvorum se sastoji od ve}ine svih ~lanova Odbora.Srijeda, 31. decembra 2003.SLU@BENI GLASNIK BiHBroj 44 - Strana 1081 ^lan 20.Zakonski propisi koje pokre}e OdborU slu~aju da smatra potrebnim da osigura efikasnoprovo|enje ovog zakona, Odbor mo`e pokrenuti izradu nacrtazakonskih propisa i izmjena zakonskih propisa iz oblastiindirektnog oporezivanja za podno{enje Vije}u ministara.Odborima za pitanja bud`eta i finansija zakonodavnih tijelaFederacije, Republike Srpske i Skup{tine Distrikta i, ako seocijenipotrebnim,Predstavni~komdomuParlamentaFederacije, Narodnoj skup{tini Republike Srpske i Skup{tiniDistrikta daje se prilika da na takve zakonske propise daju svojekomentare prije njihovog podno{enja Vije}u ministara, a svekomentare ili sugestije na nacrt i prijedlog zakonskih propisa iliizmjene zakonskih propisa moraju dostaviti Odboru u roku od15 dana nakon upu}ivanja zahtjeva za dostavljanje takvihkomentara od Odbora. Odbor uzima u obzir te komentare ilisugestije.Utvr|ivanje indirektnih poreza, indirektnih poreskih stopa istruktura, kao i svaka izmjena indirektnih poreskih stopa istruktura mora biti regulirana zakonom.Prilikompredlaganjazakonskihizmjenaindirektnihporeskih stopa i struktura u skladu s ovim ~lanom, Odbor uobzir uzima potrebu za pravovremenom izradom bud`eta Bosnei Hercegovine, Federacije, Republike Srpske i Distrikta.IV - NAPLATA I RASPODJELA PRIHODA PO OSNOVUINDIREKTNIH POREZA^lan 21.Jedinstveni ra~un i raspodjela prihoda po osnovuindirektnih porezaUprava vodi jedinstveni ra~un.Svi prihodi po osnovu indirektnih poreza, koje naplati ovauprava, upla}uju se na jedinstveni ra~un.Uprava osigurava da stanje na jedinstvenom ra~unu sadr`ineophodni minimum potreban da joj omogu}i da izmiri sveobaveze koje se odnose na indirektne poreze koje napla}uje, teda se podjela prema dr`avnom bud`etu i bud`etima Federacije,Republike Srpske i Distrikta vr{e redovno u skladu sa sljede}im:(i) da se iznos koji se prenosi dr`avnom bud`etu zasnivana iznosu u dr`avnom bud`etu za teku}u godinu;(ii) da se dio preostalog iznosa koji se prenosi Federaciji,Republici Srpskoj i Distriktu utvr|uje na osnovunjihovog udjela u krajnjoj potro{nji prikazanog uprijavama poreza na dodatnu vrijednost; i(iii) da se iznos koji je potreban za finansiranje obavezavanjskog duga oduzme od udjela Federacije iRepublike Srpske, te da se direktno upla}uju u dr`avnibud`et.Sistem raspodjele i metod izra~unavanja udjela prikupljenihprihoda, u skladu s ovim ~lanom, detaljno }e se razraditi uzakonu o dodjeli i raspodjeli prihoda od indirektnih poreza uskladu s ~lanom 24. stav 1. ta~ka (ii) ovog zakona.V - SLU@BENA SARADNJA^lan 22.Obaveza sara|ivanjaSvi javni organi u cijeloj Bosni i Hercegovini obavezni susara|ivati s Odborom i Upravom prilikom vr{enja poslova idu`nosti u okviru nadle`nosti preciziranih u ovom zakonu.VI - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE^lan 23.Porez na dodatnu vrijednostU roku od godinu dana od stupanja na snagu ovog zakona,Odbor priprema nacrt, odnosno prijedlog zakona, kojim seuspostavlja jedinstveni porez na dodatnu vrijednost za cijeluteritoriju dr`ave. Porez na dodatnu vrijednost, koji }eprimjenjivati Uprava, mora biti u skladu sa standardimaEvropske unije. U roku od dvije godine od stupanja na snaguovog zakona, Uprava }e razviti operativni sistem kojiomogu}ava provo|enje poreza na dodatnu vrijednost.^lan 24.Usvajanje zakona i drugih propisaU roku od {est mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona,Odbor je du`an zavr{iti sljede}e zakone i druge propise:(i) o pravima i du`nostima zaposlenika Uprave;(ii) o dozna~avanju i raspodjeli prihoda po osnovuindirektnih poreza;(iii) o metodama upla}ivanja na jedinstveni ra~un;i(iv) o carinskoj politici.Odbor je du`an zavr{iti zakon o upravnim postupcimavezanim za indirektno oporezivanje u cilju osiguravanja da }enavedeni zakon biti na snazi prije ili od dana dono{enja zakonaiz ~lana 23. ovog zakona.U roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona,direktor je du`an zavr{iti pravilnik o unutra{njoj organizaciji iz~lana 8. stav 7. ovog zakona.U roku od 60 dana od stupanja na snagu ovog zakona,Odbor je du`an zavr{iti poslovnik iz ~lana 16. stav 8. ovogzakona.U roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona,Odbor usvaja uputstva iz ~lana 14. stav 4. ovog zakona. Dopo~etka primjene tih uputstava, nastavljaju se primjenjivatizakoni i drugi propisi i interni propisi o slu`benim tajnama kojisu bili va`e}i u Federaciji, Republici Srpskoj i Distriktu do danastupanja na snagu ovog zakona.^lan 25.Prijenos nadle`nosti na UpravuIzuzetno od odredbi ~lana 4. stav 1. ovog zakona, Upravanije nadle`na za naplatu i raspodjelu sljede}ih indirektnihporeza:(i) poreza na promet, uklju~uju}i i naknade za `eljeznice uRepublici Srpskoj, na robe i usluge s izuzetkom:-poreza na promet, uklju~uju}i i naknade za `eljeznice uRepublici Srpskoj, na alkohol i alkoholna pi}a, pivo,vino,bezalkoholna pi}a, kafu, naftu i naftne derivatekoji se napla}uju pri uvozu tih proizvoda; i-poreza na promet pri uvozu robe za krajnju potro{nju;(ii) poreza na promet, uklju~uju}i i naknade za `eljeznice uRepublici Srpskoj, na duhanske proizvode na koje seporez na promet ili naknada za `eljeznice obra~unavaprilikom kupovine poreznih markica;(iii) akcize na alkohol i alkoholna pi}a, pivo, vino,bezalkoholna pi}a, kafu, naftu i naftne derivate; osimakciza koje se napla}uju prilikom uvoza tih proizvoda;(iv) akcize na duhanske proizvode na koje se akcizaobra~unava prilikom kupovine poreznih markica;(v) putarine (u Federaciji), naknade na naftne derivate (uRepublici Srpskoj) i naknade za puteve na naftne deri-vate (u Distriktu), osim prihoda koji se napla}ujuprilikom uvoza tih proizvoda.Broj 44 - Strana 1082SLU@BENI GLASNIK BiHSrijeda, 31. decembra 2003. Naplata i raspodjela poreza koje ne naplati Uprava, u skladus prethodnim stavom, napla}uju se i njihova raspodjela vr{i sena na~in na koji je to ra|eno prije stupanja na snagu ovogzakona dok zakon iz ~lana 23. ne stupi na snagu, kada }e Upravapreuzeti upravljanje nad svim indirektnim porezima.Nakon {to zakon kojim se uvodi jedinstveni porez nadodatnu vrijednost za teritoriju cijele dr`ave stupi na snagu uskladu s ~lanom 23. ovog zakona, sljede}i porezi, ako jo{ budupostojali, ukidaju se:(i) porez na promet roba i usluga u Federaciji;(ii) porez na promet roba i usluga i naknada za `eljeznicu uRepublici Srpskoj; i(iii) porez na promet roba i usluga u Distriktu.Danom stupanja na snagu ovog zakona, uvo|enje bilo kojihindirektnih poreza u Bosni i Hercegovini, kao i progla{avanje iliizmjene zakonskih propisa o indirektnom oporezivanju odFederacije, Republike Srpske ili Distrikta mora odobriti Odbor.Odbor mora odobriti sve diskrecione odluke vezano za izuze}aod ili promjene indirektnih poreskih stopa i struktura, koje sedonose na osnovu zakonskih propisa Federacije, RepublikeSrpske ili Distrikta.^lan 26.Kontinuitet du`nostiDanom stupanja na snagu ovog zakona, Uprava zaindirektno oporezivanje, osnovanaPrijelaznim zakonom,postaje Uprava regulirana ovim zakonom.Direktor, koji je imenovan u skladu sPrijelaznim zakonom,direktor je Uprave iz ~lana 7. ovog zakona. U smislu ~lana 11.stav 1. ovog zakona, datum imenovanja direktora, u skladu sPrijelaznim zakonom,smatra se prvim danom njegovogpetogodi{njeg mandata. Ako imenovanje nije izvr{eno u skladusPrijelaznim zakonom, nego je postupak imenovanja tekpokrenut, postupak imenovanja nastavlja se na na~in preciziranu tom zakonu.Direktori ranijih entitetskih carinskih uprava i Carinskeslu`be Distrikta odgovorni su i primaju instrukcije isklju~ivo oddirektora Uprave.^lan 27.Jedinstveni ra~un i raspodjela prihodaPrije nego {to jedinstveni ra~un postane operativan,prikupljanje i raspodjela prihoda po osnovu indirektnih porezavr{i se prema procedurama koje su primjenjivane prije stupanjana snagu ovog zakona.U roku od {est mjeseci nakon stupanja na snagu ovogzakona, direktor vr{i pripreme za uspostavu jedinstvenogra~una.Jedinstveni ra~un ne}e postati operativan do stupanja nasnagu zakona kojim se reguliraju metode upla}ivanja najedinstveni ra~un u skladu s ~lanom 24. stav 1. ta~ka (iii) ovogzakona.Kada jedinstveni ra~un postane operativan, ali prije stupanjana snagu zakona iz ~lana 23. ovog zakona, primjenjuje se ~lan21. ovog zakona, osim {to se dio preostalog iznosa koji seprebacuje Federaciji, Republici Srpskoj i Distriktu odre|ujeprema njihovom udjelu u krajnjoj potro{nji prikazanom krozpodatke o porezu na promet.Federacija, Republika Srpska i Distrikt Upravi dostavljajupravovremene i ta~ne podatke o porezu na promet koji supotrebni za odre|ivanje njihovog dijela napla}enog prihoda.Prije nego {to jedinstveni ra~un postane operativan, Odborizdaje instrukcije kojima se dalje definira metoda izra~unavanjadijela prikupljenih prihoda te sistem distribucije do usvajanjazakona o dozna~avanju i distribuciji prihoda od indirektnihporeza iz ~lana 24. stav 1. ta~ka (ii) ovoga zakona.Odbor vr{i pregled svakih {est mjeseci dok na snagu nestupi zakon iz ~lana 23. ovog zakona, u cilju utvr|ivanja da li jepotrebno izvr{iti izmjene ovog zakona ili drugih propisa kako bise osiguralo efikasno funkcioniranje sistema distribucijeprihoda.Ni{ta u ovom zakonu ne mo`e se tuma~iti kao opozivanje ilimijenjanje ili dopunjavanje zakona o internoj dodjeli prihodaunutar Federacije, Republike Srpske i Distrikta.^lan 28.Prvi predsjedavaju}i OdboraIzuzetno od ~lana 16. ovog zakona, prvi predsjedavaju}iOdbora je dodatni ~lan Odbora. Prvi predsjedavaju}i mo`e bitidr`avljanin Bosne i Hercegovine ili jedne od zemaljanasljednica Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.Prvi predsjedavaju}i mo`e biti s ranijim dr`avljanstvomSocijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije ili njenihzemalja nasljednica.Prvi predsjedavaju}i ima jednokratni mandat od ~etirigodine. U slu~aju da prvi predsjedavaju}i ne provede punimandat, za ostatak mandata imenuje se drugi pojedinac kojiispunjava uslove iz stava 1. ovog ~lana.Prvog predsjedavaju}eg imenuje Vije}e ministara u skladusaZakonom o ministarskim imenovanjima, imenovanjimaVije}a ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine("Slu`beni glasnik BiH", broj 7/03). Vije}e ministara jeodgovorni javni organ za imenovanje prvog predsjedavaju}eg.Kriteriji za imenovanje prvog predsjedavaju}eg uklju~uju iuslovdaprvipredsjedavaju}iposjedujestru~nostuodgovaraju}oj oblasti i da je pokazao visoke standarde po{tenjai integriteta u obavljanju svoga posla.Prvog predsjedavaju}eg du`nosti razrje{ava Vije}e ministara.Prvi predsjedavaju}i mo`e biti razrije{en du`nosti samo akotrajno izgubi sposobnost vr{enja svojih du`nosti, u~ini ozbiljnepropuste u provo|enju mjera za rukovo|enje Odborom,zloupotrijebi slu`beni polo`aj ili prekora~i svoja ovla{tenja,otkrije dr`avnu ili slu`benu tajnu, ili ako bude optu`en zakrivi~no djelo {to ga ~ini nedostojnim izvr{avanja svojihdu`nosti.^lan 29.Procedura glasanja tokom prvog predsjedavanjaOdbor odluke donosi konsenzusom.Du`nost predsjedavaju}eg je da proglasi da li je konsenzuspostignut.U slu~aju nedostatka konsenzusa, odluke se usvajaju nasljede}i na~in:U slu~aju odluka o uspostavi uvoznih i izvoznih da`bina teo bilo kakvim promjenama takvih da`bina potrebna jeprosta ve}ina glasova ~lanova Odbora uklju~uju}i i glasministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine.U slu~aju odluka o ostalim indirektnim porezima,uklju~uju}i i stope i strukture takvih poreza, potrebna jeprosta ve}ina glasova ~lanova Odbora uklju~uju}i i glasoveministara finansija Republike Srpske i Federacije. Ovajpostupak glasanja tako|er se primjenjuje na bilo kojuodluku vezanu za izuze}a od ili promjene u indirektnimporeskim stopama i strukturama.U slu~aju odluka o raspodjeli prihoda od indirektnih porezapotrebna je prosta ve}ina glasova ~lanova Odborauklju~uju}i glasove ~lanova iz ~lana 16. stava 2. (i).Srijeda, 31. decembra 2003.SLU@BENI GLASNIK BiHBroj 44 - Strana 1083 Za sva ostala pitanja prvi predsjedavaju}i donosi odluku.Prije isteka mandata prvog predsjedavaju}eg, Odborodlu~uje o mehanizmu glasanja za sva ostala pitanja, kojiuklju~uje i postupak za izlazak iz zastoja u dono{enjuodluka.Kvorum se sastoji od ve}ine svih ~lanova Odbora.^lan 30.Reguliranje statusa zaposlenikaZaklju~no s 31. decembrom 2003. godine, odgovaraju}eodredbezakonskihpropisaipodzakonskihpropisaozapo{ljavanju u Federaciji, Republici Srpskoj i Distriktu,uklju~uju}i i zakonske propise kojima se reguliraju pla}e inaknade, primjenjuju se na zaposlenike ranijih carinskih uprava.Od 1. januara 2004. godine, zaposlenici ranijih carinskihuprava postat }e zaposlenici dr`ave, i na njih }e se primjenjivatiZakon o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine("Slu`beni glasnik BiH", broj 19/02) s izuzecima navedenim u~lanu 12. stav 1. ta~ke (i), (ii) i (iii) ovog zakona. Zaposlenicipodlije`u i sljede}im izuzecima:i.~lan 15. stav 1. (a) i (d) ne primjenjuje se;ii. Poglavlje IV. ne primjenjuje se;iii. Poglavlje VII. ne primjenjuje se.Uz strukturu pla}a, platne razrede i disciplinski postupak,koji uspostavlja direktor u skladu s ~lanom 12. ovog zakona,direktor priprema i podnosi na odobrenje Odboru propisekojima se uspostavlja struktura za isplatu otpremnina zazaposlenike Uprave uz odobrenje Odbora .Status zaposlenika regulirat }e se na na~in propisan u st. 2. i3. ovog ~lana, dok se ne donese kona~na odluka u vezi snjihovim statusom i budu}im zaposlenjem u Upravi krozpostupak organizacionog restrukturiranja iz ~lana 31. ovogzakona.U smislu ovog zakona i kao posljedica prelaska zaposlenikaFederacije, Republike Srpske i Distrikta na du`nost zaposlenikadr`ave, zaposlenici dosada{njih carinskih uprava ne}e imatipravo na isplatu otpremnina sve dok se u skladu s prethodnimstavom ne donese kona~na odluka vezano za njihov status ibudu}i radni odnos u organu.^lan 31.Plan organizacionog restrukturiranjaU roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakonadirektor }e pripremiti plan organizacionog restrukturiranja.Planom se propisuju mjere koje su potrebne za zadovoljavanjezahtjeva ovog zakona, naro~ito u pogledu: organizacionestrukture, racionalizacije osoblja u glavnom uredu, ispostavama ifilijalama i standarde pru`anja usluga poreznim obveznicima.Direktor podnosi plan Odboru na odobravanje, a postupakodobravanja zavr{ava se u roku od 30 dana od dana podno{enja.Plan se zasniva na sveobuhvatnoj analizi osnovnihsredstava, tehni~kih i ljudskih resursa koji su potrebni Upravi zaobavljanje njenih poslova u skladu s ~lanom 4. ovog zakona, uzdu`no uzimanje u obzir ~lana 6. ovog zakona. U njemu se,nadalje, uzima u obzir postoje}i i budu}i obim i vrsta poslovakoje Uprava treba obavljati u skladu s ovim zakonom.Plan sadr`i strate{ke ciljeve Uprave i ure|uje ostvarivanjetih ciljeva.Planom se predvi|a prestrukturiranje glavnog uredauzimaju}i u obzir potrebu za odgovaraju}im prostorijama,utvr|ivanjem i premje{tajem osoblja kao i potrebu da se osigurada glavni ured mo`e funkcionirati na djelotvoran i efikasanna~in. Dok se prestrukturiranje glavnog ureda u cijelosti neizvr{i, glavni uredi ranijih carinskih uprava ~init }e sastavni dioglavnog ureda Uprave.Planom se predvi|a racionalizacija ispostava u ~etiri podru~jaoperacija, u skladu s ~lanom 6. ovog zakona, sa sjedi{tima uBanjoj Luci, Tuzli, Mostaru i Sarajevu, koja se treba zavr{iti uroku od dvije godine nakon {to Odbor usvoji plan.^lan 32.Imovina i aktivaDanom stupanja na snagu ovog zakona, svu pokretnu inepokretnu imovinu ranijih carinskih uprava, obligaciona pravaranijih carinskih uprava, te stvari u zakonitom posjedu ranijihcarinskih uprava, uklju~uju}i arhive, spise i druga dokumenta,Uprava mo`e neposredno koristiti, njima upravljati i mijenjatiih, na na~in koji direktor bude smatrao odgovaraju}im zazadovoljenje potreba Uprave.U roku od 60 dana od stupanja na snagu ovog zakona,direktor je du`an okon~ati popis sve pokretne i nepokretneimovine ranijih carinskih uprava. U roku od {est mjesecidirektor donosi plan za prijenos imovinskih prava Upravi, uslu~ajevima gdje je to neophodno kako bi se osigurao kvalitetani efikasan rad Uprave, kao i plan za razmatranje dugova iobaveza ranijih carinskih uprava. Direktor ove planove podnosiOdboru na odobravanje, a postupak odobravanja zavr{ava se uroku od 30 dana od dana njihovog podno{enja.U roku od 60 dana nakon {to plan odobri Odbor, direktorrealizira okvirni sporazum o prijenosu imovinskih prava ranijihcarinskih uprava, u slu~ajevima gdje je to neophodno, i podnosiga na potpisivanje Vije}u ministara i vladama Federacije,Republike Srpske i Distrikta.U prijelaznom periodu, prije zaklju~ivanja navedenogokvirnog sporazuma, pravni status te imovine mo`e bitipromijenjen samo uz pismeno odobrenje direktora i Odbora.Arhive, spisi i druga dokumenta, koji se odnose na carinu, akoje dr`e ministarstva finansija Federacije i Republike Srpske,ostaju u navedenim ministarstvima. Na zahtjev direktora,ministarstvaomogu}avajuUpravineograni~enpristupdokumentima i prebacivanje tih dokumenata u Upravu.^lan 33.ArbitriranjeVije}e ministara izdaje sva dalja uputstva ili odluke koje supotrebne za osiguravanje efikasne primjene ~lana 32. ovogzakona i, na zahtjev Odbora, imenuje jednog ili vi{e arbitarakada je to potrebno za rje{avanje specifi~nih problema.^lan 34.Bud`etZaklju~no s 31. decembrom 2003. godine, Federacija,Republika Srpska i Distrikt izmiruju sve operativne tro{kove zacarinske aktivnosti, kao i sve potrebne tro{kove za odr`avanje izamjenu opreme ranijih carinskih uprava na njihovimpodru~jima, te tro{kove za pla}e i naknade za zaposlenikeranijih carinskih uprava.Tokom tog perioda, Upravi se dozna~uju i dovoljna sredstvaiz dr`avnog bud`eta kako bi direktor mogao vr{iti svojedu`nosti u skladu sa zakonom.U slu~aju da se godi{nji bud`et institucija Bosne iHercegovine za 2004. godinu ne usvoji do 1. decembra 2003.godine, ministar finansija i trezora podnijet }e poseban prijedlogbud`eta Uprave na usvajanje kako bi se osiguralo da seprijedlog bud`eta usvoji do 1. januara 2004. godine. Federacija,Republika Srpska i Distrikt }e, u skladu sa usvojenim bud`etomUprave, prebaciti sredstva za rad Uprave.Broj 44 - Strana 1084SLU@BENI GLASNIK BiHSrijeda, 31. decembra 2003. Bud`et Uprave, koji je usvojen na na~in naveden uprethodnom stavu, uklju~it }e se u potpuni godi{nji bud`etinstitucija Bosne i Hercegovine za 2004. godinu, te }e transferiUpravi iz Federacije, Republike Srpske i Distrikta postati diotransfera za finansiranje institucija Bosne i Hercegovine.Kada jedinstveni ra~un postane operativan, Uprava }e sefinansirati u okviru dr`avnog bud`eta na osnovu ~lana 21. stav3. ta~ka (i) ovog zakona.^lan 35.Vanjski pregledZa svaku navr{enu godinu od stupanja na snagu ovogzakona izvr{it }e se revizija poslovanja Uprave od Ureda zareviziju Bosne i Hercegovine.U periodu od pet godina nakon stupanja na snagu ovogzakona, Odbor }e anga`irati usluge vanjskog profesionalnogtijela da izvr{i godi{nji pregled rada Uprave kao i ispitivanjeprikupljanja i raspodjele prihoda koju vr{i Uprava. Ovajpostupak provodi se uz punu saradnju javnih revizorskihinstitucija Bosne i Hercegovine, Federacije i Republike Srpske.Po isteku petogodi{njeg perioda, Odbor odlu~uje o tome dali da nastavi sa postupkom iz prethodnog stava.Tro{kovi vezani za vanjsku reviziju podmiruju se iz bud`etaUprave.Svi izvje{taji koje izda profesionalno tijelo dostupni sujavnosti.^lan 36.Stavljanje zakonskih propisa van snageDanom stupanja na snagu ovog zakona,Prijelazni zakon,kojim se spajaju carinske uprave i osniva Uprava za indirektnooporezivanje("Slu`beni glasnik BiH", broj 18/03) (u daljemtekstu: Prijelazni zakon), prestaje se primjenjivati.^lan 37.Kontinuirana primjena postoje}ih zakonskih propisaDo usvajanja odgovaraju}ih zakona kojima se ure|ujuindirektni porezi u Bosni i Hercegovini, va`e}i zakoni, kojimase regulira indirektno oporezivanje u Federaciji, RepubliciSrpskoj i Distriktu, nastavljaju se primjenjivati ukoliko nisu usuprotnosti s ovim zakonom.^lan 38.Objavljivanje i stupanje na snaguOva zakon stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanjau "Slu`benom glasniku BiH".Zakon }e se objaviti odmah nakon stupanja na snagusporazuma zaklju~enog izme|u Federacije i Republike Srpske,kojim se prenosi nadle`nost u skladu s ~lanom III. 5 (a) UstavaBosne i Hercegovine, tako da se omogu}i uspostavajedinstvenog sistema indirektnog oporezivanja u Bosni iHercegovini, ili odmah nakon usvajanja ovog zakona, {to godnastupi kasnije.Zakon }e se objaviti u slu`benim glasilima entiteta i Br~koDistrikta Bosne i Hercegovine.PS BiH broj 132/0329. decembra 2003.godineSarajevoPredsjedavaju}iPredstavni~kog domadr.Nikola [piri},s.r.Predsjedavaju}iDoma narodaMustafa Pamuk,s.r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 19/02 25.07.2002 SG BiH 83/22, SG BiH 30/22, SG BiH 18/20, SG BiH 68/19, SG BiH 62/17, SG BiH 53/17, SG BiH 32/17, SG BiH 78/14, SG BiH 15/14, SG BiH 98/12, SG BiH 03/10, SG BiH 42/08, SG BiH 03/08, SG BiH 76/07, SG BiH 13/07, SG BiH 76/06, SG BiH 08/06, SG BiH 43/04, SG BiH 16/02 administrativne takse,takse ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ADMINISTRATIVNIM TAKSAMA BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. U Zakon o administrativnim taksama Bosne i Hercegovine, objavljen u "Slu`benom glasniku BiH", broj 14/99, unose se izmjene i dopune dodavanjem novog ~lana 3.a) koji glasi: "^lan 3a. Nadle`no ministarstvo mo`e, kada to bude smatralo potrebnim, a u svrhu podmirenja tro{kova koji nastanu u radu ministarstva, pored taksi koje su ve} predvi|ene ovim zakonom utvrditi dodatne administrativne takse. ^etvrtak, 25. jula 2002. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 19 - Strana 467 Nadle`no ministarstvo mo`e pove}ati i smanjiti administrativne takse koje su prethodno predvi|ene ovim zakonom. Iznos takvih dodatnih odnosno izmijenjenih administrativnih taksi koje se mogu uvesti mora biti razuman. Dodatne odnosno izmijenjene administrativne takse iz prethodnog stava uvode se odnosno mijenjaju podzakonskim aktima koje u propisanoj formi donosi dato nadle`no ministarstvo." ^lan 3. Ovaj zakon stu pa na snagu danom objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH". PS BiH broj 63/02 3. jula 2002. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Mariofil Ljubi}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH dr. Nikola [piri}, s. r.
Zakon o administrativnim taksama BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 16/02 11.07.2002 SG BiH 83/22, SG BiH 30/22, SG BiH 18/20, SG BiH 68/19, SG BiH 62/17, SG BiH 53/17, SG BiH 32/17, SG BiH 78/14, SG BiH 15/14, SG BiH 98/12, SG BiH 03/10, SG BiH 42/08, SG BiH 03/08, SG BiH 76/07, SG BiH 13/07, SG BiH 76/06, SG BiH 08/06, SG BiH 43/04, SG BiH 19/02 administrativne takse,takse,bih 150 Na osnovu ~lana IV 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na sjednici Doma naroda, odr`anoj 25. juna 2002. godine, i na sjednici Predstavni~kog doma, odr`anoj 3. jula 2002. godine, usvojila je ZAKON O ADMINISTRATIVNIM TAKSAMA ^lan 1. Ovim zakonom ure|uju se administrativne takse koje se pla}aju u postupcima pred institucijama Bosne i Hercegovine i radnjama koje preduzimaju ove institucije. ^lan 2. Administrativne takse pla}aju se za spise i radnje u upravnim stvarima kao i za druge predmete i radnje kod institucija Bosne i Hercegovine. ^lan 3. Spisi i radnje za koje se pla}a taksa kao i visina takse utvr|uje se Taksenom tarifom. Tarifa administrativnih taksa propisuje se ovim zakonom. ^lan 4. Takseni obveznik je lice po ~ijem je zahtjevu pokrenut postupak ili se vr{e radnje predvi|ene Taksenom tarifom. Ako za istu taksu postoje dva ili vi{e obveznika njihova obaveza je solidarna. ^lan 5. Ako Taksenom tarifom nije druga~ije propisano, taksena obaveza nastaje: 1. za podneske - u trenutku kada se predaje, a podneske date u zapisnik- kada se zapisnik sastavlja; 2. za rje{enje i druge isprave - u trenutku podno{enja zahtjeva za njihovo izdavanje; 3. za pravne radnje - u trenutku podno{enja zahtjeva za izvr{enje tih radnji. ^lan 6. Taksa se pla}a u trenutku nastanka obaveze, ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno. ^lan 7. Ako je Taksenom tarifom propisano da se taksa pla}a prema vrijednosti predmeta, kao osnovica za obra~unavanje takse, uzima se vrijednost ozna~ena u podnesku ili ispravi ili vrijednost utvr|ena procjenom organa koji vodi postupak kad postoji opravdan razlog za sumnju da vrijednost ozna~ena u podnesku ili ispravi ne odgovara stvarnoj vrijednosti. ^lan 8. Kada se isprava za koju se pla}a taksa po zahtjevu stranke izdaje u dva ili vi{e primjeraka, za drugi i svaki daljnji primjerak pla}a se taksa kao za prepis i ovjeru prepisa. Taksa iz stava 1. ovog ~lana ne mo‘e biti ve}a od takse za prvi primjerak. ^lan 9. U rje{enju ili drugoj ispravi za koju je taksa pla}ena mora se ozna~iti da je taksa pla}ena u kojem iznosu i po kojem tarifnom broju. ^lan 10. Netaksirani ili nedovoljno taksirani podnesci i drugi spisi, izuzev oslobo|enih od pla}anja takse ne smiju biti primljeni direktno od stranke. Ako taksirani ili nedovoljno taksirani podnesak stigne po{tom or gan nadle‘an za odlu~ivanje po zahtjevu, pozvat }e taksenog obveznika opomenom da u roku od osam dana od dana prijema opomene plati redovnu taksu i taksu za opomenu. Nadle‘ni or gan pokrenut }e postupak i po netaksiranom ili nedovoljno taksiranom podnesku iz stava 2. ovog ~lana, ali rje{enje ili drugi akt ne mo‘e biti uru~en stranci prije nego {to plati taksu po opomeni. ^lan 11. Odredbe ~lana 10. stav 2. ovog zakona ne primjenjuju se na podneske i druge spise koji netaksirani ili nedovoljno taksirani stignu po{tom iz inozemstva, niti na ostale spise i radnje koje podlije‘u konzularnim taksama. S tim podnescima i spisima postupit }e se na na~in propisan ~lanom 24. ovoga zakona. ^lan 12. Spisi i radnje u postupcima koji se vode po slu‘benoj du‘nosti ne podlije‘u taksi. ^lan 13. Od pla}anja takse oslobo|eni su: 1. institucije Bosne i Hercegovine; 2. humanitarne i dobrotvorne organizacije registrirane u Bosni i Hercegovini ; 3. strana diplomatska i konzularna predstavni{tva u diplomat - skim i konzularnim poslovima pod uvjetima reciprociteta; 4. gra|ani za akt o zasnivanju radnog odnosa u institucijama iz ~lana 2. ovog zakona. ^lan 14. Oslobo|eni su od takse sljede}i spisi i radnje: 1. u postupku za povra}aj nepravilno napla}enih taksa; 2. u postupku za ispravku gre{aka u rje{enjima, drugim ispravama i slu‘benim popisima (evidencijama). ^lan 15. U ispravama koje su oslobo|ene od pla}anja taksa mora se ozna~iti u kom se cilju izdaju i na osnovu kog propisa su oslobo|eni od takse. ^lan 16. Strani dr‘avljani pod uvjetima reciprociteta, imaju ista prava po propisima o taksama kao i dr‘avljani Bosne i Hercegovine. ^lan 17. Kod institucija iz ~lana 2. ovog zakona, na teritoriji Bosne i Hercegovine, takse se pla}aju u gotovom novcu. ^lan 18. Prisilna naplata takse vr{i se po propisima entiteta o prisilnoj naplati poreza gra|ana, odnosno po istim propisima o prisilnoj naplati poreza od pravnih lica. ^lan 19. Lice koje je platilo taksu u gotovom novcu koju nije bilo du‘no platiti ima pravo na povrat novca u visini napla}ene takse. Postupak za povrat takse pokre}e se po zahtjevu stranke. Rje{enje o povratu takse donosi or gan kome je taksa pla}ena. Povrat takse vr{i se na teret prihoda bud‘eta Bosne i Hercegovine ~ijoj je instituciji taksa pla}ena. ^lan 20. Pravo na naplatu takse zastarijeva u roku od dvije godine ra~unaju}i od dana kada je taksu trebalo platiti, a pravo na povrat takse zastarijeva za dvije godine od kada je taksa pla}ena. ^lan 21. Kontrolu primjene propisa o administrativnim taksama vr{i Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija. Unutra{nju kontrolu primjene propisa o administrativnim taksama vr{i svaka institucija u vr{enju svoje djelatnosti. ^etvrtak, 11. jula 2002. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 16 - Strana 409 ^lan 22. Taksu u gotovom novcu, bez obzira na iznos takse pla}aju i takseni obveznici sa sjedi{tem, odnosno prebivali{tem u Bosni i Hercegovini kada se iz Bosne i Hercegovine obra}aju diplomatskim i konzularnim predstavni{tvima Bosne i Hercegovine u inozemstvu. Taksa iz stava 1. ovog ~lana pla}a se u konvertibilnim markama na uplatni ra~un prihoda od konzularnih taksa. Takseni obveznici koji iz inozemstva tra‘e da im organi u Bosni i Hercegovini izvr{e radnju podlo‘nu pla}anju takse, pla}aju taksu u stranoj valuti po va‘e}em kursu. ^lan 23. Ako taksa koja se pla}a kod diplomatskih i konzularnih predstavni{tava u Bosni i Hercegovini, u inozemstvu nije pla}ena unaprijed u smislu ~lana 5. ovoga zakona, naplata }e se izvr{iti prije uru~enja rje{enja ili druge isprave taksenom obavezniku. ^lan 24. U postupku kod diplomatskih i konzularnih predstavni{tva Bosne i Hercegovine u inozemstvu osloba|aju se od pla}anja takse: 1. institucije u Bosni i Hercegovini; 2. spisi i radnje koji su po odredbama ovog zakona oslobo|eni od taksa u Bosni i Hercegovini; 3. spisi i radnje ~ije je osloba|anje od taksa predvi|eno me|unarodnim ugovorima. ^lan 25. U postupku kod diplomatskih i konzularnih predstavni{tava Bosne i Hercegovine u inozemstvu dr‘avljani Bosne i Hercegovine koji imaju sta tus izbjeglice u tre}im zemljama pla}aju 50 % od propisane konzularne takse za putne isprave. ^lan 26. Pored konzularne takse, takseni obveznik tra‘ilac usluge du‘an je platiti i stvarne tro{kove prouzrokovane zahtjevom. ^lan 27. Rje{enje o povratu konzularnih taksa donosi {ef diplomatskog, odnosno konzularnog predstavni{tva Bosne i Hercegovine u inozemstvu i izvr{ava ga na teret teku}ih prihoda od tih taksa. ^lan 28. Nadzor nad primjenom odredaba ovoga zakona i Tarife administrativnih taksa kod diplomatskih i konzularnih predstavni{tava Bosne i Hercegovine u inozemstvu, vr{i Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova. ^lan 29. Ovla{}uje se ministar vanjskih poslova da u saradnji sa ministrom civilnih poslova i komunikacija mo‘e odrediti da diplomatska i konzularna predstavni{tva Bosne i Hercegovine u inozemstvu napla}uju konzularne takse od dr‘avljana pojedinih zemalja u istom iznosu u kojem te dr‘ave i njihova predstavni{tva napla}uju te takse od dr‘avljana Bosne i Hercegovine. ^lan 30. Administrativne takse utvr|ene u Tarifi u odjeljku za rad institucija iz ~lana 2. ovog zakona, pla}aju se u konvertibilnim markama u bud‘et Bosne i Hercegovine u skladu sa naredbom o uplatnim ra~unima bud‘eta Bosne i Hercegovine, osim za diplomatsko-konzularna predstavni{tva Bosne i Hercegovine na koja se primjenjuje stav 2. ovog ~lana. Administrativne takse utvr|ene u Tarifi u odjeljku Takse za rad diplomatskih i konzularnih predstavni{tava Bosne i Hercegovine pla}aju se na devizni ra~un diplomatskog i konzularnog predstavni{tva koja ova sredstva prenose na ra~un bud‘eta Bosne i Hercegovine u skladu sa naredbom o uplatnim ra~unima bud‘eta Bosne i Hercegovine. ^lan 31. Sastavni dio ovoga zakona je Tarifa administrativnih taksa. ^lan 32. Ovaj zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objave u “Slu`benom glasniku BiH” i objavit }e se u slu`benim glasilima entiteta. PS BiH broj 64/''''02 3. jula 2002. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Mariofil Ljubi}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH dr. Nikola [piri}, s. r. TARIFA ADMINISTRATIVNIH TAKSI I - TAKSA ZA SPISE I RADNJE INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE Taksa na spise i radnje institucija Bosne i Hercegovine u Bosni i Hercegovini iznose u KM, i to: 1. Podnesci TAR. broj 1. Za zahtjeve, molbe, prijedloge, prijave i druge podneske, ako ovom tarifom nije propisana druga taksa 5 KM Napomena: Za podneske koji se upu}uju ili predaju diplomatskim ili konzularnim predstavni{tvima Bosne i Hercegovine u inozemstvu pla}a se taksa odre|ena u odjeljku II ove tarife. TAR. broj 2. Za ‘albu protiv rje{enja 10 KM 2. Rje{enja TAR. broj 3. Za sva rje{enja za koja nije propisana posebna taksa 15 KM Napomene: 1. Ako se donosi jedno rje{enje po zahtjevu vi{e osoba, taksa po ovom tarifnom broju pla}a se onoliko puta koliko ima lica kojima se rje{enje dostavlja. 2. Za rje{enja donesena po ‘albama ne pla}a se taksa. 3. Uvjerenja TAR. broj 4. Za uvjerenje, ako nije druga~ije propisano 15 KM 4. Ovjere, prijepisi i izvodi TAR. broj 5. a) Za ovjeru potpisa i pe~ata u Ministarstvu civilnih poslova i komunikacija namijenjen za upotrebu u inozemstvu 5 KM b) Za svaki dalji primjerak jo{ po 2 KM c) Za nadovjeru potpisa i pe~ata na originalu isprave u Ministarstvu vanjskih poslova 10 KM d) Za nadovjeru kopija, prijepisa i prijevoda u Ministarstvu vanjskih poslova 5 KM Napomena: Nadovjera potpisa i pe~ata u skladu sa ovim tarifnim brojem, odnosi se na slu~ajeve u kojima nadle‘ni or gan uprave ovjerava doma}u ispravu zbog njene upotrebe u inozemstvu. Broj 16 - Strana 410 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H ^etvrtak, 11. jula 2002. TAR. broj 6. 1) Za ovjeru originala isprava izdatih od diplomatsko-konzularnih predstavni{tava Bosne i Hercegovine 4 KM 2) Za ovjeru kopija i prijevoda isprava izdatih od strane diplomatsko-konzularnih predstavni{tava Bosne i Hercegovine 2 KM Napomena: Ovjere po ovom tarifnom broju vr{i Ministarstvo vanjskih poslova. TAR. broj 7. Za ovjeru dokumenata izdatih od strane inozemnih diplomatsko - konzularnih predstavni{tava u Bosni i Hercegovini 10 KM Napomena: Ovjere po ovom tarifnom broju vr{i Ministarstvo vanjskih poslova. TAR. broj 8. Izdavanje izvoda iz MKV od strane Ministarstva vanjskih poslova 6 KM 5. Mi{ljenja TAR. broj 9. Taksa na podnesak kojim se tra‘i mi{ljenje institucija Bosne i Hercegovine o razli~itim pitanjima primjene zakona Bosne i Hercegovine ili primjene me|unarodnog prava 20 KM 6. Oblast me|unarodnog cestovnog i vodnog transporta TAR. broj 10. a) Za svaki primjerak dozvole preduze}u ili drugoj pravnoj osobi da, na redovnoj liniji u me|unarodnom cestovnom transportu, mo‘e obavljati prijevoz putnika ili stvari motornim vozilima, za svaku liniju po 270 KM b) Za svaki primjerak dozvole stranoj fizi~koj ili pravnoj osobi da, na redovnoj liniji u me|unarodnom cestovnom transportu, mo‘e obavljati prijevoz putnika ili stvari motornim vozilima, i to: 1) u bilateralnom transportu po 540 KM 2) u tranzitnom transportu po 360 KM c) Za ovjeru svakog primjerka reda vo‘nje,itinerera i cjenovnika redovne linije u me|unarodnom cestovnom transportu kojim preduze}e, odnosno druga pravna osoba obavlja prijevoz putnika ili stvari motornim vozilom, po 20 KM d) Za ovjeru svakog primjerka reda vo‘nje, itinerera i cjenovnika redovne linije u me|unarodnom cestovnom transportu kojom strana fizi~ka ili pravna osoba obavlja prijevoz putnika ili stvari motornim vozilom, po 40 KM e) Za rje{enje o odobravanju privremenog ili stalnog prekida obavljanje prijevoza na redovnoj liniji u me|unarodnom cestovnom transportu putnika i stvari, i to: 1) za preduze}e ili drugo pravno lice 50 KM 2) za strano fizi~ko ili pravno lice 100 KM Napomena: 1. Za spise i radnje iz ovoga tarifnog broja pla}a se taksa, ako me|unarodnim ugovorom nije druk~ije ure|ena. 2. Strana fizi~ka ili pravna osoba osloba|a se obaveze pla}anja takse po ovom tarifnom broju, pod uslovima reciprociteta. TAR. broj 11. Za dozvolu obavljanja naizmjeni~nih vo‘nji u vanlinijskom me|unarodnom cestovnom transportu putnika, i to: 1) u bilateralnom transportu po 120 KM 2) u tranzitnom transportu po 100 KM Napomena: 1. Za spise i radnje iz ovoga tarifnog broja pla}a se taksa, ako me|unarodnim ugovorom nije druk~ije ure|eno. 2. Strana fizi~ka ili pravna osoba osloba|a se obaveze pla}anja takse po ovom tarifnom broju, pod uslovima reciprociteta. TAR. broj 12. Za dozvolu ulaska praznih autobusa na teritoriju Bosne i Hercegovine, preuzimanje putnika i obavljanja ostalih vrsta me|unarodnog vanlinijskog prijevoza putnika u cestovnom transportu 40 KM. Napomena: 1. Za spise i radnje iz ovog tarifnog broja pla}a se taksa, ako me|unarodnim ugovorom nije druk~ije ure|eno. 2. Strano fizi~ko ili pravno lice osloba|a se obaveze pla}anja takse po ovom tarifnom broju, pod uslovima reciprociteta. TAR. broj 13. Za dozvolu obavljanja me|unarodnog cestovnog prijevoza stvari, i to: 1) za preduze}e ili drugu pravnu osobu, po svakoj dozvoli 30 KM 2) za stranu fizi~ku ili pravnu osobu, po svakoj dozvoli 50 KM 3) za stranu fizi~ku ili pravnu osobu, po svakoj dozvoli s vi{ekratnom upotrebom: - dozvola I. kategorije 3.000 KM - dozvola II. kategorije 2.500 KM - dozvola III. kategorije 1.500 KM Napomena: 1. Za spise i radnje iz ovog tarifnog broja pla}a se taksa, ako me|unarodnim ugovorom nije druk~ije ure|eno. 2. Strana fizi~ka ili pravna osoba osloba|a se obaveze pla}anja takse po ovom tarifnom broju pod uslovima reciprociteta. TAR. broj 14. Za registrovanje - ovjeru jednog primjerka reda vo‘nje me|uentitetske autobuske linije 20 KM Za ovjeru svakoga drugog priloga 10 KM Za rje{enje o odobravanju reda vo‘nje me|uentitetske autobuske linije 50 KM TAR. broj 15. Za rje{enje, po zahtjevu za dozvolu izvanrednog prijevoza stvari u me|unarodnom cestovnom transportu, i to: 1) u bilateralnom prijevozu, za prijevoz jednim vu~nim vozilom 30 KM 2) za svako sljede}e vu~no vozilo, po istom rje{enju 20 KM 3) u tranzitnom prijevozu, za prijevoz jednim vu~nim vozilom 60 KM 4) za svako sljede}e vu~no vozilo, po istom rje{enju 30 KM ^etvrtak, 11. jula 2002. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 16 - Strana 411 TAR. broj 16. Za rje{enje kojim se stranoj fizi~koj i pravnoj osobi odobrava obavljanje unutarnjeg prijevoza stvari u cestovnom transportu, izme|u pojedinih mjesta u Bosni i Hercegovini 90 KM TAR. broj 17. Za rje{enje kojim se odre|uje ime, oznaka i pozivni znak broda: 1) doma}oj pravnoj ili fizi~koj osobi 2.000 KM 2) stranoj pravnoj ili fizi~koj osobi 3.000 KM TAR. broj 18. Za odobravanje, stranoj pravnoj ili fizi~koj osobi uplovljavanje u plovne puteve unutra{njih i pomorskih voda Bosne i Hercegovine 3.000 KM TAR. broj 19. Za odobravanje stranom pravnom ili fizi~kom licu, upisa broda u Upisnik brodova: 1) manje od 2.000 NRT 500 KM 2) od 2.000 do 5.000 NRT 750 KM 3) od 5.000 do 15.000 NRT 1.000 KM 4) od 15.000 do 30.000 NRT 1.500 KM 5) od 30.000 do 50.000 NRT 2.000 KM 6) vi{e od 50.000 NRT 3.000 KM TAR. broj 20. Za dozvolu, stranoj pravnoj ili fizi~koj osobi, obavljanje kabota‘nih prijevoza putnika i stvari po unutra{njim plovnim putevima i plovnom putu na moru Bosne i Hercegovine 2.500 KM TAR. broj 21. Za rje{enje kojim se odobrava prvi upis plovnih objekata unutra{nje i pomorske plovidbe u registar brodova, odnosno o~evidnik: 1) za brodove, teglja~e, potiskiva~e, putni~ke, mje{ovite brodove, tehni~ke brodove i druge plovne objekte 500 KM 2) za ostale plovne objekte, izuzev ~amaca 350 KM 3) za ~amce i plutaju}e objekte 150 KM Napomena: Taksa po ovome tarifnom broju ne pla}a se plovna javna plovila koja isklju~ivo slu‘e za slu‘benu javnu svrhu. TAR. broj 22. Za rje{enje o upisu i brisanju iz registracije brodova unutra{nje i pomorske plovidbe 500 KM 7. Putne isprave i dr‘avljanstvo TAR. broj 23. Za zahtjeve za izdavanje putne isprave od strane Ministarstva civilnih poslova i komunikacija 5 KM TAR. broj 24. Za zahtjev za izdavanje slu‘benog paso{a 10 KM TAR. broj 25. Za zahtjev za prestanak dr‘avljanstva Bosne i Hercegovine izjavom o odricanju od dr‘avljanstva Bosne i Hercegovine 1.700 KM Napomena 1. Taksa iz ovoga tarifnog broja pla}a se u Bosni i Hercegovini u KM po slu‘benom kursu na dan uplate. 2. Za ~lanove u‘e porodice - bra~ni par i djeca, pla}a se jedna taksa, a za punoljetnu djecu preko 23 godine starosti potrebno je dostaviti dokaze da su nezaposleni ili na redovnom {kolovanju. 8. Vanjska trgovina TAR. broj 26. Na izdana rje{enja o registraciji stranih ulaganja ~lan 5. ta~ka a. (Zakona o politici direktnih stranih ulaganja - “Slu`beni glasnik BiH”, broj 17/98) iznos takse od 50 KM TAR. broj 27. Na rje{enja za carinjenje robe bez prelaska carinske linije (~lan 9. ta~ka 3. Zakona o vanjskotrgovinskoj politici - “Slu`beni glasnik BiH”, broj 7/98) iznos takse od 50 KM TAR. broj 28. Na izdata uvjerenja o porijeklu proizvoda ~lan 8. ta~ka 3. (Zakona o vanjskotrgovinskoj politici - “Slu`beni glasnik BiH”, broj 7/98) iznos takse od 10 KM II - TAKSA NA SPISE I RADNJE DIPLOMATSKIH I KONZULARNIH PREDSTAVNI[TAVA BOSNE I HERCEGOVINE TAR. broj 29. Za molbe i druge podneske diplomatskih i konzularnih predstavni{tava Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: DKP BiH) 10 DM Napomena: Taksa po ovome tarifnom broju pla}a se za svaku upravnu radnju na zahtjev taksenog obveznika, ako za tu radnju nije propisana posebna taksa. TAR. broj 30. Za putne isprave koje izdaju DKP BiH: 1) Za izdavanje putne isprave - paso{a 180 DM 2) Za izdavanje duplikata putne isprave - paso{a 360 DM 3) Za izdavanje putne isprave - paso{a za dijete 90 DM 4) Za izdavanje duplikata putne isprave za dijete 180 DM 5) Za izdavanje putnog lista 30 DM 6) Za upisivanje djeteta u paso{ roditelja 90 DM 7) Za upisivanje djeteta u putni list djeteta 15 DM Napomena: Osobe koje imaju izbjegli~ki sta tus pla}aju 50% propisane takse. TAR. broj 31. Za vize koje izdaju DKP BiH: 1) Za izdavanje jednokratne ulazno-izlazne ili tranzitne vize 20 DM 2) Za izdavanje vi{ekratne ulazno-izlazne ili tranzitne vize do 90 dana 50 DM 3) Za izdavanje vi{ekratne ulazno-izlazne ili tranzitne vize preko 90 dana 70 DM TAR. broj 32. Za sastavljanje oporuke u DKP BiH: 1) U prostorijama DKP BiH 100 DM 2) Izvan prostorija predstavni{tva 200 DM 3) Za sastavljanje akta o opozivu oporuke ili davanje nasljedni~ke izjave 50 DM TAR. broj 33. Za svaki prijepis ili fotokopiju, na~injenu u DKP BiH s ovjerom: 1) Za prvu stranu 10 DM 2) Za svaku dalju stranu 5 DM Broj 16 - Strana 412 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H ^etvrtak, 11. jula 2002. TAR. broj 34. Za ovjeru potpisa na ispravi: 1) Za ovjeru potpisa gra|anina ili pravnog lica na ispravi 20 DM 2) Za ovjeru potpisa roditelja na punomo}ju 30 DM Napomena: Taksa po ovom tarifnom broju pla}a se za ovjeru svakog potpisa na ispravi izuzev ovjera potpisa roditelja. TAR. broj 35. Za ovjeru izjave sa~injene od strane DKP BiH: 1) Izjava 50 DM 2) Izjava o priznavanju o~instva 100 DM TAR. broj 36. Za ovjeru potpisa na zahtjev za prijem u dr‘avljanstvo Bosne i Hercegovine 600 DM TAR. broj 37. Za ovjeru potpisa na zahtjevu za otpust iz dr‘avljanstva Bosne i Hercegovine 600 DM TAR. broj 38. Za izjavu o odricanju iz dr‘avljanstva Bosne i Hercegovine 900 DM TAR. broj 39. Za uvjerenja, potvrde, izvode iz mati~nih knjiga ili sprovodnice za prijenos umrlog lica, koje izdaje DKP BiH, ako nije druga~ije propisano 50 DM 151 Na osnovu ~lana IV 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na sjednici Doma naroda, odr`anoj 25. juna 2002. godine, i na sjednici Predstavni~kog doma, odr`anoj 3. jula 2002. godine, usvojila je ZAKON O SUDU BOSNE I HERCEGOVINE OP]I DIO ^lan 1. Osnivanje 1. Da bi se osiguralo efikasno ostvarivanje nadle`nosti dr`ave Bosne i Hercegovine i po{tovanje ljudskih prava i vladavine zakona na njenoj teritoriji, osniva se Sud Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Sud). 2. Sjedi{te Suda je u Sarajevu. ^lan 2. Sastav Suda Sud sa~injava 15 sudija. ^lan 3. Uslovi za obavljanje funkcije 1. Za sudiju Suda imenuje se dr`avljanin Bosne i Hercegovine koji je diplomirani pravnik i ima polo`en pravosudni ispit i iskustvo u radu u pravosudnim tijelima ili advokatskoj kancelariji u trajanju od najmanje deset godina. 2. Izuzetno, za sudiju Suda mo`e biti imenovan do cent ili profesor sa jednog od pravnih fakulteta Bosne i Hercegovine iz predmeta krivi~no pravo ili krivi~no procesno pravo, gra|ansko pravo ili gra|ansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodi~no pravo. ^lan 4. Izbor sudija Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine bira sudije Suda na prijedlog Komisije za imenovanje sudija Suda. ^lan 5. Komisija za imenovanje sudija Suda 1. Komisiju za imenovanje sudija Suda sa~injava 6 ~lanova koji su dr`avljani Bosne i Hercegovine. ^lanovi Komisije su predsjednik i dva zamjenika predsjednika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, predsjednik i zamjenik Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine i predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpske. 2. Predsjednik Komisije bira se na konstituiraju}oj sjednici. 3. Sva ostala pitanja ure|uju se Poslovnikom o radu Komisije. Poslovnik o radu se donosi na prvoj sjednici Komisije koja se odr`ava u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. 4. Komisija mo`e vr{iti i druge funkcije koje su utvr|ene zakonom Bosne i Hercegovine. ^lan 6. Trajanje funkcije Imenovane sudije obavljaju sudijsku funkciju do dobi od 70 godina, ako ne nastupe okolnosti predvi|ene ~lanom 7. ^lan 7. Mandat sudija 1. Sudiji funkcija prestaje: a) istekom perioda na koji je imenovan prema ~lanu 65.; b) podno{enjem ostavke, {to potvr|uje Sud na op}oj sjednici; c) trajnim gubljenjem sposobnosti da vr{i funkciju sudije zbog bolesti, invalidnosti ili zdravstvenih te{ko}a, a na osnovu mi{ljenja nadle`ne ljekarske komisije i odluke Suda na op}oj sjednici; d) smjenjivanjem sa funkcije od strane Parlamenta, a na prijedlog op}e sjednice Suda. ^lan 8. Nespojivost funkcija i imunitet 1. Sudijska funkcija je nespojiva sa drugom javnom ili privatnom slu`bom. Sudija Suda, kao ni kandidat za sudiju Suda, ne mo`e obavljati poslove u organima stranke, politi~kih udru`enja ili fondacija koje su povezane sa strankom, niti mo`e biti uklju~en u bilo kakvu politi~ku ili strana~ku aktivnost javnog karaktera. Izuzetak od ovog pravila ~ini nastavni~ki i nau~no-istra`iva~ki rad u oblasti prava. 2. Sudija Suda ne mo`e biti krivi~no gonjen, ispitivan, zadr`an, uhap{en niti mu se mo`e suditi za mi{ljenje koje je izrazio ili za odluku koju je donio u vr{enju ovla{tenja koja ima u okviru svoje funkcije. ^lan 9. Jezik 1. U postupku pred Sudom i u obra}anju Suda sa strankama u upotrebi su slu`beni jezici Bosne i Hercegovine - bosanski, hrvatski i srpski jezik, te oba pisma - latini~no i }irili~no pismo. U~esnici u postupku imaju pravo upotrebljavati bilo koji od slu`benih jezika i pisama u svim radnjama postupka. 2. Okrivljeni mo`e u krivi~nom postupku upotrebljavati svoj jezik u bilo kojoj radnji tog postupka. Ako se postupak vodi na jeziku koji okrivljeni ne zna, osigurat }e se usmeno prevo|enje koje obavlja slu`beni tuma~. Okrivljeni }e se pou~iti o pravu na prevo|enje i tog se prava mo`e odre}i ako zna jezik na kome se vodi postupak. U zapisniku }e se zabilje`iti da je u~esniku data pouka, kao i njegova izjava. ^etvrtak, 11. jula 2002. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 16 - Strana 413

KONTAKT INFORMACIJE

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (UPFBiH)
Maršala Tita 6
71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (33) 264-830
Fax: +387 (33) 552-461

Mail: info@upfbih.ba
ID: 4200019920007

UDRUŽENJE POSLODAVACA

Udruženje poslodavaca u FBIH osnovano je 2002. godine kao dobrovoljna neprofitna i nezavisna organizacija poslodavaca u FBiH. UPFBiH štiti i zastupa prava i interese svojih članova radeći na stvaranju uslova za povoljnije poslovno okruženje.

POSJETITE NAS

SOCIAL MEDIA

Copyright © 2019 - Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine - Sva prava zadržana